Home Blog Page 21

Zrenjanin gradi poziciju lidera održivog razvoja: ESG Lab i intermodalni terminal kao strateški projekti

Foto: Grad Zrenjanin

U Zrenjaninu je održana četvrta radionica ESG Lab-a u organizaciji Konfindustrije Srbija i partnera, posvećena „G” komponenti ESG-a – korporativnom upravljanju, transparentnosti i usklađenosti sa zakonodavnim i tržišnim zahtevima.

Gradonačelnik Zrenjanina, Simo Salapura, naglasio je značaj privredne saradnje Srbije i Italije, posebno kada je reč o stalnom rastu uvoza i izvoza i poslovanju italijanskih kompanija u gradu.

– Ovo je ujedno prilika da i ostalim privrednicima iz industrije Italije prenesemo iskustva koja postoje u Zrenjaninu i pozovemo ih da investiraju ovde. Druga veoma važna stvar i jedna od tema današnjeg skupa, jeste nova investicija vredna preko 20 miliona evra, u pitanju je intermodalni terminal koji doprinosi ne samo zaštiti životne sredine, već i privlačenju novih investitora u naš grad. Biće to jedno novo železničko čvorište kad je u pitanju grad Zrenjanin i sve ono sa čime se i politika razvoja grada uklapa sa razvojnom politikom i strateškim ciljevima Vlade Republike Srbije koje je naša država zacrtala – rekao je Salapura.

Foto: Grad Zrenjanin

Predsednik Danubia Holdinga i prvi potpredsednik Konfindustrije Srbija, Erih Košuta, istakao je da investicija u Zrenjanin ima strateški karakter.

– Želimo da rasteretimo drumski saobraćaj i preusmerimo što veći deo tereta sa kamiona na železnicu, čime se postiže veća efikasnost, brzina i održivost transporta. Na taj način, doprinosimo jačanju ekološki prihvatljivih rešenja i daljem povezivanju Srbije sa regionalnim i evropskim logističkim tokovima i zelenim koridorima – naglasio je Košuta.

Radionici su prisustvovali i predstavnici privrede i akademske zajednice. Jelena Perović iz Deloittea govorila je o ulozi korporativnog upravljanja u ESG standardima, dok je Ruđero Ronki iz SIAD grupe predstavio teme sajber bezbednosti i EU direktivu NIS2.

Pročitajte još:

Marko Popović iz Danubia Holdinga govorio je o optimizaciji lanaca snabdevanja kroz održivost, a prof. dr Kosta Jovanović sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu istakao značaj saradnje sa univerzitetima i primene novih tehnologija.

Na skupu je ocenjeno da projekti poput ESG Laba i izgradnje intermodalnog terminala predstavljaju dobar primer kako inovacije, održivost i infrastruktura mogu da se razvijaju u sinergiji, stvarajući novu vrednost za privredu i društvo.

ESG Lab radionice Konfindustrija Srbija organizuje od 2024. godine u saradnji sa stručnim partnerima, među kojima su Banca Intesa, Bureau Veritas, Business Intelligence Institute, Deloitte, Sekulović Law Office i SIAD Group.

Konfindustrija Srbija, osnovana 2012. godine, danas okuplja više od 200 italijanskih i domaćih kompanija, predstavljajući ključnu adresu za privrednike iz Italije koji u Srbiji traže partnere i mogućnosti za razvoj poslovanja.

Energetski portal

Rezultati projekta RESET: Obrazovanje i veštine za obnovljivu energetsku budućnost Zapadnog Balkana (2023–2025)

Foto-ilustracija: Unsplash (Evgeniy Alyoshin)

Da li ste znali da je na Zapadnom Balkanu intenzitet ugljenika više od pet puta veći nego u EU i da se većina domaćinstava i dalje greje na ugalj, naftu ili tradicionalno ogrevno drvo? Ova zavisnost ne samo da čini region jednim od najintenzivnijih po emisiji ugljenika u Evropi, već i povećava ranjivost za energetsko siromaštvo, zdravstvene rizike i ekonomsku nestabilnost. Da bi se ovo rešilo, Zelena agenda za Zapadni Balkan, pokrenuta 2020. godine, postavila je jasan cilj: smanjenje emisija CO₂, smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije. Ali postoji prepreka – bez kvalifikovanih radnika i modernih obrazovnih sistema, ova tranzicija ne može uspeti.

Tu na scenu stupa RESET – Renewable Energy Services in Education and Training projekat. Projekat je sproveo ERI SEE – Inicijativa za reformu obrazovanja Jugoistočne Evrope, uz podršku nemačke razvojne saradnje GIZ i po nalogu nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), u okviru Regionalnog klimatskog partnerstva. RESET je predstavljao dimenziju obrazovanja i veština u širem regionalnom projektu Zelena agenda: Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora na Zapadnom Balkanu.

Dok je Zelena agenda za Zapadni Balkan postavila pravac i dugoročne ciljeve energetske tranzicije, RESET projekat se fokusirao na njihovu konkretnu primenu u sektoru stručnog obrazovanja i obuka. Razvijanjem nastavnih materijala, jačanjem sistema stručnog obrazovanja i obuka (VET), te podrškom školama, nastavnicima i učenicima, RESET je doprineo tome da tranzicija na obnovljive izvore energije ne bude samo pitanje novih tehnologija i infrastrukture, već i ljudi i veština koje će oblikovati energetsku budućnost regiona.

Pročitajte još:

Tokom dve godine (2023–2025), RESET tim je radio u šest ekonomija Zapadnog Balkana – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu*, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Srbiji – i ostvario konkretne, trajne rezultate:

  • Nastavni materijali (Teaching and Learning Materials – TLM): Prvi put su razvijeni regionalni nastavni materijali za dva ključna područja u sektoru obnovljive energije – Instalacija i održavanje solarnih fotonaponskih sistema i Instalacija i održavanje električne opreme u vetroelektranama. Ovi praktični i moderni vodiči, sa brojnim video-materijalima, vežbama i primerima, objavljeni na crnogorskom, albanskom, makedonskom i srpskom jeziku, sada su dostupni stručnim školama i centrima za obrazovanje odraslih širom regiona. Materijali su dostupni za preuzimanje na sledećem linku.
  • Akcioni plan: RESET je 2025. godine koordinisao izradu Regionalnog akcionog plana – Podrška obrazovanju i obukama za sektor obnovljive energije. Ovaj strateški dokument daje ministarstvima, agencijama i drugim relevantnim institucijama putokaz za usklađivanje aktivnosti sa potrebama tržišta rada u sektoru obnovljive energije, osiguravajući podršku energetskoj tranziciji.
  • Podizanje svesti i promocija na regionalnom i nacionalnom nivou: Kroz dve regionalne EduEnergy konferencije, 12 nacionalnih događaja i ciljanu medijsku kampanju, RESET je povezao obrazovne institucije, privredu, kreatore politika i širu javnost, pokazavši da su karijere u obnovljivoj energiji ne samo neophodne, već i privlačne, rodno i socijalno inkluzivne i usmerene ka budućnosti.

Prva EduEnergy konferencija: Izgradnja mostova za održivo energetsko obrazovanje (mart 2024) bavila se izazovima u energetskom sektoru i veštinama potrebnim za podršku zelenoj tranziciji, uz učešće preko 200 učesnika iz regiona.

Druga konferencija, EduEnergy 2.0: Ka oblikovanju budućnosti energetske tranzicije na Zapadnom Balkanu (oktobar 2024), fokusirala se na ulogu obrazovanja u energetskoj tranziciji, istražujući potrebe tržišta rada, socijalnu održivost i rodnu ravnopravnost. Obe konferencije obezbedile su regionalne platforme za dijalog, razmenu i usklađivanje obrazovnih sistema i energetskog sektora, naglašavajući da je razvoj veština kamen temeljac zelene tranzicije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Clow)

Dodatno, između aprila i juna 2025. organizovano je dvanaest nacionalnih događaja u svim ekonomijama Zapadnog Balkana. Ovi događaji su okupili predstavnike stručnih škola i obrazovanja odraslih, predstavili nove regionalne nastavne materijale za solarnu i vetroenergiju i istakli potrebe tržišta rada, rodne aspekte i mogućnosti finansiranja. Uključivanjem obrazovnih institucija, stručnjaka i kreatora politika na nacionalnom nivou, događaji su ojačali saradnju sa energetskim sektorom i direktno promovisali karijere u obnovljivoj energiji.

Od svog početka u Budvi u novembru 2023. do finalnog Akcionog plana u septembru 2025, RESET je pokazao šta regionalna saradnja može da postigne: nove nastavne alate, zajednički set predloženih akcija i snažnije mostove između škola i tržišta rada.

Ali priča se ovde ne završava. Održivost RESET projekta zavisi od toga kako će se njegovi rezultati prenositi dalje: kroz nastavnike koji donose obnovljivu energiju u učionice, kroz učenike koji nove veštine pretvaraju u buduće karijere i kroz kreatore politika koji stvaraju okvire za podršku radnoj snazi budućnosti.

Sledeći korak je nadogradnja postavljenih temelja. To znači ostati povezan u regionu, podsticati jača partnerstva između škola, privrede i vlada, osigurati da finansiranje nastavi da podržava zeleno obrazovanje i održati tranziciju inkluzivnom kako niko ne bi bio zapostavljen.

Uz ove korake, Zapadni Balkan može brže krenuti ka čistoj, konkurentnoj i pravednoj energetskoj budućnosti – a svako ima svoju ulogu u tom putovanju.

Saznate više o projektu i rezultatima na ovoj strani.

Izvor: ERI SEE

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

Elektroprivreda Republike Srpske završava godinu u minusu od 29,5 miliona KM

Foto-ilustracija: Unsplash (Arthur A)

Dvе uzastopne izuzetno loše hidrološke godine, nepovoljni ishodi sudskih sporova i arbitraža, potreba za uvozom skupe električne energije doprineli su teškoj situaciji u energetskom sektoru Republike Srpske, saopšteno je između ostalog na Kolegijumu direktora sistema Elektroprivrede Republike Srpske u Trebinju.

U ovoj godini Elektroprivreda Republike Srpske beleži minus od 29 miliona i 540 hiljada KM.

Još ranije je svima u sistemu naložena racionalizacija troškova proizvodnje, odustaje se od investicija osim onih koje doprinose povećanju proizvodnje, novih zapošljavanja ne bi trebalo biti.

Zbog manjka domaće proizvodnje, Elektroprivreda Republike Srpske kupila je 600 gigavata struje, i to po dvostruko većoj ceni od one po kojoj se ta ista struja prodaje potrošačima.

„Mislimo da je to bilo potrebno uraditi, jer je Vlada Republike Srpske ovlastila Matično preduzeće kao javnog snabdevača. To znači da smo obavezni da kupimo tu struju, ali Vlada je svesna da ćemo zbog takvih razlika u nabavnoj i prodajnoj ceni doživeti minus u ovoj godini od 29 miliona i 540.000 KM“, rekao je Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske.

Pročitajte još:

Prioritet je stabilizacija rada u Gacku i Ugljeviku. I jedni i drugi su opterećeni nepovoljnim presudama – trećina struje iz Ugljevika ide za Sloveniju, a gatačka Termoelektrana je nedavno izgubila dvadesetogodišnji sudski spor sa „Boksitom” iz Milića.

„Zbog nepovoljne finansijske situacije u sistemu, otežano je izmirenje obaveza prema dobavljačima, dodatno je to otežala, za mene sramna presuda na štetu RiTE Gacko, što je dodatno usložilo celu situaciju u termoelektrani“, naveo je Maksim Skoko, direktor Rudnika i termoelektrane Gacko.

Distributeri se nadaju da će sa završetkom tarifnog postupka krajem ove godine dobiti povećanje mrežarine.

„Naš jedini prihod je mrežarina, zahtevom za pokretanje tarifnog postupka obuhvaćen je trošak za plate i investicije za naredne tri godine“, jasan je Saša Popović, direktor „Elektrokrajine”.

O svim ovim problemima raspravljaće se i na tematskoj sednici Vlade Republike Srpske, koja bi trebalo da bude održana u dogledno vreme u Ugljeviku.

Energetski portal

Nakon ukidanja zabrane, Švedska budžetira nove nuklearne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay

Švedska vlada u predlogu budžeta za 2026. godinu predvidela je širok finansijski okvir za podršku izgradnji novih nuklearnih elektrana, uključujući državne kredite i ugovore o zaštiti cena. Time se nastavlja politika nove koalicione vlade koja je od 2022. godine definisala nuklearnu energiju kao ključnu za energetsku tranziciju i postavila cilj izgradnje najmanje dva velika reaktora do 2035, odnosno do deset reaktora do 2045.

Parlament je u maju dao zeleno svetlo za državnu pomoć, uz ograničenje da krediti pokrivaju do četiri velika reaktora ukupne snage 5.000 megavata. Vlada procenjuje da bi ukupna kreditna podrška mogla iznositi oko 220 milijardi švedskih kruna (više od 19 milijardi evra) u periodu od 12 godina, dok bi prosečni godišnji troškovi zaštite cena bili 1–3 milijarde kruna tokom četrdeset godina rada novih reaktora. Konačni sporazumi očekuju se u periodu 2026–2027, uz obavezno odobrenje Evropske komisije, kako se detaljno navodi na sajtu World Nuclear News.

Pored finansijske podrške, država je najavila ulaganja u ubrzavanje procesa izdavanja dozvola.

Pročitajte još:

Uranijum kao strateški resurs

Uporedo sa razvojem novih nuklearnih kapaciteta, u Švedskoj se menjala i politika prema domaćem uranijumu. U junu smo pisali kako dve australijske rudarske kompanije vode dogovor o strateškoj saradnji kako bi, čim zabrana eksploatacije bude ukinuta, zajednički razvile nalazišta u zemlji.

Švedska je još 2018. uvela moratorijum na istraživanje i iskopavanje uranijuma, ali je vlada u međuvremenu predložila izmene zakona kojima bi se ta zabrana ukinula. Prema predlogu, uranijum bi bio uvršten među koncesione minerale, a izmene bi mogle da stupe na snagu 1. januara 2026. godine.

Iako Švedska svoje nuklearne reaktore – njih šest, koji obezbeđuju skoro trećinu električne energije u zemlji – trenutno snabdeva isključivo uvozom, procene govore da poseduje više od četvrtine evropskih rezervi uranijuma. Ukidanje zabrane omogućilo bi da se ti resursi stave u funkciju domaće proizvodnje.

Energetski portal

Podržite Svetski dan bez automobila: birajte bicikl, pešačenje ili javni prevoz

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Evropska nedelja mobilnosti 2025, koja je počela 16. septembra, završava se danas Svetskim danom bez automobila (World Car Free Day). Ovaj dan obeležava se svake godine 22. septembra, promovišući car‑lite način života – manje zagađenja vazduha, tiši grad i sigurnije kretanje pešaka i biciklista.

Građani širom sveta podstiču se da tog dana ostave automobile kod kuće i koriste alternative – javni prevoz, bicikle, trotinete ili jednostavno pešačenje. Gradovi dodatno podržavaju ovaj dan kroz organizovane ture pešačenja, biciklističke vožnje i druge aktivnosti koje promovišu održivu mobilnost.

Na taj način se pozitivno utiče na zdravlje ljudi i prirode, ali i doprinosi ugodnijem boravku u urbanim sredinama.

Kako se Svetski dan bez automobila održava u okviru Evropske nedelje mobilnosti, čija je ovogodišnja tema Mobilnost za sve (Mobility for All), naglašava se da siguran i održiv prevoz treba da bude dostupan svim građanima podjednako.

Pročitajte još:

Istorija Svetskog dana bez automobila

Podaci pokazuju da su se prve ideje o ograničavanju automobila i promociji efikasnijeg prevoza pojavile još tokom naftne krize 1973. godine. Prvi organizovani dani bez automobila održani su sredinom 1990‑ih u gradovima kao što su Rejkjavik (Island), La Rošel (Francuska) i Bat (Velika Britanija).

Evropska unija je 1999. godine pokrenula projekat In Town Without My Car, koji predstavlja preteču današnje Evropske nedelje mobilnosti.

Godinu dana kasnije, organizacija Car Busters (predhodna organizacija današnjeg World Carfree Network-a) uputila je otvoreni poziv za prvi Svetski dan bez automobila, koji se održava 22. septembra u skladu sa evropskim Danom bez automobila. Od tada, aktivisti i građani širom sveta svake godine organizuju događaje povodom ovog dana, promovišući održivu i inkluzivnu mobilnost.

Energetski portal

Energy Week Western Balkans 2025: Agenda sada dostupna za vodeći energetski skup u regionu

Foto: Energy Week Western Balkans

Energy Week Western Balkans vraća se u Crnu Goru 8–9. oktobra 2025. godine sa kompletnom konferencijskom agendom koja je sada dostupna, okupljajući lidere energetske tranzicije u celom regionu. Događaj će biti održan u Maestral Resort & Casino u Svetom Stefanu i okupiće visoku publiku investitora, kreatora politika, regulatora i energetskih kompanija na dvodnevnim praktičnim diskusijama, strukturisanom umrežavanju i donošenju konkretnih rezultata.

Ovogodišnje izdanje nadovezuje se na snažan zamah u oblasti aukcija, integracije tržišta i razvojnih projekata u svih šest ekonomija Zapadnog Balkana i Hrvatskoj. Delegati mogu da očekuju program usmeren na realizaciju do 2040. godine, uključujući sistemski spremne pristupe hibridnim obnovljivim izvorima, bankabilne otkupne ugovore, modernizaciju mreže i dekarbonizaciju industrije. Agenda takođe donosi pregled politika svake zemlje pojedinačno, koje su usklađene sa evropskim tržišnim pravilima i investicionim okvirima.

Očekuje se više od trista donosilaca odluka, sa preko 45 potvrđenih govornika iz redova ministara, regulatornih tela i industrije. Među njima su: Admir Šahmanović, Petar Đokić, Milutin Đukanović, Aleksandar Mijušković, Daniel Calderon, Dejan Drašković, Dejan Popović, Elton B. Radheshi, Erald Elezi, Elisian Bici, Luka Petrović, Damien Sorrell, Miloš Mladenović, Kelly Clutterbuck, Amalia Giannakikou, Neda Lazendić, Nemanja Pandurević, Emre Erdoğan, Michael Viberg Pedersen, Miloš Kostić, Matti Piiparinen, Mats Lundin, Pranav Khamar i mnogi drugi.

Foto: Energy Week Western Balkans

Ključne sesije obuhvataju ministarski panel o putu do 2040. godine, sledeću generaciju PPA ugovora sa korporativnim i CfD strukturama, finansiranje i rešenja za smanjenje rizika za projekte velikih razmera, prioritete u oblasti mreže i interkonekcija koji omogućavaju povezivanje tržišta, kao i regulatornu kliniku sa specifičnim pravnim uvidima po zemljama. Ove diskusije osmišljene su da pomognu da projekti pređu iz faze planiranja u fazu javnih nabavki i izgradnje, sa naglaskom na praktične modele prilagođene kontekstu Zapadnog Balkana.

Umrežavanje ostaje u središtu iskustva. Delegati imaju na raspolaganju više od deset sati ciljanog umrežavanja, uključujući kurirane uvode i organizovane B2B sastanke, uz prepoznatljiv „Watt A Night” društveni događaj na jadranskoj obali. Posebna aplikacija za događaj otvara se nedelju dana unapred, kako bi učesnici mogli da naprave lične rasporede i obezbede sastanke pre dolaska.

Program za 2025. godinu dolazi u pravom trenutku za region. Nedavne političke odluke uključuju konkurentne aukcije za obnovljive izvore u Crnoj Gori, dok se paralelno nastavlja rad na integraciji tržišta električne energije Zapadnog Balkana sa evropskim tržištem. Energy Week pruža neutralnu platformu za poređenje iskustava, razmenu podataka i usklađivanje investicionih struktura koje mogu ubrzati povećanje kapaciteta.

Energy Week Western Balkans profilisao se kao vodeća platforma za investicioni dijalog u regionu. Povratne informacije sa prethodnih izdanja ukazuju na izuzetan nivo razmene znanja, produktivne sastanke i ambijent koji podržava ozbiljan rad u opuštenom okruženju. Sa objavljenom agendom i sve većim brojem potvrđenih govornika, ovogodišnje okupljanje biće najobuhvatnije do sada.

Registracija i kompletna agenda dostupne su na https://wbenergyweek.com/. Za dodatne informacije kontaktirajte organizatore na info@investinnet.com.

Energetski portal

Akcija čišćenja putnog pravca Podgorica–Nikšić povodom Dana ekološke države

Foto-ilustracija: Unsplash (denis-ismailaj)

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja severa organizuje niz aktivnosti povodom obeležavanja 20. septembra – Dana ekološke države. Centralni događaj biće akcija čišćenja putnog pravca Podgorica–Nikšić, zakazana za danas. Zbog frekventnosti i prometa na ovom putu, kao i problema sa odlaganjem otpada na više lokacija pored saobraćajnice, cilj je da se zajedničkim naporima institucija, lokalnih preduzeća, nevladinih organizacija i građana prostor uredi, a sortirani otpad transportuje na Deponiju Podgorica.

U njoj će učestvovati Skupština Crne Gore, Agencija za zaštitu životne sredine, Eko fond, Nacionalni parkovi Crne Gore, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije, kao i Deponija Podgorica, Komunalno Nikšić i Komunalno Danilovgrad.

Pročitajte još:

U okviru inicijative biće postavljanje i table sa natpisom „Očišćeno – neka tako i ostane”, kako bi se sprečilo ponovno odlaganje otpada i podigla svest građana o očuvanju životne sredine.

Kako se navodi na zvaničnom sajtu Skupštine Crne Gore, povodom Dana ekološke države, pokrenut je i pilot-projekat reciklaže plastike putem savremenih 3D tehnologija. Nakon Mojkovca, kontejneri za selektivno odlaganje plastike postavljeni su i u opštinama Danilovgrad i Kotor.

Energetski portal

U Futogu sprovedena akcija čišćenja divlje deponije od 15.000 kubika otpada

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Tokom ovog vikenda, u Futogu je sprovedena akcija čišćenja divlje deponije, koja je predstavljala veliki ekološki problem tog dela Novog Sada.

Deponija se nalazi sa obe strane atarskog puta, u neposrednoj blizini kuća, kanala i poljoprivrednog zemljišta, i prostire se na oko 15.000 kvadratnih metara, rekla je Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine, dodajući da su procene da je na ovoj lokaciji nataloženo oko 15.000 kubika otpada.

Čišćenje ove divlje deponije predstavlja prvu u nizu aktivnosti u sklopu velike nacionalne ekološke kampanje, koja se sprovodi pod sloganom Priroda nema alternativu. Zato deluj i ti!

Podsećanja radi, nacionalna kampanja Deluj za prirodu sprovodi se sa ciljem da se kroz talas konkretnih ekoloških akcija, u koje će mladi biti uključeni, oni istovremeno osnaže i inspirišu da prepoznaju svoju ulogu i aktivno doprinesu očuvanju životne sredine u lokalnim zajednicama.

Više o narednim akcijama pročitajte ovde.

Energetski portal

Novi Akcioni plan Nemačke: 10 tačaka za energetsku tranziciju

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Katherina Reiche, ministarka energetike Nemačke, predstavila je izveštaj o monitoringu napretka energetske tranzicije, a na osnovu njega i Akcioni plan sa 10 konkretnih tačaka za prilagođavanje nemačkog energetskog sistema.

Kako navodi sajt WindEurope, u izveštaju su analizirani sistemski troškovi obnovljivih izvora i načini njihove optimizacije. Iako se energetska tranzicija Nemačke nalazi na dobrom putu, dokument sadrži preporuke za ubrzanje širenja i sistemske integracije energije vetra, ali i za prepoznavanje oblasti u kojima su potrebne političke odluke.

Usled razvoja ekonomije, u Nemačkoj se očekuje značajno veća potražnja za električnom energijom, podstaknuta privrednim rastom, razvojem elektromobilnosti i električnog grejanja, kao i rastućom potrošnjom u data centrima i proizvodnji obnovljivog vodonika. Prema procenama iz izveštaja, do 2030. godine potrošnja električne energije u Nemačkoj će iznositi između 600 i 700 TWh.

Pročitajte još:

Akcioni plan Nemačke

Akcioni plan u 10 tačaka potvrđuje nemačke ciljeve – 80 odsto obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije do 2030. i klimatsku neutralnost do 2045. godine. Plan naglašava da je energetska tranzicija na dobrom putu i da nije potrebna potpuna promena pravca, već prilagođavanje i optimizacija sistema.

Među ključnim merama su:

  • Aukcije: prelazak sa postojećeg modela podrške na dvosmerne ugovore za razliku (CfD), uz PPA ugovore radi smanjenja rizika za proizvođače i kupce.
  • Mreže: uvođenje inovativnih rešenja za sprečavanje zagušenja, poput digitalnog semafora za mreže, deljenja kablova i regionalnih bonusa.
  • Priključenja: rešavanje redova čekanja kroz digitalne sisteme, što je izazov širom Evrope gde više od 500 GW vetroenergije čeka na priključak.
  • Kolokacija: zajedničko postavljanje obnovljivih izvora i skladišta, uz ubrzanje izgradnje mreža i baterijskih kapaciteta.
  • Tržište kapaciteta: od 2027. godine biće uspostavljen tehnološki neutralan model koji obezbeđuje sigurnost snabdevanja uz fleksibilnu bioenergiju, hidroenergiju, skladišta i nove gasne elektrane kao podršku vetru i solarnim izvorima.

Energetski portal

Demografska dinamika Srbije pod uticajem klimatskih promena

Foto-ilustracija: Unsplash (Artem Balashevsky)

Klimatske promene su tokom poslednjih decenija postale sve snažniji činilac u oblikovanju demografskih tokova. Njihov uticaj na natalitet, mortalitet i migracije teško je precizno kvantifikovati, ali je sve prisutniji i izraženiji. Ovi procesi, posebno izraženi od kraja 20. veka, intenziviraju se s početkom 21. veka, oblikujući sudbine zajednica širom sveta.

O tome kako klimatske promene utiču na demografska kretanja i kako se ovaj odnos proučava u Srbiji, razgovarali smo sa Natalijom Mirić, rukovodiocem projekta POPENVIROS – prvog istraživanja u našoj zemlji koje povezuje izazove životne sredine sa populacionom dinamikom.

Foto: Ljubaznošću Natalije Mirić

Kako objašnjava, klimatske promene deluju na dinamiku stanovništva direktno – kroz ekstremne vremenske događaje – i indirektno, putem različitih socioekonomskih kanala, kao što su poljoprivredna proizvodnja i prinosi, korišćenje zemljišta, zdravlje, kvalitet života i opšte blagostanje stanovništva. Na primer, poljoprivreda je posebno ugrožena zbog suša, visokih temperatura i oluja. Smanjenje obradivih površina i prinosa može izazvati migraciju radno sposobnog stanovništva iz ruralnih u urbana područja. Sela tada ostaju pretežno naseljena starijim stanovništvom, što dovodi do pada stope rađanja i porasta mortaliteta, a time i do produbljenja depopulacionih procesa. Uz to, sve veći zdravstveni rizici zbog promena u životnoj sredini potencijalno mogu da uslove stanovništvo da napusti svoje domove ili, recimo, promeni porodične aranžmane.

Govoreći o najugroženijim delovima sveta, naša sagovornica je istakla da klimatske promene najviše pogađaju one regione koji su istovremeno ekološki osetljivi i socioekonomski ranjivi. Kao primer, izdvaja se supsaharska Afrika, u kojoj suše, degradacija zemljišta i hronična nestašica vode značajno smanjuju poljoprivrednu produktivnost, podstičući migracije ka urbanim centrima i utičući na opšte zdravstveno stanje populacije.

Ovakva navođenja potvrđuje studija koju su 2023. godine sproveli Wolde, D’Odorico i Rulli, a koja je objavljena u časopisu Global Sustainability. Istraživanje je obuhvatilo 32 zemlje supsaharske Afrike u periodu od 1990. do 2021. godine i pokazalo da su migracije u najvećoj meri unutrašnje i regionalne. One su često uslovljene direktnim faktorima, poput suše, poplave, oluje i degradacije zemljišta, dok se indirektni faktori odnose na nestašicu vode, nesigurnost u snabdevanju hranom, konflikte i zdravstvene rizike. Politički, ekonomski i društveni procesi koji iscrpljuju i degradiraju prirodne resurse dodatno pojačavaju efekte ekoloških promena. Kao ključni ekološki „push” faktori izdvajaju se ekstremne padavine (cikloni, oluje, poplave) i hronična nestašica vode, dok se migracija u ovom kontekstu posmatra kao mehanizam suočavanja i strategija adaptacije na klimatske promene.

U FOKUSU:

Projekat POPENVIROS

Projekat POPENVIROS (Population Dynamics Under Environmental Challenges In Serbia) realizuje se u okviru konzorcijuma koji čine tri fakulteta Univerziteta u Beogradu – Geografski fakultet, Fakultet organizacionih nauka i Ekonomski fakultet – zajedno sa Institutom društvenih nauka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jay Alexander)

Projekat sprovodi Fond za nauku Republike Srbije kroz program PRIZMA (potprogram naučnih istraživanja u oblasti društvenih i humanističkih nauka, broj projekta 7358). Započet u decembru 2023, projekat će trajati tri godine, do decembra 2026. godine. Multidisciplinarni tim okuplja 10 istraživača komplementarnih naučnih profila, među kojima su demografi, analitičari životne sredine i statističari.

Reč je o pionirskom projektu u Srbiji, čiji je glavni cilj da ispita kako i u kojoj meri izazovi životne sredine utiču na tri ključne komponente populacione dinamike – fertilitet, mortalitet i migracije – i da identifikuje kanale kroz koje se ti uticaji ostvaruju.

Inovativnost metodološkog pristupa ogleda se u kombinovanju demografskih, socioekonomskih i ekoloških podataka, prikupljenih na različitim nivoima – od individualnog, preko regionalnog, do nacionalnog. Za ispitivanje uzročno-posledičnih veza koristiće se modeli strukturnih jednačina (SEM analiza). Istraživanje se oslanja na podatke zvaničnih institucija, među kojima su Republički zavod za statistiku, Hidrometeorološki zavod i Agencija za zaštitu životne sredine.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE

Novi Pazar: Komunalna milicija procesuirala više od 30 ekoloških krivičnih dela

Foto-ilustracija: Unsplash (Kouji Tsuru)

Novopazarska komunalna milicija je od početka ove godine podnela 34 prekršajne prijave zbog zagađenja životne sredine, rečeno je radiju Sto plus u ovoj službi.

Načelnik komunalne milicije Imer Jahović rekao je u emisiji Zeleni minuti da su krivične prijave najčešće podnošene protiv klanica i kamenjara koje ispuštaju otpadne vode u gradsku kanalizaciju i rečne vodotokove.

– Na terenu se najčešće suočavamo sa otpadnim vodama iz kamenjara i klanica, i u tom slučaju se mi uglavnom bavimo posledicom takvih dela jer je zakon o vodama precizan i jasan i tu ovlašćenja nema komunalna milicija već određene inspekcijske službe – rekao je Jahović.

Pročitajte još:

Dodaje da je nedavno podnet zahtev Gradskom veću za subvencionisanje privrednih subjekata koji bi postavili kolektore za prečišćavanje otpadnih voda i na taj način nesmetano obavljali svoje delatnosti.

Jahović navodi da je od ove godine počela i kontrola preduzeća koji za ogrev koriste nedozvoljena goriva i time zagađuju životnu sredinu.

– U ovakvim situacijama sarađujemo sa kriminalističkom policijom koja ukoliko ima elemenata krivičnog dela preuzima dalji postupak, a mi reagujemo samo ako je reč o prekršaju – dodaje Jahović.

Novčana kazna za fizičko lice koje zagađuje životnu sredinu iznosi 25.000 dinara, za preduzetnike 75.000, dok je predviđena kazna za pravno lice 150.000 dinara.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Makedonski rubin pred institucionalnom zaštitom

Foto-ilustracija: Unsplash (Kier in Sight Archives)

Severna Makedonija je započela proces institucionalne zaštite jednog od svojih najređih prirodnih resursa – makedonskog rubina. Reč je o geološkom fenomenu koji se nalazi isključivo na području Prilepa i Marijova, i predstavlja jedini rubin u Evropi koji se prirodno vadi i lokalno obrađuje. Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih resursa, na čelu sa ministarkom Sanjom Božinovskom, pokrenulo je proceduru za priznavanje rubina kao nacionalnog mineralnog nasleđa, uz saradnju sa Geološkim zavodom i Državnim zavodom za industrijsku svojinu, navodi se na sajtu resornog ministarstva.

Makedonski rubin, poznat kao korund sa specifičnom malinasto-ružičastom bojom izazvanom prisustvom hroma, ima ne samo estetsku i tržišnu vrednost, već i strateški značaj. Njegova zaštita u nacionalnim okvirima trebalo bi da spreči neregulisanu eksploataciju i omogući kontrolisan razvoj rudnog bogatstva, što je važno i za energetski sektor, gde se sve više insistira na održivom korišćenju prirodnih resursa.

Geološki zavod pripremio je analizu potrebnu za pravnu zaštitu, koja će biti dopunjena novim podacima. 

Osim estetske i kolekcionarske vrednosti, rubin je i primer geološke retkosti: dok su rubini širom sveta pretežno poreklom iz Azije i Afrike, makedonski se ističe kao redak evropski primerak sa prirodnim nalazištem.

Energetski portal

Bugarska i SAD jačaju saradnju u oblasti nuklearne energije

Foto: Ministarstvo energetike Republike Bugarske

Ministar energetike Bugarske Žečo Stankov i sekretar za energetiku Sjedinjenih Američkih Država Kris Rajt potpisali su zajedničku izjavu kojom potvrđuju ciljeve o jačanju saradnje u oblasti civilne nuklearne energije.

Stankov je istakao da se ovim dokumentom unapređuju decenije iskustva u bezbednom radu nuklearnih postrojenja najsavremenijim tehnologijama iz SAD, jačajući ulogu Bugarske kao lidera u proizvodnji čiste i pristupačne energije za celu Jugoistočnu Evropu.

Dokument je potpisan tokom Generalne konferencije Međunarodne agencije za atomsku energiju (MAAE) u Beču, navedeno je u saopštenju Ministartva za energetiku Republike Bugarske.

Podsećamo, u februaru 2024. godine potpisan je međuvladin sporazum o civilnoj nuklearnoj saradnji između Bugarske i SAD kojim su dogovorene aktivnosti kao što su izgradnja nove nuklearne jedinice na mestu Nuklearne elektrane Kozloduj sa američkom AP-1000 tehnologijom, razmena tehničke ekspertize, snabdevanje nuklearnim gorivom, obuka osoblja i razvoj kadrova. Takođe je formiran Upravljajući komitet (Steering Committee) koji koordinira zajedničke aktivnosti, preneo je WEC Bulgaria.

Pročitajte još:

Jedan značajan korak jeste i to da je Bugarska započela evaluaciju i projektne pripreme za male modularne reaktore (SMR). SAD kroz USTDA (U.S. Trade and Development Agency) pruža tehničku i institucionalnu podršku u analizama mogućih SMR tehnologija, proceni lokacija i postavljanju prostora za buduće projekte.

Pored toga, Bugarska je prešla na alternativno gorivo u postojećim reaktorima: za peti reaktor u Kozludjuju je prvi put korišćeno gorivo američke firme Westinghouse, što je deo strategije diversifikacije izvora i smanjenja zavisnosti od ruskog goriva.

Sledeće nedelje, ministar Stankov će se pridružiti bugarskoj delegaciji, koju predvodi premijer Rosen Jeliazkov, u Njujorku kako bi učestvovao u opštoj debati 80. sednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Tokom posete Sjedinjenim Državama, ministar Stankov će učestvovati u razgovorima sa visokim vladinim zvaničnicima i rukovodiocima kompanija o unapređenju razvoja nuklearne energije.

Milena Maglovski

SCC Beograd – bezbednost i stabilnost mreže kao prioritet

Foto: ljubaznošću Luke Okuke

Kako se energetski sistemi ubrzano razvijaju, a njihova međuzavisnost postaje sve složenija, stabilnost mreže dobija strateški značaj. U toj igri precizne koordinacije i tehničke pouzdanosti, ključnu ulogu imaju regionalni koordinacioni centri. Jedan od njih, SCC – Security Coordination Centre d. o. o. Beograd, već deset godina povezuje operatore prenosnih sistema iz više zemalja Jugoistočne Evrope i doprinosi sigurnom i efikasnom radu mreže.

Razgovarali smo sa Lukom Okukom, direktorom SCC-a, o tome kako funkcioniše ovaj centar, koje su njegove svakodnevne nadležnosti i zašto je upravo koordinacija među zemljama presudna za stabilno snabdevanje električnom energijom.

Gospodine Okuka, za početak – možete li nam ukratko predstaviti kompaniju SCC Beograd? Ko su vaši osnivači i gde se tačno pozicionirate u elektroenergetskom sektoru?

– SCC – Security Coordination Centre d. o. o. Beograd je regionalni centar za koordinaciju sigurnosti u elektroenergetskim sistemima, osnovan 2015. godine. Nastao je kao inicijativa operatora prenosnog sistema iz regiona da, prateći praksu razvijenih evropskih zemalja, uspostave zajednički centar koji će doprineti većoj sigurnosti i efikasnosti rada prenosne mreže. Naša primarna uloga je da kroz svakodnevni rad i analize obezbedimo stabilan i koordinisan rad prenosnih sistema u regionu, u skladu sa standardima Evropske mreže operatora prenosnih sistema (ENTSO-E).

Foto-ilustracija: Pixabay (Artur Pawlak)

SCC je rezultat zajedničkog opredeljenja operatora prenosnog sistema iz regiona da povežu znanja, alate i resurse kako bi se obezbedila pouzdanost i interoperabilnost sistema u sve kompleksnijem energetskom okruženju.

Osnivači kompanije su EMS iz Srbije, CGES iz Crne Gore i NOSBiH iz Bosne i Hercegovine – operatori koji su prepoznali potrebu za regionalnim pristupom i koordinacijom sigurnosti. Tokom godina, SCC je proširio opseg svojih usluga, a OST iz Albanije, MEPSO iz Severne Makedonije i TEIAS iz Turske pridružili su se kao korisnici usluga, čime je dodatno ojačan regionalni značaj, kao i tehnički kapacitet centra.

Danas, sa deset godina uspešnog poslovanja iza sebe, SCC je priznat kao jedan od šest evropskih Regionalnih koordinacionih centara (RCC), u skladu sa zakonodavnim okvirom Evropske unije i ENTSO-E standardima. Naša uloga je da pružamo tehničku i operativnu podršku operatorima prenosnog sistema kroz analize sigurnosti, procene rizika, koordinaciju planiranih radova i druge ključne aktivnosti koje doprinose stabilnom i bezbednom radu elektroenergetskog sistema – kako na nivou regiona, tako i u evropskom okviru.

U FOKUSU:

Koje su konkretne nadležnosti i svakodnevne aktivnosti SCC-a?

– SCC ima jasno definisane nadležnosti koje proističu iz evropskog regulatornog okvira, a naša osnovna uloga jeste da pružimo operativnu i tehničku podršku operatorima prenosnog sistema u cilju očuvanja sigurnosti, stabilnosti i efikasnosti elektroenergetskog sistema.

Konkretno, nadležnosti SCC-a obuhvataju sledeće oblasti:

  • Kreiranje objedinjenog mrežnog modela Kontinentalne Evrope: Svakodnevno, na osnovu ulaznih podataka (modela mreže) koje operatori prenosnog sistema Kontinentalne Evrope dostavljaju na vremenskim okvirima dva dana unapred (two-days ahead), dan unapred (day-ahead) i unutardnevnom (intraday), kreiramo objedinjeni mrežni model čitave sinhrone interkonekcije koji se koristi kao osnova za sve dalje analize i proračune kako kod RCCova, tako i kod TSO-ova.
  • Analize sigurnosti: Svakodnevno radimo n-1 (n-x) analize sigurnosti na vremenskim okvirima dan unapred (day-ahead) i unutardnevnom (intraday) kako bismo identifikovali moguća preopterećenja i rizike po sigurnost sistema. Na osnovu analiza, ukoliko se prepoznaju potencijalni problemi, predlažemo korektivne mere.
  • Koordinacija planiranih radova: Radimo na usklađivanju godišnjih, mesečnih i nedeljnih planiranih isključenja elemenata mreže od regionalnog značaja koji su u vlasništvu naših korisnika usluga – kao što su dalekovodi ili transformatori – kako bi se minimizirao uticaj na prenosni sistem regiona i očuvala sigurnost snabdevanja.
  • Procena adekvatnosti sistema: Pratimo da li sistem u regionu ima dovoljne kapacitete za pokrivanje potrošnje u različitim vremenskim horizontima – od dan unapred do sedam dana unapred.
  • Proračun prekograničnih prenosnih kapaciteta: SCC učestvuje u proračunu dostupnih kapaciteta za prekogranični prenos električne energije, što je ključno za funkcionisanje tržišta električne energije u regionu.
  • Operativna koordinacija i razmena podataka: SCC svakodnevno sarađuje sa TSO-ima i drugim RCC-ima u Evropi kroz razmenu podataka, zajedničke operativne sastanke i hitne koordinacije kada je to potrebno.

Naše aktivnosti su visokotehničke i zahtevaju stručne timove, sofisticirane softvere i stalnu komunikaciju sa TSO-ima i RCC-ima u realnom vremenu. Upravo ta pozicija SCC-a – između operativnog planiranja i odluka u realnom vremenu – čini nas ključnim elementom sigurnosti elektroenergetskog sistema Jugoistočne Evrope.

Kako biste objasnili razliku između uloge SCC-a, operatora prenosnog sistema (TSO) i energetskih berzi? Gde se vaša uloga tačno uklapa u toj mreži aktera?

– U elektroenergetskom sistemu svaka institucija ima jasno definisanu ulogu – operatori prenosnog sistema (TSO), energetske berze i regionalni koordinacioni centri kao što je SCC. Naša uloga se nalazi upravo na preseku tehničke koordinacije i podrške za bezbedan rad sistema u regionalnom i evropskom kontekstu.

Evo kako se te uloge razlikuju:

  • TSO (operator prenosnog sistema) odgovoran je za upravljanje prenosnom mrežom u svojoj zemlji – obezbeđuje fizičku isporuku električne energije, balansiranje sistema, rad u realnom vremenu i stabilnost mreže na nacionalnom nivou.
  • Energetske berze su tržišne institucije koje omogućavaju organizovanu kupovinu i prodaju električne energije, uglavnom u dan unapred (day-ahead) i unutardnevnim (intraday) vremenskim okvirima. One se bave cenom i obimom trgovine, ali ne upravljaju prenosnim sistemom.
  • SCC, kao Regionalni koordinacioni centar, ne upravlja mrežom direktno, niti učestvuje na tržištu. Naša uloga je da koordinišemo operativne procese između više TSO-a, analiziramo tehničke rizike, pomažemo u planiranju isključenja i proceni prenosnih kapaciteta na prekograničnom nivou.

Ukratko – TSO vodi mrežu, berza upravlja trgovinom, a SCC obezbeđuje da sve to može da funkcioniše bezbedno i usklađeno u regionalnim i prekograničnim okvirima.

Naša pozicija je neutralna, tehnička i koordinaciona i upravo u toj ulozi omogućavamo siguran rad celokupnog sistema, podržavamo energetsko tržište i olakšavamo saradnju između različitih aktera.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala Klimatske promene

Ceremonija dodele nagrada – Ekoopština 2025

Foto: Dario Konstantinović

U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa Ekoopština koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije. Konkurs svake godine nagrađuje opštine i škole u Srbiji koje su dale najveći doprinos u oblasti održivog razvoja i zaštite životne sredine. Dodelom nagrada, koju je moderirala Marina Nenković-Rižnić, završeno je njegovo četvrto izdanje.

Zamišljen kao platforma za razmenu znanja i primera dobre prakse između francuskih i srpskih aktera uključenih u programe održivog razvoja gradova i opština u oblastima održivog upravljanja otpadom, održivog upravljanja vodama, održive urbane mobilnosti, kao i energetske efikasnosti zgrada, konkurs « Ekoopština » ima posebnu potkategoriju, Zelene škole, koja je namenjena je osnovnim i srednjim školama.

