Home Blog Page 188

Objavljeni tenderi za rekonstrukciju dve pruge u Vojvodini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za projektovanje rekonstrukcije i modernizaciju dve regionalne pruge u Vojvodini objavljeni su tenderi, kažu iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Ministar Goran Vesić pozvao je sve kompanije da se prijave na tender i urade Idejni projekat sa Studijom opravdanosti i Studijom o proceni uticaja na životnu sredinu rekonstrukcije i modernizacije železničke pruge Pančevo Glavna – Zrenjanin – Banatsko Miloševo – Subotica kao i pruge Sombor – Vrbas.

Otvaranje ponuda biće obavljeno 11. i 12. maja ove godine u 12 časova, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Vesić je prilikom radne posete Evropskoj komisiji u Briselu, u januaru ove godine, zatražio da Evropska unija finansira obnovu pet regionalnih železničkih pruga, ukupne dužine približno 600 kilometara.

Energetski portal

Veliki pad otkupne cene kukuruza, problem za ratare

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Pixabay (keem1201)

Očekivanja da će se prodajom žitarica koje su bile na čuvanju u silosima platiti prolećna setva, nisu se obistinila. Razlog je veliki pad otkupne cene i slaba tražnja za kukuruzom, pšenicom, sojom i uljanom repicom. Kratkoročni krediti za finansiranje setve su nepovoljni.

Kilogram kukuruza je nakon berbe koštao 34 dinara, a danas deset dinara manje. Ko je čuvao kukuruz očekujući rast cene, izgubio je zaradu i platio troškove skladištenja. Aleksandra Pomorovački iz Gornjeg Brega će, i pored toga, sejati sedam hektara kukuruza, a troškove setve će pokriti u saradnji sa zadrugom.

,,Gledamo zajedno sa naftom i sa ostalim, sa semenima, znači ukupno je 80.000 dinara, dok je sa zakupom preko 120.000–130.000 dinara ulog po hektaru“, navodi Aleksandra.

Sušna prošla godina ratare navodi da se okrenu kulturama koje bolje podnose nedostatak vlage.

Pročitajte još:

,,Jedino ću suncokret da sejem i čuo sam da je poskupljenje negde oko 25 posto od prošle godine. Najverovatnije ću finansirati kreditom, i od prošle godine imam kredit za đubrivo i za seme“, kaže Mihalj Išpanović, poljoprivrednik iz Mužlje.

Zadruge koje koriste kredit za finansiranje setve, troškove bankarske kamate moraju da obračunaju proizvođačima koje finansiraju. Trenutno se to ne isplati, ocenjuje stručnjaci.

,,Kažu da deset posto traže. Deset posto u ovom trenutku ne možete napraviti na poljoprivrednim proizvodima. Tako da mi nismo uzeli kredit. Dosta robe smo dobili na konsignaciju. Dosta robe smo dobili pod uslovom da ako je prodato–prodato, ako ne – možemo da vratimo“, rekao je Jožef Šandor, ZZ „Napredak“ Gornji Breg.

Pad cena žitarica ratarima je odneo planiranu zaradu. Pšenica je bila 39, sada je 23 dinara za kilogram. Uljana repica obećava dobar rod, ali ne i cenu. Trenutno je oko 41 dinar za kilogram, skoro duplo niže nego lane.

Izvor: RTS

Rumunske vlasti na sudu: prvi put u regionu, tužba zbog lošeg odgovora na klimatske promene

Foto-ilustracija: Pixabay (qimono)
Foto-ilustracija: Freepik (kamchatka)

Jedna od najuticajnijih nevladinih organizacija u Rumuniji, Declic, podnela je tužbu protiv države zbog neuspešnog smanjenja i ublažavanja rizika klimatske krize. Aktivisti traže od suda da za svaki dan pasivnosti na tom polju propiše novčane kazne za rumunskog premijera, Nikolaje Čuke, i za ministre životne sredine i energetike, piše Klima101.

Kako se navodi u predmetu, ovi politički zvaničnici prekršili su svoje zakonske obaveze da usvoje i sprovedu strategiju energetske tranzicije koja bi bila u skladu sa Pariskim sporazumom o zauzdavanju globalnog zagrevanja na 1,5 °C.

Ovo je prva rumunska klimatska parnica u istoriji i prva parnica tog tipa u regionu.

Ali globalno gledano, nije u pitanju nikakva novina. Broj ovakvih sporova na svetu se od 2015. godine više nego udvostručio.

Prestupnike tuže stanovnici Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Italije, Danske, Papua Nove Gvineje… A od sada su na listi klimatskih tužilaca i Rumuni. Većina suđenja pokreće se protiv vlasti – nacionalnih i subnacionalnih.

Kako pokazuje izveštaj koji je objavila Londonska škola ekonomije, vlada se našla na optuženičkoj klupi u 70 odsto slučajeva u periodu od maja 2021. do maja 2022, dok su preostale tužbe upućene uglavnom kompanijama. Sa druge strane, podnosioci zahteva pretežno nevladine organizacije ili pojedinci, zasebno ili udruženim snagama.

Pročitajte još:

Prvo ročište u Rumuniji zakazano je za 10. april ove godine u Apelacionom sudu u Klužu. Tužbi će se pridružiti još dve nevladine organizacije: Bankwatch Romania i 2Celsius.

„Podnosimo tužbu zato što rumunski političari godinama jednostavno obećavaju”, kazala je koordinatorka kampanje u Declic-u, Roksana Penća Bradatan. „Potpisuju međunarodne ugovore i prisustvuju samitima o klimatskim promenama, a onda se vrate u Rumuniju bez ikakvih planova za dalje.”

Dok se u ostatku sveta ubrzava zaokret ka zelenim tehnologijama i održivom razvoju zbog ozbiljne pretnje koja se nadvija nad planetom, ovakve optužbe na račun rumunskog rukovodstva podsećaju na skoro iznesene stručne ocene o stanju u Srbiji.

Međutim, rumunske nevladine organizacije odlučile su da presaviju tabak.

