Home Blog Page 21

Uručeni ugovori o subvencijama za energetsku efikasnost u Inđiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cao)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U Inđiji su za 91 domaćinstvo uručeni ugovori o subvencijama za energetsku efikasnost, dok se očekuje da još toliko domaćinstava dobije subvenciju u tekućem javnom pozivu.

Građani su najviše zainteresovani za zamenu stolarije, te je više od polovine subvencija dodeljeno za ovu meru.

Šest domaćinstava odlučilo se za solarne elektrane, jer u ovom delu Srbije ima dovoljno sunčanih dana, a solarne elektrane od 6 kW mogu da nadomeste i godišnje potrebe prosečnog domaćinstva za električnom energijom.

Izvestan broj domaćinstava će zameniti i neefikasne kotlove i preći na čistije i održivije energente, a samim tim manje uticati na zagađenje životne sredine.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike je napomenula da će Inđija raspisati novi javni poziv za dodelu subvencija za mere energetske efikasnosti u narednim nedeljama i da je za te namene država obezbedila 30 miliona dinara, a građani će imati 10 dana od raspisivanja javnog poziva do podnošenja prijava kako bi se informisali i pripremili dokumentaciju.

Pročitajte još:

Ministarka je najavila i da će opština Stara Pazova u narednih nekoliko nedelja raspisati novi poziv za koji je izdvojeno rekordnih 80 miliona dinara, što znači da će dva puta više domaćinstva dobiti subvencije.

Dodala je da je opština Stara Pazova, uz Gnjilane, izdvojila najviše sredstava na ovogodišnjem pozivu, prepoznajući važnost koju program ima za građane.

Kako je podsetila, od prošle godine subvencije mogu da idu do 65 odsto vrednosti investicije, ako se građani odluče za više mera energetske efikasnosti.

Prema njenim rečima, od ove godine subvencije mogu biti i do 90 odsto vrednosti za najugroženije građane i primaoce različitih vrsta socijalnih davanja.

Energetski portal

Otvoren hidromeliracioni sistem „Čačak – Parmenac“ u Prijevor polju

Foto-ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay

U Čačku je otvoren hidromeliracioni sistem „Čačak – Parmenac“ u Prijevor polju. Ovaj hidromeliracioni sistem potpuno je digitalizovan i automatizovan, sa četiri crpne stanice, čija je izgradnja obuhvatila rekonstrukciju pet i po kilometra potpuno devastiranog kanala, koji je nekada navodnjavao oko 600 hektara zemljišta.

Rekonstrukcijom kanala za navodnjavanje od Prijevora do crpne stanice „Ljubić kej“ izgrađeno je 172 priključka, koji trenutno navodnjavaju oko 400 hektara najplodnije zemlje, a radi se na proširenju. Ukupna vrednost projekta je oko šest miliona evra.

Prema rečima dr Aleksandra Martinovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, realizacija ovog projekta je od ogromnog značaja prvenstveno za meštane u ovom delu Čačka koji se bave povrtarstvom, voćarstvom i uzgojem različitih vrsta žitarica.

Pročitajte još:

Sistem pre svega služi za navodnjavanje poljoprivrednih površina pozicioniranih uz kanal, a osim toga značajnu ulogu će imati u odbrani od, iz godine u godinu, sve češćih poplava i bujica“, istakao je Martinović.

On je objasnio da je realizacija projekta ujedno i vid pomoći poljoprivrednim proizvođačima da se prilagode novim, nažalost otežanim klimatskim uslovima, ali i podrška da povećaju proizvodnju i unaprede kvalitet proizvoda.

Podsetio je na važnost sinergije lokalnih samouprava i države bez čije velike pomoći naše opštine i gradovi ne mogu da se razvijaju u svom punom kapacitetu.

Energetski portal

Eco Forum Zlatibor – Transformacija OIE

Foto: EP
Foto: EP

Ovogodišnji Eco Forum Zlatibor u organizaciji kompanije Vozim Na Struju, bio je posvećen implementaciji ESG strategija, održivosti, obnovljivim izvorima energije, smanjenu karbonskog otiska, upravljanju otpadom i drugim temama.

Veliki broj posetilaca, tokom tri dana trajanja foruma, imao je priliku da prisustvuje panelima u kojima su stručnjaci raspravljali o ovim veoma važnim temama.

Mesto više tražilo se za panel koji je bio posvećen Obnovljivim izvorima energije. Učesnici ovog paneli bili su Miloš Kostić – MT-KOMEX, Iva Đinđić Ćosić – LMM, Saša Sovilj – NELT i Ivana Putnik iz Privredne komore Srbije.

Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX koja već dugi niz godina radi na promociji OIE u Srbiji i gradi solarne elektrane širom zemlje i regiona, ističe da je još 2011. godine prepoznao da je solarna energija budućnost. Tada je uradio transformaciju preduzeća prema OIE, krenuli su u jedan poduhvat razvoja projekta, koje do tada niko nije radio. Kako kaže, tada su uspeli da izgrade dve solarne elektrane od 2MW.

„Dan – danas te naše elektrane proizvode električnu energiju prema planiranim kapacitetima i  u ispravnom su stanju. Već 2017. godine počeli smo da se bavimo razvojem projekata i izgradnjom elektrana za industrijska preduzeća. Naša kompanije je do sada izgradila preko 120 MW solarnih elektrana, uključujući sve ostale učesnike na tržištu, Srbija je došla do izgrađenih 200 MW solarnih elektrana“, kaže Kostić.

Pročitajte još:

Iva Đinđić Ćosić je govorila o balansnoj odgovornosti učesnika na tržištu i spomenula je da puno učesnika i zainteresovanih strana koje čekaju i žele da se priključe na elektroenergetski sistem, te je to pitanje značajno. Govorila je o novom Zakonu, izmeni i dopuni Zakona o OIE koji je otvorio jedno novo poglavlje, tako što je uveo baterije ili skladišta za otpremanje proizvedene električne energije, koja neće biti odmah puštena nego u nekom naknadnom periodu.

Kostić se nadovezao da od 1. jula kreće sprovođenje tog zakona. Ujedno je i on objasnio čemu služe baterije služeći se primerom solarne elektrane i promenljivih vremenskih uslova gde se smenjuju kiša, sunce i oblaci.

„Vi imate stalno kretanje izlazne snage iz elektrane prema mreži, gde se nalazi grupa potrošača. Upravo ta destabilizacija varijabilnog izvora električne energije se putem baterijskog sistema reguliše, da ima jedan gladak i jednostavan izlazak prema mreži. Zakonodavac je predvideo da maksimalna snaga baterijskog sistema prema snazi elektrane treba da bude 20 odsto, tako da u slučaju elektrane od 10 MW, snaga treba da bude 2 MW. Tj da rezerva treba da bude dva sata, odnosno 0,04 kilovat sata po kilovatu elektrane – to znači 4 MWh“, rekao je Kostić.

