Home Blog Page 236

Otpad: Srbija u 2021. godini proizvela 11,7 miliona tona, a uvezla 229 hiljada tona

Foto-ilustracija: Pixabay (RitaE)
Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

Agencija za zaštitu životne sredine objavila je novi izveštaj o otpadu u Srbiji za 2021. godinu.

Prema podacima koji su dostavljeni u Nacionalni registar izvora zagađivanja, u 2021. godini u Srbiji je ukupno proizvedeno oko 11,7 miliona tona otpada, od čega je oko 60 hiljada tona opasan otpad.

Od ukupne količine opasnog otpada, najveću količinu od oko 6.800 tona čine staklo, plastika i drvo koje sadrže opasne supstance ili su kontaminirani opasnim supstancama. Na drugom mestu, sa količinom od oko 4.800 tona, nalazi se čvrsti otpad iz procesa tretmana gasa koji sadrži opasne supstance, a na trećem otpad čije sakupljanje i odlaganje podleže posebnim zahtevima zbog sprečavanja infekcije i to oko 4.500 tona.

Govoreći o komunalnom otpadu, ukupna količina generisanog otpada iznosi 2,87 miliona tona, od čega je 2,48 miliona tona prikupljeno i deponovano od strane opštinskih JKP, a oko 390 hiljada tona podvrgnuto je postupku ponovnog iskorišćenja.

Od ukupne količine komunalnog otpada, najveći udeo od 45,8 odsto ima biorazgradivi otpad.

Na 12 sanitarnih deponija u 2021. godini odloženo je 850 hiljada tona komunalnog otpada, a najveća količina deponovana je u Regionalnu sanitarnu deponiju u Vinči, oko 327 hiljada tona. Govoreći o ostalom otpadu i deponijama, ukupno je deponovano oko 2,1 milion tona neopasnog otpada i oko 1.700 opasnog.

Na osnovu podataka koji su dostavljeni do 22. avgusta 2022. godine od strane 347 operatora koji imaju dozvolu za ponovno iskorišćenje otpada, u toku 2021. godine je operacijama ponovnog iskorišćenja R1-R11 podvrgnuto 2,29 miliona tona otpada, od čega je oko 77 hiljada tona opasan otpad. Od ukupne ukupne količine najviše je zastupljen metal, a za njim šljaka iz termičkih procesa, otpadni papir i papirna i kartonska ambalaža.

Postupci od R1 do R10 su pravi postupci tretmana, R12 i R13 su pomoćne aktivnosti vezane za postupke tretmana, a R11 je korišćenje otpada dobijenog bilo kojom operacijom od R1 do R10.

U Srbiji je u toku 2021. godine uvezeno gotovo 229 hiljada tona otpada, od čega 8.400 tona ima karakter opasnog. Kako se u izveštaju navodi, najviše se otpada uvozi iz Turske, Hrvatske, Mađarske i Severne Makedonije. Više od polovine količine uvezenog otpada čine otpadni papir i karton i otpadna plastična i papirna ambalaža. Fabrike za preradu sirovina su uvozile dodatne količine otpada da bi zadovoljile svoje kapacitete.

Foto-ilustracija: Pixabay (Prylarer)

Prema podacima iznetim u izveštaju, u Srbiji još uvek veliki broj opština/gradova ima sopstvenu deponiju, smetlište. To su uglavnom deponije za koje je, u skladu sa Strategijom o upravljanju otpadom, predviđeno saniranje i zatvaranje, jer je kapacitet postojećih deponija – smetlišta u većini opština već popunjen, a većina ne zadovoljava ni minimum tehničkih standarda.

Ne postoji kontrolisano odvođenje deponijskog gasa koji nastaje razgradnjom otpada u deponiji, što može dovesti do požara ili eksplozije. Procedne vode iz deponija se ne sakupljaju niti prečišćuju, što ugrožava podzemne i površinske vode i zemljište zbog visokog sadržaja organskih materija i teških metala. Ne postoji sistematski monitoring emisija, procednih voda, deponijskog gasa itd.

Podatke o divljim deponijama je dostavilo 142 jedinice lokalnih samouprava i izvestilo postojanje ukupno 2.656 divljih deponija u Republici Srbiji. Čišćenje prostora divljih deponija u 2021. godini na 1.486 lokacija nije izvršeno ni jednom. Do 10 puta čišćeno je 1.104 lokacija, od 10 do 20 puta je čišćeno 22 lokacije i preko 20 puta su čišćene 44 lokacije. Od ukupno 1.170 čišćenih lokacija divljih deponija, u toku izveštajne godine na 987 lokacija se ponovo vratilo deponovanje otpada, što ukazuje na potrebu izmene načina upravljanja otpadom u lokalnim samoupravama.

Energetski portal

Ministarska konferencija i 13. sastanak Komiteta za implementaciju Karpatske konvencije

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Pomoćnica ministra zaštite životne sredine Jasmina Jović, učestvovala je u Žešovu na Ministarskoj konferenciji za Karpatsku konvenciju i 13. sastanku Komiteta za implementaciju Karpatske konvencije u organizaciji Ministarstva za klimu i zaštitu životne sredine Republike Poljske.

Tom prilikom, pomoćnica ministra istakla je da dosadašnji odnos čoveka prema prirodi i savremenom ekonomskom razvoju više nije prihvatljiv u pogledu zaštite životne sredine, zaštite prirode i opstanka čovečanstva.

,,Aktuelna ekonomska kriza praćena klimatskim promenama, energetskom krizom, gubitkom biodiverziteta, nestašicom pitke vode i hrane, predstavlja jedinstvenu priliku za korenite društvene i ekonomske promene u pravcu sprovođenja principa  „zelene ekonomije“ koji zahtevaju široku upotrebu obnovljivih izvora i  otvaranje novih „zelenih“ poslova direktno povezanih sa zaštitom životne sredine u Karpatskom regionu’’, rekla je Jasmina Jović i podsetila da je naredni sastanak Komiteta za implementaciju Karpatske konvencije zakazan za jesen 2023. godine u Republici Srbiji.

Konferenciji je prisustvovala i Aleksandra Došlić iz Sektora za zaštitu prirode Ministarstva zaštite životne sredine a učesnici su usvojili Ministarsku deklaraciju o biodiverzitetu / Karpatska obaveza novog okvira za biodiverzitet posle 2020. godine kao i Ministarsku deklaraciju Karpatske konvencije o uticaju rata na životnu sredinu u Ukrajini kojom je potvrđena bliska saradnja sa ovom zemljom na daljoj implementaciji Karpatske konvencije.

Učesnici su ukazali na Karpatsku konvenciju kao važnog međuvladinog mehanizma i izrazili volju da se Ukrajini pomogne u rešavanju ekoloških posledica direktnih i indirektnih uticaja rata na Karpate, posebno na prirodno okruženje i zaštitu prirode.

Prisećanja radi, na Ministarskoj konferenciji „Životna sredina za Evropu” 22. maja 2003. godine u Kijevu, Okvirnu konvenciju o zaštiti i održivom razvoju Karpata potpisalo je sedam zemalja Karpatskog regiona: Ukrajina, Poljska, Rumunija, Slovačka, Mađarska, Češka i Srbija.