„Reč je o našoj budućnosti i budućnosti naše dece”, izjavila je Bradatan. „Kao rezultat, tražimo pravdu na sudu. Kako bismo ih naveli na brigu, zahtevamo da se predstavnicima države plata smanji za 20 odsto svakog dana kada ne delaju.”

Tužioci zahtevaju sudski nalog sa zahtevom, upućenom vlastima, da se preduzmu sve neophodne akcije za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto do kraja decenije u odnosu na količine oslobođene 1990, kao i da Rumunija do sredine veka dostigne klimatsku neutralnost.

Osim toga, traži se da država poveća udeo obnovljivih izvora u finalnoj energetskoj potrošnji na 45 odsto do 2030. Aktuelni cilj, prema klimatskom i energetskom planu koji je Rumunija usvojila, iznosi 30,7 odsto. Prema podacima iz 2020, udeo obnovljivih izvora u finalnoj energetskoj potrošnji bio je 24,5 odsto.

Borba za pravdu na polju klimatskih promena ne počinje i ne završava u Rumuniji

Zaključno sa majom prošle godine, u globalnoj bazi klimatskih parnica zabeleženo je ukupno 2.002 tekuća ili zaključena slučaja. Više od polovine, čak 1.426, vodilo se ili se vodi na američkim sudovima. Ali i u drugim državama vidan je trend povećanja sudskih postupaka vezanih za borbu protiv klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Civilno društvo tako je pobedilo u predmetima protiv Francuske, Holandije i Irske – sudovi su odlučili da ove nacije treba da implementiraju efikasne politike na putu ka klimatskoj neutralnosti.

I britanski aktivisti su izvojevali pobedu protiv države – Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva doneo je tokom 2022. presudu da plan vlade za neto nulte emisije, donet u cilju dekarbonizacije, nije u skladu sa Zakonom o klimatskim promenama. Odlučeno je da klimatska strategija treba da se ažurira u roku od osam meseci.

Deluje kao da mnoge vlasti nedovoljno odlučno pristupaju vodećem izazovu modernog doba, a u međuvremenu zabrinutost povodom klimatske krize dopire do svih starosnih grupa stanovništva. Dobar pokazatelj toga su i dva skorašnja predmeta koja su protiv Austrije podnela deca zahtevajući generacijsku pravdu, a protiv Švajcarske građanke prosečne starosti od 73 godine koje smatraju da klimatske promene narušavaju njihovo zdravlje.

Jedan od posebno uspešnih sporova odigrao se u Brazilu. Četiri tamošnje partije pokrenule su 2020. postupak protiv vlade zato što poslednjih godina nije uspevala da distribuira novac iz klimatskog fonda. Dve godine kasnije, doneta je istorijska presuda: Brazil je prva država na svetu koja je prepoznala Pariski sporazum kao ugovor o ljudskim pravima koji ima prednost nad nacionalnim zakonima.

Ipak, nisu samo države optužene za nedelovanje na polju ograničenja porasta temperature ili za odgovornost u stvaranju problema. Sve je više predmeta protiv fosilne industrije, finansijskih institucija i fabrika. Samo od početka 2023. tužbe su, između ostalog, isporučene i na adrese naftne kompanije Shell, banke BNP Paribas i cementare Holcim u Indoneziji.

Naposletku, klimatske parnice postaju sve zastupljenije sredstvo za odgovornije upravljanje u svetlu globalnog zagrevanja, a pionirska takva borba na Balkanu trenutno je u toku.

„Vreme je da preoblikujemo pitanje odgovornosti za klimatsku krizu”, istakla je predsednica BankwatchRomania, Jona Ćuta. „Umesto da se okrene održivim rešenjima, rumunska vlada je najvećim zagađivačima dala veliku slobodu, uvek stavljajući odgovornost pojedinca ispred istinske odgovornosti zagađivača, među kojima su mnoge kompanije u državnom vlasništvu. Nadamo se da će ovaj slučaj to ispraviti.”

Izvor: Klima101

Alarmantno – Ugrožena najvažnija kolonija ptica u Ulcinju!

Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica
Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica

Najglasniji alarm za ptice zvoni upravo sada! Velika kolonija vodenih ptica koja se nalazi u Gornjem Štoju ugrožena je nelegalnim građevinskim radovima koji se odvijaju na svega 50 metara od same kolonije. Najugroženija je, pre svega, jedina kolonija čaplje kašikare na teritoriji Crne Gore, ali i druge zaštićene i ugrožene vrste poput blistavog ibisa, malog kormorana, gaka, male bele, žute, sive i čaplje govedarke, koje štiti kako nacionalno zakonodavstvo, tako i međunarodne direktive i konvencije.

Radovi koje je CZIP uočio na ovom lokalitetu prijavljeni su ekološkoj i urbanističko-građevinskoj inspekciji prošle godine u maju mesecu u saradnji sa NVO MANS.

“Po našim istraživanjima, sporne parcele su u vlasništvu Prve i NLB banke. Nakon izvršenog inspekcijskog nadzora, ekološka inspekcija nas obaveštava da na licu mesta zatiče mehanizaciju bez registarskih oznaka, zbog čega ne može identifikovati vlasnika. Takođe, pomenuta inspekcija kontaktira dve banke koje po podacima iz katastra imaju vlasništvo nad parcelama i koje negiraju bilo kakvu povezanost sa radovima”, navodi se na sajtu Centra za zaštitu i proučavanje ptica.

Ekološka inspekcija je, takođe zaključila da je očigledno da se na pomenutim parcelama vrši nasipanje materijala u cilju izgradnje objekata, pa je našu inicijativu dalje dostavila na postupanje građevinskoj i komunalnoj inspekciji opštine Ulcinj. Koliko su obe inspekcije ažurne, najbolje pokazuje današnje stanje – prostor se nastavlja devastirati, počinilac ostaje nepoznat i nesankcionisan, a građevinska inspekcija oglašava nenadležnom, te u dobrom, starom maniru predmet vraća ekološkoj inspekciji. 

Pročitajte još:

Proteklih dana, obilazeći lokaciju CZIP je uočio da su radovi nastavljeni i prošireni u odnosu na prošlu godinu, čime je močvarno i šumsko područje Gornjeg Štoja uništeno do neprepoznatljivosti. Stabla su posečena, močvara zatrpana zemljom i šutom, pri čemu je, osim ugrožavanja kolonije i samo stanište trajno uništeno.

Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica

Navedena lokacija je PUP-om opštine Ulcinj označena kao područje od međunarodnog značaja, tzv. Emerald područje, pa je neshvatljivo da ne postoji interes da se vrši kontola ovakvih vrednih staništa, a pogotovo da se uloži dodatni napor u pronalasku odgovornih koji ga devastiraju. 

“Pitamo se šta čeka građevinska inspekcija? Da ovde nikne turistički kompleks ili zgrada sa apartmanima, pa da tek onda posthumno reaguju? Kako to da inspekcije konačno ne prihvate i sprovode svoju preventivnu ulogu kada je zaštita prostora i prirode u pitanju?

Osim divlje gradnje koju smo zabeležili, opstanak kolonije je upitan usled izgradnje mosta preko Bojane koji će povezati Albaniju i Crnu Goru. Kako je planirano da most prolazi tik uz koloniju, neophodno je izmestiti trasu puta i mosta, jer su u suprotnom šanse da kolonija opstane svodene na minimum, posebno uz prisutnu nelegalnu gradnju”, dalje se navodi.

Ovim je, pored kolonije u Štoju, ugrožen i opstanak nekih od najvažnijih vrsta Ulcinjske solane, te se uništavanjem ove kolonije degradira međunarodno važna i priznata vrednost Ulcinjske solane, već veoma osetljivog i pogođenog ekosistema.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica pozivaju Opštinu Ulcinj da pre svega hitno zaustavi radove na spornoj parceli u Gornjem Štoju, ispita nelegalne aktivnosti i u saradnji sa nadležnim organima pronađe počinioce, te ih adekvatno kazni i trajno zabrani dalje radove koji ugrožavaju jedinu i jedinstvenu koloniju vodenih ptica na prostoru čitave Crne Gore.

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica

EU: Predlozi za smanjenje supstanci koje oštećuju ozonski omotač

Foto-Ilustracija: Pixabay (PIRO4D)
Foto-ilustracija: Pixabay

Države članice dogovorile su mandat predsedništva kako bi započeo pregovore sa Evropskim parlamentom o dva predloga propisa, koji imaju za cilj postepeno smanjivanje supstanci (čestica) koje izazivaju emisiju gasova staklene bašte i oštećuju ozonski omotač, navodi se na sajtu Evropskog saveta i Saveta Evropske unije.

Uticaj koje fluorisani gasovi imaju na globalno zagrevanje je i do nekoliko stotina hiljada puta veći od CO2. Čestice koje oštećuju ozon dovode do formirana rupe u ozonskom omotaču, koji predstavlja zaštitu od UV zraka.

Iako je postojeće zakonodavstvo EU već značajno ograničilo upotrebu ovih gasova, predlozi o kojima se raspravlja dodatno će smanjiti njihove emisije u atmosferu.

Ovakve supstance i dalje su dozvoljene u laboratorijama i hemijskoj proizvodnji, a regenerisane supstance se mogu koristiti u specijalizovanoj opremi za zaštitu od požara, kao što je u avionima.

Pročitajte još:

Fluorisani gasovi nalaze se u brojnim proizvodima koji se koriste u svakodnevnom životu, kao što su frižideri, klima uređaji i lekovi. Takođe se koriste u toplotnim pumpama i rasklopnim uređajima u elektroenergetskim sistemima.

Predlog revidirane uredbe posebno uključuje izričit zahtev da se određene vrste pena koje sadrže ove supstance, povrate iz građevinskog otpada i otpada od rušenja, kako bi se unišile ili ponovo koristile.

Cilj je i da se modernizuje sistem licenciranja kako bi se uskladio sa postojećim trgovinskim pravilima u oblasti životne sredine, koji omogućavaju automatsku carinsku kontrolu po pošiljci, uz zaustavljanje nelegalne trgovine.

Pregovarački mandat koji su dogovorile države članice pridržava se principa predloga uz unošenje nekoliko izmena od strane Saveta, kao što je ona da se odlože neke zabrane koje su uglavnom u vezi sa toplotnim pumpama, kako bi se predlog usaglasio sa ciljevima postavljenim u okviru REPoverEU. Savet je, primera radi uključio i zabranu upotrebe veoma snažnog gasa staklene bašte sumpor heksafluorida, koji se koristi u električnim razvodnim uređajima, uz istovremeno dodavanje niza zaštitnih mera kako bi se izbeglo da ove zabrane ugroze funkcionisanje električnih mreža.

Savet i Parlament sada treba da uđu u pregovore kako bi postigli dogovor o konačnom obliku propisa. Sporazum će tada morati da formalno usvoje obe institucije, pre nego što bude objavljen u Službenom listu EU i stupi na snagu.

Energetski portal

Crtu dozvoljenog zagađenja vazduha za ovu godinu, već smo preskočili

Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)
Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Hendry)

Po Zakonu o zaštiti vazduha toleriše se 35 dana u godini sa prekoračenjem srednjih dnevnih graničnih koncentracija zagađujućih PM čestica. To je već za prva tri meseca u ovoj godini prekoračeno na 16 državnih automatskih mernih stanica u Srbiji.

Na vrhu liste po broju dana sa prekomernim zagađenjem su Valjevo, Leštane, Novi Pazar, Užice, Borča, Mladenovac, Kosjerić, Zemun… Građani Valjeva su za 90 dana u ovoj godini čak 62 dana disali zagađen vazduh.

U zdravstvenim ustanovama primećuju povećan broj oboljenja u zimskom periodu kada su u vazduhu povećane koncentracije zagađujućih materija.

„Naravno da su na prvom udaru deca. Zbog toga treba obratiti pažnju na pojavu tih nekih bolesti prvenstveno dolazi do povećanja respiratornih bolesti kod dece a i nekih drugih“, istakla je dr Slađana Stanković, Zavod za zdravstvenu zaštitu Valjevo.

Pročitajte još:

„Ključ definitivno i najbolji način da smanjimo ako ne i totalno rešimo problem aerozagađenja je svakako gas“, istakao je. Lazar Gojković, gradonačelnik Valjeva.

