Home Blog Page 22

Svemir kao novi dom: san, izazov ili upozorenje?

Foto: OpenAI

Ponekad sebe uhvatim kako razmišljam – ne toliko „da li ćemo jednog dana živeti u svemiru”, već zašto bismo to uopšte želeli. Da li je ideja o „svemirskom životu” izraz ljudske radoznalosti i potrebe da stalno pomeramo granice, ili je to prikriveno priznanje da je naša planeta toliko ugrožena da već tražimo „plan B”? Ovog oktobra, kada je tema Svetske nedelje svemira 2025. upravo „Život u svemiru”, to pitanje zvuči glasnije nego ikad.

Iako ideja deluje kao da je izvučena iz naučne fantastike, život u svemiru je već delimično stvarnost. Ljudi u kontinuitetu žive u Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) još od 2000. godine – jedu, rade, spavaju, bave se naukom. To je svojevrsna generalna proba za buduća svemirska naselja. Naučnici su već uspešno uzgojili biljke u orbiti: salatu, paradajz, pa čak i cveće,što dokazuje da je moguće proizvoditi hranu izvan Zemlje.

Ipak, izazovi su ogromni. U svemiru nema gravitacije, nema kiseonika, nema prirodnog tla, a radijacija je mnogo jača nego na Zemlji. Čak i kada bi ljudi mogli da sagrade staništa, pitanje je koliko bi njihovo zdravlje moglo da izdrži u takvim uslovima. Gubitak koštane mase, problemi sa vidom, poremećaji sna – to su realni zdravstveni rizici koje astronauti već sada trpe tokom višemesečnih misija. A onda dolazi i problem energije i resursa: svaka kap vode i svaki udisaj vazduha morali bi da budu reciklirani.

Koja planeta ima najviše potencijala?

Najčešće se govori o Marsu kao sledećem domu sa najviše izgleda. Njegova površina je čvrsta, dan traje gotovo koliko i na Zemlji, a postoje dokazi da na njemu ima leda – potencijalnog izvora vode. Ipak, atmosfera Marsa je toliko tanka da ne štiti od radijacije, a temperature su ekstremno niske. Mesec je bliži i već je planirano da se tamo grade prve baze, ali on ima svoje izazove – od prašine koja može da ošteti opremu do nedostatka atmosfere. Dakle, za sada, ni Mars ni Mesec nisu „nova Zemlja”, već samo laboratorije za testiranje naših mogućnosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (nicolas-lobos)

Beg ili upozorenje?

I tu se vraćam na ono pitanje s početka: da li maštamo o svemirskom životu zato što verujemo u ljudsku moć da istražuje – ili zato što bežimo od činjenice da našu planetu svakim danom činimo manje pogodnom za život?

Kada čujem da se ulažu milijarde u svemirske programe – samo NASA ima godišnji budžet od oko 25 milijardi dolara, dok globalna svemirska industrija već premašuje 500 milijardi dolara – pitam se šta bi bilo kada bismo makar deo tog znanja i resursa uložili u obnavljanje šuma, čišćenje okeana i smanjenje emisija na Zemlji. Pogotovo kada znamo da nas od praga od 1,5 °C globalnog zagrevanja, koji naučnici smatraju granicom posle koje klimatske promene postaju nepovratne, deli tek nekoliko godina trenutnim tempom emisija.

Možda je „Život u svemiru” zapravo dvostruka lekcija. Jedna nas uči kako da preživimo u neprijateljskom okruženju. A druga – možda i važnija – podseća da naš pravi dom već imamo, samo ga moramo čuvati.

Milena Maglovski

Prvi baterijski voz u Hrvatskoj pušten u rad

Foto: HŽ Putnički prijevoz

U Hrvatskoj je pušten u rad prvi baterijski voz, proizveden u okviru projekta Primena zelenih tehnologija u železničkom putničkom prevozu, koji se finansira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021–2026 (NPOO).

Novi baterijski voz, sa autonomijom od oko 200 km, voziće na neelektrifikovanim prugama. Nakon puštanja u rad punionice u stanici Split Predgrađe, što se očekuje sredinom decembra, voz će početi da saobraća na relaciji Split – Kaštel Stari – Split.

Pored ovog voza, u maju je u saobraćaj pušten i elektro-baterijski voz koji redovno saobraća na relaciji Zagreb – Bjelovar – Zagreb. Projekat takođe uključuje izgradnju šest punionica u stanicama Bjelovar, Virovitica, Osijek, Varaždin, Pula i Split Predgrađe.

Pročitajte još:

Oleg Butković, potpredsednik Vlade istakao je da HŽ Putnički prevoz trenutno nabavlja još 21 novi voz, uključujući dodatne baterijske i elektro-baterijske. Takođe, najavio je da će do kraja godine biti završena pruga Zagreb – mađarska granica, čime će deonica biti potpuno obnovljena i modernizovana.

Iz HŽ Putničkog prevoza navode da će do kraja godine u saobraćaj biti puštena još dva nova dizel-motorna voza, dok će tokom 2026. godine na pruzi Zagreb – Split saobraćati šest novih hibridnih vozova. Krajem juna potpisani su i ugovori za nabavku još 13 novih vozova – elektro-dizelskih, elektro-baterijskih i baterijskih.

Energetski portal

Javna rasprava – Dva nova zakona za zdraviju životnu sredinu i konkurentniju privredu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - OpenAI

Ministarstvo finansija Republike Srbije otvorilo je javnu raspravu o dva zakona važna za zelenu tranziciju – porezu na emisije gasova sa efektom staklene bašte i porezu na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda. Njihovo usvajanje ima za cilj smanjenje zagađenja, veću energetsku efikasnost i ravnopravniji položaj domaće industrije na tržištu.