Izdanja 2025: pojačana razmena i regionalno otvaranje

Četvrto izdanje konkursa Ekoopština najavljeno je 19. marta 2025. godine na konferenciji za medije u Beogradu. U aprilu i maju održana su četiri tematska seminara, tokom kojih su francuski i srpski stručnjaci razmenili iskustva i razgovarali o dobrim praksama i konkretnim rešenjima koja postoje na nivou lokalnih samouprava. Seminarima je prisustvovalo 280 predstavnika gradova i opština iz Srbije, ali i, po prvi put, iz Bosne i Hercegovine, dajući konkursu jednu novu, regionalnu dimenziju.

U sklopu seminara posvećenog upravljanju otpadom, učesnici su imali priliku da posete i postrojenje za otpad u Vinči, kojim upravlja partner konkursa, Veolia.

Dinamika konkretne saradnje

Foto: Dario Konstantinović

Proces selekcije zasniva se na oceni detaljnih upitnika koje prilažu opštine. Ocenjuje se dostignuti nivo razvoja u primeni savremenih metoda upravljanja održivim gradovima, kao i potencijal za realizovanje budućih planiranih aktivnosti i primenljivost u drugim jedinicama lokalne samouprave u Srbiji. Žiri čine stručnjaci i univerzitetski profesori, kao i predstavnici civilnog sektora. Nagrađuju se po jedna opština i grad u svakoj kategoriji. Nagradu čini studijsko putovanje za po dvoje predstavnika svake lokalne samouprave (opštine i grada) u periodu od novembra do marta iduće godine.

U kategoriji Zelene škole, nagrađuju se dve škole za inicijative u oblasti zaštite životne sredine, jedna u kojoj se uči francuski jezik i druga u kojoj se on ne podučava. Nagrada je sportska oprema kojom se opremaju sportske sale u obe škole pobednice, i koja je namenjena svim učenicima a koju poklanja Decathlon.

U svom uvodnom govoru, otpravnica poslova ambasade Francuske u Srbiji, Nataša Efimof, istakla je da ova inicijativa ilustruje značaj saradnje i razmene dobrih praksi u odgovoru na klimatske i ekološke izazove. Deset godina nakon Pariskih sporazuma, ekološka tranzicija počinje pre svega na lokalnom nivou, kroz angažman opština i škola, podsetila je ona i naglasila da je Ekoopština jedinstveni projekat koji jača saradnju u oblasti održivih gradova između Francuske i Srbije. 

Zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji, Plamena Halačeva podsetila je da Evropska unija, kroz inicijativu EU za Zeleni Agendu u Srbiji i uz podršku svojih partnera, podržava Srbiju u njenoj zelenoj tranziciji kroz ulaganja i reforme u ključnim oblastima kao što su dekarbonizacija, cirkularna ekonomija i zaštita biodiverziteta. Takođe je naglasila važnost angažovanja škola, opština i građana, koji su pravi pokretači održivije budućnosti. Gospođa Halačeva je takođe naglasila da se ova ceremonija održava tokom Evropske nedelje mobilnosti, evropskog događaja koji promoviše održivih, zdravijih i inovativnih rešenja za mobilnost.

Sve informacije o ovom konkursu dostupne su ovde

Rezultati konkursa:

Osnovne škole

kategorija Zelene škole – Frankofonija

  • Srednja škola Svilajnac, koju predstavljaju Milena MILANKOVIĆ, profesorka i učenice Nađa i Teodora.

kategorija Zelene škole

  • Osnovna Škola Nikola Tesla Banatsko Karađorđevo, koju predstavljaju Valentina MOMIROV, profesorka i učenice Isabelle i Nataša.

Gradovi i opštine

kategorija Održivo upravljanje otpadom

  • (opština) : ARANĐELOVAC, koju predstavljaju Nevena IRIĆ, zamenica predsednika opštine, Vesna RADOVANOVIĆ, direktorka JKP i Aleksandar LAZAREVIĆ, opštinski odbornik za pitanja životne sredine
  • (grad) : SREMSKA MITROVICA, koga predstavljaju Danica NEDIĆ, zamenica gradonačelnika, Goran CRNOJACKI, izvršni direktor JKP i Tamara MILKOVIĆ, koordinatorka projekta u JKP

kategorija Energetska efikasnost

  • (opština): SMEDEREVSKA PALANKA, koju predstavljaju Nikola VUČEN, predsednik opštine i Milena KATANIĆ, energetski menadžer
  • (grad): PIROT, koga predstavljaju Milica GOLUBOVIĆ, zamenica gradonačelnika i Bojan IVKOVIĆ, menadžer energetske efikasnosti

kategorija Održiva urbana mobilnost

  • (opština): SVILAJNAC, koju predstavlja Milena RADOVIĆ, šefica kancelarije za lokalni ekonomski razvoj
  • (grad): VRANJE, koga predstavljaju Slobodan MILENKOVIĆ, gradonačelnik i Maja NEDELJKOVIĆ, koordinatorka mobilnosti na nivou grada

kategorija Održivo upravljanje vodama

  • (opština) : ARANĐELOVAC, koju predstavljaju Nevena IRIĆ, zamenica predsednika opštine, Vesna RADOVANOVIĆ, direktorka JKP i Aleksandar LAZAREVIC, opštinski odbornik za pitanja životne sredine
  • (grad) : KRUŠEVAC, koga predstavlja Ana PRVANOV, zamenica gradonačelnika zadužena za pitanja ekologije i održivog razvoja

Izvor: Ambassade de France en Serbie

Deluj za prirodu – Nacionalna ekološka kampanja za mlade

Foto-ilustracija: Unsplash (Nemanja Jeremic)

Nacionalna kampanja Deluj za prirodu, koju realizuje Ministarstvo zaštite životne sredine, ima za cilj da se širom Srbije pokrene talas konkretnih ekoloških akcija, u koje će mladi biti aktivno uključeni.

Kampanja ima za cilj da kroz savremene komunikacione kanale i konkretne terenske aktivnosti, osnaže i inspirišu mlade da prepoznaju svoju ulogu i aktivno doprinesu očuvanju životne sredine u lokalnim zajednicama.

Akcije obuhvataju pošumljavanje i čišćenje prirode, kao i upoznavanje zaštićenih vrsta i učenje od čuvara prirode o tome kako izgleda borba za očuvanje prirode iz prve ruke.

Na zvaničnom sajtu kampanje nalaze se uputstva za prijavu, kao i kalendar svih narednih akcija, uz detaljna objašnjenja i mogućnost prijave za učešće.

U narednim danima akcije će biti organizovane na lokacijama: Fruška gora, Zasavica i Pešterska visoravan.

Više pročitajte ovde.

Energetski portal