Kako dalje ističe, ne kasnimo po ovom pitanju, zato što su baterije bile skupe, dok se Iva Đinđić Ćosić nadovezala da kasnimo, zato što smo odbijali usaglašavanje sa obavezama koje smo preuzeli od strane Energetske zajednice – nismo uradili u roku.

Foto: Charge&GO

Drugi deo panela bio je posvećen elektromobilnosti u Srbiji. Miloš Kostić je rekao da je još 2016. godine počeo sa razvojem ove oblasti, te da je logičan sled okolnosti bio osnivanje firme Charge&GO.

„Trenutno u vlasništvu imamo 70 ultra brzih i brzih punjača na putevima Srbije. Partner nam je OMV, na njihovim pumpama imamo 14 ultra brzih punjača. Najveći punjač koji puštamo u rad biće 240 kW, svi punjači na putnim pravcima preko 100 kW snage. Postoje lokacije na kojima imamo problema sa priključenjem, ali to je na gradskim lokacijama uglavnom. Sklopili smo partnerstvo sa šoping centrima BIG FASION i Stop Shop, na svim lokacijama ove dve grupacije su postavljeni punjači od 50 do 150 kW snage, kako bi u gradskim i prigradskim lokacijama omogućili punjenje električnih vozila. Pokušavamo što više da razvijemo mrežu, u toku ove godine postavićemo još 10 novih punjača kao našu investiciu. Prešli smo na Makedonsko tržište, tamo smo isporučili devet punjača. Plan nam je da se proširimo i na tržište Bosne i Hercegovine i Crne Gore i da u nekom narednom periodu od tri godine postavimo preko 250 punjača kojima ćemo mi upravljati“, objasnio je Kostić.

Eco Forum Zlatibor organizovala kompanija Vozim Na Struju uz podršku opštine Čajetina, Turističke organizacije Zlatibor i kompanije Gold Gondol-a.

Energetski portal

Prozjumeri – dve godine posle

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: Energija Balkana

Interesovanje građana i privrede za postavljanje solarnih panela i dalje raste, a broj kupaca-proizvođača (prozjumera) električne energije u Srbiji povećan je oko sedam puta u proteklih godinu i po dana na oko 3.100, rečeno je na Trećoj međunarodnoj stručnoj konferencije o kupcima-proizvođačima električne energije „Prozjumeri – dve godine posle“.

Maja Vukadinović, pomoćnica ministarke rudarstva i energetike za energetsku efikasnost i klimatske promene je na otvaranju konferencije istakla da je u odnosu na period pre godinu i po broj kupaca proizvođača veći sedam puta, a snaga objekata veća za 8,5 puta. Ovaj koncept koristan je domaćinstvima i privredi, ali i državi i predstavlja jedno od oruđa da se uključi veliki broj građana u energetsku tranziciju i da u tom procesu budemo efikasni i uspešni.

„U okviru planiranih izmena Zakona o energetici, tokom ove godine, uspostavićemo pravni okvir za aktivne kupce i industriji ćemo omogućiti da proizvedenu zelenu energiju koristi za sopstvene potrebe, a višak prodaje na tržištu. Uspostavićemo sistem sertifikacije instalatera solarnih sistema, toplotnih pumpi i drugih OIE sistema i obezbedićemo ujednačen i standardizovan kvalitet usluga na tržištu za građane i privredu”, rekla je Maja Vukadinović.

Prema njenim rečima, energetska samostalnost upotrebom solarne energije korisna je svima, kako domaćinstvima i privredi, tako i državi. Ona je najavila i da će se kroz planirane izmene Zakona o energetici, tokom ove godine, uspostaviti pravni okvir za aktivne kupce, kojima će omogućiti da proizvedenu zelenu energiju koriste za sopstvene potrebe, a višak da prodaju na tržištu.

„Sprovešće se i mere za unapređenje procedure priključenja, naročito na distributivnom nivou, gde je cilj digitalizovan i transparentan postupak priključenja za elektrane i prozjumere“, rekla je Vukadinović.

Povećanje broja kupaca-proizvođača

Sve je veće interesovanje i rast broja kupaca-proizvođača iz obnovljivih izvora. Milan Radunović, savetnik generalnog direktora Elektroprivrede Srbije je rekao da je za dve godine Elektroprivreda Srbije potpisala više od 3.400 ugovora za oko 53 megavata snage i do sada je impresivnih 20 miliona kilovat-sati isporučene zelene energije. On je istakao da je prema poslednjim podacima, na krovovima svojih kuća 2.400 domaćinstava postavilo solarne panele, a više od 930 proizvodnih objekata u sektoru privrede instaliralo je solarne sisteme za svoje potrebe.

„Solarne panele su postavile i mnoge ustanove, škole, vrtići, studentski centri, manastiri, instituti uz subvencije lokalnih samouprava. Odnedavno, priključena je i prva prava stambena zajednica u Nišu. EPS će uvek biti podrška i građanima i kupcima – proizvođačima”, rekao je Radunović.

Pročitajte još:

Doprinos prozjumera elektroenergetskim sistemima

U okviru međunarodne stručne konferencije o kupcima-proizvođačima električne energije održana je diskusija na temu šta uvođenje prozjumera donosi elektroenergetskim sistemima zemalja Zapadnog Balkana.

Ivana Đorđević, direktor Sektora za upravljanje kupcima-proizvođačima u Elektroprivredi Srbije je rekla da su kupci – proizvođači postigli mnogo u prethodne dve godine, oni više nisu retkost već su se odomaćili i postali su važni u celom društvu. U proteklom periodu uvedena je nova dinamika u potrošnji i proizvodnji električne energije. Uvedene su izmene zakona koje su omogućile bolje funkcionisanje prozjumera.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Naši prozjumeri danas ostvaruju uštede po osnovu poreza koji moraju da plate, EPS im je omogućio popuste, prozjumeri smanjuju troškove i vide značajne efekte. Međutim i dalje su problem neusaglašeni kapaciteti sa aspekta onog što je kupcu potrebno. Moramo se fokusirati na to koliki kapacitet kupac-proizvođač treba da postavi da bi imao pravi efekat. Više od 50 odsto prozjumera je isporučilo više električne energije, a 10 odsto je isporučilo celokupnu proizvedenu električnu energiju. U prvoj godini funkcionisanja kupaca-proizvođača isporučeno je 60 odsto ukupne električne energije“, navela je Đorđević. Ona je dodala i da treba edukovati domaćine o tome kako da pravilno postave solarne elektrane, kako da planiraju potrošnju i unaprede proizvodnju električne energije.