Cilj Konvencije predstavljaju sveobuhvatne politike zaštite i održivog razvoja Karpata radi poboljšanja kvaliteta života, jačanja lokalne privrede, očuvanja prirodne i kulturne baštine, kao i mera predostrožnosti zagađivanja životne sredine, učešća javnosti i angažovanja svih zainteresovanih subjekata na nacionalnom i lokalnom nivou u planiranju i upravljanju zemljišnim i vodnim resursima.

Članstvo Srbije, čija se teritorija delimično nalazi u Karpatskom području, (Nacionalni park „Đerdapˮ) veoma je važno uzimajući u obzir da su ugovorno-institucionalni aranžmani subregionalnog tipa omogućavajući razvoj saradnje ne samo u užem domenu zaštite životne sredine već i šire, odnosno u svim oblastima privrednog razvoja.

Energetski portal

Sasvim ekologično

Foto: Delta Holding
Foto: Delta Holding

Činjenica je da sve više kompanija u našoj zemlji uviđa pozitivan efekat ekološki odgovornog poslovanja. Učinjen pomak je očigledan i u Srbiji i u regionu. Strateško opredeljenje ovih kompanija ogleda se ne samo u primeni principa cirkularne ekonomije i reciklaže, već i u aktivnom promovisanju ideje, deljenju znanja i iskustava iz ove oblasti. Pitali smo Tijanu Koprivicu, direktorku održivog poslovanja Delta Holdinga, jedne od vodećih kompanija u našoj zemlji i regionu, šta sve podrazumeva održivo poslovanje velikog sistema kao što je Delta.

EP: Među članicama Delta Holdinga, jednog od najznačajnijih poslovnih subjekata u našoj zemlji posluje i Delta-Pak, zadužen za upravljanje otpadom. Šta sve podrazumeva poslovanje jednog ovlašćenog operatera na našem tržištu?

Tijana Koprivica: Delta-Pak pruža usluge operatera za upravljanje ambalažnim otpadom, savetnika u oblasti životne sredine, hemikalija i transporta opasne robe. Ove poslove obavlja za članice Delta Holdinga ali i za eksterne klijente. Organizacija posluje po principima društvene odgovornosti i održivog razvoja, što deli i sa svojim klijentima i poslovnim partnerima.

EP: Koliko je značajno to što Delta Holding ima operatera „in house“? U čemu se to najviše ogleda?

Tijana Koprivica: Članice Delta Holdinga, kao i sve ostale kompanije koje uvoze ili proizvode ambalažu i plasiraju je na tržište imaju obavezu da zadovolje nacionalne ciljeve po pitanju upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom. Delta je veliki sistem koji posluje u različitim biznisima, i prepoznali smo kapacitet, a i ekonomski benefit u tome da samostalno upravljamo otpadom. Raspoloživost stručnog kadra uticala je na odluku da ovu uslugu, kao i konsalting u oblasti životne sredine, ponudimo i drugim kompanijama. Godinama unazad Delta-Pak je lider u ispunjenju nacionalnih ciljeva za svoje klijente.

U fokusu:

EP: Delta-Pak aktivno učestvuje i u projektima koji se tiču podizanja svesti o zaštiti prirodne okoline. Koje biste projekte izdvojili kao najznačajnije?

Foto: Delta Holding

Tijana Koprivica: U prethodnom periodu Delta-Pak je sprovodio brojne projekte koji su imali za cilj podršku zajednici u unapređenju oblasti zaštite životne sredine i podizanju ekološke svesti. Neki od njih su: projekat procene količina i morfološkog sastava ambalažnog otpada na gradskim pijacama, u ugostiteljskim objektima i tržnim centrima, i edukacija volontera o njegovoj pravilnoj selekciji i skladištenju; edukacija poljoprivrednih proizvođača o pravilnom zbrinjavanju ambalažnog otpada od sredstava za zaštitu bilja; uspostavljanje informacionog sistema o plasiranoj ambalaži i ambalažnom otpadu. Naši klijenti pokazuju veliko interesovanje za unapređenje svog poslovanja na polju zaštite životne sredine, a mi ćemo nastaviti da društveno odgovornim aktivnostima utičemo i na svest drugih pre svega malih i srednjih preduzeća, kao i građana Srbije. Kontinuirano edukujemo i svoje zaposlene o načinima na koje mogu doprineti zaštiti životne sredine kroz Eko kutak na internom portalu, a i sve ostale zainteresovane strane putem društvenih mreža na profilima pod nazivom Sasvim ekologično. Zapratite nas i dobićete puno korisnih saveta i objašnjenja u vezi sa ekološkim izazovima.

EP: Poznat je Deltin plan da do 2030. godine koristi 60 odsto energije iz obnovljivih izvora. Kako planirate da ostvarite ovaj cilj?

Tijana Koprivica: Električnu energiju uglavnom obezbeđujemo iz konvencionalnih izvora, ali cilj nam je da do 2030. minimum 60 osto energije koristimo iz obnovljivih izvora. Na sedam lokacija su već postavljene solarne elektrane tako da će četiri naše fabrike, dve hladnjače i farma Napredak solarnom energijom zameniti 30 odsto struje iz konvencionalnih izvora. Osim solarnih panela, tokom 2021. godine proširen je kapacitet kotla na biomasu u fabrici Seme Sombor koji koristi oklasak od kukuruza u procesu sušenja kukuruza. Manji kotlovi na biomasu postoje i za grejanje objekata na imanju Jedinstvo u Apatinu i Napredak u Staroj Pazovi. U toku je izrada projekta za solarnu elektranu na Sava Centru, a razmatraće se i ostale lokacije za solare, kao i za kotao na biomasu.

Intervju vodila: Milica Marković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala UPRAVLJANJE OTPADOM.

Izveštaj IEA: Srbija u globalnom vrhu zavisnosti od uglja

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paweł Czerwiński)

Sa oko 70 struje proizvedene u termoelektranama, Srbija se nalazi na šestom mestu u svetu po udelu uglja u elektičnoj energiji – iza, redom, Bocvane, Kosova, Južnoafričke republike, Mongolije i Indije, piše Klima101.

Od 40 zemalja sa najvećim udelom uglja u proizvodnji struje, Srbija se takođe nalazi u maloj grupi od samo 6 zemalja koje se nisu obavezale na postepeno napuštanje uglja, niti su usvojile nacionalni plan za neto nula emisija gasova staklene bašte. Tu nam društvo prave samo Mongolija, Bosna i Hercegovina, Zimbabve, Niger i Gvatemala.

Ovi podaci nalaze se u nedavno objavljenom izveštaju Ugalj u neto nula tranziciji: Strategije za brze, sigurne i pravedne promene koji je objavila Međunarodna agencija za energetiku (IEA). U pitanju je dokument sa globalnim zahvatom: cilj IEA bio je da procene koliko je energetska tranzicija širom sveta realna – i koliko bi ona zapravo koštala.

„Upotreba uglja je u umerenom porastu u nekim zemljama zbog aktuelne vremenske krize’’, navodi se u izveštaju. „Ali iako je ovo privremeni fenomen, kako pokazuju naše analize, to je takođe i zabrinjavajući pokazatelj koliko je svet daleko od realizacije cilja smanjivanja emisija do neto nule – a posebno ako se posmatra tesan, ali moguć rok tog poduhvata do 2050. godine.’’