Zakonima će biti uvedeni mehanizmi koji će podstaći kompanije da ulažu u obnovljive izvore energije, zelenu gradnju i dekarbonizaciju industrije. Pored toga, oni će doneti čistiji vazduh i manje rizike po zdravlje građana, zatim obezbediti fer uslove između domaćih proizvođača i uvoznika, ali i približiti Srbiju evropskim klimatskim politikama i tržištu Evropske unije.

Kako je objavljeno na zvaničnom sajtu Ministarstva finansija, predložene izmene donose dve ključne novine.

Prva se odnosi na porez na emisije gasova sa efektom staklene bašte, koji će važiti za velike industrijske emitere – cement, đubriva, gvožđe i čelik, aluminijum i energetiku. Elektroenergetski subjekti koji ulažu u zelene projekte moći će da ostvare poreski kredit do 80 odsto svoje obaveze.

Druga novina jeste porez na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda, koji obuhvata gvožđe, čelik, cement, đubriva i aluminijum. Uvoznici će porez plaćati u skladu sa emisijama ugrađenim u proizvodnju uvezene robe, ali će imati pravo na poreski kredit ako je u zemlji porekla već plaćena naknada za emisije. Ova obaveza važi samo za uvoznike koji godišnje uvoze više od pet tona obuhvaćenih proizvoda.

Šta dobijaju građani i privreda?

Kako je ova obaveza već definisana propisima EU, a umanjuje se za iznos plaćen u Srbiji, sredstva koja bi završila u budžetu EU na ovaj način ostaju u Srbiji i koriste se za:

  • čistiju životnu sredinu i zdraviji život,
  • više investicija u zelene projekte i energetsku efikasnost,
  • jačanje konkurentnosti srpske industrije na EU tržištu,
  • zaštitu domaćih proizvođača od nelojalne konkurencije iz uvoza.

Energetski portal

Mikroplastike ima u Dunavu i tkivu divljih svinja, ali „večne hemikalije“ nisu pronađene u hrani

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Otkako je otkrivena plastika, život nam je, činilo se, postao mnogo lakši. U međuvremenu smo saznali da možda jeste lakši, ali i ispunjen mikroplastikom. Sićušni delići plastike pronađeni su u Dunavu, tkivu divljih životinja u Srbiji, ali, na sreću, u slučajnim uzorcima, mesa, mleka, jaja i ribe, stručnjaci Centra za ispitivanje namirnica u Srbiji, nisu pronašli PFAS jedinjenja, takozvane večne hemikalije.

PFAS jedinjenja su per- i polifluoroalkilne supstance. Reč je o klasi od oko 15.000 jedinjenja koja se obično koriste za pravljenje proizvoda otpornih na vodu, mrlje i toplotu. Napravio ih je čovek u želji da ima supstancu koja traje i ne menja svojstva.

Često se nazivaju „večnim hemikalijama“ jer se prirodno ne razgrađuju, a naučnici su ih doveli u vezu sa rakom, bolešću bubrega, problemima jetre, imunološkim poremećajima, urođenim defektima i drugim ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Ana Pešić, naučnica iz Centra za ispitivanje namirnica u Srbiji, ističe da zahvaljujući tome što su otporna na vodu, na ulja, masti, toplotu PFAS jedinjenja imaju izuzetno široku primenu: „Nalaze se u velikom broju predmeta koje danas svakodnevno koristimo – nelepljivi tiganji, papirne slamčice, telefoni, automobili, kozmetika, vodootporna šminka, lakovi za nokte“.

U Centru za ispitivanje namirnica u Srbiji već godinu dana rade na razvoju metode za određivanje PFAS jedinjenja i čestica u hrani.

„U slučajnim uzorcima, mesa, mleka, jaja i ribe, srećom, nismo našli PFAS jedinjenja“, istakla je Pešićeva.

Prema njenim rečima, na ovom području smo nevidljivi zato što ranije, kada je mapa zagađenja rađena, PFAS jedinjenja se kod nas nisu ni merila. Takođe, kako navodi, bezbedni smo zato što u našem regionu ne postoje postrojenja koja se bave proizvodnjom tih hemikalija, ima manje takvog otpada i sigurni smo da je zagađenje manje nego u delovima sveta gde ta postrojenja postoje.

Istraživanje, odnosno merenje prisustva večnih hemikalija je izuzetno skupo jer su neophodni analitički aparati jako velike preciznosti, kao i pomoćne supstance.

„Od prošle godine se PFAS jedinjenja, tačnije četiri PFAS jedinjenja, nalaze u Pravilniku za hranu i to se sada određuje“, navodi gošća Beogradske hronike.

Pročitajte još:

(Mikro)plastika je svuda oko nas

Ana Pešić poručuje da moramo da budemo svesni da je mikroplastika svuda oko nas: vlakna sa naše garderobe, automobilske gume proizvode mikroplastiku, veštačka trava na kojoj deca treniraju fudbal je posuta mlevenom gumom…

„Mikroplastike ima mnogo u našim stanovima. Šljokice u kozmetičkim proizvodima su takođe jedan vid izvora mikroplastike. Ima je svuda, ali nije dokazano da direktno utiče na oboljenja kod ljudi. Ono što može da utiče na oboljevanje ljudi su hemikalije koje su u plastiku dodate prilikom same proizvodnje. To su omekšivači, plastifikatori, boje, pigmenti. U to spadaju ftalati, bisfenoli, teški metali“, objašnjava Ana Pešić.

Kako ističe, kada je počela da se bavi ovim poslom, promenila posuđe u kući. „Koristim isključivo belu keramiku i porcelan, staklo. Nema boja, nema nikakvih oznaka i aplikacija jer sve te boje sadrže pigmente i teške metale“.

Samo 11 odsto plastike se reciklira, a ostatak pre ili kasnije završi u prirodi.

