Home Blog Page 26

Demografska dinamika Srbije pod uticajem klimatskih promena

Foto-ilustracija: Unsplash (Artem Balashevsky)

Klimatske promene su tokom poslednjih decenija postale sve snažniji činilac u oblikovanju demografskih tokova. Njihov uticaj na natalitet, mortalitet i migracije teško je precizno kvantifikovati, ali je sve prisutniji i izraženiji. Ovi procesi, posebno izraženi od kraja 20. veka, intenziviraju se s početkom 21. veka, oblikujući sudbine zajednica širom sveta.

O tome kako klimatske promene utiču na demografska kretanja i kako se ovaj odnos proučava u Srbiji, razgovarali smo sa Natalijom Mirić, rukovodiocem projekta POPENVIROS – prvog istraživanja u našoj zemlji koje povezuje izazove životne sredine sa populacionom dinamikom.

Foto: Ljubaznošću Natalije Mirić

Kako objašnjava, klimatske promene deluju na dinamiku stanovništva direktno – kroz ekstremne vremenske događaje – i indirektno, putem različitih socioekonomskih kanala, kao što su poljoprivredna proizvodnja i prinosi, korišćenje zemljišta, zdravlje, kvalitet života i opšte blagostanje stanovništva. Na primer, poljoprivreda je posebno ugrožena zbog suša, visokih temperatura i oluja. Smanjenje obradivih površina i prinosa može izazvati migraciju radno sposobnog stanovništva iz ruralnih u urbana područja. Sela tada ostaju pretežno naseljena starijim stanovništvom, što dovodi do pada stope rađanja i porasta mortaliteta, a time i do produbljenja depopulacionih procesa. Uz to, sve veći zdravstveni rizici zbog promena u životnoj sredini potencijalno mogu da uslove stanovništvo da napusti svoje domove ili, recimo, promeni porodične aranžmane.

Govoreći o najugroženijim delovima sveta, naša sagovornica je istakla da klimatske promene najviše pogađaju one regione koji su istovremeno ekološki osetljivi i socioekonomski ranjivi. Kao primer, izdvaja se supsaharska Afrika, u kojoj suše, degradacija zemljišta i hronična nestašica vode značajno smanjuju poljoprivrednu produktivnost, podstičući migracije ka urbanim centrima i utičući na opšte zdravstveno stanje populacije.

Ovakva navođenja potvrđuje studija koju su 2023. godine sproveli Wolde, D’Odorico i Rulli, a koja je objavljena u časopisu Global Sustainability. Istraživanje je obuhvatilo 32 zemlje supsaharske Afrike u periodu od 1990. do 2021. godine i pokazalo da su migracije u najvećoj meri unutrašnje i regionalne. One su često uslovljene direktnim faktorima, poput suše, poplave, oluje i degradacije zemljišta, dok se indirektni faktori odnose na nestašicu vode, nesigurnost u snabdevanju hranom, konflikte i zdravstvene rizike. Politički, ekonomski i društveni procesi koji iscrpljuju i degradiraju prirodne resurse dodatno pojačavaju efekte ekoloških promena. Kao ključni ekološki „push” faktori izdvajaju se ekstremne padavine (cikloni, oluje, poplave) i hronična nestašica vode, dok se migracija u ovom kontekstu posmatra kao mehanizam suočavanja i strategija adaptacije na klimatske promene.

U FOKUSU:

Projekat POPENVIROS

Projekat POPENVIROS (Population Dynamics Under Environmental Challenges In Serbia) realizuje se u okviru konzorcijuma koji čine tri fakulteta Univerziteta u Beogradu – Geografski fakultet, Fakultet organizacionih nauka i Ekonomski fakultet – zajedno sa Institutom društvenih nauka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jay Alexander)

Projekat sprovodi Fond za nauku Republike Srbije kroz program PRIZMA (potprogram naučnih istraživanja u oblasti društvenih i humanističkih nauka, broj projekta 7358). Započet u decembru 2023, projekat će trajati tri godine, do decembra 2026. godine. Multidisciplinarni tim okuplja 10 istraživača komplementarnih naučnih profila, među kojima su demografi, analitičari životne sredine i statističari.

Reč je o pionirskom projektu u Srbiji, čiji je glavni cilj da ispita kako i u kojoj meri izazovi životne sredine utiču na tri ključne komponente populacione dinamike – fertilitet, mortalitet i migracije – i da identifikuje kanale kroz koje se ti uticaji ostvaruju.

Inovativnost metodološkog pristupa ogleda se u kombinovanju demografskih, socioekonomskih i ekoloških podataka, prikupljenih na različitim nivoima – od individualnog, preko regionalnog, do nacionalnog. Za ispitivanje uzročno-posledičnih veza koristiće se modeli strukturnih jednačina (SEM analiza). Istraživanje se oslanja na podatke zvaničnih institucija, među kojima su Republički zavod za statistiku, Hidrometeorološki zavod i Agencija za zaštitu životne sredine.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE

Novi Pazar: Komunalna milicija procesuirala više od 30 ekoloških krivičnih dela

Foto-ilustracija: Unsplash (Kouji Tsuru)

Novopazarska komunalna milicija je od početka ove godine podnela 34 prekršajne prijave zbog zagađenja životne sredine, rečeno je radiju Sto plus u ovoj službi.

Načelnik komunalne milicije Imer Jahović rekao je u emisiji Zeleni minuti da su krivične prijave najčešće podnošene protiv klanica i kamenjara koje ispuštaju otpadne vode u gradsku kanalizaciju i rečne vodotokove.

– Na terenu se najčešće suočavamo sa otpadnim vodama iz kamenjara i klanica, i u tom slučaju se mi uglavnom bavimo posledicom takvih dela jer je zakon o vodama precizan i jasan i tu ovlašćenja nema komunalna milicija već određene inspekcijske službe – rekao je Jahović.

Pročitajte još:

Dodaje da je nedavno podnet zahtev Gradskom veću za subvencionisanje privrednih subjekata koji bi postavili kolektore za prečišćavanje otpadnih voda i na taj način nesmetano obavljali svoje delatnosti.

Jahović navodi da je od ove godine počela i kontrola preduzeća koji za ogrev koriste nedozvoljena goriva i time zagađuju životnu sredinu.