U diskusiji je učestvovao i Predrag Matić, direktor Direkcije za planiranje i investicije Elektrodistribucije Srbije. Prema njegovim rečima dve godine posle uvođenja prozjumera vlada veliko interesovanje za status kupca-proizvođača, a pri izdavanju dozvola i odobravanju uslova mora sve dobro da se sagleda.

„Značajno je porastao broj zahteva za prozjumere. Uredbom je početkom godine uvedeno ograničenje za domaćinstva do 10,8 kilovata, a za ostale, odnosno za privrednike je ograničenje do 150 kilovata. Imamo veliki broj zahteva iz industrije za priključenje na mrežu. Biće promena u proceduri izdavanja dozvola, ali tehniku moramo da ispoštujemo. Problem kod prve kategorije kupaca proizvođača do 10, 8 kilovata je što može da dođe do zasićenja mreže“, rekao je Matić.

Neophodna je i sertifikacija izvođača radova o kvalitetu izvođenja radova u cilju bezbednosti.

Iskustva u Crnoj Gori

U Crnoj Gori iniciraju projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije i podsticanju razvoja da bi smanjili potrošnju i gubitke električne energije. Ljubiša Đurković, tehnički direktor Elektroprivrede Crne Gore je rekao da su se na početku realizacije projekta Solari 3000+ za domaćinstva i Solari 500+ za pravna i fizička lica, vrednog 30 miliona evra, čiji je nosilac Elektroprivreda, suočili sa izmenama Zakona o planiranju i izgradnji.  U ovom projektu reč je o finansiranju i subvencionisanju korisnika za kupovinu i ugradnju fotonaponskih sistema snage do 10 kilovata za individualne stambene objekte, odnosno za fotonaponske sisteme snage do 30 kilovata za pravna i fizička lica, vlasnike poslovnih objekata. Ovaj projekat predstavlja početak energetske tranzicije u Crnoj Gori i jednu od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru u poslednjih 40 godina.

„Realizacija projekta Solari 3000+ i Solari 500 + teče planiranom dinamikom. Na oko 3.500 objekata instalirali smo 300 megavata, a sad nam je cilj i realizacija projekta Solari 5000+ za domaćinstva, pravna lica i stambene zajednice da instaliramo još 100 megavata. I u Crnoj Gori prozjumeri traže veću instalisanu snagu u odnosu na ono što je optimalni sistem. Vodimo računa da visina rate za otplatu opreme bude jednaka visini računa za električnu energiju i na taj način kupce-proizvođače motivišemo da ugrađuju solarne panele“, rekao je Đurković.

On je naglasio da je važno raditi na  marketingu i edukaciji kupaca-poizvođača i da se mora voditi računa da se svaka solarna elektrana integriše u jedan jedinstven sistem. U Crnoj Gori je neophodna izmena tarifnih sistema da bi se doprinelo što efikasnijem korišćenju električne energije, jer ovako tarifni sistem nije stimulativan za prozjumere. Neophodno je pronaći način za optimalno planiranje potrošnje električne energije iz fotonaponskih sistema.

Obnovljivi izvori energije u EU

Situaciju u EU u oblasti prozjumera predstavio je Željko Marković direktor kompanije Scitech iz Beograda. On je rekao da se oblast obnovljivih izvora energije u Evropi razvija zadnjih 30 godina i da je postavljen cilj da dostignu 45 udela električne energije iz obnovljivih izvora. U EU se umesto izraza prozjumer koristi izraz proizvođač iz obnovljive zajednice.

„U EU postoje bazični prozjumeri, energetske zajednice i građanske energetske zajednice. Holanđani su na prvom mestu po broju instalisanih megavata po stanovniku, a zatim Nemci, Danci, Letonija i ostale zemlje. U EU zemlje nisu imale jedinstven stav po pitanju PDV-a. Neke zemlje su smanjivale stopu PDV-a za prozjumere, a druge nisu. Očekuje se značajan rast broja instalisanih solarnih panela do 2027. godine, ali procedure za odobrenje za priključenje na mrežu u EU moraju da budu kraće, maksimalno do tri meseca i mora da se obezbedi dobra radna snaga u izgradnji solarnih elektrana“, rekao je Marković.

Prema njegovim rečima prema novoj direktivi koja je donešena u EU na svim javnim objektima od 250 kvadrata do 2026. godine moraju da budu ugrađeni solarni paneli, a svi stambeni objekti do 2029. godine moraju da imaju solarne panele. I to je pravilo za sve članice EU.

Konferencija u organizaciji portala Energija Balkana je okupila predstavnike državnih institucija, akademske zajednice, privrednike i potencijalne korisnike. Skup je organizovan uz institucionalno pokroviteljstvo Ministarstva rudarstva i energetike, a u saradnji sa Elektroprivredom Srbije i Privrednom komorom Srbije – Privrednom komorom Beograda.

Mirjana Vujadinović Tomevski

Otvorene prijave za konferenciju OIE SRBIJA 2024

Foto; OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Konferencija OIE SRBIJA 2024, koja je postala tradicionalno okupljanje svetske, regionalne i domaće elite u oblasti zelenog poslovanja, održaće se 23. i 24. septembra u etno kompleksu Vrdnička kula u Vrdniku.

Zbog velikog interesovanja javnosti, konferencija se ove godine održava tokom dva dana, a registracija za učešće je otvorena, saopštilo je Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije. Registracioni link, kao i više informacija o kotizacijama učešća možete pronaći ovde.

Konferencija OIE SRBIJA 2024 će biti organizovana kao dvodnevni serijal panel diskusija posvećenih najvažnijim temama poput energetske tranzicije u Srbiji i regionu, iskustvima pobednika aukcija i dolazećim drugim aukcijama za solar i vetar, izazovima u izgradnji i realizaciji OIE projekata, finansiranju i osiguranju OIE projekata, elektromobilnosti i održivom razvoju u saobraćaju, ESG strategijama i održivim aktivnostima različitih industrija, dostignutim rezultatima, novim investicijama i tehnologijama, integrisanju obnovljivih izvora energije u tržište električne energije, priključenjima na prenosni i distributivni sistem električne energije, baterijama i skladištenju električne energije, kao i svim izazovima i preprekama koje energetski tranzicioni proces donosi.

Pročitajte još:

I ove godine, četvrte zaredom kako se konferencija održava, govornici su ključni akteri u stvaranju regulatornih okvira, lideri međunarodnih finansijskih institucija, vodeći bankari, direktori i vlasnici kompanija koji se bave zelenim razvojem, trgovci električnom energijom i pravni stručnjaci.