„Plastika je lep materijal i kada se njom rukuje onako kako je propisano da traje dugo i da se dugo koristi, ona ne predstavlja problem. Problem predstavlja otpad, odnosno neadekvatno rukovanje plastičnim otpadom koji završi na deponijama“, ukazuje Pešićeva.

Regulative kod nas su usklađene u potpunosti sa regulativama EU. Nadležno ministarstvo planira da do kraja ove godine donese pravilnik u koji će biti uključena i reciklirana plastika.

Mikroplastika u Dunavu, u tkivu divljih životinja u Srbiji

Sićušne čestice plastike, kako ističe Pešićeva, pronađene su u Dunavu, u jetri divlje svinje na obalama Dunava gde je zabeležena velika koncentracija mikroplastike, dok je Zlatibor manje zagađen.

Mikroplastika, uglavnom putem otpada tačnije putem neadekvatnog rukovođenja tim otpadom, ulazi u tlo, a odatle zagađuje i vodu.

„Kada je voda zagađena, budimo sigurni da su zagađeni i biljni i životinjski svet. Kada riba pliva u zagađenoj vodi, sigurno je kontaminirana, često završi kao naš obrok. Ako zalivamo baštu zagađenom vodom, zemlja akumulira toksične supstance, one dospevaju u biljku, biljka postane naša hrana i to je ono što ulazi u lanac ishrane“, precizirala je Pešićeva.

Izvor: RTS

Xiaomi EV se priprema za veliki ulazak na evropsko tržište

Foto: Xiaomi

Kineski Xiaomi EV, automobilska divizija osnovana s ciljem razvoja i proizvodnje električnih vozila širi se van domaćeg tržišta. Xiaomi je objavio otvaranje svog evropskog Istraživačko-razvojnog (R&D) i dizajn centra u Minhenu.

Ova grad izabran je strateški, jer jedan od vodećih evropskih centara za automobilsko inženjerstvo i dizajn.

Osnivanje predstavlja ključnu prekretnicu u globalnoj strategiji Xiaomi EV, osmišljeno da podstakne napredak u pametnoj mobilnosti i automobilskoj inovaciji, dok dodatno ostvaruje kompanijsku strategiju pametnog ekosistema „Čovek x Auto x Dom”. Ova strategija kao što se primeti besprekorno povezuje lične uređaje, pametne kućne proizvode i automobile.

Xiaomi EV R&D i dizajn centar fokusiraće se na projekte performansnih vozila, razvoj tehnologije električnih automobila, inovacije u dizajnu, orijentaciju ka korisnicima i napredno istraživanje.

Pročitajte još:

Otvaranje centra predstavlja ključan iskorak u ambiciji Xiaomi EV-a da zauzme vodeću ulogu u globalnoj pametnoj mobilnosti.

— Nakon uspešnih lansiranja modela Xiaomi SU7, Xiaomi SU7 Ultra i Xiaomi YU7 u kontinentalnoj Kini, ovo širenje označava bitan napredak ka dugoročnoj strategiji „Čovek x Auto x Dom”. Kompanija se time priprema za ulazak na evropsko tržište 2027. godine — saopšteno je iz Xiaomi.

Ističu da širenje istraživačke mreže jača sposobnost kompanije da isporuči vozila koja istinski inspirišu i prepoznata su po svojim performansama, uz osiguravanje usklađenosti proizvoda sa globalnim standardima bezbednosti i kvaliteta.

Centar će podsticati saradnju s istraživačkim institucijama i graditi značajna partnerstva u različitim industrijama kako bi se ubrzala rešenja za pametnu mobilnost i integraciju ekosistema, istovremeno rešavajući pitanja infrastrukture i etičke primene veštačke inteligencije.

Energetski portal

Kako ABB-ova tehnologija redefiniše industrijsku energetsku efikasnost

Foto: ABB

U savremenom poslovnom pejzažu, energetska efikasnost se više ne percipira kao opciona inicijativa ili znak korporativne društvene odgovornosti, već postaje stub strateškog pozicioniranja, uslov za tržišni opstanak i pokretač tehnološke modernizacije. U trenutku kada industrija troši više od 30 odsto ukupne globalne energije, od čega čak 45 odsto samo na elektromotorne pogone, jasno je da je pravi odgovor na energetske, regulatorne i klimatske izazove upravo u načinu na koji upravljamo postojećim resursima.

Najveći potencijal leži tamo gde ga najmanje primećujemo – u elektromotorima koji svakodnevno pokreću procese u fabrikama, pumpnim postrojenjima, transportnim linijama, navodnjavanju i industrijskim pogonima svih vrsta. Statistike pokazuju da je više od polovine ovih motora starije od 20 godina, često prevelikog kapaciteta za realne potrebe, bez mogućnosti regulacije i sa gubicima koji se neprimetno, ali neumitno, pretaču u visoke račune i emisije CO₂.

Foto: ABB

Upravo tu ABB, jedan od globalnih lidera u oblastima elektrifikacije i automatizacije, vidi prostor za tehnološki i ekonomski iskorak. Zamena konvencionalnih elektromotora novim, visokoefikasnim modelima u IE4, IE5, pa čak i IE6 klasama, koji dostižu efikasnost i do 99,13 odsto, zajedno sa integracijom frekventnih regulatora i digitalnog nadzora, čini temelj moderne energetske strategije. Suština nije samo u zameni opreme već i u uspostavljanju pametnog sistema – gde motor ne radi niti više niti manje nego što je potrebno, gde se brzina i opterećenje prilagođavaju u realnom vremenu, a svaki kilovat koristi sa svrhom.

Kada se visokoefikasni motori povežu sa VSD tehnologijama, kao što su ABB frekventni regulatori, sistem dobija novu dimenziju upravljivosti. Umesto rada pod punim opterećenjem bez obzira na potrebu, motor postaje „pametan”: reaguje na procese, štedi energiju i umanjuje habanje. Iako su ove tehnologije već decenijama prisutne, globalno je tek oko 25 odsto industrijskih elektromotora pod nadzorom sistema frekventnih regulatora, što jasno ukazuje na to koliki prostor za napredak još uvek postoji.