Kako se navodi u izveštaju, ukoliko se prate već usvojeni nacionalni planovi neto nula emisija do 2050. godine, globalna cena napuštanja uglja u proizvodnji električne energije bila bi oko 6 biliona (hiljada milijardi) dolara. Međutim, ako je cilj dostići neto nula emisije na globalnom nivou do 2050. – što, po savremenim procenama, obaveza kako bi se porast prosečne globalne temperature zaustavio na 1,5 stepeni Celzijusa – onda ova cena raste na čak 9,5 biliona dolara.

U ove cene ne ulaze samo troškovi izgradnje održivih izvora energije, već i ona „ljudska strana’’ – tranzicija za oko 8,4 miliona radnika koji globalno rade u ekstrakciji, obradi, transportu i upotrebi uglja.

Položaj Srbije

Do jula ove godine, piše IEA, 75 zemalja se obavezalo na napuštanje uglja ili da neće graditi nove energetske kapacitete zasnovane na uglju. Zajedno sa 16 zemalja koje su se u svojim nacionalnim planovima obavezale na neto nula emisije do 2050. godine (što de fakto podrazumeva napuštanje uglja kao energenta), njih 91 zajedno čini gotovo 100 odsto svetske proizvodnje uglja.

„Gotovo“ je, u našem slučaju, ključno. Nažalost, u ove brojke se ne ubraja Srbija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Iako se nalazi u svetskom vrhu po udelu uglja u proizvodnji struje, Srbija je u apsolutnim brojkama po svemu sudeći ipak premali igrač, pa se u izveštaju IEA gotovo i ne spominje.

Međutim, iako nedostaje uvida koji se odnose konkretno na našu zemlju, to ne znači da tekst izveštaja nema ništa da ponudi u razumevanju situacije u kojoj se Srbija nalazi. Primera radi, među zemljama koje su u izveštaju izdvojene kao ključna mesta tranzicije, jedna se posebno izdvaja po okolnostima koje, po svemu sudeći, i nisu toliko drugačije od naših – u pitanju je Južnoafrička republika.

Kako piše u izveštaju:

„Južnoafrička republika nalazi u jedinstvenoj poziciji jer je izrazito zavisna od uglja a tamošnji glavni snabdevač, ESKOM, operiše sa velikim dugovima i nije u stanju da izdvoji nikakva sredstva za napuštanje uglja ili tranziciju ka čistoj energiji.“

Pored vlasništva i udela uglja u proizvodnji struje, Južnoafrička republika je grubo rečeno uporediva sa Srbijom i po instalisanom kapacitetu zasnovanom na uglju u odnosu na broj stanovnika (obe brojke su u Srbiji manje za oko red veličina).

A šta izveštaj kaže o Južnoafričkoj republici? Rešenje je u međunarodnoj pomoći: tokom prošlogodišnjeg samita u Glazgovu, Južnoafrička republika je stupila u partnerstvo sa SAD, Francuskom, Nemačkom, Velikom Britanijom i ostatkom Evropske unije u tzv. Partnerstvo za pravednu energetsku tranziciju, u okviru kojeg će ova afrička zemlja dobiti 8,5 milijardi dolara kako bi započela svoj put ka smanjenju emisija u energetskom sistemu, i ispunila ključne ciljeve sopstvenog Nacionalno utvrđenog doprinosa.

Nedavno je sličan dogovor napravila i Indonezija, još jedna zemlja sa visokom stopom zavisnosti od termoelektrana.

Priroda domaće tranzicije

Svakako da se i Srbija treba – pa i mora – osloniti na međunarodnu finansijsku (i drugu) pomoć u energetskoj tranziciji. Ali to ne znači da na nju treba prosto čekati.

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)

Naime, stvar je perspektive. U odnosu na oko 9.000 trenutno aktivnih elektrana na ugalj širom sveta, ukupnog kapaciteta oko 2180 GW, kapacitet termoelektrana u okviru sistema “Nikola Tesla” i „Kostolca’’ A i B u Srbiji je oko 5 GW. Drugim rečima, udeo Srbije u globalnoj proizvodnji struje na ugalj je tek 0,002 odsto.

Ali dok smo „kap u moru’’ u globalnoj proizvodnji struje na ugalj, pa možda i ne treba da budemo iznenađeni kada se nađemo izostavljeni iz vodećih svetskih stručnih izveštaja, srpske termoelektrane su ovde i sada, za lokalne uslove, nesrazmerno veliki energetski, ekonomski, zdravstveni i društveni problem.

Daleko od toga da je borba protiv klimatskih promena jedina motivacija za energetsku tranziciju u Srbiji. Naše termoelektrane su mahom relikti prošlog vremena (najmlađi blok u TENT-u star je 37 godina). Dok se u javnoj sferi ugalj često vidi kao siguran, stabilan energent nasuprot održivim alternativama, aktuelne prilike, uključujući i krizu, otkrivaju sistem nestabilne proizvodnje, osetljiv na ekstremne prilike kao što su suše i poplave, koji je i veliki izvor vazdušnog zagađenja sumporom i čestičnim polutantima.

Mada cenu svoje zavisnosti od uglja (još uvek) ne plaćamo preko računa za struju, ona nas svejedno košta – preko državnog budžeta i izgubljenih kilovat-časova, ali i preko svakog pojedinca narušenog zdravlja i izgubljenih života usled aerozagađenja.

Drugim rečima, iako je Srbiji neophodna pomoć u energetskoj tranziciji, nama je ta pomoć nesrazmerno potrebnija nego što je energetska tranzicija Srbije neophodna globalnom poduhvatu smanjenja emisija.

Ako želimo da se izborimo za zeleniju, zdraviju, efikasniju i održiviju budućnost, prvi korak bi morao da bude da se uklonimo sa onog malog, neuglednog spiska „zemalja zavisnika koje nisu usvojile nikakve obaveze prema uglju’’.

Potreban nam je za početak cilj: datum kada planiramo, koliko god to ambiciozno ili neizvodivo danas zvučalo, da dostignemo neto nula emisije i napustimo ugalj kao izvor električne energije; datum oko kojeg bi se organizovale sve naše buduće zelene politike. U suprotnom, ostaćemo oaza od dima i pepela, okružena svetom koji sada već nezadrživo ide napred.

Izvor: Klima101

Kovačica dobija još jedan vetropark

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (www_slon_pics)

Odeljenje za urbanizam, stambeno-komunalnu delatnost, zaštitu životne sredine, saobraćaj i energetiku, imovinsko pravne i inspekcijske poslove Opštine Kovačica stavlja na javni uvid plan detaljne regulacije za vetropark „Crepaja“.

Vetropark sa 30 vetrogeneratora ukupne instalisane snage oko 220 MW, planiran je u južnom delu opštine Kovačica, u katastarskoj opštini Crepaja. 

Kako se navodi u planu detaljne regulacije tehničko-tehnološka celina kompleksa vetroparka sastojaće se od pojedinačnih stubova vetrogeneratora u kojima se energija vetra u turbinama konvertuje u električnu energiju, a odatle podzemnom sabirnom elektroenergetskom mrežom naponskog nivoa distribuira do planirane transformatorske stanice “Crepaja“.

Pročitajte još:

Dalje se navodi da postoje dve lokacije za gradnju trafostanice. Postoje i dve moguće lokacije za priključenje na dalekovod, a zatim i na elektroenergetski prenosni sistem.