Valjevo je prošle godine imalo 144 dana sa prekomernim zagađenjem, a Novi Pazar 141, a ove godine već 50.

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

„Suspendovane čestice koje su razlog ovom zagađenju sa sobom nose i druge zagađujuće uzročnike, viruse, bakterije i doprinose pogoršanju nekih osnovnih bolesti kod hroničnih plućnih bolesnika i kardiovaskularnih, malignih itd“,rekla je dr Selma Bihorac, Zavod za zdravstvenu zaštitu Novi Pazar.

„Narod nije informisan jer u tim najzagađenijim danima imamo situacije da ovde viđamo sportiste koji se rekreiraju na otvorenom, decu…“, rekao je  Emir Murselović, grupa građana „Za zdrav Novi Pazar“.

Godišnji izveštaji Agencije za zaštitu životne sredine pokazuju da je vazduh jako zagađen u svim velikim gradovima.

„Ako posmatramo samo milionske gradove u Evropi, Beograd je zaista na prvom mestu po zagađenju.

Do određene mere možete subvencijama, podstrekom građanima za poboljšanje načina grejanja obezbeđivanja daljinskog grejanja, da ljude na neki način privolite da smanje te emisije. Mora da se ono što postoji zapisano u zakonskoj regulativi počne da se sankcioniše i da se primenjuje“, istakao je Dejan Lekić, Nacionalna ekološka asocijacija.

U EU su emisije glavnog zagađivača PM2,5 pale za trećinu u poslednjih 15 godina. I u Srbiji ćemo imati čistiji vazduh ako se ostvare mere predviđene Programom zaštite vazduha do 2030. godine, koji je donet krajem prošle godine.

A predviđeno je da se uz primenu čistijih tehnologija mora smanjiti emisija zagađujućih supstanci iz energetskog sektora, industrije, ložišta, saobraćaja.

Izvor: RTS

Fabrika Pionir: Smanjene emisije štetnih gasova u proizvodnji za 50 odsto

Foto: Pionir
Foto-ilustracija: Pixabay (ArtisticOperations)

Svedoci smo da je glavni problem današnjice ekološko zagađenje, što utiče na zdravlje svih nas. Shodno tome, potreba je da učinimo koliko možemo da zaštitimo i unapredimo kvalitet životne sredine.

Postoje mnogobrojni izvori obnovljive energije, što znači da ne treba imati izgovor da ne damo svoj doprinos očuvanju prirode. Kompanije koje imaju proizvodnju mogu doprineti modernizacijom proizvodnih sistema u skladu sa ekološkim standardima.

U Srbiji je primer ovakvog ulaganja kompanija Pionir, koja je u aktuelni projekat smanjenja emisije štetnog gasa investirala značajna novčana sredstva, te isti redukovala za 50 odsto, u fabrici konditorskih proizvoda u Subotici. Snabdevanje postrojenja se vrši iz obnovljivih izvora energije, koji potiču od geotermalnih voda.

’’Ovo je samo prvi korak u cilju održivog poslovanja, a u narednoj fazi nas očekuje velika investicija u solarnu energiju’’, rekli su iz Pionira.

Nadamo se da će ovaj primer slediti druge kompanije, i nastojati da prilagode svoju proizvodnju trendovima ekološke održivosti. Uvereni smo da je ovo značajni korak ka poboljšanju zaštite i kvaliteta životne sredine u našoj zemlji.

Izvor: Pionir

SRPSKO-FRANCUSKI FORUM ZA INOVACIJE

Foto: Ambasada Francuske
Foto: Ambasada Francuske

Drugi srpsko-francuski Forum za inovacije u organizaciji Ambasade Francuske u Srbiji i Fondacije Tempus okupio je tokom nedelje u hotelu Radisson Collection, Old Mill više od 200 učesnika, među kojima su bili dekani i prodekani fakulteta u Srbiji, direktori istraživačkih instituta i javnih organizacija, preduzetnici i istraživači.

Osmišljen da okupi istraživače i poslovne aktere kako bi se podstakao razvoj inovativnih rešenja i proizvoda koji mogu da stvore prilike za zapošljavanje mladih talenata iz Srbije, Forum se 2023. fokusirao na novim rešenjima koja se nude u sektoru obnovljive energije i biotehnologije. Međunarodno priznati francuski naučnici iz Nacionalnog centra za naučna istraživanja CNRS iz Francuske izneli su svoje vizije inovacija, dok su njihove sa Instituta Mihajlo Pupin i Instituta Vinča predstavili vodeće projekte francusko-srpske saradnje u oblasti istraživanja. Događaj je moderirala Jelisaveta Lazarević, prodekanica FEFA i članica upravnog odbora AFA – All for all, udruženja koje radi na integraciji žena u sfere digitalnih karijera.

Ambasador Pjer Košar je na otvaranju događaja istakao značaj jačanja evropske i bilateralne naučne saradnje i partnerskih programa koje Francuska koristi da podrži ovu saradnju, uključujući program Partnertsva Iber Kirijen (Hubert Curien) – Pavle Savić i „IT makeS(ci)ENSE„ program koji podstiče stručni boravak naučnika iz Srbije u Francuskoj. On je istakao i ovogodišnju novinu, projekat „Misija Francuska“ koji će omogućiti da četiri srpska startapa bolje upoznaju  Francusku i nove partnere za saradnju, kao i francuske aktere u oblastima kojima se bave.

Pročitajte još:

Foto: Ambasada Francuske

Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, profesorka Jelena Begović, izrazila je svoje zadovoljstvo prilikom otvaranja Foruma što je ministarstvo partner ove manifestacije koja stvara čvrste veze između srpskih i francuskih naučnika i univerziteta. Ona je podsetila na značaj programa „PHC – Pavle Savić“. Naglasila je značaj ohrabrivanja naučnika da razvijaju duh preduzetništva uz pomoć različitih programa obuke. Inovacija i preduzetništvo su pojmovi u srcu održivog razvoja i održivog ekosistema za svet sutrašnjice. Govorila je o projektu Bio4Campus, gde je ideja da se okupe ekosistemi, javni i privatni akteri vezani za nauku oko biotehnologije u cilju stvaranja srpskog inovacionog centra.

Srpsku nacionalnu agenciju koja se bavi programom Erazmus+, Fondaciju Tempus, predstavljala je na forumu njena izvršna direktorka Marija Filipović-Ožegović, koja je napomenula je da je potrebno proći kroz više pokušaja pre nego se postigne uspeh i da je cilj da „nastavimo da rastemo zajedno i opremimo istraživače alatima koji im omogućavaju da razvijaju, razmenjuju i stvaraju veze kako bi imali rezultate u narednim godinama.“

Foto: Ambasada Francuske

Na Forumu su dodeljene nagrade za „Innovation Forum Hackathon“, u kome su se takmičili studenti sa različitih srpskih univerziteta. Pobedili su studenti Univerziteta u Kragujevcu s projektom koji predlaže rešenja kojim se zadovoljavaju energetske potrebe do 2030. godine.

Borina Andrieu, generalni direktor „Wilmotte et associes“, svetski poznate arhitektonske kompanije, pohvalila je kvalitet srpskog i francuskog naučnog i preduzetničkog ekosistema i predstavila projekat i dizajn „Station F“ u Parizu, koja je postala najveći startap inkubator na svetu.

Tri panela, koje je moderirala Jelisaveta Lazarević (AFA, FEFA), okupila su vodeće srpske i francuske stručnjake koji, u različitim domenima, doprinose naučnoj saradnji i prenošenju inovacija na tržište.

U prvom panelu „Innovation is a mindset“, čiji je cilj bio da podstakne preduzetništvo među istraživačima kroz valorizaciju njihovih istraživanja, Lik Žulia, naučni direktor Reno (Renault) grupe podržao je stav da inovacije moraju da odgovore na potrebe stvarnosti i ljudi u svakodnevnom životu. Frank Dumenil, potpredsednik Univerziteta u Lilu za valorizaciju istraživanja predstavio je strategije valorizacije i podsetio da naučnici moraju da prihvate osnove preduzetništva kako bi naučna saznanja pretvorili u stvarnost kroz avanturu startapa koji ideje pretvaraju u realnost. Loran Larže, direktor FEMTO inženjeringa na Univerzitetu Franš Konte, podsetio je da monetizaciju posebno naučni akteri moraju da uzmu u obzir kako bi identifikovali relevantne tržišne kategorije. Govornici su takođe odgovarali na pitanja koja je generisao ChatGPT o veštačkoj inteligenciji i njenoj regulaciji, o budućnosti globalnih tehnologija, o valorizaciji znanja oko startapa u zdravstvu i o perspektivama otkupa naučnih startapova.

Foto: Ambasada Francuske

U drugom panelu „From the lab to the market” koji je za cilj imao promovisanje postojećih francusko-srpskih istraživačkih projekata i primera partnerstava sa privatnim i javnim sektorom, Jasmina Grbović Novaković, rukovodilac Centra izvrsnosti za vodonik i obnovljivu energiju Instituta za nuklearne nauke Vinča podelila je svoje iskustvo saradnje sa NEEL institutom u Grenoblu na kapacitetima za skladištenje vodoničnih gorivnih ćelija za održivu mobilnost. Vensan Bone, vanredni profesor robotike u laboratoriji LAAS-CNRS svedočio je o koristi od programa Iber Kirijen (PHC) na primeru srpskih doktoranada koji su uspeli da osnuju startap. Marko Batić, direktor za međunarodnu saradnju Instituta Mihajlo Pupin govorio je o tome kako su partnerstva uspela da stvore stvarne komplementarnosti sa svojim brojnim partnerstvima, među kojima je više od 30 sa Francuskom.

U završnom panelu „Next steps” predstavljeni su finansijski i metodološki alati koji mogu da podstaknu francusko-srpsku saradnju, uključujući revolucionarne izglede koje nude kvantno računarstvo i evropski fondovi. Koviljka Stanković, profesorka na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, detaljno je opisala potencijal nuklearne energije i njene primene u proizvodnji dekarbonizovane energije u Srbiji. Ona je podsetila na različite ciljeve koje je Srbija definisala i akte koje je potpisala nakon Pariske konferencije o klimi 2015. godine, a svoje izlaganje je završila naglašavanjem značaja akademskog partnerstva sa Francuskom. Žan-Batist Boasu, konsultant Instituta za otvorenu diplomatiju i Cepton Strategies, ​​objasnio je potencijal tehnologije kvantnog računarstva kao sledeće prekretnice u inovacijama. I na kraju, Solen Ševalije iz francuskog Ministarstva za istraživanje i nauku objasnila je višestruke mogućnosti i projekte koji se mogu finansirati kroz program „Widening“ Horizon Europe za podršku naučnoj saradnji Srbije i Francuske.

Popodne je bilo posvećeno pokretanju projekta „Misija Francuska“ sa timovima iz naučno-tehnoloških parkova iz Beograda, Novog Sada, Niša i Čačka. Učestvovalo je 11 startap kompanija, a njih četiri su dobile priliku da sledećeg juna upoznaju francuske partnere : Atfield Technologies, Cooperation Manager, IdeaBuddy i Tapni.

Izvor: Ambasada Francuske

Podrška poslovnih asocijacija u izradi regulatornog okvira u oblasti OIE

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O regulatornom okviru za razvoj sektora OIE i učešću privrede u procesu energetske tranzicije razgovarali su Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike, predstavnici Američke privredne komore (AmCham) u Srbiji, NALED-a, Saveta stranih investitora i Privredne komore Srbije.

Đedović je tom prilikom objasnila da je cilj izmena Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije da obezbedimo uslove za integraciju novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz OIE, a da istovremeno imamo siguran rad elektroenergetskog sistema, što znači i sigurnost snabdevanja, navodi se u saopštenju.

“Predložena rešenja trebalo bi da reše problem velikog broja zahteva koji izaziva zabrinutost operatora sistema zbog fleksibilnosti, a da privreda istovremeno dobije predvidljiv i stimulativan zakonski okvir za ulaganje u zelenu energiju”, navela je ona.