Iskustva iz industrije potvrđuju efikasnost ovakvih rešenja. U fabrici bakra kompanije Aurubis u Bugarskoj, zamenjeno je 460 elektromotora i instalirani su ABB frekventni regulatori. Rezultat ove nadogradnje je godišnja ušteda od 25 GWh i povrat investicije za tri i po godine. U Brazilu, komunalno preduzeće Saneago je pomoću ABB Ability digitalnih alata smanjilo troškove energije za 700.000 dolara godišnje, uz istovremeno povećanje dostupnosti i kontrolu nad održavanjem sistema.

U FOKUSU:

U sektoru poljoprivrede, gde balans između efikasnosti i resursne održivosti postaje sve presudniji zbog klimatskih promena i pritisaka na vodne resurse, pametna rešenja zasnovana na visokoefikasnim motorima i frekventnim regulatorima donose opipljive koristi. U Sjedinjenim Američkim Državama, sistem za navodnjavanje velikih farmi kukuruza unapređen je primenom ABB VSD tehnoloških rešenja, čime je omogućeno precizno upravljanje radom pumpi u skladu sa stvarnim potrebama zasada i količinom dostupne vode. Rezultati su bili višestruki: potrošnja električne energije smanjena je za 35 odsto, dok je potrošnja vode optimizovana i smanjena za oko 25 odsto tokom jedne sezone. Sistem je otplatio investiciju za manje od dve godine, a istovremeno omogućio veći prinos i bolju kontrolu uslova navodnjavanja.

Digitalizacija daje dodatnu vrednost ovim tehnološkim rešenjima. Povezivanjem motora i regulatora sa IIoT senzorima i analitičkim platformama, operateri danas mogu da prate performanse opreme u realnom vremenu, da predviđaju kvarove, analiziraju trendove potrošnje i optimizuju rad procesa u skladu sa širim energetskim potrebama sistema. Kada se ovakva tehnologija integriše sa sistemima upravljanja i strategijama efikasnosti na nivou čitave fabrike, otvara se novo poglavlje u načinu na koji posmatramo i planiramo proizvodnju.

Značaj energetske efikasnosti potvrđuju i nacionalne strategije velikih tržišta. U Kini čak 86 odsto kompanija planira dodatna ulaganja u efikasne sisteme, dok Indija koristi sistem karbonskih kredita, koji nagrađuje industriju za smanjenje emisija kroz modernizaciju opreme. Energetska efikasnost postaje alat za finansijsko, regulatorno i tržišno pozicioniranje.

Foto: ABB

ABB je i tehnički lider u ovom domenu. U 2025. godini, kompanija je, u saradnji sa partnerima iz Indije, postavila novi svetski rekord u efikasnosti industrijskog motora – 99,13 odsto. Ono što je posebno važno za privredu jeste činjenica da je cena takvog motora bila samo jedan odsto viša od konvencionalnog modela, dok je povrat investicije dostignut za manje od četiri meseca. Ovaj podatak najbolje ilustruje da održivost i profitabilnost ne moraju biti u sukobu – naprotiv, najčešće su deo iste računice.

Globalne analize ukazuju da bi, dupliranjem stope poboljšanja energetske efikasnosti do 2030. godine, svet mogao da ostvari trećinu svih potrebnih smanjenja emisija za ispunjenje klimatske agende. To bi bilo ekvivalentno ukupnoj godišnjoj potrošnji energije čitave Kine. U tom scenariju, industrija igra ključnu ulogu – ali ne sama. Javne politike, poreski podsticaji i pametna regulativa mogu da stvore uslove u kojima se energetska efikasnost ne posmatra kao trošak, već kao investicija sa garantovanim povraćajem.

ABB kroz inicijativu Top Industrial Efficiency i međunarodni pokret Energy Efficiency Movement već povezuje kompanije, institucije i inovatore kako bi zajednički ubrzali ovu tranziciju. Cilj pokreta je da promoviše energetski efikasna rešenja, deli najbolje prakse, obezbedi platforme za saradnju i sarađuje sa strateškim partnerima na demonstraciji koristi inicijativa za energetsku efikasnost. Optimizacijom energetske efikasnosti industrijskih elektromotora moguće je vratiti preko 10 odsto električne energije nazad u mrežu bez trošenja triliona dolara na novu infrastrukturu.

U svetu koji se ubrzano menja, tehnologije koje štede energiju postaju osnova svakog pametnog poslovanja. ABB danas nudi tehnologiju koja omogućava veću kontrolu, sigurniji rad i dugoročne uštede – dostupnu odmah i primenjivu na gotovo svaki industrijski proces. Izazovi savremenog doba zahtevaju konkretne odgovore, a energetska efikasnost jedan je od najmoćnijih. Za ABB, budućnost je održiva samo ako je efikasna.

ABB

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE

Troškovi grejanja domaćinstava u Srbiji rastu i do 25 odsto – najpovoljnije grejanje na drva

Foto-ilustracija: Unsplash (Sandra Grünewald)

Agencija za energetiku Republike Srbije (AERS) objavila je procenu troškova energije za grejanje stambenog prostora u sezoni 2025/2026, na osnovu prosečne potrošnje od oko 9.000 kWh za stan od 60 m².

Prema aktuelnim cenama energenata iz septembra, najniže troškove grejanja imaće domaćinstva koja koriste drva, i to u regionima gde se ogrev može nabaviti po nižim cenama.

Za domaćinstva koja koriste novije peći sa efikasnošću od 65 odsto, ukupni troškovi grejanja iznosiće oko 53.000 dinara, dok će ona koja plaćaju skuplje drvo (9.000 din/m³) i koriste manje efikasne peći, izdvojiti i do 87.500 dinara. Cene drveta porasle su do dva odsto u odnosu na prošlu sezonu.