Javni uvid traje do 5. 12. 2022. godine. Nacrt plana biće izložen u prostorijama opštine Kovačica, kao i u digitalnom obliku.

Za više informacija pogledajte ovde

Energetski portal

Đedović: Zelena tranzicija trajno opredeljenje

Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Put zelene tranzicije je trajno opredeljenje Republike Srbije i preduzimamo sve potrebne mere kako bi tranzicija ka čistoj energiji bila finansijski i socijalno održiva i pravedna, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović na konferenciji „Zelena tranzicija“, u organizaciji Francusko-srpske privredne komore i ambasade Republike Francuske u Beogradu. 

Ministarka je naglasila da  izgradnja novih kapaciteta koji koriste obnovljive izvore treba da bude usklađena i sa razvojem prenosne i distributivne elektroenergetske mreže, kako bi razvoj energetskog sektora bio održiv, efikasan, ekonomičan i vodio ka višem stepenu energetske bezbednosti i sigurnosti.

„Prioritetni projekti, koji treba da omoguće održivo korišćenje novih kapaciteta obnovljivih izvora veće snage su pre svega reverzibilne hidroelektrane „Đerdap 3“ i „Bistrica“, ali i brža realizacija planiranih projekata Elektroprivrede Srbije koji se odnose na hidroelektrane, vetro i solarne elektrane. Ne smemo zaboraviti ni zeleni vodonik, kao  ogroman potencijal i energent budućnosti, koji je sada i u zakonu prepoznat obnovljivi izvor energije”, istakla je Đedović. 

Pročitajte još:

Podsetila je da u ovom trenutku udeo obnovljivih izvora energije u energetskom miksu  Republike Srbije iznosi 26 odsto u potrošnji i da je u planu 400 novih megavata. 

„Radimo na unapređenju regulatornog okvira, kako bi mreža srednjoročno mogla da primi i osam puta veći kapacitet od trenutnog. Pri tome, jedno od važnih pitanje je da li će investitori koji koriste sunce i vetar doprinositi da ta električna energije bude od koristi građanima i privredi, ili će težiti izvozu celokupne proizvodnje. Verujem da ćemo naći model koji je u najboljem interesu građana, ali i održiv za investitore“, poručila je ministarka Đedović, navodi se u saopštenju. 

Prema njenim rečima korišćenje geotermalne energije je u početnoj fazi i veoma skromno u odnosu na potencijal i resurse, tako da će jedan od fokusa u narednom periodu biti upravo veće korišćenje geotermalne energije.

Dodala je da je Ministarstvo rudarstva i energetike, u tom pogledu, zainteresovano za razmenu stručnog iskustva sa Francuskom, s obzirom da je Francuska vodeća evropska zemlja u oblasti geotermalne energije.

Energetski portal

Bambi donirao 11 tona proizvoda socijalno ugroženim građanima

Foto: Bambi
Foto: Bambi

U Srbiji na granici apsolutnog siromaštva živi oko 446 hiljada ljudi koji direktno zavise od donacija hrane, dok se sa druge strane dnevno baci dva miliona kilograma hrane. Vodeći se ovim činjenicama, 2021. godine pokrenuta je kampanja povećanja donacija hrane „Spasimo hranu, spasimo humanost“, a od početka ove inicijative kompanija Bambi donirala je više od 11 tona proizvoda najugroženijim građanima širom zemlje.

Podizanjem svesti o neophodnosti uvećanja donacija kao i rešavanja problema bacanja hrane, pre svega radi se na smanjenju jednog od najvećih problema današnjice – siromaštva, ali i ukazuje na očuvanje životne sredine kroz smanjenje otpada koji nastaje prekomernim bacanjem hrane, kao i neophodnim spaljivanjem proizvoda pred istekom roka.

„U godini kada slavimo 55 godina poslovanja, kroz kampanju „Spasimo hranu, spasimo humanost“ koju sprovodi Koalicija za dobročinstvo, a predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac, pomogli smo socijalno najugroženijim građanima kroz donacije Bankama hrane Beograd, Vojvodina i Niš. Pored donacije naših proizvoda, ustupili smo i medijski prostor sa ciljem dodatne podrške kampanji i što delotvornijeg podizanja svesti građana o problemu sa prekomernom količinom bačene hrane“, izjavio je Ivan Jovanović, menadžer korporativnih komunikacija kompanije Bambi.

Pročitajte još:

Već drugu godinu za redom kompanija Bambi je dobitnik zahvalnice Srpskog filantropskog foruma i Koalicije za dobročinstvo za doprinos kampanji „Spasimo hranu, spasimo humanost“ koja se dodeljuje na Nacionalni dan davanja, 9. oktobra.

Željko Mitkovski iz Fondacije Ana i Vlade Divac istakao je da je tokom dva ciklusa kampanje, prikupljeno više od 112 tona hrane, a Bambi je u ukupnoj doniranoj količini učestvovao sa čak 10 odsto.

Koalicija za dobročinstvo se zahvaljuje kompaniji Bambi što kontinuirano donira hranu i što se i ove godine uključila u kampanju ’Spasimo hranu, spasimo humanost’ pomažući najugroženijima širom zemlje i promovišući solidarnost i društvenu odgovornost. Pozivamo i druge kompanije da se priključe kampanji do kraja novembra i doniraju hranu ili sredstva za kupovinu paketa hrane na www.spasimohranu.rs“, rekao je Željko Mitkovski.

Zajedno sa partnerima kampanje, kompanija ukazuje na problem prekomernog bacanja hrane, unapređenje propisa i regulativa koje idu u korist povećanju donacija, ali i nedovoljnog broja donacija hrane u Srbiji.

Izvor: Bambi

Beč štedi gas u toplanama

Foto: Eurocomm-PR
Foto: Eurocomm-PR

Nakon izuzetno blagog oktobra i prvih nedelja novembra počela je da raste potražnja za daljinskim grejanjem u Beču.

U cilju očuvanja rezervi gasa bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ počelo je ovog vikenda da koristi ekstra lako ulje za loženje u toplanama.

Četiri bečke toplane koriste gas kada je velika potrošnja u slučaju posebno niskih temperatura i kada kombinovane toplane-elektrane ne rade. U ovoj grejnoj sezoni sistemi će redovno koristiti ulje za loženje.

„Wien Energie“ je uskladištio do sada skoro 20.000 tona ulja za loženje i zaključio dodatne ugovore o snabdevanju. Sve toplane zajedno imaju snagu od 1.250 megavati i u slučaju nedostatka gasa mogu garantovati snabdevanje Beča zajedno sa spaljivanjem otpada, biomasom i industrijskom otpadnom toplotom.

„Tokom leta smo skladišta gasa popunili do preko 90 odsto. Uprkos tome glavni prioritet je štednja gasa gde god je to moguće. Stoga će naše toplane koristiti ulje za loženje. Ovo je neophodna mera kako bi se obezbedilo snabdevanje u ovoj kriznoj zimi. Mi radimo na klimatski prihvatljivim alternativama za naftu i gas. Do 2040. godine želimo da se daljinsko grejanje u Beču proizvodi isključivo klimatski neutralno“, izjavio je Mihael Štrebl, predsednik upravnog odbora „Wien Energie“.