Pročitajte još:

Predstavnici poslovnih asocijacija istakli su spremnost da osnaže dijalog i ponude kvalitetna rešenja u izradi regulatornog okvira u oblasti OIE, uz korišćenje iskustava drugih zemalja.

Takođe, oni su istakli značaj koji za kompanije ima ulaganje u sopstvene kapacitete iz OIE zbog usklađenosti sa propisima EU i ostvarivanja korporativnih standarda i ambicija za smanjenje ugljeničnog otiska.

Energetski portal

Bezbednost hrane je strateško pitanje

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)

U Privrednoj komori Srbije (PKS) održana je prva debata u okviru projekta Grow up – snaga zemlje, posvećena poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Govoreći o izazovima i šansama za srpsku poljoprivredu, Marko Čadež, predsednik PKS, ukazuje živimo u vremenu kada je bezbednost hrane strateško pitanje od nacionalnog značaja, kao i da je suštinki važan fer odnos i dijalog privrede i države.

„Ono što je nama od izuzetnog značaja jeste da imamo konstruktivan i otvoren dijalog između privrede i države. Pitanje bezbednosti hrane je nacionalno pitanje. Dve stvari su nam važne, a to su aktuelni problemi, ali i da vidimo kako da podstaknemo razvojne šanse koje do sada nismo mogli da podržimo. Jedno je naravno tehnologija. To je veliko pitanje, što zbog globalnog ekonomsko strateškog aspekta, što zbog zbog položaja na kom se nalazimo“, istakao je Čadež.

Kao zemlja, po njegovim rečima, moramo da jačamo prerađivačku industriju i da je razvijamo. „U proteklim godinama, imali smo veliki broj inicijativa koje ste vi, (privreda) poslali Ministarstvu poljoprivrede. U nekim godinama je bilo prihvaćeno polovina, nekad trećina“, podseća Čadež.

Pročitajte još:

Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković  zahvalna je PKS na organizaciji skupa i ideji da se u formi debate i dijaloga priča o poljoprivredi, kako bi pokazali na pravi kako je Srbija krenula velikim iskorakom napred.

Kako je objasnila, projekat Grow up – snaga zemlje će predstaviti poljoprivredu i sve ono što smo pokrenuli, što je jako bitno.

„Mali poljoprivrednici će imati benefite tako što će administrativni poslovi ubuduće biti brži, operativniji i transparentniji. Moći će da dobiju sredstva koja su opredeljena budžetom za ovu godinu u ovoj godini’’, objasnila je ministarka govoreći o novom sistemu eAgrar.

Poljoprivrednici će svojim registrom upravljati sami, i u svakom trenutku će imati uvid u svoje stanje, rekla je Tanasković. Dodala da će morati da se isprave sve nepravilnosti, kako bi, kaže ona, ubuduće imali tačnu bazu.

„Na taj način ćemo teritorijalno pogađati šta kom regionu u Srbiji nedostaje“, rekla je Tanasković.

Direktor instituta za informacione tehnologije biosistema Biosens Vladimir Crnojević kaže da je njihova misija da podrže transformaciju, te da je to „nešto što je potpuno izvesno da će se dogoditi u Srbiji“. Crnojević je takođe dodao da Srbija mora da iskoristi kapacitete informacionih tehnologija kako bi unapredila svoje sisteme i išla u korak sa svetom.

Skup u PKS okupio je skoro 200 učesnika – eksperata, predstavnika kompanija, institucija, poslovnih asocijacija. U okviru projekta Grow up – snaga zemlje, biće održano još pet regionalnih debata širom Srbije – o stočarstvu, ratarstvu, voćarstvu, povrtarstvu i organskoj proizvodnji.

Izvor: PKS

U obalnim vodama do 100 puta više mikroplastike nego pre šest godina

Foto: Facebook (screenshot)
Foto-ilustracija: Pixabay (giogio55)

Mikroplastika se nalazi svuda oko nas, u zemljištu, vodi, pa čak i ljudskom organizmu. I često ostanemo zapanjeni kada čujemo gde je sve pronađena, a izgleda da će je biti sve više i više. 

Prema najnovijim istraživanjima mikroplastike sve više ima rekama. Zahvaljući članovima tri veslačka tima koji su prikupljali uzorke vode tokom učešća na trci dugoj 2.000 milja, naučnici su došli do saznanja da je zagađenje mikroplastikom u britanskim obalnim vodama 100 puta veće nego pre šest godina.

Naučnici koji su proučavali uzorkovanu vodu otkrili su da je nivo mikroplastike u vodi do 100 puta veća od nivoa koju su pokazali podaci koje je prikupio Centar za životnu sredinu, ribarstvo i nauku o akvakulturi (Cefas) 2017. godine.

Pročitajte još:

Zagađenje voda jedan je od najvećih izazova naše generacije. Oprema korišćena za prikupljanje podataka omogućila nam je da uhvatimo mnogo manje čestice – tako da smo dobili tačniju sliku o tome gde je i koliko je mikroplastike. Vremenom će značajno poboljšati naše razumevanje izazovnog problema mikroplastike u našoj vodi”, objasnila je dr Fej Koučer.

U mikroplastiku spada svaki komad plastike manji od pet milimetara kao što su vlakna od odeće, perlice, plastične granule i komadići polomljene plastike. Za mikroplastiku se govori da su to sitne „mrlje“ koje se kreću u vodenim površinama i značajno mogu da naštete vodenom ekosistemu, jer ih je teško pratiti, a samim tim i ukloniti.

Energetski portal

Utvrđene dalje aktivnosti na poboljšanju kvaliteta vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay (Foto-Rabe)
Foto: Vlada Republike Srbije

Na Radnoj grupi za sistemsko rešavanje pitanja zaštite vazduha, kojoj se predsedavala premijerka Ana Brnabić, analizirani su koraci koje su uradili operativni timovi od prošlog sastanka.

Problem zagađenosti vazduha podeljen je na četiri osnovna segmenta: individualna ložišta, saobraćaj, energetska efikasnost i izvori zagađenja vazduha iz poljoprivrede.

Na sastanku su utvrđeni dalji koraci koji se odnose na pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta lošijeg kvaliteta u 10 jedinica lokalne samouprave, kao što su Beograd, Niš, Kragujevac i druge, koje spadaju u najzagađenije kada je reč o PM česticama.

Predsednica Vlade naglasila je da je neophodno ustanoviti šta će biti dodatni efekti većeg pošumljavanja i istakla da već sada postoje konkretni rezultati, ali da je namera da se mnogo više uradi u budućnosti.

Pročitajte još:

Članovi Radne grupe usaglasili su se da se u naredna 24 meseca izvrši gašenje kotlarnica u javnim institucijama koje trenutno koriste ugalj, mazut i lož-ulje za grejanje, a za koje postoje tehničke mogućnosti priključenja na sistem daljinskog grejanja ili na gasovod.

Prema rečima premijerke, javnosti će uskoro biti predstavljen čitav Akcioni plan koji prati Program zaštite vazduha u Srbiji za period od 2022. do 2030. godine, kako bi uvideli konkretne projekte koji se sprovode.

Takođe, članovi Radne grupe konstatovali su da je za domaćinstva jedno od rešenja subvencionisan prelazak na ekološke načine grejanja, a kada je reč o smanjenju zagađenja koje nastaje iz saobraćaja tokom ove godine biće postavljeno 10 novih elektropunjača na auto-putevima.

Na sastanku je istaknuto da će se intenzivno raditi na tome da se svim građanima finansijski olakša prelazak na ekološki prihvatljive energente koji ne zagađuju vazduh.

Energetski portal

Danas počinje prijavljivanje za davanja po hektaru

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (James Baltz)

Javni poziv za davanja po hektaru u iznosu od 9.000 dinara danas je raspisan, a poljoprivredni proizvođači će svoje zahteve moći da podnose do 31. maja.

Neće biti čekanja zatvaranja javnog poziva, već će poljoprivrednicima sredstva biti isplaćivana odmah po obradi zahteva, kako bi što pre došli do novca koji im je potreban za setvu, navodi se na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Subvencija po hektaru iznose 6.000 dinara plus 3.000 dinara regres za gorivo.

Kako bi što veći opseg poljoprivrednika mogao da dobije ovu vrstu podsticaja, ove godine je pomeren datum preseka stanja registrovanih gazdinstava i produžen sve do kraja trajanja Javnog poziva.

Pročitajte još:

Ranije je bilo propisano da za ovu vrstu subvencija mogu konkurisati poljoprivredna gazdinstva koja su bila registrovana do septembra prethodne godine.

Poljoprivredni proizvođači za subvencije mogu se prijaviti preko eAgrara.

Energetski portal

Objavljene nove cene goriva

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 7. aprila 2023. godine do 14. aprila 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 186,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 180,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

Energetski portal

Robne rezerve otkupiće do 50.000 tona merkantilne pšenice

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije usvojila je Zaključak kojim je data saglasnost da Republička direkcija za robne rezerve otkupi do 50.000 tona merkantilne pšenice, rod 2022. godine, po ceni od 28 dinara po kilogramu, plus PDV.

Merkantilna pšenica, koja će biti otkupljena od fizičkih lica – nosilaca registrovanih poljoprivrednih porodičnih gazdinstava u količini do 100 tona po poljoprivrednom gazdinstvu, treba da je domaćeg porekla, zrela, zdrava, bez bilo kakvih naznaka plesni, stranih mirisa i ukusa i pogodna za ljudsku ishranu. Takođe, neophodno je da bude nezaražena pšeničnim bolestima i štetočinama.

Vlada je usvojila Uredbu o utvrđivanju plana upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije do 2027. godine, kojom se utvrđuje program mera koje je potrebno sprovesti do te godine radi dostizanja postavljenih ciljeva životne sredine definisanih za sva vodna tela površinskih i podzemnih voda. Izrada Plana je i deo procesa primene Okvirne direktive o vodama Evropske unije.

Upravljanje vodama u Srbiji odvija se kroz izradu i sprovođenje ključnih planskih dokumenata – planova kojima se uređuje zaštita od štetnog dejstva voda, kao i planova kojima se uređuje zaštita voda, odnosno plana zaštite voda od zagađivanja i programa monitoringa.

Pročitajte još:

Na sednici je usvojena Uredba o proglašenju specijalnog rezervata prirode „Uvac”, čime se obezbeđuje očuvanje atraktivnih, spektakularnih morfoloških osobenosti ovog područja.

Prisustvo jedne od najređih vrsta lešinara kod nas, Beloglavog supa, ovom području daje posebnost, dok visoke litice Uvca nastanjuju strogo zaštićene biljne vrste – orhideje: vrećasti kaćun, kaćun i medeni kaćunak, kao i niz drugih biljaka, riba, ptica, sisara…

Donošenjem Uredbe ostvaruje se niz pozitivnih efekata u domenu ciljeva utvrđenih Prostornim planom Republike Srbije, strateškim dokumentima u oblasti zaštite prirode, životne sredine i održivog razvoja i međunarodnim ugovorima i programima, a pre svega povećanje površine zaštićenih područja i zaštita biodiverziteta i geodiverziteta, posebno ekološki značajnih područja.

Energetski portal

Sneg i mraz u prethodnom periodu nisu drastično oštetili voće, povrće i ratarske kulture

Foto-ilustracija: Pixabay (Luster2739)
Zima u ravnici-Marina Stančević

Veliku glavobolju početkom proleća poljoprivrednicima zna da zada mraz. Zbog toga su mnogi strahovali kako će sneg i niske temperature u aprilu uticati na njihovu proizvodnju. Prema rečima stručnjaka, vreme koje smo imali protekla dva dana nije uslovilo ozbiljnija oštećenja na voću, povrću i ratarskim kulturama.

U fabrici na otvorenom rizik od gubitka prinosa je prisutan čitave godine. Ipak, najveća strepnja voćara u proleće je pojava niskih temperatura, zbog kojid dolazi do izmrzavanja voćaka i cvetova.