Grejanje na pelet koštaće domaćinstva oko 76.000 dinara, što je 17 odsto više nego prošle godine, dok su troškovi grejanja na prirodni gas ostali nepromenjeni i iznose 59.500 dinara, što je tek nešto skuplje od grejanja na drva.

Pročitajte još:

Za grejanje na ugalj izdvojiće se u proseku 77.700 dinara, dok je grejanje na propan-butan gas među najskupljim – oko 172.000 dinara, što je poskupljenje od oko četiri odsto u poređenju sa prethodnom sezonom.

Najveće poskupljenje beleži električna energija – u proseku 25 odsto. Domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći i oslanjaju se isključivo na noćnu tarifu, platiće oko 102.700 dinara, ali ako dopunjuju grejanje i tokom dana, troškovi rastu na čak 142.000 dinara. Najskuplje će proći domaćinstva koja koriste direktna električna grejna tela i kotlove, jer će njihovi troškovi premašiti 250.000 dinara.

AERS podseća da navedeni iznosi obuhvataju samo troškove energenata, dok investicije u peći, kotlove i instalacije nisu uračunate.

Savet građanima je da se prilikom izbora načina grejanja konsultuju sa stručnjacima, a ukoliko su u mogućnosti, investiraju u bolju izolaciju i zamenu stolarije, jer to značajno utiče na smanjenje potrošnje energije.

Energetski portal

Retki zemni elementi mogli bi povećati eksploataciju uglja u Bugarskoj za 20 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Ministarstvo energetike Bugarske najavilo je početak istraživanja retkih zemnih elemenata u kompleksu Marica-Istok, u kojem ova zemlja sarađuje sa Sjedinjenim Državama. Prema rečima Žeča Stankova, ministra energetike, istraživanje predstavlja uspeh za rudarsku industriju, tehnološki napredak i razvoj novih ekonomskih aktivnosti u regionu.

Kako je istakao, Bugarska ne može da u potpunosti prestane sa proizvodnjom električne energije iz uglja od danas do sutra. Podsetio je i na nedavno potpisani sporazum između Bugarskog energetskog holdinga EAD (BEH EAD) i Univerziteta u Severnoj Dakoti, prema kojem će univerzitet pružiti podršku u procesu mapiranja rudnika u kompleksu Marica-Istok radi utvrđivanja sadržaja retkih zemnih elemenata u lignitu.

Ministar je rekao da, na osnovu uzoraka koji su već poslati, postoji razlog da se tvrdi da ima dovoljno takvih elemenata, zahvaljujući kojima se eksploatacija uglja može povećati za najmanje 20 odsto. Ovo je mogućnost da se obezbedi održivo zapošljavanje rudara iz kompleksa.

Pročitajte još:

Na sajtu Ministarstva energetike istaknuto je da Bugarska ima jedinstven energetski miks, koji uključuje i ugalj, ali i nuklearnu energiju, uz najnovije tehnologije malih modularnih reaktora, kao i kapacitete obnovljivih izvora energije i sistema za skladištenje energije.

Kako je ministar zaključio, uloga države jeste da stvori uslove za očuvanje i razvoj tog balansa, što će garantovati sigurnost energetskog snabdevanja i unapređenje vodeće uloge zemlje kao neto izvoznika energije za ceo region.

Energetski portal

Mladi traže jednostavnija i pristupačnija putovanja vozom širom Evrope

Foto-ilustracija: Freepik (rorozoa)

U nastojanju da se ostvare postavljeni klimatski ciljevi, Evropska unija treba da učini ekološki najprihvatljivija sredstva za putovanje – pristupačnim i jednostavnim. Koalicija Youth on Track, koja okuplja omladinske organizacije, udruženja potrošača i ekološke nevladine organizacije, pozvala je EU da razmotri ovo pitanje.

Iako železnički saobraćaj predstavlja ekološki najbolji način putovanja na duže relacije širom Evrope, cene karata često su više od avionskih, dok sistemi za rezervaciju prekograničnih putovanja ostaju komplikovani. Podaci pokazuju da voz emituje u proseku pet puta manje gasova sa efektom staklene bašte nego avion, a na popularnim relacijama, poput Pariz–Barcelona, i do 50 puta manje.

Prema saopštenju Koalicije, objavljenom na sajtu organizacije Transport & Environment (T&E), rezervisanje voza preko granica trebalo bi da bude jednako jednostavno kao rezervacija leta. U poslednjem istraživanju javnog mnjenja Evropske komisije, gotovo 30 odsto ispitanika uzrasta 15–24 godine prijavilo je poteškoće prilikom rezervacije putovanja koje uključuje više železničkih segmenata.

Pročitajte još:

Da bi se ovo postiglo, EU treba da uvede interoperabilne sisteme koji omogućavaju jednostavnu online kupovinu karata i kombinovanje putovanja preko različitih zemalja i operatera. Putnici bi trebalo da lako pristupaju tarifama i dodacima, dok jača prava garantuju da, u slučaju propuštene veze, mogu koristiti sledeći dostupni voz bez dodatnih troškova.

Kada je reč o cenama, nedavni izveštaji Greenpeace-a pokazuju da je putovanje vozom unutar Evrope dvostruko skuplje od leta avionom, a na određenim relacijama i do 26 puta skuplje. Više od 70 odsto mladih navelo je cenu kao ključni faktor pri planiranju putovanja.

Koalicija predlaže da EU reformiše pravila PDV-a: međunarodne železničke karte treba da budu oslobođene PDV-a, dok bi dugogodišnje izuzeće avijacije od PDV-a trebalo ukinuti. Deo ušteđenih sredstava mogao bi biti uložen u modernizaciju železničke infrastrukture i učiniti putovanje vozom pristupačnijim za sve.