Izvor: Eurocomm-PR

Saradnja Schneider Electric i Konvereksa – dupli benefit za klijente

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Schneider Electric u ovoj godini proslavlja jubilarnih 20 godina na ovim prostorima. Na spisak do sada ostvarenih rezultata mogu da dodaju i svoju, izuzetno bogatu, mrežu partnera na domaćem tržištu koja se i dalje širi. Jedan od najstarijih parnera kompanije Schneider Electric je i firma Konvereks. 

Firma Konvereks osnovana je pre 22 godine kao partner francuske kompanije MGE za uređaje za besprekidno napajanje (UPS). Godine 2004. Schneider Electric preuzeo je kompaniju MGE i tako postaju IT partner Schneider Electric-a. Nataša Kovačević, zamenica direktora kompanije Konvereks osvrnula se na početak saradnje sa Schneider Electric-om.

„Na početku saradnje naš asortiman proizvoda i usluga bio je baziran na monofaznim i trofaznim UPS uređajima. Međutim, tokom godina Schneider Electric je kupio i pripojio veliki broj renomiranih firmi, kao što su APC, Pelco, AST Modular, Viridity, Uniflair, tako da je kompletirao ponudu za opremanje data centra. Sa tim počinje da se menja i ponuda firme Konvereks”, objasnila je Kovačević. 

„Počeli smo da radimo projektovanje, nabavku i implementaciju kompletnih rešenja za data centre, koji pored napajanja uključuju i rek ormane, PDU-ove, senzore, opremu za nadzor, kao i softver za data centar. Sa rastom ponude proizvoda Schneider Electrica i mi smo se razvijali i obučavali da ponudimo najbolja rešenja za naše korisnike, kroz servisne obuke u trening centrima, proučavanje stručne literature koju interno objavljuje APC by Schneider Electric, kao i kroz onlajn paket obuka koje imamo kao IT partneri“, nastavlja priču Nataša Kovačević.

Pročitajte još:

Foto: Schneider Electric

Kada priča o glavnim prednostima saradnje sa Schnedier Electric-om ona navodi da su to kvalitet proizvoda i dobra tehnička podrška kod reklamacija proizvoda, što je vrlo bitno kako partnerima, tako i krajnjem korisniku. Pored prodaje i implementacije rešenja, Konvereks je i ovlašćeni servisni centar Schneider Electrica. Kako kaže zamenica direktora, kompanija Konvereks obavlja isporuku opreme na lokaciju korisnika, povezivanje opreme na električnu instalaciju, puštanje u rad, kao i održavanje i servisiranje opreme tokom njene eksploatacije. Zbog toga im je, kako ističe sagovornica, vrlo bitno što su rezervni delovi dostupni čak 10 godina nakon prestanka proizvodnje modela. Takođe, kod reklamacije korisnika u garantnom roku rezervni delovi za opravku se brzo šalju ili se vrši kompletna zamena neispravnog uređaja novim.

„Kao porodična firma, veoma nam je bitno kakvu planetu ostavljamo našoj deci, a sa najnovijim proizvodima APC by Schneider Electric značajno je smanjena potrošnja električne energije. Za naše klijente je to dupli benefit- niži računi za utrošenu električnu energiju i očuvanje prirodnih resursa”, poručila je na kraju Nataša Kovačević iz Konvereksa i zaključila da se nadaju uspešnoj saradnji i u narednim godinama, da se zajedno razvijaju, menjaju i podržavaju.

Izvor: Schneider Electric

Stanje vodostaja nakon proglašenja redovne i vanredne odbrane od poplava

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)
Foto-ilustracija: Pixabay (bohemianbikini)

Nakon što je proglašena vanredna odbrana od poplava na više lokacija u Srbiji, posebno u Novom Pazaru, Tutinu i Prijepolju, situacija je stabilizovana. Zbog dugotrajnih obilnih padavina i naglog porasta vodostaja ukinuta je redovna odbrana i proglašena vanredna odbrana od poplava na reci Ibar i Raška na Vodnoj jedinici ,,Ibar-Kraljevo, Novi Pazar’’ sektor M.12.

Direktor JVP „Srbijavode’’, istakao je da je poplavni talas najviše pogodio Novi Pazar, ali da je situacija trenutno pod kontrolom i da su se reke vratile u svoja korita. Kako navodi, sprovedene su određene mere na reci Lim u Prijepolju, a postavljen je i zaštitni mobilni sistem.

,,Na vodnoj jedinici „Lim-Prijepolje“ uvodi se redovna odbrana od poplava na reci Grabovici u Sjenici na sektoru S.7. u dužini od 0,7 km’’, rekao je direktor.

Iako se očekivala stabilizacija, svi ljudi i oprema ostali su na terenu, zbog kontrole i sigurnosti.

„Imamo redovnu odbranu, kada imamo naznaku od RHMZ-a da će doći do porasta i tada se obilaze svi lokaliteti, a kada vodostaj poraste i ispune se određeni kriterijumi proglašava se vanredna odbrana od poplava i tada su službe 24 sata na terenu i sprovode mere zaštite. Ukoliko se proceni da nema dovoljno resursa i ljudstva onda je predlog da se proglasi vanredna situacija, kako bi mogli da se koriste svi resursi lokalne samouprave, Vojske Srbije i policije’’, rekao je direktor objašnjavajući koja tri stepena odbrane postoje.

Prema njegovim rečima, službe JVP „Srbijavode“ i nadležnih vodoprivrednih preduzeća prate kretanje promena nivoa vode na terenu, kao i promene stanja na odbrambenim linijama. Na područjima gde su evidentirana kritična mesta i gde su na snazi Naredbe za vanrednu odbranu od poplava, ukoliko bude potrebno angažovaće se dodatno ljudstvo i mehanizacija u cilju sprečavanja plavljenja područja i nastanka oštećenja zaštitnih vodnih objekata.

Direktor je istakao da je potrebno raditi na edukaciji i podizanju svesti građana.

Energetski portal

Vršac – Raspisan Javni poziv za sufinansiranje solarnih panela

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Admiral Lebioda)

Grad Vršac je raspisao Javni poziv za sufinansiranje ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije na porodičnim kućama i unapređenje termotehničkog sistema putem ugradnje kalorimetara, cirkulacionih pumpi, termostatskih ventila i delitelja toplote.

Kako se navodi u tekstu konkursa, sredstva u iznosu od 4.280.000 dinara namenjena su za nabavku i ugradnju solarnih panela za porodične kuće. Dok je za ugradnju elektronskih regulisanih cirkulacionih pumpi za porodične kuće i opremanje sistema grejanja sa uređajima za regulaciju i merenje predate količine toplote objektu za stanove i stambene zgrade izdvojeno 320.000 dinara.

Pravo učešća na konkursu imaju vlasnici objekata, ukoliko podnosilac prijave nije vlasnik objekta mora imati pismeno odobrenje od vlasnika, zatim je neophodno da je objekat priključen na distributivnu mrežu električne energije, a kada je reč o stambenim zajednicama ona mora biti upisana u odgovarajući registar. 

Pročitajte još:

Konkurs je otvoren zaključno sa 9.12.2022. godine. 

Prijavni obrazac u tri primerka (original i dve kopije) sa naznakom “PRIJAVA ZA JAVNI POZIV ZA UČEŠĆE GRAĐANA U SPROVOĐENJU MERE ENERGETSKE SANACIJE PUTEM UGRADNJE SOLANIH PANELA ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE – NE OTVARATI” sa punom adresom pošiljaoca predati lično, ili poslati preporučenom poštom na adresu Grad Vršac, Komisija za realizaciju mera energetske sanacije, Trg pobede 1.