„Od 2012. godine, kada smo imali temperatrue od -29, -30 stepeni pokazuje se da zapravo najveće štete u voćnjacima nastaju od poznih prolećnih mrazeva. Ove godine je u januaru i februaru bilo dosta toplo za to doba godine i pupoljci su počeli jače da se razvijaju“, kaže Zoran Keserović, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Niske temperature, objašnjava, obično dolaze u trećoj dekadi marta i prvoj dekadi aprila, što se dogodilo i sada.

„Imali smo mraz u noći između 28. i 29. marta i tada se desilo nešto što se nije dešavalo u poslednjih 30-ak godina. Obično su voćne vrste koje imaju osetljivije pupoljke kao što su breskva, kajsija, trešnja izmrzavale u ravnici. Ove godine se desilo obrnuto, da su u ravnici ostale i breskve i kajsije, eventualno negde u okolini Beograda gde su voćnjaci u depresiji. Ali smo imali potez Fruške gore koji se vodio kao otporan, oko Male Remete, Jarka, Iriga gde su na nadmorskoj visini od 250-300 metara imali značajno izmrzavanje kajsije. Po našoj analizi i preko 95 posto“, navodi naš sagovornik.

Pročitajte još:

„Ovde je došlo do izmrzavanja mađarske sorte trešnje, ali je oblačinska višnja ostala. Objašnjenje za to je da ovo nije bio radiacioni, već agresivni mraz. Tamo gde je vetar naneo niske temperature došlo je do oštećenja. Imali smo oštećenje delimočno u okolini Čačka. Tu je izmrzavanje bilo oko 45-50 posto. Sa ovim mrazem koji je bio u sredu i četvrtak ujutru smo dobro prošli, jer se temperature nisu značajno spustile da bi mogle da ugroze osetljive voćne vrste“, ističe Keserović.

Negativne posledice trenutnih niskih tempratura mogle bi da budu slabo oprašivanje i oplodnja.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Nema leta pčela, a proizvođači nemaju naviku da unose bumbare u plantaže. Bumbari lete na nižim temperaturama. Ali, s obzirom da je proteklog vikenda bilo lepo vreme možda je to bilo dovoljno da završi oprašivanje i oplodnja. Ponekad je za ovaj proces potrebno samo nekoliko sati“, objašnjava naš sagovornik.

U pojedinim voćnjacima je, kaže, bilo delimičnog izmrzavanja jabuke, ali se to neće odraziti mnogo na ukupan prinos.

„Ono što je moja procena je da će i pored šteta koje su pretrpeli određene voćne vrste, ako u narednom periodu, a ne vidim da može da dođe do pojave veoma niskih temperatura u periodu precvetavanja, ovo biti jedna od rodnijih godina u Srbiji posle 2013. i 2018“, kaže Keserović.

U narednom periodu voćari treba da obrate pažnju na eventualnu pojavu bakterioza, koje su posledica strestnih situacija, a nagle promete temperature to jesu.

Niske temperature i proizvodnja povrća

Niske temperature i sneg nisu naneli značajnije štete u proizvodnji povrća na otvorenom polju.

„Na otvorenom se uglavnom nalaze povrtarske vrste koje imaju male biološke zahteve za uslove uspevanja i jako dobro podnose niske temperature kao što su crni luk iz arpadžika, beli luk iz čenova, spanać… Još nisu nikle posejane korenaste povrtarske vrste“, kaže Žarko Ilin, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Štete, dodaje, mogu nastati u narednih nekoliko dana, ukoliko dođe do novih mrazeva.

Foto-ilustracija: Pixabay (deranho)

„Od 30 godina, što je referentni period Svetske meteorološke organizacije, 18 godina je sa mrazom u prvoj dekadi aprila. Ove godine se temperature kreću od -1 do -9 stepeni. Te temperature mogu naneti štetu u proizvodnji rasada u raziličitim oblicima i tipovima zatićenih prostora, pogotovo u objektima bez dodatnog zagrevanja. U objektima sa dodatnim zagrevanjem će se trošiti znatno veća količina energije i to će svakako povećati troškove proizvodnje rasada, a što će uticati i na konačnu cenu gotovog proizvoda koji će biti plasiran na tržištu“, objašnjava naš sagovornik.

Regioni ispod 200 metara nadmorske visine su kritičniji za pojavu niskih temperatura i mrazeva u ovom periodu.

„To su mesta gde je, pre svega, u proizvodnji rasada neophodno obezbediti dodatnu zaštitu neposrednim pokrivanjem biljaka tekstilom u objektima bez dodatnog zagrevanja ili povećanjem zagrevanja u objektima gde ono postoji. Da ne bi došlo do oštećenja malih, nežnih biljčica u fazi kotiledonih listića za proizvodnju na otvorenom ili već pripremljenog rasada paradajza, paprike, lubenice, krastavca, dinje za proizvodnju u zaštićenom prostoru koji je sada u fazi pet, šest dobro razvijenih listova i korena i čvrstog stabla. Kod takvog rasada temperature u objektu ne bi smele da padnu ispod 12 stapeni“, kaže Ilin.

Kod objekata tunelskog tipa kod kojih nije dobro urađena statika može doći do urušavanja usled težine snega.

„Ipak, treba znati da te količine snega moraju biti znatno iznad 50 centimetara. Ove godine, po mojim informacijama, se na svu sreću to nije desilo. Urušavanje objekata nanosi veliku štetu proizvođačima. Samo u ceni to je do 15 do 25 evra po metru kvadratnom samo za noseću konstrukciju i foliju. Kada se to javi potrebno je dodatno zagrevanje unutra kako bi se sneg topio i skliznuo sa plastične folije, skidanje snega sa plastične folije, a ponekad je potrebno i seći foliju i to je trošak od jednog evra po metru kvadratnom, što nije malo“, objašnjava naš sagovornik.

„Sneg je obično prosečne mase po kubnom centimetru od 1,5 do dva grama. Ovaj je bio znatno veće mase, jer je bio izuzetno vlažan i težak, pa je u jednom kubnom centimetrju bilo i preko 2,5 grama. Postojao je rizik da dođe do rušenja niskog zaštićenog prostora, ali, ponavljam, po mojim saznanjima to se na svu sreću nije dogodilo“, kaže Ilin.

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: RTS