Home Blog Page 2

Čačak dobija „Moravski lisnik” – novu zelenu oazu i savremeni gradski park

Foto: JP „Gradac” Čačak

Čačak će uskoro dobiti novi park površine 56,18 hektara – savremenu zelenu oazu i rekreativni centar koji će povezati prirodu, sport, kulturu i društveni život grada. Urbanistički projekat za gradski park Moravski lisnik izradilo je Javno preduzeće Gradac Čačak, a park će se nalaziti na desnoj obali Zapadne Morave, između Sportskog centra Mladost i izvorišta vodosnabdevanja u Beljini.

Kako je navedeno na sajtu JP Gradac, koncept parka predstavlja spoj multifunkcionalnog, inkluzivnog i ekološki održivog javnog prostora koji objedinjuje rekreaciju, odmor, edukaciju i očuvanje prirodnog ambijenta u blizini gradskog jezgra.

Idejno rešenje zasnovano je na organskoj formi stilizovanog lista – simbola života i obnove – oko kojeg se razvijaju glavna parkovska avenija, rečne promenade, brojne pešačke i biciklističke staze, kao i tematske celine raspoređene po celom prostoru.

Sadržaji su planirani tako da odgovore na potrebe različitih korisnika: dece, mladih, porodica, starijih sugrađana, osoba sa posebnim potrebama, rekreativaca i ljubitelja prirode. Ovakva struktura podržava principe inkluzivnosti, održivosti i savremenog pejzažnog dizajna.

Novi koncept obuhvata:

  • zone za odmor, rekreaciju i dečju igru,
  • šumske i pejzažne celine, jezero i vodene ambijente,
  • prostore za kulturne sadržaje, izložbe i edukaciju,
  • pristupačne zone za osobe sa posebnim potrebama,
  • delove namenjene starijim sugrađanima,
  • vidikovce, viseće staze, uređene rečne obale i druge sadržaje.

Park Moravski lisnik zamišljen je kao jedinstveni spoj urbanog života i prirodnog okruženja, sa ciljem da podigne kvalitet života građana, unapredi turistički potencijal i doprinese održivom razvoju Čačka.

Energetski portal

Javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova u Subotici

Foto-ilustracija: Unsplash (Milivoj Kuhar)

Grad Subotica objavio je javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova za 2025. godinu, u okviru projekta „Čista energija i energetska efikasnost za građane“. Poziv je raspisan na osnovu člana 19. Pravilnika o sufinansiranju mera energetske sanacije, a cilj je unapređenje energetske efikasnosti domaćinstava kroz širok spektar radova i opreme.

Program se sprovodi u saradnji sa privrednim subjektima koji su registrovani za proizvodnju, pružanje usluga i izvođenje radova na energetskoj sanaciji stambenih objekata.

Mere koje se sufinansiraju

Javni poziv obuhvata deset kategorija mera energetske efikasnosti:

1. Zamena spoljne stolarije

Obuhvata zamenu prozora, vrata i drugih transparentnih elemenata termičkog omotača, kao i prateće radove (demontaža, montaža, obrada zidova, odvoz stare stolarije).
Minimalni U-koeficijenti:

  • U ≤ 1.3 W/m²K za kompletan prozor, ostakljenje i profil

  • U ≤ 1.6 W/m²K za vrata ka negrejanim prostorima
    (Odstupanja su moguća ako zahtevaju uslovi Zavoda za zaštitu spomenika kulture.)

2. Termička izolacija spoljašnjih zidova i podova prema tlu

  • Minimalna debljina izolacije: 10 cm, osim u slučaju tehničke nemogućnosti.

3. Termička izolacija ispod krovnog pokrivača ili tavanične ploče

  • Minimalna debljina izolacije iznad grejanog prostora: 20 cm.

4. Zamena postojećeg grejača prostora novim, efikasnim kotlom na prirodni gas

  • Minimalni stepen korisnosti kotla: 90%

  • Kotel mora imati propisane sigurnosne funkcije i automatsku regulaciju.

5. Zamena postojećeg grejača efikasnim kotlom na biomasu

  • Goriva: drveni pelet, briket, sečka

  • Minimalni stepen korisnosti: 85%

6. Ugradnja toplotnih pumpi

Podržava se nabavka i instalacija različitih tipova toplotnih pumpi.

7. Zamena ili ugradnja nove cevne mreže i grejnih tela

Obuhvata cevi, radijatore i prateći pribor.

8. Ugradnja solarnih kolektora za pripremu potrošne tople vode

9. Ugradnja solarnih panela za proizvodnju električne energije

  • Obuhvata panele, prateću instalaciju, tehničku dokumentaciju i dvosmerni merni uređaj

  • Snaga sistema: do maksimalno 10,8 kW ili do odobrene snage mernog mesta

10. Izrada tehničke dokumentacije

Obuhvata projekte i elaborate neophodne prema Zakonu o planiranju i izgradnji za sprovođenje mera 2), 4), 5) i 6).

Prijave će se primati sve do utroška raspoloživih sredstava, najkasnije do 22. januara 2026. godine.

Sve detalje Javnog poziva, kao i maksimalni iznosi bespovratnih sredstava po merama energetske efikasnosti, uslovi za dodelu, i sve druge informacije, pogledajte OVDE.

Energetski portal

Fudžicu razvio sistem za merenje plavog ugljenika

Foto-ilustracija: Pixabay/StockSnap

Nova tehnologija koja omogućava brzo i precizno merenje i verifikaciju plavog ugljenika, tj. ugljenika kojeg apsorbuju i pohranjuju morski i obalni ekosistemi iz morskih algi i morskih trava, doprineće obnovi i očuvanju livada morskih trava. Ova inovacija je deo istraživanja i razvoja Fudžicu (Fujitsu) u tehnologiji digitalnog blizanca okeana, značajno ubrzava proces certifikacije plavih ugljeničnih kredita, ključne inicijative u dekarbonizaciji i očuvanju morske životne sredine.

Sistem može da izmeri površine veće od jednog hektara za oko 30 minuta, a tehnologija je validirana za merenje i prepoznavanje plavog ugljenika sa preciznošću većom od 85 odsto. Efikasnost tehnologije potvrđena je dobijanjem certifikata sa 95 odsto akreditacijom, što potvrđuje pouzdanost merenja.

U saradnji s japanskim lokalnim vlastima i kompanijama, Fudžicu će promovisati upotrebu tehnologije u obnovi i očuvanju livada morskih trava.

Pročitajte još:

Osim toga najavili su proširenje primena tehnologije na inspekcije morskih objekata, poput offshore vetroelektrana, što se očekuje da će doprineti dekarbonizaciji, kao i ekološkim pregledima pre i nakon morskih građevinskih radova.

Napredovanjem tehnologije digitalnog blizanca okeana i izgradnjom partnerstava s kompanijama, lokalnim vlastima i organizacijama koje se bave ugljeničnom neutralnošću i očuvanjem biodiverziteta, Fudžicu teži ostvariti projekte koji balansiraju očuvanje životne sredine i ekonomski rast do 2027. godine.

Ova tehnologija omogućava dronovima automatsko prikupljanje podvodnih podataka stabilno i efikasno, čak i u jakim strujama. Kombinuje morsku ekologiju i AI za precizno prepoznavanje vrsta i pokrivenosti (gustoće) kolonija algi i morskih trava sa preciznošću većom od 85 odsto, čak i u mutnoj vodi.

Omogućava prethodnu proveru mera obnove i očuvanja predviđanjem višestrukih uticaja ljudskih intervencija i simbiotskih odnosa s drugim ekosistemima.

Korištenjem ovih tehnologija, Fudžicu je izgradio kompletan sistem za podršku sticanju plavih ugljeničnih kredita, a tehnologija je već upotrebljena u moru Uva.

Jasna Dragojević

Javna rasprava u Crnoj Gori: razvoj zelenog vodonika

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U Crnoj Gori je u toku javna rasprava koju je raspisalo Ministarstvo energetike i rudarstva o Nacrtu Programa razvoja zelenog vodonika sa akcionim planom za period 2026–2028. Rasprava obuhvata i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu. Poziv za učešće upućen je organima, organizacijama, udruženjima i građanima, kako bi dali svoje sugestije i doprineli kvalitetu dokumenta. Tokom rasprave, 8. decembra biće održan i okrugli sto.

Cilj programa je uspostavljanje jasnog pravnog, institucionalnog i investicionog okvira za razvoj i primenu zelenog vodonika, koji se smatra ključnim stubom energetske tranzicije.

Kako se navodi u Nacrtu Programa, iako trenutni uslovi u Crnoj Gori nisu idealni za brzu implementaciju vodonika, zemlja ima značajan potencijal, posebno zahvaljujući obnovljivim izvorima energije. Program predviđa pilot projekte do 2030, investicije od 127 do 212 miliona evra do 2050. i ukupne troškove od 381 do 635 miliona evra.

Pročitajte još:

Kada je reč o analizi potencijala primene zelenog vodonika u Crnoj Gori, ekonomija ove zemlje beleži rast u turizmu, industriji, saobraćaju, trgovini i šumarstvu, a kao kandidat za EU zemlja mora da uskladi regulative i razvije sistemski pristup vodoničnoj ekonomiji. Iako postoji značajan solarni, hidro i vetro potencijal, kao prepreke se ističu nedostatak infrastrukture, kapaciteta mreže i vodosnabdevanja.

Kratkoročni ciljevi Programa uključuju izradu regulatornog okvira, finansijske podsticaje i realizaciju pilot projekata, dok srednjoročni uključuju planiranje razvoja javno-privatnih partnerstava i jačanje istraživanja i obrazovanja. Dugoročno, cilj je proizvodnja vodonika iz do 15 odsto obnovljivih izvora uz vodeću ulogu privatnog sektora.

Tranzicija ka vodoniku treba da doprinese dekarbonizaciji energetike, industrije, saobraćaja i turizma, razvoju infrastrukture, inovacijama i kadrovima, kao i otvaranju novih poslovnih prilika u lancu vrednosti vodonika.

Ceo dokument dostupan je ovde

Energetski portal

Seminar „Energetski pasoš zgrade – od zakona do prakse”

Foto-ilustracija: Pixabay (OpenClipart-Vectors)

Privredna komora Srbije, uz podršku Fondacije Heinrich Böll, organizuje seminar „Energetski pasoš zgrade – od zakona do prakse”, koji će se održati u petak, 5. decembra 2025. godine, u prostorijama PKS na adresi Terazije 8/1.

Cilj seminara je da blagovremeno informiše predstavnike privrede, upravnike zgrada, institucije javne namene i sve zainteresovane strane o novim obavezama koje proističu iz aktuelnih propisa o energetskim svojstvima zgrada. Energetski pasoš, kao zvanični dokument o energetskim karakteristikama objekta, pruža jasnu sliku o njegovoj efikasnosti i budućim potrebama za ulaganja. Reč je o dokumentu koji je obavezan od 2009. godine za nove objekte i za obimnija renoviranja, a najnovije izmene Zakona o planiranju i izgradnji predviđaju da će u narednim godinama sve zgrade – bez obzira na starost i namenu – morati da poseduju energetski pasoš.

Program seminara obuhvata i pregled dostupnih finansijskih instrumenata za unapređenje energetske efikasnosti, ulogu lokalne samouprave, kao i primere dobre prakse.

Broj mesta je ograničen na 30 učesnika, te je potrebno blagovremeno potvrditi prisustvo.

Kontakt osoba za prijavu i dodatne informacije: ivana.putnik@pks.rs

Program seminara ENERGETSKI PASOŠ ZGRADE – OD ZAKONA DO PRAKSE 5.12.2025. PKS, Terazije 8

Energetski portal

Profesor Lukić: „Pitanje NIS-a je intenziviranje igre nerava“

Foto-ilustracija: Unsplash (robin-sommer)

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Velimir Lukić, rekao je za RTS da je pitanje NIS-a geopolitičko i spoljno-političko i da će odluka OFAK-a o ovoj kompaniji imati implikacije i na druge ruske kompanije iz energetskog sektora, koje se nalaze pod sličnim sankcijama. Činjenica je da će rezerve početi da se prazne, a što se tiče uvoza, očekujem da će se povećati, kaže Lukić.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Velimir Lukić, rekao je da je u vezi sa NIS-om jedina stvar koja je izvesna – neizvesnost.

„Činjenice koje mogu da prelome situaciju u datom trenutku jesu one koje mogu da prezentuju američki advokati kompanije NIS. Oni mogu da dostave podrobne informacije i dokaze o tome kako napreduje proces pregovaranja“, naveo je Lukić.

Prema njegovim rečima, OFAK će odlučivati, a što se tiče naše države, „mi smo učinili sve što je u našoj moći“.

„Pitanje NIS-a je specifično spoljno-političko i geopolitičko pitanje, jer onako kako bude presuđeno od strane OFAK-a u ovoj konkretnoj situaciji, to će imati implikacije na odluke o drugim ruskim kompanijama iz energetskog sektora, koje se nalaze pod istim ili sličnim sankcijama“, rekao je profesor.

Dodao je da, ako napravite jedan presedan ovde ili odlučite na neki određeni način, onda se postavlja pitanje kako ćete u drugim situacijama da odlučujete, a pitanje Lukoila je jedno od povezanih pitanja.

Na pitanje šta će se dogoditi ako rafinerija stane, Lukić kaže da imamo „intenziviranje igre nerava“.

„Rekao bih da ono što treba da posmatramo jesu naše rezerve naftnih derivata. Činjenica je da će one početi da se troše i prazne. Za očekivati je da potrošnja više-manje ostane stabilna, a što se tiče uvoza, zbog toga što će postojati nepodmirena tražnja, očekujem da će se povećavati po određenoj stopi u narednom periodu“, objasnio je Lukić.

Pročitajte još:

„Profit koji je imao NIS sada će da se preseli negde drugo“

Kako je rekao, glavna posledica je činjenica da će se profit koji je NIS ostvarivao i rafinerija sada preseliti negde na neko drugo mesto, najverovatnije u neke rafinerije u okruženju.

Govoreći o tome da li je ruski partner spreman da izađe iz vlasništva NIS-a, kaže da je ruski partner rezigniran zbog svega što se dešava od oktobra meseca pa nadalje.

„Ovo nije nova situacija, jer on u svom najbližem okruženju ima mnoštvo ruskih kompanija koje se nalaze u sličnom problemu. One se nalaze pod blokadom, pod sankcijama, i oni dobro znaju da je ruska država recipročno reagovala blokadom kompanija, odnosno blokadom imovine stranih, zapadnih kompanija, na blokadu imovine svojih kompanija koje se nalaze u inostranstvu“, kaže Lukić.

Međutim, sa druge strane, ovo je, kako kaže, sasvim nova teritorija za našu državu.

Ko bi bio najbolji partner u NIS-u

„Država će sigurno ostati vlasnik, pitanje je da li će to biti manjinski ili većinski vlasnik, ali kakav god vlasnik da bude, našoj državi je neophodan partner. Naša država nema resurse – ni ljudske, ni prirodne – a nema ni tehnologiju koja može da prati dalji razvoj u naftnom sektoru i energetici. Pitanje je vremena kada će nam opet biti potreban partner“, rekao je Lukić.

Na pitanje kakva bi bila procedura preuzimanja NIS-a, Lukić odgovara da postoji mnogo staza kojima možemo ići.

„Preuzimanje može biti prijateljsko ili neprijateljsko. Prijateljsko preuzimanje postoji kada između partnera postoji saglasnost, volja i niz karakterističnih, utabanih koraka. To preuzimanje je brže ukoliko se radi o transformaciji manjinskog akcionara u većinskog“, rekao je Lukić.

Pored sankcija NIS-u, imamo i sankcije Lukoilu.

Lukić ocenjuje da evropsko naftno tržište u ovom trenutku deluje dosta otvoreno, kao tržište na kome će se pojaviti neki novi igrači.

„Meni se čini da kompanije iz Evroazijskog regiona, pogotovo sa Bliskog istoka, izuzetno galopirajuće napreduju ka Istočnoj Evropi“, rekao je Lukić.

Nadležni u državi kažu da imamo rezerve za dva do tri meseca, ali postoje i ograničavajući faktori.

„Za sada mislim da naftne kompanije u Srbiji koje nisu pod sankcijama mogu da zaključuju ugovore o isporuci sa različitim kompanijama. To nije sporno. Ono što je sporno jeste kako logistički, odnosno da li će rokovi isporuke koji su predviđeni u tim ugovorima biti ispoštovani, jer mnogo je drugačija stvar kada imate transport železnicom, kada imate rečnim putem ili čak drumom, u odnosu na to kada imate jedan naftovod“, objasnio je Lukić.

O daljim očekivanjima kaže da se cena nafte na svetskom tržištu nalazi u određenom padu, što znači da ponude ima, količine ima, one su tu i raspoložive.

„Pre bih rekao da je sada pitanje logistike i ono sa čime smo već navikli da se suočavamo – to su ti uski lanci snabdevanja“, zaključio je Lukić.

Izvor: RTS

U Hrvatskoj 8.000 prijava za sufinansiranje solarnih elektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske je tokom ove godine, kroz dva poziva vredna 28 miliona evra, finansirao fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za sopstvenu potrošnju i za 2024. i 2025. godinu.

Nakon što je zaprimljeno više od 8.000 prijava građana, danas će biti zatvorena oba javna poziva za ugradnju fotonaponskih elektrana na porodičnim kućama.

Na javni poziv za sufinansiranje elektrana ugrađenih tokom 2024. godine Fond je ukupno zaprimio oko 2.300 zahteva, dok je sufinansiranje za elektrane ugrađene u 2025. godini zatražilo 5.700 građana.

Pročitajte još:

Prijavljeni čiji zahtevi budu pozitivno ocenjeni i unutar raspoloživih sredstava, ostvariće pravo na sufinansiranje 600 evra pokilovatu instalirane snage fotonaponske elektrane, odnosno do 50 odsto plaćene investicije.

U protekle dve godine Fond je sufinansirao oko 5.600 fotonaponskih elektrana, a ovogodišnji javni pozivi dodatno će povećati taj broj.

— Takve investicije građanima omogućuju značajno smanjenje troškova energije, veću energetsku nezavisnost, te pridonose ciljevima dekarbonizacije i promovisanju obnovljivih izvora energije. Fond planira nastaviti s finansiranjem ovakvih programa i u narednim godinama,u skladu sa acionalnim energetskim i klimatskim strategijama — navode iz Fonda.

Energetski portal

Najveći svetski vetroenergetski zmaj od 5.000 m² poleteo u Kini

Photo-illustration: Unsplash (Kenrick Mills)

U severnoj Kini, u autonomnoj oblasti Unutrašnje Mongolije, nedavno je poleteo najveći svetski vetroenergetski zmaj na velikim visinama, površine 5.000 m², kojeg je razvila kompanija China Energy Engineering Corporation.

Kako prenose svetski mediji, u toku svakog ciklusnog rada koji traje 20 minuta, zmaj se podiže na visinu od 500 do 3.000 metara i vraća, proizvodeći blizu 500 kilovat-časova električne energije. Na godišnjem nivou, uz normalne radne i vremenske uslove, mogao bi da proizvede do 10 miliona kilovat-časova.

Sistem funkcioniše tako što zmaj koristi snažne i stabilne vetrove na velikim visinama, koji su jači nego oni blizu zemlje. Sajla povezana sa zmajem prenosi pokret na generator na zemlji, koji pretvara kinetičku energiju u električnu. Tokom rada, zemljišna vitla navijaju sajlu brzinom od 50–60 kilometara na čas, podižući i spuštajući zmaja.

 

Vetroenergetski zmaj izgledom podseća na veliki padobran.

Kao glavne prednosti ovakve proizvodnje energije iz vetra, u odnosu na kopnene vetroturbine, ističe se smanjenje korišćenja zemljišta i materijala, uz potencijalni pad troškova proizvodnje električne energije do 30 odsto.

Energetski portal

MT-KOMEX gradi solarnu elektranu u Novom Bečeju

Foto: MT-KOMEX

Kompanija MT-KOMEX nastavlja sa širenjem mreže solarnih projekata širom Srbije — ovog puta u Novom Bečeju, gde je započeta izgradnja moderne solarne elektrane B4M Solutions za investitora B2 Solar Masters d. o. o.

Na parceli površine osam hektara gradi se elektrana ukupne instalisane snage 6,7 MWp i snage priključenja 5 MW, sa planiranom godišnjom proizvodnjom od 8.703,5 MWh. Trenutno je u toku montaža potkonstrukcije, a završetak radova planiran je za početak naredne godine.

Ova solarna elektrana sa potpunom predajom električne energije u distributivni sistem predstavlja još jedan primer uspešne realizacije projekata koji doprinose energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji Srbije.

U FOKUSU:

Na površini od osam hektara biće postavljeno 10.368 fotonaponskih panela pojedinačne snage 650 Wp, renomiranog proizvođača AIKO Solar, dok će za pretvaranje jednosmerne u naizmeničnu struju biti zaduženo 18 Huawei invertora tipa SUN2000-330KTL-H1, nominalne snage po 330 kW. Sistem uključuje i transformatorsku stanicu 20/0,8 kV, kao i niz komponenti koje obezbeđuju bezbedan i efikasan rad elektrane.

Zahvaljujući povoljnom solarnom potencijalu opštine Novi Bečej, gde godišnja energija sunčevog zračenja iznosi između 1.400 kWh/m² i 1500 kWh/m², očekuje se da će elektrana ostvarivati odlične rezultate u proizvodnji čiste energije.

Projekat u Novom Bečeju još jednom potvrđuje posvećenost kompanije MT-KOMEX razvoju održivih energetskih rešenja i podršci investitorima na putu ka energetskoj nezavisnosti i zelenijoj budućnosti Srbije.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Srbija: broj domaćinstva prozjumera porastao za 50 odsto za godinu dana

Foto-ilustracija: Unsplash (watt-a-lot)

U Srbiji je za godinu dana broj prozjumera električne energije porastao za 61 odsto, pokazuju rezultati analize OIE Srbija. Preciznije, u Registru je trenutno upisano 5.832 prozjumera sa ukupnom instaliranom snagom većom od 120,38 MW.

Najveći porast – čak 50 odsto – zabeležen je u kategoriji domaćinstava, kojih je trenutno 4.248 sa instaliranom snagom od 35,48 MW. Najveće interesovanje pokazuju građani Vojvodine (36,42 odsto), a slede Istočna i Južna Srbija sa ukupno 27,6 odsto, dok Šumadija i Zapadna Srbija čine 18,52 odsto. Kada je reč o Beogradu, registrovana su 742 domaćinstva (17,47 odsto).

U analizi je posebno istaknuto da je zainteresovanost među stambenim zajednicama još uvek niska – za godinu dana registrovane su svega tri nove, a ukupno ih je šest.

Pročitajte još:

Sa druge strane, u Srbiji 20 škola i sedam vrtića ima status kupaca-proizvođača električne energije. Njihova instalirana snaga iznosi 795,7 kW (škole) i 198,45 kW (vrtići).

– Na taj način obrazovne ustanove, uz svoju ključnu ulogu u obrazovanju i razvoju mladih, postaju aktivni promoteri održivog razvoja. Podižu svest o značaju obnovljivih izvora energije i pokazuju kako svaka institucija može doprineti borbi protiv klimatskih promena i izgradnji održive budućnosti – navodi se u analizi.

Treba istaći i to da su se i verski objekti aktivno uključili u energetsku tranziciju Srbije, sa ukupnom snagom solarnih elektrana od 389,59 kW. Kao najveći prozjumer navodi se Srpski pravoslavni manastir Žiča sa instaliranom snagom od 50 kW.

Energetski portal

EBRD podržava izgradnju tri solarna parka ukupne snage više od 500 MW u Rumuniji

Foto-ilustracija: Unsplash (Vlad Burac)

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je finansijski paket u iznosu od 192 miliona evra za izgradnju tri nova solarna postrojenja ukupne snage 531 MW u jugoistočnoj Rumuniji. EBRD će finansirati 64 miliona evra iz sopstvenih sredstava za tri projekta, dok će preostalih 128 miliona evra biti obezbeđeno putem komercijalnih kreditora.

Projekti pod nazivom Slobozia, Corbii Mari i Iepuresti II realizovaće se u okruzima Dambovica i Đurđu, a očekuje se da će godišnje proizvoditi oko 676 GWh električne energije iz obnovljivih izvora. Osim proizvodnje energije, očekuje se da smanje emisije ugljen-dioksida za približno 280.000 tona godišnje, čime će doprineti cilju Rumunije da do 2030. godine obezbedi 38 odsto bruto finalne potrošnje energije iz obnovljivih izvora, navodi se na sajtu EBRD-a.

Pročitajte još:

Solarna elektrana Slobozia dobila je ugovor u okviru prvog rumunskog aukcijskog kruga za Contracts for Difference (CfD), čiji je razvoj tehnički podržala EBRD. Ugovor obezbeđuje stabilnost prihoda tokom 15 godina, dok će preostala dva postrojenja energiju plasirati na rumunskom tržištu za dan unapred, potvrđujući isplativost projekata bez subvencija.

Rumunija je od pokretanja CfD programa 2024. godine dodelila ukupno 4,2 GW solarnih i vetroelektrana, čime je nadmašen cilj od 3,5 GW predviđen Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (RRP).

Energetski portal

Ubrzana elektrifikacija saobraćaja uz Charge&GO

Foto: Charge&GO

Kompanija Charge&GO ostaje dosledna svojoj misiji – da ubrza prelazak Srbije i regiona na održivu mobilnost kroz širenje mreže elektropunjača i razvoj moderne infrastrukture. Tokom oktobra ove godine, u Riva šoping centru u Velikoj Plani pušten je u rad novi ultrabrzi punjač, snage 120 kW, na izuzetno frekventnoj lokaciji u neposrednoj blizini auto-puta.

– Beležimo stalan rast broja električnih vozila koja prolaze ovim koridorom, koji nesumnjivo zaslužuje još ultrabrzih punjača – istakla je Tamara Zjačić, zamenica direktora kompanije Charge&GO.

Prema njenim rečima, planovi za narednu godinu uključuju postavljanje najmanje 15 novih ultrabrzih DC punjača, snage 120 kW, 150 kW, 180 kW i 240 kW širom Srbije.

– Ugovori su već potpisani, dokumentacija je u pripremi, a u narednih mesec do mesec i po dana očekujemo početak izvođenja radova – navela je naša sagovornica.

U FOKUSU:

Brzi punjači i u Severnoj Makedoniji

Tržište električnih vozila u Severnoj Makedoniji i dalje je u povoju, ali pokazuje izvestan trend rasta. U zemlji je trenutno registrovano oko 300 električnih automobila, dok broj javno dostupnih punjača još uvek ne premašuje nekoliko desetina – uglavnom sporijih AC uređaja. Upravo zato, najveći izazov ostaje razvoj brze i pouzdane infrastrukture, koja će vozačima omogućiti sigurnije i praktičnije putovanje.

Dodatni podsticaj dolazi od privatnog sektora i kompanija poput Charge&GO, koje ulažu u izgradnju moderne mreže brzih DC punjača.

– Od septembra je u Severnoj Makedoniji dostupan prvi punjač od 50 kW, postavljen na Oktinoj benzinskoj stanici u mestu Ržaničino. Reč je o javnom punjaču koji korisnici mogu aktivirati putem aplikacije Charge&GO – iste one koja se koristi u Srbiji – pojasnila je Zjačićeva.

Kako je dodala, korisnici imaju mogućnost da putem jedinstvene aplikacije bez poteškoća pristupaju punjačima ne samo u Srbiji i Makedoniji već i u mrežama partnerskih operatera širom Evrope.

Do početka leta naredne godine, Charge&GO planira da duž glavnih auto-puteva u Severnoj Makedoniji instalira još najmanje sedam brzih punjača snage 150 kW.

– U narednom periodu fokusirani smo na širenje mreže i na promociju svakog novog punjača koji pustimo u rad. Naši korisnici biće redovno obaveštavani o svim novitetima putem aplikacije i društvenih mreža – najavila je zamenica direktora u kompaniji Charge&GO.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Besplatna onlajn info sesija: Sve što treba da znate o toplotnim pumpama

Foto-ilustracija: Unsplash (alpha-innotec)

Centar za unapređenje životne sredine organizuje besplatnu onlajn info sesiju pod nazivom Sve što treba da znate o toplotnim pumpama u domaćinstvu, koja će biti održana u četvrtak, 4. decembra 2025. godine, sa početkom u 19 časova.

Namenjena je svim građanima koji planiraju o prelasku na dugoročno isplativo grejanje.

Na info sesiji prisutni će saznati šta je toplotna pumpa i kako funkcioniše, koje vrste toplotnih pumpi postoje, kako pravilno odabrati toplotnu pumpu da biste izbegli greške koje povećavaju potrošnju i šta treba da znate o svom objektu pre instalacije. Osim toga, biće objašnjeno kako radi automatizacija i održavanje, koliko koštaju oprema i ugradnja uz dostupne opcije subvencija i finansiranja, kako izgleda realan primer potrošnje i ušteda, kao i kako se toplotna pumpa kombinuje sa solarnom elektranom.

Program će voditi Vladan Šćekić iz Centra za unapređenje životne sredine i Jelena Ilić diplomirani mašinski inženjer iz Viessmann-a, a svoja iskustva iz prve ruke podeliće i Miloš Đorić koji je uspešno napravio energetski održivo domaćinstvo u Beogradu.

Prijave za info-sesiju: https://prozjumer.rs/besplatna-onlajn-info-sesija-sve-sto-treba-da-znate-o-toplotnim-pumpama-u-domacinstvu

Energetki portal

Počeli radovi na dvonamenskom sistemu Neuzina: 750 hektara Vojvodine dobija navodnjavanje

Photo-illustration: Unsplash (Roman Synkevych)

U opštini Sečanj u toku su radovi na izgradnji dvonamenskog sistema Neuzina, koji će po završetku omogućiti navodnjavanje oko 750 hektara okolnog poljoprivrenog zemljišta u Vojvodini.

Kako je istaknuto na sajtu Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, u toku je prva faza, u kojoj će biti urađeno oko 14 kilometara kanalske mreže, a radovi u vrednosti od 57 miliona dinara finansiraju se iz pokrajinskog budžeta, preko ovog Pokrajinskog sekretarijata.

Za drugu fazu zadova, iz tekuće budžetske rezerve opredeljena su sredstva u iznosu od 132 miliona dinara. Do sada je ukupno uloženo oko 3,5 milijardi dinara u pedesetak ovakvih sistema koji će omogućiti navodnjavanje dodatnih 80.000 hektara u celoj Vojvodini.

Kako prenose mediji, u toku je priprema tenderske dokumentacije za drugu fazu koju radi JVP Vode Vojvodine. Njom su planirani radovi na izgradnji crpne stanice, postavljanje ustave sa pratećom infrastrukturom, kao i dodatna modernizacija sistema za dvonamensku upotrebu.

Energetski portal

Koliko je Hrvatska napredovala u razvoju robotaksija

Foto: Screenshot Facebook

Mate Rimac, osnivač Rimac Automobila objavio je video sa prototipovima robotaksija, napravljenim u Hrvatskoj, a u svome obraćanju osvrnuo se i na finasiranje ovog i drugih projekata.

Do decembra je trebalo uraditi 60 prototipova robotaksija, a tu je kako navodi i koji više.

—  Bez obzira da li se razvija robotaksi ili obično auto, treba ih jako puno testirati i zato je neophodno puno prototipova, od testiranja sigurnosti, crash testova, vazdušnih tunela, komfora, vibracija, dugovječnosti, potrošnje i drugo — kaže Rimac.

Navodi da je autonomna vožnja sigurnija od ljudskog vozača i postaje sve sigurnija i bolja s vremenom, ali je naravno nemoguće isključiti nesreće. Cilj im je da iako dođe do nesreće ne bude ozbiljnijih povreda, pa bi tako robotaksi trebao biti potpuno siguran.

Osim pokazivanja prototipova, dotaknuo se teme finansiranja projekata i naveo da su od Evropske unije povukli 89,7 miliona evra.

— Pored toga privatni investitori uložili su 104 miliona evra u robotaksi, a u celu Rimac grupu uz tih 104 miliona, milijardu evra privatnih investicija — navodi on.

Pročitajte još:

Za puna komercijalna lansiranja u Evropi i šire trebaće još stotine miliona evra, ali Rimac tvrdi da će i ta sredstva doći isključivo iz privatnog sektora, kao i u svim dosadašnjim projektima, od Nevere do Bugatija i razvoja Rimac kampusa.

— Iako suludo zvuči ovakva priča, da će hrvatska firma boriti u svetskim okvirima u novoj tehnologiji, koja je budućnost, već smo par puta dokazali da to možemo. Ako smo pre petnaest godina mogli iz Hrvatske stvoriti najsnažniji električni automobil na svetu, zašto ne bismo mogli i robotaksi koji će se voziti evropskim ulicama? — rekao je Rimac.

Navodi da je Rimac Grupa otvorila više od 2000 radnih mesta i uspostavila industrijsku granu koja u Hrvatskoj nije postojala.

— Nismo samo posmatrači događaja, nešto se u svetu razvije i mi to koristimo, nego smo sada i deo toga. Automona vožnja – robotaksi će se dogoditi sa nama ili bez nas, ali mi želimo da aktivno učestvujemo i budemo važan činilac ako ne u svetu onda bar u Evropi — zaključuje Rimac.

Energetski portal

Bugarska zauzima vodeću poziciju u Evropi u izgradnji baterijskih skladišta

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Među evropskim zemljama, Bugarska zauzima vodeću poziciju u izgradnji postrojenja za skladištenje energije. Prema rečima ministra energetike Žeča Stankova, uz finansiranje iz Plana za oporavak i otpornost u iznosu od 1,2 milijarde evra, Bugarska je izgradila približno 10.000 megavat-časova kapaciteta.

Očekuje se da će sa dodatnih 10 odsto resursa, odnosno 120 miliona evra kroz drugu fazu programa RESTORE — nacionalne procedure za podršku izgradnji sistema skladištenja električne energije iz obnovljivih izvora — biti razvijeno još 5.000 megavat-časova.

Ministar je takođe istakao da se paralelno s ovim ulaganjima radi na povećanju kapaciteta postojećih interkonektora i izgradnji novih, strateški važnih veza Istok-Zapad i Sever-Jug, uz angažman Evropske unije za obezbeđivanje sredstava za nove veze od Bugarske do Nemačke.

Pročitajte još:

Napori Bugarske postoje i kada je reč o jačanju energetske efikasnosti na nacionalnom nivou. Ministarstvo energetike je pokrenulo Nacionalni fond za dekarbonizaciju u cilju podrške porodičnim kućama. Novi pravilnici za sanaciju biće pojednostavljeni, a podršku procesu pružiće i opštine. Trenutno se u okviru Plana za oporavak i otpornost realizuje 1.500 projekata za domaćinstva, vezanih za izgradnju fotonaponskih sistema i sistema za toplu vodu.

Pored toga, ključni prioritet je očuvanje radnih mesta u energetskom sektoru. Dekarbonizacija posebno utiče na Mariski basen, jedno od srca bugarske energetike, gde se realizuju projekti za izdvajanje retkih zemljanih elemenata iz lignita i dodavanje biomase u postojeća postrojenja. Kako se navodi na sajtu Ministarstva, cilj je smanjenje emisija, otvaranje novih razvojnih mogućnosti, održivo funkcionisanje termoelektrana i jačanje energetske i nacionalne sigurnosti.

Energetski portal