Za više informacija pogledajte ovde.

Energetski portal

Veliki potencijali za dalje unapređenje saradnje sa Kinom u oblasti poljoprivrede

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković i ambasadorka NR Kine u Srbiji Čen Bo, sastale su se kako bi razgovarale o mogućnostima za dalje unapređenje saradnje u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, posebno u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

Učesnici sastanka složili su se da su investicije i poljoprivredna tehnologija oblasti u kojima Srbija i Kina treba još više da sarađuju u budućnosti.

Ministarka je istakla da je ponosna na činjenicu da su bilateralni, politički i ekonomski odnosi i saradnja između Srbije i Kine izuzetno razvijeni i što se konstantno unapređuju i podižu na viši nivo.

,,Posebno sam ponosna na to što poljoprivreda, kao resor na čijem sam čelu, predstavlja jednu od prioritetnih oblasti saradnje između naše dve prijateljske zemlje’’, navela je ministarka.

Prema njenim rečima, naš zadatak je da zajedničkim naporima doprinesemo njenom sveobuhvatnom unapređenju, kako na institucionalnom nivou, tako i u domenu robne razmene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Ambasadorka NR Kine čestitala je ministarki Tanasković na imenovanju i istakla da je poljoprivreda stub ekonomije i za Srbiju i za Kinu i da je saradnja u toj oblasti od velikog značaja za bilateralnu saradnju.

Čen Bo ukazala je na to da je glavna tačka saradnje trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, čiji se obim iz godine u godinu povećava i naglasila da su srpski proizvodi visokokvalitetni.

Kako navodi, kineski investitori pokazuju i veliko interesovanje za nova ulaganja u Srbiji u prehrambenoj industriji, kao i za izgradnju distributivnog centra u Srbiji.

,,U oblasti poljoprivrednih tehnologija takođe postoje velike mogućnosti za saradnju stručnjaka iz Srbije i Kine’’, istakla je Čen Bo.

Energetski portal

Želim da verujem da su bar u tehnici bitni rezultati, a ne pol

Foto: OIE Srbija (Za rad u sektoru OIE Katarina se opredelila i pre upisa na ETF)
Foto: OIE Srbija

Energetski portal, kao medij koji želi da doprinese rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti žena u sektor zelene energije, odlučio je da podrži kampanju promocije uspešnih žena koje sprovodi Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije uz podršku Ambasade Kanade u Srbiji. U narednom periodu objavljivaćemo intervjue koje Udruženje OIE SRBIJA realizuje u okviru projekta „Put do većeg učešća žena u sektoru OIE“ sa ciljem da podstakne mlade devojke i žene da se obrazuju i karijernu šansu potraže u sektoru OIE.

Katarina Obradović je jedna od najmlađih OIE liderki u Srbiji. Ima svega 24 godine, diplomirala je na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu na temu: „Analiza međusobnog uticaja vetroelektrana u Južnom Banatu usled efekta zavetrine“ i trenutno pohađa master studije na smeru: Obnovljivi izvori energije. Profesionalno je angažovana u kompaniji RP Global na poslovima vezanim za project management. Javnost je za Katarinu čula u aprilu kada se  pojavila kao jedan od izlagača postera na godišnjoj WindEurope konferenciji u španskom gradu Bilbao. Pre toga osvajala je nagrade i priznanja, kao i stipendije. Katarini predviđaju blistavu budućnost i uspešnu karijeru, dok ona jednostavno kaže da svoju profesionalnost budućnost vidi u vetru i suncu.

Zašto ste odlučili da studirate Elektrotehnički fakultet, dominantno muški fakultet sudeći po brojčanom odnosu brucoša i brucoškinja?

– Elektrotehnički fakultet sam izabrala razmatrajući prvenstveno svoja interesovanja i umeća. Imala sam podršku i inspiraciju u okviru porodice, gde je sestra takođe bila na ETF-u. Nije se dovodilo u pitanje da li imamo sposobnost da završimo fakultet koji važi za jedan od težih, pogotovo ne zato što smo devojke. Znalo se da je samo pitanje istrajnosti, truda i dobrog zdravlja. Verujem da nije tako svakoj mladoj devojci, ali me raduje činjenica da statistika pokazuje da sve više devojaka odlučuje da se oproba u inženjerstvu. Po priči starijih, i na energetici je broj koleginica veći nego ranije. Moram da priznam da su i kolege studenti i zaposleni zaista pažljivi prema koleginicama, tako da se „muški“ fakultet zapravo pokazao „kavaljerski“ prema lepšem polu.

Da li ste se na fakultetu osećali ravnopravno sa kolegama?

Katarina Obradović: Da. Nisam osećala da je iko imao manje kolegijalan odnos prema meni zbog toga što sam žensko, iako verujem da su se lični stavovi od osobe do osobe razlikovali. Ne volim da ni svoje uspehe ni neuspehe povezujem sa tim što sam žensko i drago mi je što, bar do sad, nisam imala konkretnog povoda za to. Želim da verujem da su bar u tehnici bitni rezultati, koje možeš da pustiš da pričaju umesto tebe. U prilog tome ide i činjenica da sam bila podržana od strane više zaposlenih sa fakulteta da dodatno unapredim svoj akademski i laboratorijski rad. Znam da još nekoliko kolega i koleginica ima slična iskustva, što je ohrabrujuća vest.

Što se ispita tiče, ono što je na kraju krajeva bitno je da li je zadatak urađen kako treba ili ne i prema tome bude i ocenjen. Drugim rečima, ostavljeno je malo prostora za subjektivnost. Svakako nije idealno, subjektivnosti će uvek biti, kao i svuda, ali da li je ona nužno povezana sa polom, ne mogu da tvrdim.

Kako ste se opredelili za rad u sektoru OIE?

Foto: OIE Srbija (Za rad u sektoru OIE Katarina se opredelila i pre upisa na ETF)

Katarina Obradović: Za rad u sektoru OIE sam se opredelila dosta pre upisa na fakultet. Još pred kraj osnovne škole sam odlučila da ću se na neki način usmeriti na održiv razvoj i očuvanje životne sredine, ali tad nisam još znala kako. Na kraju su me afiniteti ka tehničkim naukama i matematici usmerili na elektrotehniku, a potom i na energetiku. Nisam uvek bila najsigurnija u svoje odluke i put kojim ću ići, ali mi je uvek bio jasan cilj i na kraju mislim da me je svaka odluka dovela gde treba. Tu bih naravno istakla i važnost ljudi koji su me podržavali i bili mi, a i dalje jesu, uzori i dobri primeri.

Šta su vaša najlepša iskustva u poslu koji obavljate? Da li biste i kako motivisali mlade devojke da studiraju ETF i posao potraže u sektoru OIE?

Katarina Obradović: Nemam neko veliko profesionalno iskustvo, ali i za ovo kratko vreme sam osetila koliko je sjajno raditi u timu divnih ljudi koji dele iste ciljeve, kad znaš da si doprineo razvoju projekta u koji veruješ i da će se nekad otvoriti elektrana kojoj si čak i ti dao ime. Neprocenjivo je videti i već završene projekte i učiti od kolega koji su radili na njima.