Energetski portal

NLB Grupa podržava proširenje Vetroparka Košava

Foto: MK-Fintel Wind

NLB Komercijalna banka i NLB Grupa sklopile su značajan ugovor o finansiranju sa kompanijom MK Fintel Wind, čime su još jednom potvrdile svoju posvećenost razvoju obnovljive energije, održivim investicijama i unapređenju energetske efikasnosti – ključnim stubovima strategije za izgradnju održive budućnosti.

Vetropark Košava već ima značajnu ulogu u proizvodnji čiste energije, smanjujući emisiju CO₂ u Srbiji za približno 170.000 tona godišnje.

Sa svojih 20 vetroturbina ukupnog kapaciteta od 69 MW, ovo postrojenje godišnje proizvodi 165 GWh energije, što je dovoljno za snabdevanje čak 40.000 domaćinstava. Pušten u rad 2019. godine, ovaj vetropark predstavlja investiciju vrednu 120 miliona evra.

Pročitajte još:

Ipak, priča o Vetroparku Košava tu ne staje. U naredne dve godine kapacitet će biti proširen za dodatnih 36 MW zahvaljujući postavljanju još 10 vetroturbina u blizini sela Ritiševo. Ova investicija dodatno učvršćuje ulogu vetroparka u ozelenjavanju domaćeg energetskog portfolija.

Kompanije Fintel Energia S.p.A. i MK Group prepoznale su NLB Grupu kao pouzdanog i dugoročnog partnera na zajedničkom putu ka energetskoj održivosti. Finansiranje proširenja Vetroparka Košava jedno je od najvećih pojedinačnih finansiranja koje je realizovala neka bankarska grupa na lokalnom tržištu.

Energetski portal

Interkonektori – svojevrsni štit evropske energetske bezbednosti

NECP
Foto-ilustracija: Unsplash (ehmitrich)

Evropski elektroenergetski sistem poslednjih godina više puta je bio na ivici velikih ispada i nestanaka struje, ali su prekogranične veze – interkonektori – sprečile najgore scenarije. Prema analizi organizacije Ember, da nije bilo ovih veza, Evropa bi u poslednjih pet godina doživela bar dva dodatna velika kolapsa, a nedavni kolaps Pirinejskog poluostrva o kom smo detaljnije pisali, bio bi mnogo teži i dugotrajniji.

Interkonektori su visokonaponske linije koje povezuju mreže različitih zemalja. Njihova uloga nije samo razmena električne energije u svakodnevnom prometu, već i hitna pomoć u trenucima kada dođe do havarija, ekstremnih vremenskih uslova ili političkih kriza. Oni omogućavaju da države jedne drugima „pozajme“ struju, stabilizuju frekvenciju sistema i ponovo pokrenu mrežu nakon nestanka.

Više primera pokazuje koliko je njihova uloga bila presudna. U Poljskoj su 2020. i 2021. godine tehnički kvarovi i problemi u snabdevanju ugljem doveli do gubitka gigavata proizvodnje, a interkonektori su omogućili uvoz struje i sprečili kolaps sistema. Francuska, koja je godinama bila najveći izvoznik električne energije u Evropi, 2022. se zbog problema u nuklearkama oslonila na uvoz, pri čemu je do 17 odsto potrošnje u pojedinim trenucima pokriveno upravo zahvaljujući prekograničnim vezama. Nedavni blackout u Španiji i Portugalu ostavio je 60 miliona ljudi bez struje, ali je obnova sistema počela već deset minuta kasnije zahvaljujući linijama ka Francuskoj i Maroku, a potpuna stabilizacija postignuta je za 16 sati.

Pročitajte još:

Ove veze postale su i geopolitičko sredstvo. Ukrajina je 2022. u rekordnom roku sinhronizovana sa evropskom mrežom, pa je uvozila i do 20 odsto svoje potrošnje tokom napada na energetsku infrastrukturu. Moldavija je, kada je Rusija prekinula isporuku gasa i struje, uspela da pokrije i do 62 odsto potrošnje zahvaljujući vezama sa Rumunijom, dok su se baltičke zemlje ove godine povezale na evropsku mrežu.

Istovremeno, strateški značaj interkonektora učinio ih je metom sabotaža. Od 2022. godine u Baltičkom moru zabeleženo je najmanje devet slučajeva oštećenja infrastrukture, uključujući podmorske kablove i gasovode, navodi se u izveštaju.

Ipak, 55 odsto evropskog elektroenergetskog sistema i dalje ima ograničene mogućnosti uvoza u hitnim situacijama. Najizloženije su Španija, Irska i Finska, koje imaju malo veza sa susedima i ne mogu računati na brzu pomoć. Evropska unija zato planira da do 2040. gotovo udvostruči, a možda i utrostruči kapacitete interkonektora, s posebnim prioritetom na Pirinejsko poluostrvo, Istočnu Evropu i Finsku.

Energetski portal

Od 1. oktobra nove cene grejanja u Beogradu

Foto-ilustracija: Freepik (WangXiNa) - AI-generated

Nadzorni odbor JKP „Beogradske elektrane“ doneo je 22. avgusta 2025. godine Odluku o izmenama i dopunama odluke o cenama toplotne energije, u skladu sa Uredbom o metodologiji za određivanje cene snabdevanja krajnjeg kupca. Nova cena primenjivaće se od 1. oktobra 2025. godine, nakon objavljivanja u „Službenom listu grada Beograda”.

Poslednje povećanje cena sprovedeno je u oktobru 2024. godine, a u skladu sa važećom uredbom, energetski subjekti su obavezni da svake godine do 1. septembra podnesu zahtev za odobravanje cena za narednu grejnu sezonu, koja počinje 15. oktobra. „Beogradske elektrane” su zahtev za sezonu 2025/2026 uputile Sekretarijatu za energetiku sa sledećim predlogom:

Predložene nove cene

  • Naplate po utrošku: 
    • varijabilni deo za stambeni prostor povećava se sa 7,75 na 8,21 din/kWh (bez PDV), 
    • varijabilni deo za poslovni prostor sa 9,46 na 10,02 din/kWh (bez PDV), 
    • fiksni deo za snagu (i stambeni i poslovni prostor) sa 5.456,72 na 6.350,58 din/kW godišnje. 
  • Naplate prema zagrevanoj površini i instalisanoj snazi: 
    • stambeni prostor sa 1.578,67 na 1.679,35 din/m² godišnje (bez PDV), što predstavlja povećanje od 6,38 odsto, 
    • poslovni prostor sa 16.315,43 na 17.287,80 din/kW godišnje (bez PDV), što je rast od 5,96 odsto. 

Postoje dva načina naplate toplotne energije u Beogradu – prema utrošku i paušalno. Kada se grejanje plaća po utrošku, odnosno na osnovu stvarno potrošene energije, i stambeni i poslovni prostori imaju varijabilni deo (izražen u kWh) i fiksni deo (po instalisanoj snazi u kW). Varijabilni deo je cena za energiju koja je stvarno potrošena i meri se u kilovat-časovima (kWh). To je onaj deo računa koji zavisi od toga koliko se objekat grejao – ako potrošiš više, platićeš više, ako potrošiš manje, platićeš manje. Fiksni deo je cena za instalisanu snagu u kilovatima (kW) i plaća se bez obzira na potrošnju. To je zapravo naknada za „spremnost sistema”.

Sa druge strane, kada se grejanje naplaćuje paušalno, bez individualnih merača potrošnje, kriterijumi su različiti: za stambene prostore osnovica je grejana površina izražena u kvadratnim metrima, dok se za poslovne prostore obračun vrši prema instalisanoj snazi sistema u kilovatima. Na taj način obezbeđuje se da cena odgovara ili realnoj potrošnji, ili veličini i tehničkim karakteristikama prostora, u zavisnosti od izabranog sistema naplate. Način naplate je vezan za to da li je objekat tehnički opremljen da meri potrošnju. U Beogradu većina novih ili rekonstruisanih objekata prelazi na sistem naplate po utrošku, dok starije zgrade, koje još nemaju merne uređaje, ostaju na paušalnom sistemu.

Funkcionalne probe sistema daljinskog grejanja počinju u sredu, 1. oktobra, i trajaće do četvrtka, 09. oktobra 2025. godine.

Energetski portal

Zagreb ulaže 21 milion evra u infrastrukturu za električne autobuse

Foto-ilustracija: Unsplash (Kristijan Arsov)

Zagreb će dobiti 62 dvostruka punjača, čime će biti obezbeđeno 124 mesta za punjenje električnih niskopodnih autobusa. Realizacija ovog poduhvata omogućena je na osnovu ugovora o dodeli bespovratnih sredstava, potpisanog između Ministarstva privrede, Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o. i Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost.

Ugovor je potpisan u okviru poziva Izgradnja infrastrukture za punjenje električnih autobusa, a njegova vrednost iznosi oko 21 milion evra. Projekat se finansira kroz Dodatak Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021–2026 i usmeren je na dekarbonizaciju javnog gradskog prevoza.

Kako je navedeno na sajtu Ministarstva privrede Hrvatske, cilj projekta je izgradnja punionice za električne autobuse na lokaciji AS Podsused.

Pročitajte još:

Luka Balen, direktor Fonda, istakao je da su cilju dekarbonizacije saobraćaja posvećeni i drugi gradovi i opštine u ovoj zemlji, što se vidi kroz projekte pametnih gradova koje Fond sufinansira. Prema njegovim rečima, lokalne jedinice kroz ovakve projekte koji uključuju pametno upravljanje nastoje da smanje gužve i pritisak na gradske saobraćajnice, ali i da građanima ponude alternativne oblike prevoza – od sistema gradskih bicikala do čistijeg javnog prevoza.

On je najavio i da će Fond uskoro objaviti javni poziv za podsticanje kupovine električnih automobila za pravna lica u vrednosti od 21,2 miliona evra.

Energetski portal

EEA: Priroda u Evropi u opasnosti, 80 odsto zaštićenih staništa ugroženo

Foto-ilustracija: Unsplash (Nils Lindner)

Stanje životne sredine u Evropi nije dobro, a priroda se suočava sa degradacijom, prekomernim iskorištavanjem i gubitkom biodiverziteta, navodi se u izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) Europe’s environment 2025, koji se objavljuje svakih pet godina.

Izveštaj naglašava da klimatske promene i degradacija životne sredine predstavljaju direktnu pretnju konkurentnosti Evrope, koja zavisi od prirodnih resursa. S druge strane, značajan napredak je postignut u smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i zagađenja vazduha, a kao pozitivno je istaknuto što je udvostručen udeo obnovljivih izvora energije od 2005. godine.

Ubrzane klimatske promene traže hitnu reakciju jer je Evropa  najbrže zagrevajući kontinent na planeti. Klima se menja alarmantnom brzinom, ugrožavajući sigurnost, javno zdravlje, ekosisteme, infrastrukturu i ekonomiju.

— Ne smemo sebi dopustiti da smanjimo svoje klimatske, ekološke i održive ambicije. Naš izveštaj kreiran je zajedno s 38 zemalja, i jasno prikazuje naučno utemeljeno znanje i pokazuje zašto moramo delovati.U EU imamo politike, alate, znanje i decenije iskustva u zajedničkom radu na našim ciljevima održivosti. Ono što uradimo danas oblikovaće našu budućnost — rekla je Lena Iila Mononen, izvršna direktorka EEA.

Pročitajte još:

Izveštaj otkriva da je više od 80 odsto zaštićenih staništa u lošem ili vrlo lošem stanju, a „neodrživi” obrasci potrošnje i proizvodnje pokreću gubitak divljeg sveta. 

Emisije iz transporta i prehrambenog sektora jedva su se promenile od 2005, uprkos napretku u drugim sektorima. Države članice nisu se uspele prilagoditi ekstremnim vremenskim prilikama onoliko brzo koliko su se rizici povećali. Vodni stres već pogađa svakog trećeg Evropljanina i pogoršavaće se kako se klima bude menjala.

Istaknuto je da samo zagađenje vazduha košta EU oko 600 milijardi evra godišnje u troškovima zdravstvene zaštite i drugim štetama. Od 1980. do 2023. godine, više od 240.000 smrtnih slučajeva u EU-27 izazvali su ekstremni vremenski i klimatski događaji.

Energetski portal

Svaka jedanaesta osoba gladuje dok milijarde tona hrane završava u otpadu

Foto-ilustracija: Freepik

U svetu u kojem jedna od jedanaest osoba gladuje, istovremeno se godišnje izgubi ili baci više od 2,3 milijarde tona hrane, upozoravaju Ujedinjene nacije povodom Međunarodnog dana svesti o gubitku i bacanju hrane, koji se obeležava 29. septembra.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) i Programa zaštite životne sredine Ujedinjenih Nacija (UNEP), oko 13 odsto hrane – ekvivalentno 1,25 milijardi tona – nestaje već u fazi između žetve i maloprodaje, dok se dodatnih 19 procenata (1,05 milijardi tona) baca u domaćinstvima, restoranima i trgovinama. Domaćinstva sama stvaraju čak 60 procenata globalnog otpada od hrane.

Ovaj problem ne samo da ugrožava globalnu bezbednost hrane, već i značajno doprinosi klimatskim promenama: 8 do 10 odsto ukupnih emisija gasova staklene bašte potiče upravo od izgubljene ili bačene hrane.

Pročitajte još:

– Naši prehrambeni sistemi ne mogu biti otporni ako nisu održivi. Kada bacimo hranu, bacamo i vodu, zemljište, energiju i rad koji su uloženi u njenu proizvodnju – poručuju iz Ujedinjenih nacija (UN).

Iz UN-a podsećaju da je smanjenje gubitka i bacanja hrane deo 12. cilja održivog razvoja kojim do 2030. planira da se prepolovi globalno bacanje hrane po glavi stanovnika i smanje gubici u celom lancu snabdevanja.

Sa svetskom populacijom koja bi do 2050. mogla dostići 9,7 milijardi ljudi, borba protiv rasipanja hrane postaje pitanje opstanka. Uvođenje novih tehnologija, digitalnih platformi, cirkularne ekonomije i inovativnih modela prerade hrane, kažu stručnjaci, moglo bi da stvori i nove poslove, unapredi održivost i doprinese zdravijoj budućnosti.

Poruka je, kao i svakog 29. septembra, jasna: svako – od proizvođača do potrošača – ima ulogu u stvaranju sveta bez gladi i otpada od hrane.

Milena Maglovski

Otvoren novi ciklus programa – Za čistije i zelenije škole u Vojvodini

Foto-ilustracija: Freepik (gpointstudio)

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine na Sajmu ekologije u Novom Sadu predstavio je novi, 17. ciklus programa Za čistije i zelenije škole u Vojvodini, kao i aktuelni Javni poziv namenjen vaspitno-obrazovnim ustanovama.

Program ima za cilj podizanje svesti i lične odgovornosti za brigu o životnoj sredini u vaspitno-obrazovnim ustanovama i lokalnim zajednicama na teritoriji AP Vojvodine.

Prema rečima Brankice Tabak, podsekretarke i koordinatorke programa, Sekretarijat će nastojati da nagradi što veći broj prijavljenih obrazovnih ustanova, pozivajući i one koje do sada nisu učestvovale da se priključe.

Tabak je podsjetila na važnost ovog dugogodišnjeg programa koji doprinosi ekološkom osnaživanju mladih, kao i na značaj saradnje vaspitno-obrazovnih ustanova sa jedinicama lokalnih samouprava.

– Budite inicijatori. Očekujemo od vas da budete proaktivni i date svoj maksimalni doprinos. Razgovarajte sa predstavnicima vaših opština i gradova, jer mislim da je ta spona preko potrebna – poručila je podsekretarka, dodajući da se mnoge aktivnosti u ovoj oblasti mogu povezati sa radom javnih preduzeća.

Pročitajte još:

Tom prilikom, pozvala je škole da što više razgovaraju sa učenicima o zaštiti životne sredine i da u nastavnom programu izdvoje jedan ekološki dan, kako bi se dodatno istakle aktivnosti koje sprovode i znanje učenika o njima.

Tabak je naglasila da su ove godine opredeljena veća sredstva, a period učešća skraćen, pa će već početkom maja biti realizovane nagrade za škole koje pokažu najviše posvećenosti ekološkoj kulturi kroz ovaj projekat.

Nagrade podrazumevaju jednodnevne izlete u zaštićena područja Vojvodine i seminar za nastavnike nagrađenih ustanova, kao i posebnu nagradu Gradske uprave za zaštitu životne sredine, koja uključuje ozelenjavanje školskih dvorišta.

Javni poziv raspisan je danas, a rok za prijavu je 31. decembar 2025. godine.

Partneri u programu Za čistije i zelenije škole u Vojvodini su Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam, Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu, Grad Novi Sad – Gradska uprava za zaštitu životne sredine, JP Vojvodina šume, Pokret gorana Vojvodine, predstavnici lokalnih samouprava i vaspitno-obrazovnih ustanova sa teritorije AP Vojvodine.

Energetski portal