Prve dve konferencije OIE SRBIJA održane su u Beogradu, a prošlogodišnja u Vrdniku gde su učestvovali najviši zvaničnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, EMS-a, EPS-a, EBRD-a, kompanija Masdar, Enlight, Elicio, Nordex, evropskih asocijacija WindEurope i SolarPower Europe, direktori vodećih finansijskih institucija, kao i drugi predstavnici sektora obnovljivih izvora energije.

Izvor: OIE Srbija

ProCredit banka – novo lice digitalizacije

Foto: ProCredit banka
Foto: ProCredit banka

Digitalizacija bankarskih usluga je nova realnost većine banaka u svetu, a identična je i pozicija klijenata – moraju da promene navike i prihvate da digitalno bankarstvo zaista donosi višestruke benefite. Zahvaljujući online ’bankarenju’, korisnici imaju pristup svojim računima i transakcijama bilo kada tokom dana, i to iz udobnosti svog doma – bez fizičkog odlaska u banku.

Digitalizovani bankarski procesi su znatno brži od tradicionalnih, pa je ušteda vremena ogromna, a napredne tehnologije omogućavaju i implementaciju visokih sigurnosnih standarda. Posebno je značajan ’zeleni’ kontekst online bankarstva: u velikoj meri se smanjuje upotreba papira, čime se štede stabla, smanjuje se emisija ugljen-dioksida, jer klijenti ne dolaze fizički u banku, a svi procesi su brži i efikasniji, što smanjuje potrošnju energije.

Da li je digitalizacija u bankarstvu završena i šta možemo očekivati kao sledeću razvojnu etapu bankarskih usluga, saznali smo od Nemanje Tomića, člana Izvršnog odbora ProCredit banke, prve 100 odsto online banke kod nas.

– ProCredit je prva banka koja je u digitalizaciji bankarskih procesa prepoznala brojne benefite za sve kategorije klijenata, pa se među prvima digitalizovala i otvorila Zone 24/7 u kojima klijenti mogu da obavljaju sve vrste transakcija samostalno, i to 24 sata dnevno. To jeste bila velika promena za naše klijente, ujedno i ozbiljan izazov za naše poslovanje, ali kada se odvažiš da kreneš putem digitalizacije, vrlo brzo kroz praksu dokažeš i sebi, a i klijentima, da smo svi u ogromnoj prednosti. Građani su danas zadovoljni što bez dolaska u banku, odnosno online, mogu da otvore račune, počnu da štede, dobiju kredit… Štedimo vreme, energiju i ostale resurse, smanjujemo zagađenje, sve se radi brže i sigurnije. Razvoj bankarskih procesa kroz digitalizaciju mora da bude u skladu sa poslovnom strategijom banke, godišnjim planovima, ali i ciljnim grupama klijenata na koje je banka fokusirana. Do prošle godine ProCredit banka je važila za banku broj 1 za mala i srednja preduzeća i urbani deo stanovništva koji je već naviknut na digitalne uređaje i online procese. Od ove godine ProCredit banka se još više otvara ka poslovanju sa fizičkim licima, jer su u mogućnosti da im ponude zaista konkurentne proizvode i uslove. A takvi ciljevi podrazumevaju dvostruku nadogradnju digitalnih procesa – objašnjava Tomić.

U FOKUSU:

U 2024. servisi ProCredit banke ostaju digitalni i nastavljaju sa ulaganjima u njihove performanse, sa idejom da budu još efikasniji i jednostavniji. Godinu su počeli novom m-banking aplikacijom i nastavljaju sa inovacijama.

Kako ističe Nemanja Tomić, 2024. godinu u ProCredit banci obeležiće unapređen kvalitet komunikacije sa klijentima.

– Kroz komunikaciju oči u oči, i to baš u našim ekspoziturama, sada ćemo klijentima biti još bliži. U našim poslovnicama su od ove godine ponovo prisutni savetnici za sva pitanja, nedoumice i svaku vrstu pomoći. Procesi i dalje ostaju isključivo digitalni, a savetnici će, kao ’humani apgrejd’ digitalizacije, podići kvalitet svih bankarskih usluga za stanovništvo. Kroz razgovore sa ljudima i živu reč, koja podrazumeva i pružanje pomoći klijentima na licu mesta, sigurni smo da ćemo postati i banka po meri svih građana – dodaje on.

Iz ProCredit banke poručuju da je njihovo poslovanje već jednostavno i brzo, da ne postavljaju suvišna pitanja, štede klijentima vreme i ostale resurse, sa ponudama su konkurentni, a sada će preko savetnika u ekspoziturama izgraditi i prisan kontakt sa klijentima.

– Ako me pitate šta je sledeći korak u digitalizaciji finansijskih usluga, to je upravo ovo: humani momenat. Uveren sam da baš ovakav koncept predstavlja full package moderno bankarstvo, kakvo zaslužuju naši građani – zaključuje Tomić.

ProCredit banka

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA I FINANSIRANJE ZELENE GRADNJE

Međunarodni dan biodiverziteta – Budi deo plana

Foto-ilustracija: Pixabay (wal_172619)
Foto-ilustracija: Pixabay (Nature-Pix)

Svake godine 22. maja obeležavamo Međunarodni dan biodiverziteta nakon što je na ovaj dan, 1992. godine, usvojena Konvencija o biološkoj raznovrsnosti koja predstavlja prvi globalni sporazum u cilju očuvanja biodiverziteta.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana biološke raznovrsnosti je „Budi deo plana“ koja poziva vlade, autohtone narode, lokalne zajednice, nevladine organizacije, preduzeća i pojedince da predstave načine na koje podržavaju implementaciju akcionog plana o biodiverzitetu, međunarodno priznatog programa koji je dizajniran da zaštiti i obnovi biološke sisteme.

Vizija Konvencije za biološku raznolikost je da do 2050. godine biodiverzitet bude obnovljen, da se aktivno čuva i mudro koristi kako bi svi ljudi imali koristi od ekosistema, a naša planeta ostala zdrava, navodi se na sajtu Konvencije.

Pročitajte još:

Zdravlje ljudi zavisi od zaštite biodiverziteta

Prema podacima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), ljudi su do sada uspeli da identifikuju i opišu oko 2,13 miliona vrsta životinja – od toga 1,05 miliona insekata, preko 11.000 ptica, više od 11.000 gmizavaca i oko 6.000 sisara.

Poznato je i oko 380.000 vrsta biljaka, blizu 150.000 vrsta gljiva i samo mali procenat mikroorganizama, dok 99,999 odsto vrsta ostaje potpuna misterija.

Širok spektar vrsta je ono što najčešće podrazumevamo pod pojmom biodiverzitet, premda on uključuje i genetske razlike unutar svake viste – na primer, između sorti useva i rasa stoke – kao i raznolikost ekosistema (jezera, šume, pustinje, poljoprivredni pejzaži) u kojima se odvijaju različite vrste interakcija među živim organizmima, pišu Ujedinjene nacije.

Očuvanje biodiverziteta je ključno za opstanak ljudi jer riba obezbeđuje 20 odsto životinjskih proteina za oko tri milijarde ljudi. Više od 80 odsto ljudske ishrane čine biljke, dok se oko 80 odsto ljudi koji žive u ruralnim područjima zemalja u razvoju oslanjaju na tradicionalne biljne lekove za osnovnu zdravstvenu zaštitu.

Ljudi u potpunosti zavise od zdravih ekosistema koji nam obezbeđuju vodu, hranu, lekove, odeću, gorivo, sklonište i energiju. Gubitak biodiverziteta može dovesti do širenja zoonoza – bolesti koje se prenose sa životinja na ljude, dok nas očuvan biodiverzitet štiti od pandemija poput onih koje izazivaju koronavirusi.

Trenutno se na Crvenoj listi IUCN-a nalazi više od 157.100 ugroženih vrsta, a pred izumiranjem se nalazi čak 44.000 vrsta. Najugroženiji su vodozemci, ajkule i raže. Slede korali, četinari, brojni sisari i ptice.

Energetski portal

Vetropark „Kostolac“ početkom naredne godine na mreži

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Vetropark ,,Kostolac’’, predstavlja prvi projekat „Elektroprivrede Srbije“ u oblasti proizvodnje električne energije iz snage vetra. Deo opreme za izgradnju vetroparka je stigao, a ostatak je na putu iz Španije, Turske i Kine, dok se početak radova na montaži stubova, elisa i vetrogeneratora očekuje na leto.

Prema rečima Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, ovaj vetropark pravi primer kako stara rudarska odlagališta mogu da se iskoriste za projekte obnovljivih izvora energije.

Ovim projektom, kao i solarnom elektranom „Petka“, koja se gradi na obližnjem starom pepelištu, stvaramo uslove za jednu novu „Elektroprivredu Srbije“, poručila je ona i dodala da će resorno ministarstvo, kao i do sada, pratiti nastavak gradnje vetroparka.

Ministarka je napomenula da je u ovoj fazi država svoj posao završila kada je reč o dozvolama i sada je na izvođaču da radove završi u predviđenom roku, uz napomenu da su završene sve saobraćajnice i pristupni putevi, a u toku su radovi na temeljima i platformama.

Kako je dodala, vetropark bi trebalo da na mreži bude početkom naredne godine.

Pročitajte još:

Obilasku radova na lokacijama buduće vetroelektrane Ćirikovac i Klenovnik, pored ministarke, prisustvovali su i vršilac dužnosti generalnog direktora „Elektroprivrede Srbije’’ Dušan Živković i gradonačelnik Požarevca Saša Pavlović.

Živković je naglasio da će vetropark od 20 vetrogeneratora snage 66 MW proizvoditi električnu energiju za 30.000 domaćinstava

On je naveo da je investicija vredna 144 miliona evra, od kojih 32,2 miliona izdvaja EPS, bespovratna sredstva Evropske unije iznose 30 miliona evra, dok je 80 miliona zajam KfW banke, uz grant od 1,8 miliona evra.

Ovaj projekat deo je promena proizvodnog portfolija EPS-a, odnosno deo jednog od najvažnijih razvojnih zadataka kompanije, a to je uvećanje udela obnovljivih izvora energije, ukazao je Živković.

Pavlović je, govoreći o značaju izgradnje vetroparka za Kostolac i Požarevac, napomenuo da je vetroelektrana samo jedan od projekata koje realizuju Ministarstvo rudarstva i energetike i EPS u tom delu Srbije.

Neke investice su već realizovane, a više njih je u toku, poput novog bloka B3 u termoelektrani Kostolac B, precizirao je on i iskazao zahvalnost Vladi i resornom ministarstvu na izgradnji trafo-stanice Požarevac 2.

Energetski portal

Počinje takmičenje “Domaćinstvo koje su izabrale laste”

Foto: Wikipedia/Andreas Eichler
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanja ptica Srbije (DZPPS) osmi put sa ponosom organizuje takmičenje „Domaćinstvo koje su izabrale laste“ koje traje od 20. do 30. maja 2024 godine.

U fokusu ovog takmičenja su vredni domaćini i seoska domaćinstva koja u svojim štalama, pod strehama i u pomoćnim objektima imaju gnezda seoskih lasta. Domaćinstvo sa najvećim brojem aktivnih gnezda seoskih lasti biće nagrađeno tonom kukuruza, a ostali učesnici su u mogućnosti da osvoje sadnice voća.

Laste od vajkada prati epitet „vesnika proleća” jer se njihov povratak sa zimovališta krajem marta poklapao sa početkom proleća. Međutim, tako jasni obrasci u prirodi prestaju da postoje. Na osnovu prisutnosti i ponašanja lasti danas više možemo saznati kako svojim aktivnostima negativno utičemo na prirodu.

Pročitajte još:

Nagli razvoj intenzivne poljoprivrede čiji razvoj počinje sredinom prošlog veka ima negativan uticaj na 74 odsto globalno ugroženih vrsta, među kojima su i laste. Savremeni načini gradnje ne ostavljaju mogućnost lastama da grade svoja gnezda od blata, masovna upotreba neselektivnih insekticida koji ubijaju različite vrste insekata ostavljaju laste bez hrane ili im neretko uzrokuju trovanje. Situaciju dodatno pogoršavaju klimatske promene koje izmenom vremesnkih obrazaca utiču na celokupan biodiverzitet: nepovoljni uslovi dovode do smanjenja aktivnosti insekata u ključnim periodima gneždenja i time negativno utiču na uspešnost gneždenja seoskih lasta.

Ovo su samo neki od razloga zašto DZPPS organizuje „Domaćinstvo koje su izabrale laste”, takmičenje koje podržava seoska domaćinstva i domaćine širom Srbije koja svoj prostor dele sa lastama.

„Recept za brojna gnezda lasta se potvrđuje iz godine u godinu: štale sa drvenim tavanicama u kojima ima životinja, najčešće krava, otvorena vrata i prozori, domaćini koji ne zaprašuju protiv insekata. Na takmičenje se uvek prijavljivalo preko 100 domaćinstava, a rekordan broj gnezda smo izbrojali 2021. u Sremskim Karlovcima – čak 101!” pojašnjava Vilmoš Barkoci iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, koordinator ovog takmičenja.

Prijave su otvorene od 20. do 30. maja u 12 časova putem sledećeg prijavnog formulara. Nakon što stručni žiri obiđe domaćinstva sa najvećim brojem gnezda, pobednici obe kategorije će biti proglašeni za vikend 8-9. juna, u emisiji Šarenica na RTS1 kao i na društvenim mrežama DZPPS-a.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavaje ptica Srbije

Pad cene minerala za tehnologiju čiste energije mogao bi da naškodi tržišnoj ponudi

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paul-Alain Hunt)

Stanje tržišta minerala koji se upotrebljavaju za proizvodnju tehnologije čiste energije u 2023. godini bilo je veoma uspešno, međutim analiza koju je sprovela Međunarodna agencija za energetiku (IEA), pokazuje da su napori za njegovo dodatno unapređenje i dalje potrebni.

Tokom prošle godine došlo je do dva važna trenutka. Prvo, tržišni uslovi u 2023. godini, kako se navodi, postali su manje napeti. Razlog za to jeste brži rast ponude u odnosu na potražnju.

Drugo, kao odgovor na veću ponudu, cene ključnih minerala su pale na nivoe pre pandemije, a posebno onih za proizvodnju baterija. Preciznije, cene litijuma opale su za 75 odsto, dok su cene kobalta, nikla i grafita snižene između 30 i 45 odsto. Ovo je dovelo do toga da cena baterije padne za 14 odsto.

Posmatrajući ova dešavanja iz drugačijeg ugla, niske cene minerala mogu dovesti do problema. Naime, takvo stanje tržišta može da demotiviše one učesnike koji ulažu u rudarenje i istraživanje, zbog profitabilnosti. Podaci pokazuju da su troškovi istraživanja u 2023. godini porasli za 15 odsto, dok je ulaganje u rudarenje poraslo za 10 odsto, što je sporiji trend rasta u poređenju sa 2022. godinom.

Pročitajte još:

Trenutno dobro stanje tržišta, ne osigurava da će ono takvo ostati i u budućnosti, navodi se u analizi. Prognoze su da će potražnja za mineralima nastaviti snažno da raste, što je podstaknuto razvojem tehnologije za čistu energiju. Kako se procenjuje, trenutno tržište ključnih minerala koji su potrebni za energetsku tranziciju, više će nego da se udvostruči do 2040. godine, dostižući vrednost od 770 milijardi dolara.

Analiza je pokazala da najavljeni rudarski projekti neće moći da isprate potrebe zemalja za ispunjenje svojih nacionalnih klimatskih ciljeva. Kao primer, navodi se da će najavljeni projekti zadovoljiti 70 odsto potreba za bakrom i 50 odsto potreba za litijumom do 2035. godine.

Sve ovo zahteva sigurniji i održiviji pristup kritičnim mineralima, uključujući napore za recikliranje minerala, promenu ponašanja ali i iznalaženje inovacija koje bi mogle da uključe u sebe alternativu ovim mineralima.

Energetski portal

Srbija prva u Evropi po rastu stranih gostiju u odnosu na period pre pandemije

Foto-ilustracija: Unsplash (Aleksei Zaitcev)
Foto-ilustracija: Unsplash (Beth Macdonald)

Srbija je, prema najnovijem izveštaju Evropske turističke komisije, i ove godine na prvom mestu u Evropi po stopi rasta dolazaka i noćenja stranih gostiju u odnosu na period pre pandemije, navodi se u saopštenju Ministarstva turizma i omladine.

U prvom kvartalu 2024. godine Srbija beleži povećanje broja stranih gostiju za 42 odsto, a noćenja od čak 70 odsto u odnosu na isti period 2019. godine, a po oba kriterijuma vodeća je destinacija u Evropi, rekao je državni sekretar u Ministarstvu turizma i omladine Uroš Kandić na „Beogradskom manifestu“.

„Ovi rezultati sada već pokazuju da povratak stranih gostiju nije bio posledica privremenog skoka nakon korona krize, već da imamo stabilan i to vrlo dinamičan rast stranih turista sa velikog broja tržišta“, rekao je Kandić.

Srbija je ove godine i vodeća zemlja u Evropi po tempu oporavka turističkog prometa sa Kinom koji je prevazišao nivoe pre pandemije, i to za 30 odsto u dolascima i 57 odsto u noćenjima u poređenju sa prvim kvartalom 2019. godine.

Pročitajte još:

Kandić je rekao da su na snažan povratak kineskih turista dominantno uticali direktni letovi sa Pekingom i Tjenđinom, ali i izrazio uverenje da će uvođenje dva nova leta, ka Šangaju i Gvandžo, omogućiti pozicioniranju Srbije kao glavne baze u regionu iz koje će kineski turisti putovati ovim delom Evrope.

On je dodao da je Srbija i po broju obnovljenih letova u odnosu na period pre pandemije, vodeća destinacija u Evropi u prvom kvartalu ove godine.

Kandić je rekao da očekuje da će 2024. godina biti rekordna za turizam Srbije, a da će rastu turističkog prometa ove godine doprineti ne samo strani, već i domaći gosti koji su i nakon pandemije pokazali veliki interes da turistički putuju Srbijom.

Takođe, on je ukazao i na rekordne prihode od stranih gostiju koji u prva tri meseca ove godine iznose blizu 600 miliona evra, a što je povećanje od 12 odsto u odnosu na isti period lane.

Energetski portal

Da li je moguće spojiti hemijsku industriju i cirkularnu ekonomiju?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (robin-sommer)

Hemijska industrija je važan segment svetske ekonomije jer zapošljava preko 15 miliona ljudi širom sveta, a njeni globalni prihodi iznose 5,7 biliona dolara godišnje, stoji u podacima analitičkog centra Planet Tracker.

Teško da bismo mogli da zamislimo život bez širokog spektra hemijskih proizvoda koje svakodnevno koristimo, a za čiju se proizvodnju koriste fosilna goriva, voda, minerali, metali i drugi resursi.

Ipak, ovaj sektor je pod sve većim pritiskom da svoje prakse učini održivim jer je hemijska industrija jedan od najvećih emitera ugljen-dioksida i u samom vrhu zagađivača životne sredine.

Potrošači sve češće zahtevaju proizvode koji ne štete životnoj sredini i ljudskom zdravlju, dok sa druge strane Vlade uvode strože propise koji imaju za cilj dekarbonizaciju hemijske industrije.

Brojne kompanije okrenule su se obnovljivim izvorima energije kako bi smanjile svoj ugljenični otisak, ali i dalje ostaje pitanje na koji način uvesti korišćenje održivih sirovina za proizvodnju hemikalija.

Pročitajte još:

Naučnici sa Univerziteta Grifit u Australiji na korak su do rešenja koje će zagađujuću hemijsku industriju transformisati u održivu, i to uz pomoć katalizatora i otpadnih resursa.

Naime, profesorka Karen Vilson objašnjava da je kataliza istorijski igrala ključnu ulogu u transformaciji fosilnih resursa u osnovna goriva i proizvode, a sada predstavlja mogućnost za revoluciju u hemijskoj industriji.

Naučnici su u potrazi za katalitičkim procesima koji će im omogućiti iskorištavanje održivih resursa poput organskog otpada u nadi da će hemijsku industriju prevesti iz linearne u cirkularnu ekonomiju.

„Katalitički procesi bi mogli da minimiziraju oslanjanje na ograničena fosilna goriva i značajno obuzdaju emisije CO2 tako što će iskoristiti poljoprivredni, komunalni i plastični otpad kao sirovinu”, rekao je profesor Adam li.

Industrija je 2022. godine emitovala 935 miliona tona CO2 tokom proizvodnje primarnih hemikalija i dovela do značajnog zagađenja vode i oslobađanja toksičnih hemikalija u životnu sredinu.

Tranzicija ka ekološki prihvatljivim sirovinama ne samo da ublažava štetu po životnu sredinu, već i rešava probleme koji mogu nastati u lancu snabdevanja sirovinama, a do kojih mogu dovesti geopolitički i prirodni poremećaji, kažu autori studije objavljene u časopisu OneEarth.

Milena Maglovski

Dodeljena priznanja Zeleni i Crni list za zaštitnike i zagađivače životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay (strikers)
Foto-ilustracija: Pixabay

Priznanja „Zeleni i Crni list“ svečano su dodeljena u Sremskim Karlovcima u okviru akcije „Tražimo zagađivača i zaštitnike životne sredine“ Radio Beograda 2 i Pokreta gorana Vojvodine, saopštilo je danas udruženje Prvi prvi na skali.

Među dobitnicima je predškolska ustanova „Vrabac“ iz Kragujevca za edukaciju dece i odraslih o važnosti prirode i osnovna škola „Dobrila Stambolić“ iz Svrljiga, za edukaciju i aktivnosti na zaštiti životne sredine.

Specijalna priznanja dobili su Ljubivoje Ršumović za životnu odanost prirodi i ekološkim vrednostima i dr Miroslav Demajo, za decenije posvećene zaštiti i očuvanju životne sredine, navodi se u saopštenju.

Crni list za 2023. godinu pripala je kotlarnici Univerziteta u Nišu.

Osnovna škola „Treći kragujevački bataljon“ proglašena je dobitnikom povelje „Kragujevački slez“ za 2023, godišnjeg priznanja za najupečatljiviji doprinos zaštiti i unapređenju životne sredine na teritoriji Kragujevca.

Pročitajte još:

Dobitnici zahvalnica „Kragujevački slez“ za doprinos zaštiti i unapređenju životne sredine na teritoriji grada u protekloj godini su udruženje Ekomar, profesor biologije Nikola Petković i Prva tehnička škola.

„Kragujevački slez“ dodeljuju udruženje Prvi prvi na skali kao inicijator i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Kragujevcu kao partner.

Akciju „Tražimo zagađivača godine i zaštitnike životne sredine“ su pre više od 40 godina pokrenuli ekološki magazin „Čekajući vetar“ Radio Beograda 2 i Društvo za čistoću vazduha u Srbiji. Cilj akcije je unapređenje  zaštite i očuvanja životne sredine kroz nagrađivanje pojedinaca i organizacija koje najviše brinu ili, sa druge strane, najviše zagađuju životnu sredinu.

Svi dobitnici priznanja mogu se videte na sajtu udruženja Prvi prvi na skali, koji je dostupan ovde.

Povelja i zahvalnice biće uručene na svečanoj dodeli u Botaničkoj bašti Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu za subotu, 25. maja.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Obnovljiva energija nije više alternativa, imamo veći solarni potencijal od Nemačke

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Srbija iz energije vetra i sunca na mreži ima 605 megavata i 90 odsto te proizvodnje daje 10 vetroparkova, ostalo je solarnog porekla. Do kraja decenije u planu je novih oko 3.500 megavata.

Devet meseci je prošlo od održavanja prvih aukcija za obnovljive izvore energije. Danijela Isailović, direktorka Udruženja obnovljivih izvora energije Srbije, kaže da je situacija pozitivna i da je sam aukcijski proces bio odlično i transparentno organizovan i na taj način ide i realizacija.

,,Naravno, neki projekti su brži i bolji i uspešni dok drugi još čekaju na izgradnju. Što se tiče vetroparkova već imamo jednu vetroelektranu koja ima potpuno završenu finansijsku konstrukciju i gde imamo gradilište. To je vetroelektrana ‘Pupin’ u Kovačici, dok se ostali polako pripremaju za izgradnju“, navela je Isailovićeva.

Što se tiče solara, kako je rekla, tu su značajno manji kapaciteti bili ponuđeni na aukcijama i te elektrane su uglavnom u izgradnji, a jedna je čak i završena.

„Tako da ja ne očekujem probleme u realizaciji svih projekata i mislim da će svi investitori odgovoriti na zahteve, na ono što su obećali i da niko neće imati problem da se ne izgradi i da mu se aktivira bankarska garancija“, kaže Isailovićeva.

Prema njenim rečima, vrlo važno je što EPS gradi i pozitivno razmišlja u tom zelenom smeru, za vetroelektranu ‘Kostolac’ stigle su komponente za vetropark snage 66 megavata i očekuje se da on bude u operativnom radu početkom sledeće godine.

Što se tiče ove godine, trebalo je do kraja godine da se održe još jedna aukcija u skladu sa trogodišnjim aukcijskim planom.

Pročitajte još:

Odakle dolazi novac

Kada je reč ko je više zainteresovan, da li domaći ili strani investitori, Isailovićeva kaže da imamo miks kapitala.

,,Novac uglavnom dolazi od stranih investitora, jer su to prosto velike investicije, naročito ako pričamo o vetroparkovima, dok je znanje uglavnom domaće i naravno banke daju kredite. Što se tiče solara, bar ovih manjih solara, tu je dominantan domaći kapital, jer su to investicije do 10 miliona evra, što pre svega domaća privreda može da izdrži“, rekla je Isailovićeva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Raychel Sanner)

Kako je napomenula, strani investitori su više bili prisutni u sektoru energije vetra i oni su bili spremni i da čekaju i da rizikuju, dok u solaru su izostale velike investicije i dalje nemamo nijednu solarnu elektranu priključenu na prenosni sistem električne energije.

Na pitanje da li Srbija napreduje i može li brže da poveća kapacitete u obnovljivoj energiji, Isailovićeva kaže da svakako imamo napredak.

,,Pre deset godina smo išli u druge države da vidimo kako izgledaju vetroelektrane i solarni parkovi, sada smo jedno zrelo društvo i država koja je spremna da prihvati obnovljive izvore energije kao jednu neminovnost. To više nije alternativa“ istakla je.

Lider u proizvodnji obnovljive energije

Prema njenim rečima, ako pogledamo statistiku koju je EPS dao, mi smo prošle godine bili jedni od lidera u Evropi u korišćenju i proizvodnji obnovljivih izvora energije.

,,Više od 35 procenata smo dobili električne energije iz obnovljivih izvora energije, ali naravno tu pre svega treba da zahvalimo hidropotencijalima jer znamo da nam Đerdap i ostale velike hidroelektrane daju značajne kapacitete, tako da ima prostora za napredak u solaru i vetru, a opet ćemo se vratiti na EPS, puno toga nam zavisi od reverzibilne hidroelektrane Bistrica, koja će biti značajna za balansiranje novih kapaciteta“, rekla je Isailovićeva.

Kao problem apostrofira pre svega pitanje priključenja na prenosni distributivni sistem električne energije, koji nije samo naš problem, već i cele Evrope.

Kada je reč o potencijalima, kaže da su košavsko područje i područje Istočne Srbije najbolji za razvoj vetroelektrana, jer tamo duva najbolji vetar, a u Južnom Banatu je dobra infrastruktura, blizina Beograda da se rade vetroelektrane.

,,Što se tiče solara, neka istraživanja su pokazala da mi imamo veći solarni potencijal od Nemačke, sad pitanje nije samo potencijala, nego je pitanje i mogućnosti, možete da želite, ali je pitanje da li možete. Opet se vraćamo na pitanje priključenja i balansiranja, ali je recimo dobra stvar što građani prepoznaju i koriste te potencijale i to na nekim svojim mikrolokacijama, na krovovima svojih kuća. Danas imamo više od tri hiljade priključenih prozumera i to je jako dobro da građani i privreda prepoznaju ono što im je besplatno dato“, navela je direktorka Udruženja obnovljivih izvora energije Srbije.

Izvor: RTS

Osnivanje prvog biodistrikta u Srbiji počelo u Mionici

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto; Opština Mionica

U mioničkom selu Tolić održan je dijalog o biodistriktima kao inovativnom alatu ka transformaciji prehrambenih sistema u Srbiji. Ovo će biti prvi biodistrikt, ne samo u Srbiji, već i u jugoistočnoj Evropi, stoji u saopštenju Opštine Mionica.

Dijalog je okupio predstavnike lokalnih samouprava sa teritorije okruga Kolubara, poljoprivrede proizvođače, mala preduzeća, predstavnike Privredne komore Srbije i turističkih organizacija, obrazovne ustanove i pružaoce usluga iz domena ugostiteljstva i turizma kako bi zajedno razmotrili inovativne strategije za održivije prehrambene sisteme.

Predsednik opštine Mionica Boban Janković rekao je prisutnima da će prvi biodistrikt u Srbiji i ovom delu Evrope sa razlogom biti osnovan baš u Mionici.

“Mi smo već prepoznali značaj organske proizvodnje i to kroz subvencije  i podstičemo. Naš kraj obiluje prelepom prirodom, plodnom zemljom, turističkim potencijalima i kao najvažnije, dobrim domaćinima. Siguran sam da će ovo što smo danas započeli imati pozitivan uticaj na razvoj naše opštine i da ćemo stvoriti nove prilike za razvoj organske proizvodnje i na taj način podstaći naše sugrađane da se razvijaju u ovoj oblasti. Lokalna samouprava će uvek dati podršku ovakvim inicijativama”, rekao je Janković.

Pročitajte još:

Opština Mionica kroz Javne pozive iz oblasti poljoprivrede pruža direktne mere podrške organskim proizvođačima i do 100 odsto kada je reč o sertifikaciji za bavljenje organskom proizvodnjom, nabavkom plastenika i dr.

Ivana Simić iz Nacionalne asocijacije Serbia Organika istakla je da je ova asocijacija donosilac ideje o formiranju biodistrikta u Srbiji. Ona je izrazila svoje zadovoljstvo jer je prošlo godinu dana od pokretanja ove ideje, a sada se postavljaju temelji za podizanje i budući intenzivni razvoj Biodistrikta Kolubara. Tim povodom, Simić je pozvala sve zainteresovane pojedince, institucije i organizacije sa teritorije okruga Kolubara da se priključe i u budućem periodu doprinesu izgradnji i održivom funkcionisanju Biodistrikta Kolubara.

Dijalog je organizovan u saradnji Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, opštine Mionica i Nacionalne asocijacije Serbia Organika.

Energetski portal

Sigurnije napajanje električnom energijom za građane 20 lokalnih samouprava

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrey Metelev)
Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

U rekonstrukciju niskonaponske mreže uloženo približno 50 miliona evra, od kojih je za manje od godinu dana rekonstruisano 2.500 kilometara niskonaponske mreže na distributivnim područjima Niša, Kraljeva i Kragujevca, koja obuhvataju 20 lokalnih samouprava u Srbiji.

Realizacijom investicije, građanima je omogućeno kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom, sa manje kvarova i prekida u snadbevanju, rekla je Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike i dodala da je će zamena više od 34.000 drvenih stubova betonskim i zamena neizolovanih provodnika samonosećim kablovskim snopom doneti značajne uštede ,,Elektroprivredi Srbije’’.

Preciznije, smanjenjem tehničkih gubitaka, odnosno rasipanja energije koja nije ni stigla do građana, troškova pregleda održavanja mreže i seče rastinja, EPS će uštedeti oko milion evra na godišnjem nivou, dok će građani imati pouzdanije i kvalitetnije snabdevanje.

Prema njenim rečima, loša mreža ograničavala je i mogućnosti za priključenje novih kupaca, posebno sa povećanjem broja zahteva građana za priključenje solarnih panela koje postavljaju na krovovima.

Pročitajte još:

Kako je napomenula, broj kupaca-proizvođača i instalisana snaga solarnih elektrana na krovovima prozumera, povećana je šest do sedam puta u prethodnih godinu i po dana.

Rekonstrukcija niskonaponske mreže predstavlja deo ukupnih ulaganja u distributivni sistem, za koje je ukupno predviđeno oko 440 miliona evra, rekla je ministarka i podsetila da je od oktobra prošle godine ugrađeno više od 200.000 „pametnih brojila’’, što će takođe uticati na manje gubitke na mreži i kvalitetniju uslugu za potrošače.

Ministarka je rekla da je u zamenu transformatora uloženo oko 20 miliona evra, a do kraja 2023. zamenjena su 723 manja transformatora, kao i pet velikih, a preostalih 11 velikih biće zamenjeno do kraja leta.

Energetski portal