Motivisala bih mlade devojke da studiraju ono što ih interesuje i u čemu mogu da se pronađu, šta god da je u pitanju. Mislim da je važno da se napravi takva atmosfera da svako zna da ima opciju da se bavi čim god želi, sa ravnopravnim uslovima i mogućnostima. U takvom svetu, da li će odnos muških i ženskih radnih mesta biti isti, nije ni važno. Mislim da je teško biti siguran u izbor fakulteta nakon srednje škole, te bih maturantkinje motivisala da istraže i detaljnije se raspitaju na fakultetu, kod ljudi iz sektora, firmi, udruženja poput OIE Srbija šta se to sve radi na energetici i u sektoru OIE, a motivisala bih i sve njih da se predstave srednjoškolcima. Sigurna sam da bi se tako broj budućih energetičara i energetičarki povećao.

Ja sam elektroenergetikom i više nego zadovoljna i ne bih menjala odluku da se usmerim na nju. Oblast je sama po sebi ogromna i sa mnogo mogućnosti i podusmerenja, a i na tržištu rada nedostaju ljudi. Možda je najdirektnije povezana sa projektima OIE i daje dobro široko predznanje i inženjerski osećaj za njihov razvoj. Takođe, sam sektor OIE je dosta širok, tako da pored elektroenergetike, ima mesta i u okviru ekologije, građevine, prostornog planiranja, elektronike, prava, sajber bezbednosti i mnogih drugih oblasti.

Na WindEurope događaju u Bilbau bili ste poster izlagač? Kakva iskustva nosite sa tog velikog evropskog događaja?

WindEurope Annual Event 2022 in Bilbao
5-7 April 2022.
More information:
https://windeurope.org/annual2022

Katarina Obradović: Tako je. U saradnji sa zaposlenima sa Katedre za elektroenergetske sisteme na ETF-u, asistentima Kristinom Džodić, Đorđem Lazovićem i profesorom Željkom Đurišićem, napravili smo dva postera za ovu konferenciju. Jedan je napravljen u saradnji sa kompanijom Brose d.o.o. koja je podržala naš odlazak u Španiju. Bavi se vrlo aktuelnom temom hibridnih elektrana na obnovljive izvore energije. Drugi poster je nastao kao rezultat mog završnog rada na osnovnim studijama i čak je trenutno izložen u prizemlju zgrade tehničkih fakulteta. Prikazuje analizu uticaja efekta zavetrine među planiranim vetroelektranama u Južnom Banatu. Oba postera su bila zapažena i imali smo priliku da predstavimo i prodiskutujemo rezultate naših istraživanja sa predstavnicima industrije i prestižnih evropskih univerziteta i instituta koji se bave ovom oblasti.

WindEurope Annual Event je verovatno najveći događaj iz oblasti vetroenergetike kom prisustvuju brojne institucije, univerziteti i gotovo sve veće, a i manje firme, koje su u bilo kojoj meri povezane sa ovom oblašću – od proizvođača samih vetroagregata, do onih koji razvijaju sisteme za odbijanje ptica od vetroturbina. Sve u svemu, neverovatno iskustvo i sjajna prilika za sticanje poznanstava i predstavljanje svog rada. Ipak, do sad nisam videla toliko odela i kravata na istom mestu, tako da mislim da i Evropi nedostaje polne raznolikosti u energetici, možda čak i u većoj meri.

Angažovani ste u kompaniji RP Global? Koje poslove radite?

Foto: OIE Srbija

Katarina Obradović: Da, u kompaniji RP Global sam angažovana od prošle godine paralelno sa master studijama. Drago mi je što sam naišla na takve ljude u okviru kompanije koji imaju razumevanja, podržavaju moj razvoj i stvaraju zdravu radnu atmosferu na čemu bih im se ovom prilikom i zahvalila. Tu bih se posebno zahvalila Maji Maćić koja nesebično deli svoja iskustva i znanja od samog početka i pruža punu podršku mom napredovanju.

Radim na razvoju projekata obnovljivih izvore energije većih snaga, konkretno solarnih i vetroelektrana. Učestvujem u svim fazama razvoja i vođenja projekata, od kreiranja rasporeda vetroturbina u okviru elektrane, do komuniciranja sa različitim interesnim stranama neophodnim za uspešan projekat. Imam podršku i starijih i iskusnijih kolega iz zemlje i inostranstva, što je lepa prilika za sticanje znanja i neophodnih veština.

Planovi za budućnost?

Katarina Obradović: … su mi u svakom scenariju vetroviti i osunčani.

U oktobru Srbija uštedela 11 odsto struje, Bjeličić otkriva ko je ostvario najveće popuste

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Hoover)

Direktor snabdevanja električnom energijom u ogranku „EPS Snabdevanje“ Aleksandar Bjeličić rekao je za RTS da je od 3,37 miliona domaćinstava, njih 45 odsto smanjilo potrošnju struje u oktobru. Napominje da su i građani i privreda ozbiljno shvatili energetsku krizu, pa je ukupna potrošnja u oktobru 2022, 11 odsto manja nego u oktobru 2021. godine.

Gas će u Srbiji od 1. januara poskupeti 11 odsto, a električna energija do 10 odsto. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović potvrdila je RTS-u da će od januara u istom procentu biti povećane i cene energenata za privredu.

Domaćinstvima koja štede struju svakog meseca od oktobra do marta mogu smanjiti račun 15 do 30 posto. Uštede se obračunavaju u odnosu na isti mesec prošle godine, a prve su već evidentirane u oktobarskom računu, koji je stigao.

Prema njegovim rečima, stavku 6 za popust ostvarilo je 1,5 miliona domaćinstava.

„Najveći broj domaćinstava je ostvario popust od 30 odsto (oko 700.000 domaćinstava), popust od 15 odsto ostvarilo je 554.000 domaćinstava, odnosno 16 odsto od ukupnog broja, osam odsto ostvarilo je popust od 20 odsto (njih 264.000)“, kaže Bjeličić.

Naveo je primer da prosečno domaćinstvo troši oko 350 kilovat-časova, sa popustom od 15 odsto račun je mogao da bude umanjen oko 450 dinara, sa popustom od 30 odsto račun je umanjen i više od 800 dinara.

Dodao je da su popust najviše ostvarili oni koji se greju na struju, verovatno i zato što su temperature ove godine bile više nego prošle.

Vlada je dala preporuke za štednju na svim nivoima – štede i lokalne samouprave, institucije, ustanove, preduzeća.

Napominje da su i građani i privreda ozbiljno shvatili energetsku krizu, pa je ukupna potrošnja u oktobru 2022. smanjena za 11 odsto u poređenju sa oktobrom 2021. godine, što se tiče domaćinstava, taj procenat iznosi 13 odsto (odnosno 145 miliona kilovat-časova).

Kaže da su najveće uštede ostvarene u Beogradu, Sremskoj Mitrovici, Subotici, Zrenjaninu.

Najugroženiji imaju pravo na mesečni popust od 120 do 250 kilovat-sati. Bliži se kraj godine, u januaru treba da podnesu novi zahtev za te olakšice.

Bjeličić je rekao da je u prošlom mesecu umanjenje za energetski ugroženog kupca ostvarilo 61.441 domaćinstvo i pozvao sve građane koji spadaju u ovu kategoriju da se jave lokalnim samoupravama i da od 1. decembra podnesu zahteve za sticanje statusa energetski ugroženog kupca za 2023. godinu.