– U ovakvim situacijama sarađujemo sa kriminalističkom policijom koja ukoliko ima elemenata krivičnog dela preuzima dalji postupak, a mi reagujemo samo ako je reč o prekršaju – dodaje Jahović.

Novčana kazna za fizičko lice koje zagađuje životnu sredinu iznosi 25.000 dinara, za preduzetnike 75.000, dok je predviđena kazna za pravno lice 150.000 dinara.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Makedonski rubin pred institucionalnom zaštitom

Foto-ilustracija: Unsplash (Kier in Sight Archives)

Severna Makedonija je započela proces institucionalne zaštite jednog od svojih najređih prirodnih resursa – makedonskog rubina. Reč je o geološkom fenomenu koji se nalazi isključivo na području Prilepa i Marijova, i predstavlja jedini rubin u Evropi koji se prirodno vadi i lokalno obrađuje. Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih resursa, na čelu sa ministarkom Sanjom Božinovskom, pokrenulo je proceduru za priznavanje rubina kao nacionalnog mineralnog nasleđa, uz saradnju sa Geološkim zavodom i Državnim zavodom za industrijsku svojinu, navodi se na sajtu resornog ministarstva.

Makedonski rubin, poznat kao korund sa specifičnom malinasto-ružičastom bojom izazvanom prisustvom hroma, ima ne samo estetsku i tržišnu vrednost, već i strateški značaj. Njegova zaštita u nacionalnim okvirima trebalo bi da spreči neregulisanu eksploataciju i omogući kontrolisan razvoj rudnog bogatstva, što je važno i za energetski sektor, gde se sve više insistira na održivom korišćenju prirodnih resursa.

Geološki zavod pripremio je analizu potrebnu za pravnu zaštitu, koja će biti dopunjena novim podacima. 

Osim estetske i kolekcionarske vrednosti, rubin je i primer geološke retkosti: dok su rubini širom sveta pretežno poreklom iz Azije i Afrike, makedonski se ističe kao redak evropski primerak sa prirodnim nalazištem.

Energetski portal

Bugarska i SAD jačaju saradnju u oblasti nuklearne energije

Foto: Ministarstvo energetike Republike Bugarske

Ministar energetike Bugarske Žečo Stankov i sekretar za energetiku Sjedinjenih Američkih Država Kris Rajt potpisali su zajedničku izjavu kojom potvrđuju ciljeve o jačanju saradnje u oblasti civilne nuklearne energije.

Stankov je istakao da se ovim dokumentom unapređuju decenije iskustva u bezbednom radu nuklearnih postrojenja najsavremenijim tehnologijama iz SAD, jačajući ulogu Bugarske kao lidera u proizvodnji čiste i pristupačne energije za celu Jugoistočnu Evropu.

Dokument je potpisan tokom Generalne konferencije Međunarodne agencije za atomsku energiju (MAAE) u Beču, navedeno je u saopštenju Ministartva za energetiku Republike Bugarske.

Podsećamo, u februaru 2024. godine potpisan je međuvladin sporazum o civilnoj nuklearnoj saradnji između Bugarske i SAD kojim su dogovorene aktivnosti kao što su izgradnja nove nuklearne jedinice na mestu Nuklearne elektrane Kozloduj sa američkom AP-1000 tehnologijom, razmena tehničke ekspertize, snabdevanje nuklearnim gorivom, obuka osoblja i razvoj kadrova. Takođe je formiran Upravljajući komitet (Steering Committee) koji koordinira zajedničke aktivnosti, preneo je WEC Bulgaria.

Pročitajte još:

Jedan značajan korak jeste i to da je Bugarska započela evaluaciju i projektne pripreme za male modularne reaktore (SMR). SAD kroz USTDA (U.S. Trade and Development Agency) pruža tehničku i institucionalnu podršku u analizama mogućih SMR tehnologija, proceni lokacija i postavljanju prostora za buduće projekte.

Pored toga, Bugarska je prešla na alternativno gorivo u postojećim reaktorima: za peti reaktor u Kozludjuju je prvi put korišćeno gorivo američke firme Westinghouse, što je deo strategije diversifikacije izvora i smanjenja zavisnosti od ruskog goriva.

Sledeće nedelje, ministar Stankov će se pridružiti bugarskoj delegaciji, koju predvodi premijer Rosen Jeliazkov, u Njujorku kako bi učestvovao u opštoj debati 80. sednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Tokom posete Sjedinjenim Državama, ministar Stankov će učestvovati u razgovorima sa visokim vladinim zvaničnicima i rukovodiocima kompanija o unapređenju razvoja nuklearne energije.

Milena Maglovski

SCC Beograd – bezbednost i stabilnost mreže kao prioritet

Foto: ljubaznošću Luke Okuke

Kako se energetski sistemi ubrzano razvijaju, a njihova međuzavisnost postaje sve složenija, stabilnost mreže dobija strateški značaj. U toj igri precizne koordinacije i tehničke pouzdanosti, ključnu ulogu imaju regionalni koordinacioni centri. Jedan od njih, SCC – Security Coordination Centre d. o. o. Beograd, već deset godina povezuje operatore prenosnih sistema iz više zemalja Jugoistočne Evrope i doprinosi sigurnom i efikasnom radu mreže.

Razgovarali smo sa Lukom Okukom, direktorom SCC-a, o tome kako funkcioniše ovaj centar, koje su njegove svakodnevne nadležnosti i zašto je upravo koordinacija među zemljama presudna za stabilno snabdevanje električnom energijom.

Gospodine Okuka, za početak – možete li nam ukratko predstaviti kompaniju SCC Beograd? Ko su vaši osnivači i gde se tačno pozicionirate u elektroenergetskom sektoru?

– SCC – Security Coordination Centre d. o. o. Beograd je regionalni centar za koordinaciju sigurnosti u elektroenergetskim sistemima, osnovan 2015. godine. Nastao je kao inicijativa operatora prenosnog sistema iz regiona da, prateći praksu razvijenih evropskih zemalja, uspostave zajednički centar koji će doprineti većoj sigurnosti i efikasnosti rada prenosne mreže. Naša primarna uloga je da kroz svakodnevni rad i analize obezbedimo stabilan i koordinisan rad prenosnih sistema u regionu, u skladu sa standardima Evropske mreže operatora prenosnih sistema (ENTSO-E).

Foto-ilustracija: Pixabay (Artur Pawlak)

SCC je rezultat zajedničkog opredeljenja operatora prenosnog sistema iz regiona da povežu znanja, alate i resurse kako bi se obezbedila pouzdanost i interoperabilnost sistema u sve kompleksnijem energetskom okruženju.

Osnivači kompanije su EMS iz Srbije, CGES iz Crne Gore i NOSBiH iz Bosne i Hercegovine – operatori koji su prepoznali potrebu za regionalnim pristupom i koordinacijom sigurnosti. Tokom godina, SCC je proširio opseg svojih usluga, a OST iz Albanije, MEPSO iz Severne Makedonije i TEIAS iz Turske pridružili su se kao korisnici usluga, čime je dodatno ojačan regionalni značaj, kao i tehnički kapacitet centra.

Danas, sa deset godina uspešnog poslovanja iza sebe, SCC je priznat kao jedan od šest evropskih Regionalnih koordinacionih centara (RCC), u skladu sa zakonodavnim okvirom Evropske unije i ENTSO-E standardima. Naša uloga je da pružamo tehničku i operativnu podršku operatorima prenosnog sistema kroz analize sigurnosti, procene rizika, koordinaciju planiranih radova i druge ključne aktivnosti koje doprinose stabilnom i bezbednom radu elektroenergetskog sistema – kako na nivou regiona, tako i u evropskom okviru.

U FOKUSU:

Koje su konkretne nadležnosti i svakodnevne aktivnosti SCC-a?

– SCC ima jasno definisane nadležnosti koje proističu iz evropskog regulatornog okvira, a naša osnovna uloga jeste da pružimo operativnu i tehničku podršku operatorima prenosnog sistema u cilju očuvanja sigurnosti, stabilnosti i efikasnosti elektroenergetskog sistema.

Konkretno, nadležnosti SCC-a obuhvataju sledeće oblasti:

  • Kreiranje objedinjenog mrežnog modela Kontinentalne Evrope: Svakodnevno, na osnovu ulaznih podataka (modela mreže) koje operatori prenosnog sistema Kontinentalne Evrope dostavljaju na vremenskim okvirima dva dana unapred (two-days ahead), dan unapred (day-ahead) i unutardnevnom (intraday), kreiramo objedinjeni mrežni model čitave sinhrone interkonekcije koji se koristi kao osnova za sve dalje analize i proračune kako kod RCCova, tako i kod TSO-ova.
  • Analize sigurnosti: Svakodnevno radimo n-1 (n-x) analize sigurnosti na vremenskim okvirima dan unapred (day-ahead) i unutardnevnom (intraday) kako bismo identifikovali moguća preopterećenja i rizike po sigurnost sistema. Na osnovu analiza, ukoliko se prepoznaju potencijalni problemi, predlažemo korektivne mere.
  • Koordinacija planiranih radova: Radimo na usklađivanju godišnjih, mesečnih i nedeljnih planiranih isključenja elemenata mreže od regionalnog značaja koji su u vlasništvu naših korisnika usluga – kao što su dalekovodi ili transformatori – kako bi se minimizirao uticaj na prenosni sistem regiona i očuvala sigurnost snabdevanja.
  • Procena adekvatnosti sistema: Pratimo da li sistem u regionu ima dovoljne kapacitete za pokrivanje potrošnje u različitim vremenskim horizontima – od dan unapred do sedam dana unapred.
  • Proračun prekograničnih prenosnih kapaciteta: SCC učestvuje u proračunu dostupnih kapaciteta za prekogranični prenos električne energije, što je ključno za funkcionisanje tržišta električne energije u regionu.
  • Operativna koordinacija i razmena podataka: SCC svakodnevno sarađuje sa TSO-ima i drugim RCC-ima u Evropi kroz razmenu podataka, zajedničke operativne sastanke i hitne koordinacije kada je to potrebno.

Naše aktivnosti su visokotehničke i zahtevaju stručne timove, sofisticirane softvere i stalnu komunikaciju sa TSO-ima i RCC-ima u realnom vremenu. Upravo ta pozicija SCC-a – između operativnog planiranja i odluka u realnom vremenu – čini nas ključnim elementom sigurnosti elektroenergetskog sistema Jugoistočne Evrope.

Kako biste objasnili razliku između uloge SCC-a, operatora prenosnog sistema (TSO) i energetskih berzi? Gde se vaša uloga tačno uklapa u toj mreži aktera?

– U elektroenergetskom sistemu svaka institucija ima jasno definisanu ulogu – operatori prenosnog sistema (TSO), energetske berze i regionalni koordinacioni centri kao što je SCC. Naša uloga se nalazi upravo na preseku tehničke koordinacije i podrške za bezbedan rad sistema u regionalnom i evropskom kontekstu.

Evo kako se te uloge razlikuju:

  • TSO (operator prenosnog sistema) odgovoran je za upravljanje prenosnom mrežom u svojoj zemlji – obezbeđuje fizičku isporuku električne energije, balansiranje sistema, rad u realnom vremenu i stabilnost mreže na nacionalnom nivou.
  • Energetske berze su tržišne institucije koje omogućavaju organizovanu kupovinu i prodaju električne energije, uglavnom u dan unapred (day-ahead) i unutardnevnim (intraday) vremenskim okvirima. One se bave cenom i obimom trgovine, ali ne upravljaju prenosnim sistemom.
  • SCC, kao Regionalni koordinacioni centar, ne upravlja mrežom direktno, niti učestvuje na tržištu. Naša uloga je da koordinišemo operativne procese između više TSO-a, analiziramo tehničke rizike, pomažemo u planiranju isključenja i proceni prenosnih kapaciteta na prekograničnom nivou.

Ukratko – TSO vodi mrežu, berza upravlja trgovinom, a SCC obezbeđuje da sve to može da funkcioniše bezbedno i usklađeno u regionalnim i prekograničnim okvirima.

Naša pozicija je neutralna, tehnička i koordinaciona i upravo u toj ulozi omogućavamo siguran rad celokupnog sistema, podržavamo energetsko tržište i olakšavamo saradnju između različitih aktera.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala Klimatske promene

Ceremonija dodele nagrada – Ekoopština 2025

Foto: Dario Konstantinović

U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa Ekoopština koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije. Konkurs svake godine nagrađuje opštine i škole u Srbiji koje su dale najveći doprinos u oblasti održivog razvoja i zaštite životne sredine. Dodelom nagrada, koju je moderirala Marina Nenković-Rižnić, završeno je njegovo četvrto izdanje.

Zamišljen kao platforma za razmenu znanja i primera dobre prakse između francuskih i srpskih aktera uključenih u programe održivog razvoja gradova i opština u oblastima održivog upravljanja otpadom, održivog upravljanja vodama, održive urbane mobilnosti, kao i energetske efikasnosti zgrada, konkurs « Ekoopština » ima posebnu potkategoriju, Zelene škole, koja je namenjena je osnovnim i srednjim školama.

Izdanja 2025: pojačana razmena i regionalno otvaranje

Četvrto izdanje konkursa Ekoopština najavljeno je 19. marta 2025. godine na konferenciji za medije u Beogradu. U aprilu i maju održana su četiri tematska seminara, tokom kojih su francuski i srpski stručnjaci razmenili iskustva i razgovarali o dobrim praksama i konkretnim rešenjima koja postoje na nivou lokalnih samouprava. Seminarima je prisustvovalo 280 predstavnika gradova i opština iz Srbije, ali i, po prvi put, iz Bosne i Hercegovine, dajući konkursu jednu novu, regionalnu dimenziju.

U sklopu seminara posvećenog upravljanju otpadom, učesnici su imali priliku da posete i postrojenje za otpad u Vinči, kojim upravlja partner konkursa, Veolia.

Dinamika konkretne saradnje

Foto: Dario Konstantinović

Proces selekcije zasniva se na oceni detaljnih upitnika koje prilažu opštine. Ocenjuje se dostignuti nivo razvoja u primeni savremenih metoda upravljanja održivim gradovima, kao i potencijal za realizovanje budućih planiranih aktivnosti i primenljivost u drugim jedinicama lokalne samouprave u Srbiji. Žiri čine stručnjaci i univerzitetski profesori, kao i predstavnici civilnog sektora. Nagrađuju se po jedna opština i grad u svakoj kategoriji. Nagradu čini studijsko putovanje za po dvoje predstavnika svake lokalne samouprave (opštine i grada) u periodu od novembra do marta iduće godine.

U kategoriji Zelene škole, nagrađuju se dve škole za inicijative u oblasti zaštite životne sredine, jedna u kojoj se uči francuski jezik i druga u kojoj se on ne podučava. Nagrada je sportska oprema kojom se opremaju sportske sale u obe škole pobednice, i koja je namenjena svim učenicima a koju poklanja Decathlon.

U svom uvodnom govoru, otpravnica poslova ambasade Francuske u Srbiji, Nataša Efimof, istakla je da ova inicijativa ilustruje značaj saradnje i razmene dobrih praksi u odgovoru na klimatske i ekološke izazove. Deset godina nakon Pariskih sporazuma, ekološka tranzicija počinje pre svega na lokalnom nivou, kroz angažman opština i škola, podsetila je ona i naglasila da je Ekoopština jedinstveni projekat koji jača saradnju u oblasti održivih gradova između Francuske i Srbije. 

Zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji, Plamena Halačeva podsetila je da Evropska unija, kroz inicijativu EU za Zeleni Agendu u Srbiji i uz podršku svojih partnera, podržava Srbiju u njenoj zelenoj tranziciji kroz ulaganja i reforme u ključnim oblastima kao što su dekarbonizacija, cirkularna ekonomija i zaštita biodiverziteta. Takođe je naglasila važnost angažovanja škola, opština i građana, koji su pravi pokretači održivije budućnosti. Gospođa Halačeva je takođe naglasila da se ova ceremonija održava tokom Evropske nedelje mobilnosti, evropskog događaja koji promoviše održivih, zdravijih i inovativnih rešenja za mobilnost.

Sve informacije o ovom konkursu dostupne su ovde

Rezultati konkursa:

Osnovne škole

kategorija Zelene škole – Frankofonija

  • Srednja škola Svilajnac, koju predstavljaju Milena MILANKOVIĆ, profesorka i učenice Nađa i Teodora.

kategorija Zelene škole

  • Osnovna Škola Nikola Tesla Banatsko Karađorđevo, koju predstavljaju Valentina MOMIROV, profesorka i učenice Isabelle i Nataša.

Gradovi i opštine

kategorija Održivo upravljanje otpadom

  • (opština) : ARANĐELOVAC, koju predstavljaju Nevena IRIĆ, zamenica predsednika opštine, Vesna RADOVANOVIĆ, direktorka JKP i Aleksandar LAZAREVIĆ, opštinski odbornik za pitanja životne sredine
  • (grad) : SREMSKA MITROVICA, koga predstavljaju Danica NEDIĆ, zamenica gradonačelnika, Goran CRNOJACKI, izvršni direktor JKP i Tamara MILKOVIĆ, koordinatorka projekta u JKP

kategorija Energetska efikasnost

  • (opština): SMEDEREVSKA PALANKA, koju predstavljaju Nikola VUČEN, predsednik opštine i Milena KATANIĆ, energetski menadžer
  • (grad): PIROT, koga predstavljaju Milica GOLUBOVIĆ, zamenica gradonačelnika i Bojan IVKOVIĆ, menadžer energetske efikasnosti

kategorija Održiva urbana mobilnost

  • (opština): SVILAJNAC, koju predstavlja Milena RADOVIĆ, šefica kancelarije za lokalni ekonomski razvoj
  • (grad): VRANJE, koga predstavljaju Slobodan MILENKOVIĆ, gradonačelnik i Maja NEDELJKOVIĆ, koordinatorka mobilnosti na nivou grada

kategorija Održivo upravljanje vodama

  • (opština) : ARANĐELOVAC, koju predstavljaju Nevena IRIĆ, zamenica predsednika opštine, Vesna RADOVANOVIĆ, direktorka JKP i Aleksandar LAZAREVIC, opštinski odbornik za pitanja životne sredine
  • (grad) : KRUŠEVAC, koga predstavlja Ana PRVANOV, zamenica gradonačelnika zadužena za pitanja ekologije i održivog razvoja

Izvor: Ambassade de France en Serbie

Deluj za prirodu – Nacionalna ekološka kampanja za mlade

Foto-ilustracija: Unsplash (Nemanja Jeremic)

Nacionalna kampanja Deluj za prirodu, koju realizuje Ministarstvo zaštite životne sredine, ima za cilj da se širom Srbije pokrene talas konkretnih ekoloških akcija, u koje će mladi biti aktivno uključeni.

Kampanja ima za cilj da kroz savremene komunikacione kanale i konkretne terenske aktivnosti, osnaže i inspirišu mlade da prepoznaju svoju ulogu i aktivno doprinesu očuvanju životne sredine u lokalnim zajednicama.

Akcije obuhvataju pošumljavanje i čišćenje prirode, kao i upoznavanje zaštićenih vrsta i učenje od čuvara prirode o tome kako izgleda borba za očuvanje prirode iz prve ruke.

Na zvaničnom sajtu kampanje nalaze se uputstva za prijavu, kao i kalendar svih narednih akcija, uz detaljna objašnjenja i mogućnost prijave za učešće.

U narednim danima akcije će biti organizovane na lokacijama: Fruška gora, Zasavica i Pešterska visoravan.

Više pročitajte ovde.

Energetski portal

Evropska pravila za hibride na udaru: industrija protiv strožih mera

Foto-ilustracija: Unsplash (markus spiske)

Deset godina posle čuvenog „Dieselgate“ skandala, automobilska industrija našla se u centru nove afere koja bi mogla imati slične posledice po potrošače i životnu sredinu.

Podsetimo, „Dieselgate“ je naziv za veliku ekološku i industrijsku aferu iz septembra 2015. godine, kada je otkriveno da je nemački proizvođač Volkswagen ugrađivao softver u dizel vozila kako bi obmanjivao na testovima emisije izduvnih gasova. Iako je taj slučaj doneo velike pravne, finansijske i reputacione posledice, propisi o emisijama i dalje su teret i predmet sukoba između industrije i regulatora.

Sada je u fokusu plug-in hibridna tehnologija (PHEV). Organizacija Transport and Environment (T&E) upozorila je da proizvođači pokušavaju da oslabe evropska pravila koja preciznije mere stvarne emisije ovih vozila, što bi moglo dovesti do novog problema oko reputacije vozila. Naime, prema podacima EU, PHEV modeli u realnim uslovima ispuštaju i do pet puta više CO₂ nego što pokazuju laboratorijski testovi. To se dešava jer se vozila daleko manje koriste na baterijski pogon, a mnogo više na benzin nego što pretpostavljaju zvanične procedure.

Pročitajte još:

Da bi se smanjio jaz između laboratorijskih i stvarnih rezultata, EU je uvela tzv. „faktore korisnosti“ – parametre koji računaju koliko se električni pogon zaista koristi. Njihovo postepeno pooštravanje, planirano za 2025. i 2027. godinu, trebalo bi da primora proizvođače da unaprede tehnologiju i povećaju udeo električnih vozila.

Međutim, udruženje proizvođača automobila ACEA i organizacija dobavljača motora uputili su pismo predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen tražeći da se ti faktori ukinu, jer smatraju da bi dodatne obaveze usporile i poskupile tranziciju. S druge strane, T&E i partnerske organizacije upozoravaju da bi takav potez otvorio put da industrija legalno prikazuje emisije PHEV vozila znatno nižim od stvarnih, što bi moglo dovesti do stotina hiljada dodatnih zagađivača na putevima do 2035. godine – baš u trenutku kada bi tržište trebalo da ubrzano prelazi na vozila bez emisija.

Energetski portal

Većina rečnih basena u 2024. pokazala loše hidrološke uslove

Foto: Energetski portal

Godina 2024. je šesta godina zaredom koja pokazuje nestalan hidrološki ciklus, a bila je i najtoplija godina u 175 godina posmatranja, navodi se u  Izveštaju o stanju globalnih vodnih resursa za 2024. godinu, koji je objavila Svetska meteorološka organizacija (WMO).

Prethodna godina je obeležena rekordnim vrućinama, klimatskim ekstremima i raširenim posledicama povezanim s vodom. Prema Izveštaju o globalnim vodnim resursima, prekomerne i nedovoljne količine vode izazivaju niz povezanih posledica. Ekstremi su se ogledali kroz celi vodni ciklus: reke, rezervoari, jezera, podzemne vode i glečeri pokazali su značajna odstupanja od proseka.

Protekle godine svi glečerski regioni na svetu izvestili su o gubitku leda. Mnogi mali glečeri su već dostigli ili će uskoro dostići „pik vode“, trenutak kada topljenje glečera dostigne svoj maksimum, nakon čega se smanjuje zbog smanjenja veličine glečera.

Pročitajte još:

Bila je to i najtoplija godina u istoriji, sa početkom El Ninja događaja koji je uticao na glavne slivove reka, doprinoseći sušama u severnoj Južnoj Americi i basenu Amazona, kao i u južnoj Africi.

U poslednjih šest godina, samo trećina globalne površine slivova reka imala je normalne uslove protoka u poređenju sa prosekom iz 1991–2020. To znači da dve trećine imaju previše ili premalo vode, što odražava sve nepredvidljiviji hidrološki ciklus.

Prema podacima UN Water, procenjuje se da će 3,6 milijardi ljudi trenutno imati nedovoljan pristup vodi najmanje mesec dana godišnje, a taj broj će se povećati na više od pet milijardi do 2050. godine.

Posledice ovakvih nedostataka, posebno u kontekstu ekstremnih hidroloških događaja, jasno ističu potrebu za boljim praćenjem, sistemima ranog upozorenja i prilagodljivim upravljanjem vodom.

Energetski portal

Zagrebačka železnička stanica kreće u zelenu transformaciju

Foto-ilustracija: Unsplash (Asia Chang)

Glavna železnička stanica u Zagrebu biće u potpunosti rekonstruisana, a pored energetske obnove zgrade, perona i nadstrešnica, planirana je ugradnja nove rasvete, sistema grejanja i hlađenja, kao i vanjskog uređenja.

Plan je da zgrada bude samoodrživa, odnosno da se koriste obnovljivi izvori energije putem solarnih panela koji će biti postavljeni na peronske nadstrešnice.

Obnova se finansira iz kredita Evropske investicione banke koji je obezbedila Vlada Hrvatske.

Pročitajte još:

Ugovor za izradu tehničke dokumentacije za celu obnovu zgrade je vredan 330 000 evra bez PDV-a. HŽ Infrastruktura je sa zajednicom ponuđača koju čine kompanije Interkonzalting d.o.o. i PlanAxis d.o.o. potpisala Ugovor za izradu tehničke dokumentacije.

Nakon izrade dokumentacije sledi treća faza, raspisivanje konkursa za radove koji bi trebali trajati oko tri godine. Procenjena vrednost radova je oko 70 miliona evra.

Energetski portal

Besplatna onlajn sesija pod nazivom „Kako domaćinstva postaju prozjumeri?“

Foto-ilustracija: Pixabay (NxTide)

Sve veći broj građana u Srbiji razmišlja o tome kako da smanji troškove električne energije i istovremeno doprinese čistijoj životnoj sredini. Upravo tim povodom Centar za unapređenje životne sredine organizuje besplatnu onlajn info sesiju pod nazivom „Kako domaćinstva postaju prozjumeri?“, koja će biti održana u sredu, 24. septembra 2025. godine, sa početkom u 19 časova.

Sesija namenjena je pre svega vlasnicima porodičnih kuća, ali i svima koji žele da saznaju kako da izgrade sopstvenu solarnu elektranu i postanu kupci-proizvođači električne energije. Učesnici će imati priliku da dobiju praktične informacije o tome šta znači proizvoditi struju za sopstvene potrebe, kako da pravilno izračunaju snagu elektrane prema potrošnji domaćinstva, ali i koliko brzo se investicija može isplatiti.

Biće reči i o ključnim koracima ka sticanju statusa prozjumera, upisu u registar, načinu korišćenja državnih subvencija, kao i o zakonskim novinama koje tek dolaze i koje će direktno uticati na domaćinstva zainteresovana da krenu u ovaj proces.

Info-sesiju će voditi stručnjaci Centra, Vladan Šćekić i Ivana Jovčić, dok će svoja iskustva iz prve ruke podeliti i domaćinstva koja su već prošla ovaj put – Nenad Maričić, Miloš Đukanović i Miloš Đorić.

Prijave za učešće dostupne su putem linka: prozjumer.rs/besplatna-onlajn-info-sesija-kako-domacinstva-postaju-prozjumeri-2.

Energetski portal

Srbija razmatra mogućnosti – Izgradnja prve nuklearne elektrane u zemlji tema pregovora sa ruskim Rosatomom

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Tokom prethodne godine nuklearne elektrane širom sveta proizvele su 2.667 TWh električne energije, što je za 66 TWh više nego u 2023. i za 7 TWh više od dosadašnjeg istorijskog rekorda iz 2006. godine, kada je dostignuto 2.660 TWh, objavljeno je u nedavnom izveštaju Svetske nuklearne asocijacije – World Nuclear Performance Report 2025.

Nuklearna energija, koja je decenijama bila u drugom planu, ponovo dolazi u fokus zbog velikih energetskih izazova, a njeni kapaciteti svake godine beleže rast. Mnoge zemlje se sve češće odlučuju da grade nove blokove, ali je zanimljivo da određeni broj zemalja započinje pregovore i gradnju svojih prvih reaktora. Srbija se ubraja među države koje se, po svemu sudeći, sve odlučnije okreću ovom energetskom izvoru, kako bi bila energetski bezbednija i manje zavisna od uglja. Krajem prošle godine, Skupština Srbije usvojila je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o energetici kojim je ukinut moratorijum na nuklearnu energiju. To je ujedno bio i prvi konkretan pomak ka nuklearnoj energiji, s obzirom da je, kako smo naveli, do kraja 2024. godine važila zabrana bilo kakvog napretka i ulaganja u nuklearni program.

Nakon što je prošle godine ukinut moratorijum na gradnju nuklearki, naša zemlja sada traži partnere – u igri su Rusija, Kina, Francuska, Južna Koreja, zemlje sa dugim iskustvom u nuklearnoj industriji. Srbija je već potpisala dva memoranduma o razumevanju sa južnokorejskim KHNP-om, koji obuhvataju i obuku kadrova, dok je francuski EDF angažovan na izradi studije izvodljivosti.

Rusija potencijalni partner?

Ipak, ovih dana Srbija je započela i pregovore sa ruskim „Rosatomom“ konkretno o izgradnji prve nuklearne elektrane u zemlji, kako je izjavio ambasador Srbije u Moskvi za tamošnje medije „Известия“ (Izvestija), kako i sami navode. Važno je istaći da je reč o konkretnim i suštinskim pregovorima, ali se konačna odluka o izboru partnera i uslovima tek očekuje.

Kako takođe navodi „Известия“ (Izvestija), ponuda ruske kompanije je među najpovoljnijima jer pokriva ceo ciklus – od izgradnje do goriva i održavanja, ali na konačnu odluku mogu uticati i politički faktori, uključujući zahteve EU da Srbija uskladi energetsku politiku sa evropskim pravilima i sankcijama.

Energetski portal

Revolucionarna tehnologija reciklaže plastike sa Nortvestern univerziteta

Foto-ilustracija: Pixabay (Pete Linforth)

Plastika postaje problem samo onda kada završi tamo gde joj nije mesto – u prirodi, vazduhu ili, još gore, u našem telu. U svim drugim situacijama, ona je praktičan materijal koji može da postane sirovina u održivom ciklusu reciklaže i zauvek razbije sve „horor” priče i pesimistične scenarije o njenoj upotrebi. Sve što treba je da uključimo maštu i znanje i osmislimo procese koji nam to omogućavaju, a tu na scenu stupaju hemičari sa Univerziteta Nortvestern u SAD čiji pronalazak bi mogao da promeni način na koji razmišljamo o reciklaži plastike.

U središtu ovog otkrića je katalizator na bazi nikla. Jeftin, lako dostupan, a ujedno i izuzetno moćan. On selektivno razlaže poliolefine – plastiku koja čini skoro dve trećine globalne potrošnje ovog materijala. Ono što je najvažnije, inovativni katalizator omogućava reciklažu čak i kada je plastični otpad nesortiran što znači da bi industrijski korisnici mogli da primene ovaj katalizator na velike količine mešanog otpada, bez mukotrpnog i skupog sortiranja po vrstama.

Reciklaža različitih tipova plastike predstavlja jedan od najvećih izazova / Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Kada katalizator odradi svoj posao, čvrste plastike niske vrednosti pretvaraju se u tečna ulja i voskove, a od njih kasnije mogu da nastanu proizvodi veće vrednosti – maziva, goriva, pa čak i sveće.

Profesor Tobin Marks, glavni autor studije i svetski poznati stručnjak za katalizu, objasnio je da je jedna od najvećih prepreka u reciklaži plastike oduvek bilo pedantno sortiranje otpada po vrsti. Njihov novi katalizator, kako kaže, mogao bi da zaobiđe taj komplikovan i radno intenzivan korak, čineći reciklažu praktičnijom i isplativijom.

Precizan „rez” u plastičnom otpadu

Problem sa poliolefinom je što je hemijski izuzetno čvrst – sastavljen od malih molekula povezanih jakim ugljenik-ugljenik vezama. Za razliku od drugih polimera, on nema slabe tačke koje bi katalizatori mogli da napadnu. Zato su stope reciklaže ovih plastika u svetu poražavajuće niske – manje od jedan do 10 odsto, iako ih se godišnje proizvede više od 220 miliona tona.

Dosadašnji procesi reciklaže nisu bili efikasni. Mehaničko usitnjavanje i topljenje daju materijale lošeg kvaliteta, dok termička obrada zahteva temperature od 400 do 700 stepeni Celzijusa i ogromne količine energije.

Tim sa Nortvestern univerziteta, zajedno sa kolegama iz drugih institucija, odlučio je da problem reši kroz hidrogenolizu – proces u kome se koristi vodonik i katalizator da bi se plastika razložila na manje, korisne molekule. Ali umesto skupih plemenitih metala poput platine ili paladijuma, oni su razvili katalizator od katjonskog nikla, elementa koji je jeftin i ima ga u izobilju.

Njihovo rešenje je briljantno: molekularni katalizator sa jednim reakcionim mestom. Umesto da „udara naslepo” kao tup instrument, ovaj katalizator radi kao precizan skalpel – selektivno seče ugljenik-ugljenik veze.

Rezultati su impresivni: proces funkcioniše na temperaturi nižoj za 100 stepeni u odnosu na druge metode i pri upola manjem pritisku vodonika. Koristi se 10 puta manje katalizatora, a aktivnost je čak 10 puta veća. Ukratko – pobeđuje u svim kategorijama.

A tu dolazimo do dela koji mi je zvučao gotovo neverovatno. Jedna od najvećih prepreka reciklaži uvek je bila kontaminacija PVC-om. Ovaj toksični polimer obično deaktivira katalizatore i remeti ceo proces. Ali novi katalizator ne samo da je izdržao prisustvo PVC-a – on je u tim uslovima radio još bolje! Čak i kada je četvrtina smeše otpada bila PVC, aktivnost katalizatora se poboljšala.

– To je ludo. To definitivno niko nije očekivao – rekao istraživač josi Kratiš

Studiju pod nazivom Stabilni organo-nikel katalizator na jednom mestu preferencijalno hidrogenolizuje razgranate poliolefinske CC veze podržalo je Ministarstvo energetike SAD i kompanija Dow Chemical, a objavljena je 2. septembra u časopisu Nature Chemistry.

Kada sve ovo sagledam, ne mogu da ne budem optimistična jer verujem da smo na pragu budućnosti u kojoj se mešani plastični otpad više ne tretira kao nerešiv problem, već kao vredan resurs.

Milena Maglovski

Elektromobilnost u Srbiji: neregulisan uvoz polovnih vozila obesmišljava subvencije

Foto: EP

Elektromobilnost predstavlja jedno od ključnih pitanja dekarbonizacije i ostvarivanja klimatskih ciljeva, a njen značaj prepoznat je i na konferenciji OIE SRBIJA 2025 u Vrdniku, gde je o ovoj temi govorila i Aleksandra Đurđević, generalna direktorka Delta Auto Group.

Električna vozila jesu centralna tema u autoindustriji, ali, prema rečima Đurđević, fokus se sve više pomera sa same proizvodnje na razvoj infrastrukture. – Proizvodnja ovakvih vozila više ne predstavlja problem za proizvođače, jer su oni uveliko morali da pređu na nove tehnologije. Pitanje koje sada ostaje jeste kako će ta vozila moći da se koriste – istakla je ona.

Kako je navela, ista situacija je i u Srbiji – kod nas su stigli novi modeli i proizvođači, ali infrastruktura ostaje najveći izazov.

Govoreći o tržištu električnih vozila u Evropi i Srbiji, Đurđević je istakla da EV tržište u Evropi iznosi gotovo 16 odsto, što pokazuje brz rast, dok je udeo električnih vozila u Srbiji i dalje veoma mali.

Kao jedan od najvećih izazova u Srbiji, istakla je neregulisan uvoz polovnih vozila. Prema njenim rečima, kod nas može da se uveze gotovo svako vozilo, uključujući i ona koja su zabranjena u drugim evropskim zemljama. Od svih registrovanih vozila, preko 80 odsto su polovna, a najveći deo njih su veliki zagađivači. Subvencije koje treba da podrže prelazak na električna vozila gube smisao ako na našim ulicama imamo toliko zagađivača i nebezbednih vozila.

Pročitajte još:

Podsticaji za elektromobilnost

Kada je reč o podsticajima, Đurđević je navela da oni postoje već nekoliko godina i da su u korektnim okvirima – oko 5.000 evra po električnom vozilu. Ipak, osvrnula se i na odluku Vlade Srbije da od 2025. godine iz subvencija budu isključeni plug-in hibridi. Kako je objasnila, ta vozila imaju određenu autonomiju da voze samo na struju i trenutno za nas imaju najviše smisla, jer infrastruktura još nije dovoljno razvijena.

Đurđević je istakla da su ova vozila preuranjeno isključena, dodajući da oni, ispred Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, apeluju i razgovaraju da se plug-in hibridi ponovo uključe u subvencije, jer predstavljaju logičan prelaz prema električnim vozilima i ekološki su mnogo povoljniji u odnosu na vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.

Među izazovima koje je izdvojila, nalazi se i diskontinuitet subvencija: kasno se saznaje kada su sredstva potrošena, što može dovesti do zastoja – vozila stoje na lageru, a kupci čekaju. Potrebno je povećati budžet kako bi se obezbedio kontinuitet.

Pored finansijskih, važne su i nefinansijske subvencije, koje mogu dodatno podstaći kupce. Na primer, besplatno parkiranje u centralnim gradskim zonama ili smanjenje i ukidanje putarina za električna vozila značajno bi olakšalo svakodnevnu upotrebu i povećalo atraktivnost elektromobilnosti.

Energetski portal

Vetropark Čibuk 2 kreće sa radom početkom oktobra

Foto-ilustracija: Pixabay (n-k)

Početkom oktobra trebalo bi da krenu sa radom prve turbine vetroparka Čibuk 2, najavljeno je na konferenciji OIE SRBIJA 2025 u Vrdniku. Učesnici II panela, koji je okupio investitore vetroelektrana i proizvođače vetroturbina, poručili su da je vreme za vetar u Srbiji uzbudljivo i kompleksno, kao i da se Srbija suočava sa usporavanjem kad je reč o OIE projektima.  

Panelisti su razgovarali o izazovima pred kojima se danas nalazi industrija vetra u Srbiji i svetu, preprekama koje usporavaju razvoj OIE projekata, korporativnim PPA ugovorima koje treba razvijati u Srbiji i regionu.

Kako do jeftinije struje

Kai Rintala, generalni direktor Taaleri Energia, pohvalio je sprovođenje aukcija za tržišne premije u Srbiji, ali i naglasio da se ne treba oslanjati samo na državne aukcije ukoliko želimo da sprovedemo energetsku tranziciju, jer one same ne mogu zadovoljiti obim projekata koji treba izgraditi.

– Na severu smo uvek imali potpuno liberalizovano tržište struje, gde svi sklapaju komercijalne ugovore sa drugim partnerima na tržištu. Iako nas u Srbiji očekuju treće aukcije, fokus bi trebalo da bude na tome da tržište tako da  industrijski potrošači u zemlji mogu da dođu do proizvođača obnovljive energije. Onda kada se iz jednačine izbaci država, dosta će se unaprediti energetska tranzicija Srbije i struja će biti jeftinija – ističe Rintala.

On je napomenuo da je od 13 zemalja u kojima je kompanija prisutna, najbrži proces izdavanja dozvola u Teksasu.

– Okružni sudija vam tamo pošalje pismo i kaže da ne treba nikakva dozvola, ali generalno, nije jednostavno nigde. U Norveškoj smo imali najveći politički rizik, pojavili su se retroaktivni porezi i uništili ulaganje, zato smo i diversifikovli naš portfolio u 13 zemalja. Rešenje je da nastavimo da radimo sa vlastima, udruženjima, kako bi se svi problemi rešavali – napominje Rintala.

Bruce Johnson, direktor korporativnih finansija i trezora Masdara, primetio je da u Srbiji postoji više kapaciteta u  pripremi od onoga što je cilj države – 3,5 GW  do 2030. godine.

– Imamo fantastičan odnos sa Vladom. Bilo bi lepo, ali nije nužno, kada bi postojala harmonizacija propisa sa EU. Ta doslednost bi učinila dostupnost investicija u Srbiji direktnijim – napomenuo je.

Potencijal srpskog tržišta

Balkansko tržište je veoma važno za Nordex, proizvođača vetroturbina koji je za 40 godina instalirao više od 57 GW širom sveta, istakla je Anne-Catherine de Tourtier, potpredsednica kompanije za mediteranski region.

– Na balkanskom tržištu krenuli smo od Hrvatske, tamo smo lider na tržištu, zatim smo stigli u Srbiju, uskoro stižemo i u Crnu Goru, a verovatno ćemo 2026. opremiti i prvi vetropark u Bosni i Hercegovini. Srbija se suočava sa usporavanjem, kao i mnoge druge zemlje, ali prepreke postoje da bi mogle da budu prevaziđene. Evropa i dalje ima solidan regulatorni okvir. Važno je da se Srbija približi EU i kreira stabilnost za investitore. Kada je vreme između dobijanja građevinske dozvole i realizacije projekta predugo, to svara nestabilnost. U Srbiji je važno da imamo tu stabilnost – istakla je Anne-Catherine de Tourtier i zaključila: – Ovde smo da ostanemo, verujemo u srpsko tržište i potencijal balkanskih zemalja.

Miloš Colić, direktor kompanije New Energy Solutions koja je, po njegovim rečima, uključena u više od 80 odsto svih vetroprojekata koji se trenutno pripremaju u Srbiji, ističe da je razvoj ovih projekata vrlo kompleksan proces.

– Neki investitori to razumeju, ali neki ne prepoznaju koliko su složeni ti projekti, pa imamo veliki raskorak između realnosti i isplaniranog – ističe Colić.

Petu godinu zaredom, konferencija u organizaciji Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije, okuplja donosioce odluka, predstavnike kompanija, investitora, banaka, akademske zajednice.

Izvor: OIE Srbija

Srbija dobija novih 7.000 hektara šuma kroz projekat Forest Invest

Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru projekta Forest Invest, vrednog 84 miliona dolara, Srbija će dobiti novih 7.000 hektara šuma, dok je planirana i konverzija 50.000 hektara postojećih zasada u kvalitetnije i otpornije vrste.

Projekat sprovodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, u saradnji sa Zelenim klimatskim fondom i Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

Srbija je među zemljama u kojima oko 40 odsto stanovništva koristi ogrevno drvo kao glavni izvor energije, pa projekat ima i strateški značaj za smanjenje pritiska na postojeće šumske resurse. Očekuje se da će rezultati ostati održivi i nakon završetka projekta, kroz nove finansijske mehanizme i saradnju sa privredom i akademskim institucijama.

Okrugli sto je održan u okviru manifestacije „Šumarijada“, u organizaciji JP „Srbijašume“.

Što se tiče Srbije, najveći deo šuma čine lišćarske listopadne vrste, među kojima dominiraju bukva i različite vrste hrastova, kao što su kitnjak i cer, dok su grab, jasen i javor takođe deo zajednica. U ravničarskim predelima značajno mesto zauzimaju topole, vrbe i bagrem, koji se posebno raširio u Vojvodini. Četinari zauzimaju manji deo površina, ali imaju važnu ulogu, naročito na planinama gde su rasprostranjeni smrča i jela, dok su crni i beli bor česti u pošumljavanjima i prirodnim staništima u višim predelima.

Energetski portal