Govoreći o naplati, kaže da su kupci odgovorni i da je naplata 98 procenata, a 62 odsto domaćinstava plaća račun do 28. u mesecu i ostvaruju popust od pet odsto mesečno.

Izvor: RTS

COP27 završen: Osniva se fond za pomoć siromašnim zemljama najviše pogođenim klimatskim katastrofama

Foto-ilustracija: Pixabay (PIRO4D)
Foto-ilustracija: Unsplash (Greg Rosenke)

Nakon dvonedeljnih diskusija i pregovora, Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP27) je završena.

Pored uobičajenih razgovora o globalnom zagrevanju i drugim klimatskim promenama, ove godine najveću pažnju pridobilo je pitanje ,,gubitaka i štete’’.

Prisećanja radi, pitanje ,,gubitka i štete’’ odnosi se na to da siromašne i zemlje u razvoju, koje su najviše pogođene klimatskim katastrofama, traže finansijsku pomoć za štetu nastalu kao posledica klimatskih promena, od visoko razvijenih zemalja koje u najvećoj meri i doprinose klimatskim promenama.

Zbog kompleksnosti teme i neslaganja u vezi sa njom, prvobitno planirani završetak Konferencije produžen je za još jedan dan, koji je doneo pozitivan ishod donošenjem odluke da se prihvata osnivanje zahtevanog fonda za pomoć siromašnim zemljama koje su najviše pogođene klimatskim katastrofama.

Iako je Konferencija iznudila važne odluke i inicijative, ostaje zaključak da su neka važna obećanja ostala neispunjena, a pitanja nedovršena. Zaključenjem Konferencije vlade su pozvane da u okviru svojih nacionalnih klimatskih planova, do kraja 2023. godine ojačaju i preispitaju ciljeve za 2030. godinu, uz ubrzane napore za postepeno ukidanje fosilnih goriva, što predstavlja ključ za ograničenje globalnog zagrevanja.

Katarina Vuinac

Počinje “Green Fest”

Foto: Centar za unapređenje životne sredine
Foto: Promo

Trinaesti Međunarodni festival zelene kulture „Green Fest“ počinje danas i trajaće do 25. novembra, u onlajn izdanju. Svi sadržaji su besplatni, i dostupni na internet portalu Festivala (www.greenfest.rs).

Svi koji su zainteresovani za životnu sredinu, ekologiju, klimatske promene, održivi razvoj, i srodne teme, moći će da pogledaju ukupno šest dugometražnih, 45 filmova srednjeg i kratkog metra, kao i dve panel diskusije. 

Panel diskusije donose razgovore sa našim najvećim stručnjacima na različite teme i biće prenošene uživo na facebook stranici festivala.

Prvi razgovor počinje u sredu, 23. novembra u 19 časova, kada se održava prva panel diskusija – „ENERGETSKA KRIZA I TRANZICIJA: KUDA, ZAPRAVO, IDEMO?”. Energetska kriza, nastala početkom ove godine, je donela značajne potrese na tržištima energije širom sveta. Osim skoka cena, inflatornih talasa, i straha od ove, ali i sledeće zime, tranzicija ka obnovljivim izvorima energije deluje kao da usporava. Situacija u kojoj se nalazimo značajno utiče na standard građana, privreda se suočava sa visokim cenama energije, a čini se da nas tek očekuju izazovi u tranziciji ka obnovljivim izvorima energije.

Kroz ovaj razgovor nas vode Gligo Vuković iz Delegacije EU u Srbiji, Aleksandar Macura iz RES fondacije, Danijela Isailović iz udruženja OIE Srbija, Slobodan Perović konsultant na razvoju OIE projekata, i Vladan Šćekić iz Centra za unapređenje životne sredine.

Krivolov u Srbiji nije u fokusu javnosti i medija, i zaista retko možemo da čujemo više o ovoj temi. Na nišanu krivolovaca su brojne vrste životinja, od onih koje se mogu legalno loviti uz propisane dozvole, preko onih koje su u lovostaju, pa sve do zaštićenih i strogo zaštićenih divljih vrsta. Razmere krivolova su velike, i imaju značajan uticaj na biološku raznovrsnost i zaštitu divljih vrsta u prirodi. Koje mere se sprovode za sprečavanje i suzbijanje krivolova, koje institucije su nadležne i odgovorne, kako izgleda sudsko procesuiranje u ovim slučajevima saznaćemo na panelu – „KO JE NA NIŠANU? Izazovi krivolova u Srbiji”, u četvrtak 24. novembra u 19 časova. Na panelu učestvuju Antona Avinjon iz Delegacije EU u Srbiji, Branislava Vučković iz Udruženja javnih tužilaca i zamenika tužilaca Srbije, Davor Marković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Radoslav Karličić iz Lovačke komore Srbije i Goran Sekulić iz WWF Adria.

U okviru filmskog programa, izdvaja se šest dugometražnih filmova. 

„Fabrika pandemije“ je novi film čuvene francuske rediteljke Mari-Monik Roben koji nam otkriva kako su seča šuma, ekspanzija monokultura i industrijskog stočarstva, ali i klimatska neravnoteža pogodovali širenju novih patogena. Po prvi put dvadeset naučnika sa pet kontinenata pružiće pregled ovog pitanja, postavljajući smernice za dalje delovanje na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. 

„Rat sa plastikom“ nam otkriva kako uprkos naporima da se smanji upotreba plastike, i rastuća kriza zagađenja okeana, industrija plastike ubrzano povećava novu proizvodnju i promoviše poznato rešenje: reciklažu, iako postoji sumnja da bi široko rasprostranjeno recikliranje plastike ikada bilo ekonomski održivo. 

Film „Sava“ u naraciji Mire Furlan, je svedok ljudske istorije, kanal između Istoka i Zapada, zajednička nit između nacija koje su sada podeljene. 

„More soli“ nas vodi kroz priču o najvećoj rezervi litijuma na svetu u Boliviji. Uoči energetske promene, cela planeta će deliti njihovu budućnost i sudbinu. 

Sa globalnim protestima u porastu, Draga buduća deco“ je film o novoj generaciji u srcu ove seizmičke političke promene. 

“Jednom kada saznaš” nas vodi na put koji će uzburkati emocije u našim srcima i misaone procese u glavama. Suočeni sa realnošću klimatskih promena i smanjenja resursa, deluje da je kolaps naše industrijalizovane civilizacije neizbežan. Reditelj Emanuel Kapejin u potrazi za odgovorima, upoznaje klimatske naučnike, aktiviste koji zastupaju direktnu demokratiju, pokrete građanske neposlušnosti, sve one koji se bore da pronađu izlaz iz ove situacije. 

Filmovi kratkog i srednjeg metra svojim kvalitetom sve više pariraju visokobudžetnim filmovima. Skoro svi filmovi ovog programa su iz 2021. i 2022. godine i raspoređeni su u tri kategorije – kratki metar, srednji metar i animirani film.

Program festivala možete videti ovde.

Ovogodišnje izdanje Green Festa su podržali Delegacija Evropske unije, Francuski institut i ambasada Francuske, Hajnrih Bel fondacija, Sekretarijat za zaštitu životne sredine grada Beograda, Ministarstvo kulture RS, kao i mnogobrojni partneri i prijatelji festivala.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine