Home Blog Page 16

Deopinija ,,Duboko“ stabilizovana, ali vanredna situacija ostaje

Foto-ilustracija: Unsplash (katie-rodriguez)
Foto-ilustracija: Unsplash (documerica)

Održan je sastanak Koordinacionog tela deponije „Duboko“, gde je zaključeno da vanredna situacija ostaje na snazi dok se ne ispune svi uslovi za njeno ukidanje. Odlučeno je da će se dozvoliti deponovanje neopasnog komunalnog otpada iz opština osnivača koje su izmirile svoje finansijske obaveze prema gradu Užicu i JKP „Duboko“.

Predrag Gavović, pomoćnik gradonačelnice Užica, istakao je da je sanirano i stabilizovano 90 odsto tela deponije, što omogućava prihvatanje otpada u skladu sa zakonskim regulativama. Intenzivno se radi na pripremi dokumentacije za neophodne dozvole i uskoro će biti odabran izvođač za proširenje deponije i izgradnju novih postrojenja. Sanacijom oštećene lagune sprečiće se odlazak procednih voda u Turski potok, navodi se na sajtu grada.

Momir Milovanović, direktor JKP „Duboko“, naveo je da je prepakovano i prekriveno zemljom 90 odsto deponije, za šta je utrošeno oko 189 miliona dinara. Kapacitet deponije se meri svakog novembra kako bi se uporedili podaci. Nastaviće se rad na sanaciji popucalih zidova lagune i cevovoda.

Pročitajte još:

Milovanović je naglasio da JKP „Komunalac“ Čačak, JP „Naš dom“ Požega i JP „Zelen“ Arilje neće moći da odlažu otpad dok ne izmire sve svoje obaveze. Branislav Mitrović, predsednik Skupštine grada Užica, potvrdio je da je stigla peticija sa oko tri hiljade neoverenih potpisa, ali je naglasio da zahtevi ne nude rešenja za zatvaranje deponije i da su potrebni jasni planovi za upravljanje otpadom.

Takođe, naglašeno je da je cilj ovih aktivnosti prevazilaženje trenutne situacije i izbegavanje stvaranja novih divljih deponija. Izvođač za proširenje tela deponije i izgradnju neophodnih postrojenja biće uskoro odabran, a celokupna procedura deponovanja otpada biće tretirana kao da je u pitanju potpuno novo telo deponije.

Energetski portal

Nove tehnologije farbanja automobila štede bateriju EV

Foto-ilustracija: Freepik (halayalex)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Nakon što su materijali za hlađenje postali široko rasprostranjeni u građevinarstvu, na red je došla i automobilska industrija. Hladniji automobili mogu smanjiti upotrebu klimatizacije i opterećenje motora i baterija električnih vozila tokom toplih dana.

Nakon godinu danaa testiranja, Nisan (Nissan) je predstavio inovativnu automobilsku boju koja ima za cilj održavanje niže temperature unutra vozila. Nova boja je razvijena je u partnerstvu sa kompanijom Radi-Cool, specijalistom za proizvode za radijativno hlađenje.

Kako navode ova automobilska boja uključuje metamaterijale, sintetičke kompozitne materijale sa strukturama koje poseduju svojstva koja se obično ne nalaze u prirodi.

Testiranje ove boje sprovedeno je na jednom aerodromu u Tokiju, koji je savršeno okruženje za sprovođenje evaluacije performansi boje u stvarnim uslovima visokih temperatura. Nisanova hladna boja je naneta na servisno vozilo Nisan NV100 kojim upravlja aerodromska služba All Nippon Airways (ANA).

Rezultat testa je pokazao smanjenje temperature spoljne površine do 12 stepeni Celzijusa i unutrašnje temperature do pet stepeni Celzijusa u odnosu na vozilo sa tradicionalnom automobilskom bojom. To utiče na poboljšanu efikasnost jer hladnija automobilska kabina pomaže u smanjenju opterećenja motora, ili u slučaju električnog vozila, povlačenja energije iz baterije.

Pročitajte još:

Susumu Miura, iz Nisanovog istraživački centar, koji je učestvovao u stvaranju materijala za smanjenje buke, posvetio se i tome da automobili budu hladniji i efikasniji.

„Moj san je da stvorim hladnija vozila bez potrošnje energije. Ovo je posebno važno u eri električnih vozila, gde opterećenje od rada klimatizacije leti može značajno da utiče na stanje napunjenosti baterije“, rekao je Miura.

Ovaj premaz je šest puta deblji o standardne automobilske boje ili preciznije oko 120 mikrona, što je još uvek veliki izazov za komercijalizaciju. Dok testiranje i razvoj traju u Nisanu se nadaju da će jednog dana ova boja biti ponuđena za specijalne porudžbine i u raznim bojama.

Energetski portal

Manje CO2 emisija i nesreća uz solarne panele iznad auto-puteva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Aleksandr Popov)

Solarna energija već je dokazala svoj potencijal da transformiše svet time što nudi energetsku sigurnost uz istovremeno smanjenje emisija gasova staklene bašte. Zbog toga ne čudi što se solarni paneli sada nalaze na krovovima, u sklopu agro-solarnih projekata ili u vidu nadstrešnica na parkinzima.

Jedino mesto na kome solarni paneli nisu poželjni jesu poljoprivredne parcele (izuzev agro-solarnih postrojenja), pa se postavlja pitanje hoće li čovečanstvo imati dovoljno površina na raspolaganju za izgradnju solarnih elektrana tako da zadovolji svoje potrebe za energijom?

Stručnjaci sa Kineske akademije nauka tvrde da rešenje može biti postavljanje solarnih panela iznad auto-puteva. Ovakva postrojenja donela bi višestruke koristi, a studija o njihovom potencijalu objavljena je u časopisu Earths Future.

Iako ovo nije prvi put da se solarni paneli iznad auto-puteva dovode u fokus, do sada nije bio poznat njihov pravi potencijal.

Kineski naučnici navode da bi ovakva postrojenja godišnje mogla da proizvedu preko 17.000 TWh električne energije ( što je preko 60 odsto globalne godišnje potrošnje električne enerije u 2023. godini) i smanje emisije ugljen-dioksida za 28 odsto. Kao dodatnu prednost ističu i smanjenje saobraćajnih nezgoda i prevenciju oko 150.000 smrtnih slučajeva godišnje jer bi solarni paneli štitili vozače od nepovoljnih vremenskih uslova.

Pročitajte još:

Uz to, solarne elektrane iznad auto-puteva koristile bi već postojeće puteve, dalekovode i ostalu neophodnu infrastukturu, pa ne bi bilo dodatnih troškova prilikom njihove izgradnje. Dobra strana ovakvih projekata je i to što se mogu prostirati na velikim površinama bez potrebe da uzurpiraju ogromna prostranstva obradivog zemljišta.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Stručnjaci dodaju da bi auto-puteve trebalo da posmatramo kao strateški važne zone za postavljanje solarnih panela imajući u vidu da Zemlju pokriva više od 3,2 miliona kilometara auto-puteva — dovoljno asfalta da se obavije oko ekvatora 251 put.

“U toku su globalni napori da se diversifikuju ekološki održive strategije za solarne instalacije kako bi se poboljšala dostupnost zelene električne energije. Ovde predlažemo inovativnu strategiju za pokrivanje autoputeva pomoću fotonaponskih panela i procenu njihovog potencijala za proizvodnju električne energije i društveno-ekonomske koristi”, navodi se u studiji.

Najveći potencijal koncentrisan je u ili oko gusto naseljenih i visoko razvijenih oblasti istočne Kine, zapadne Evrope i istočnog dela SAD-a. Kina bi na auto-putevima godišnje mogla da proizvodi 3.650 TWh solarne električne energije, zemlje Evropske unije 2.087 TWh, a SAD 2.000 TWh.

Nekoliko pilot projekata solarnih postrojenja na auto-putevima u Kini, SAD-u, Nemačkoj, Austriji i Švajcarskoj već je pokazalo tehničku izvodljivost korišćenja solarne energije za snabdevanje električnom energijom odmorišta i tunela na auto-putu, tvrde stručnjaci.

Milena Maglovski

Ulaganje u održivo upravljanje OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (tim-van-der-kuip)
Foto: Lljubaznošću Milene Popović Martineli

Zelenu tranziciju energetskog sektora Srbija će postići kroz povećanje obnovljivih izvora energije, unapređenje elektroenergetskih mreža i energetskih skladišta, promovisanje goriva sa nultom emisijom ugljen-dioksida i postepenim ukidanjem fosilnih goriva.

Cilj je da se sektor transformiše u održiv, efikasan i inkluzivan sistem, koji je prilagođen i otporan na klimatske promene, uz značajno povećanje energetske efikasnosti i poštovanje načela pravedne tranzicije. O podršći Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), izazovima koje donosi energetska tranzicija i planovima razgovarali smo sa Milenom Popović Martinelli, pomoćnicom direktora u Sektoru za implementaciju klimatskih politika – Zapadni Balkan.

Koje izazove zelene tranzicije prepoznajete i kako EBRD podržava napore Srbije u ovoj tranziciji?

– Jedan od ključnih prioriteta EBRD-a u Srbiji je podrška ubrzanju energetske ULAGANJE U ODRŽIVO UPRAVLJANJE OIE tranzicije uz obezbeđenje energetske sigurnosti, podsticanje ekonomskog rasta i socijalnog razvoja. EBRD je angažovan u mnogim složenim aspekatima dekarbonizacije. Ulažemo u obnovljive izvore energije i u martu ove godine smo podržali projekat Pupin, vetropark od 94,4 MW. Pupin je druga faza razvoja vetroparka Kovačica (koji smo takođe sufinansirali još 2017. godine) i prvi je koji je dostigao finansijsko zatvaranje među ponuđačima na prvim aukcima za dodelu tržišnih premija. Podržavamo i rekonstrukciju Vlasinskih hidroelektrana, sa ciljem produženja korisnog veka i povećanja instaliranog kapaciteta, što je značajno kako za snabdevanje, tako i za balansiranje obnovljive energije u zemlji.

Prepoznajemo da je energetski sektor pogođen klimatskim promenama i podržavamo naše klijenate u usklađivanju poslovnih modela i operacija sa načelima niskougljeničnog i klimatski otpornog razvoja. Prepoznajući ulogu EPS-a u naporima Srbije da se dekarbonizuje, EBRD pruža podršku preduzeću u razvoju akcionog plana za dekarbonizaciju u skladu sa nacionalnim zelenim ambicijama, kao i proceni uticaja koje klimatske promene mogu imati na poslovanje.

Pored toga, kroz naše inicijative za pravednu tranziciju, podržavamo Vladu u razumevanju uticaja energetske tranzicije na najpogođenije regione i zajednice. Radimo na identifikovanju i prioritizaciji specifičnih intervencija, kako bi se osiguralo da tranzicija bude pravedna i inkluzivna.

U fokusu:

Koliko su investitori zainteresovani za ulaganja u obnovljive izvore energije u Srbiji?

– Srpsko tržište obnovljivih izvora energije pokazalo se kao vrlo konkurentno i investitori prepoznaju potencijal. Adekvatan regulatorni okvir, sa jasno definisanim planom i ciljevima, preduslov je za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. Srpsko tržište je demonstriralo da ispunjava ključne uslove tokom aukcija za dodelu tržišnih premija, gde su ponude za električnu energiju iz vetroloektrana značajno premašile raspoloživu kvotu, pri čemu su ponude bile konkurentne i znatno ispod maksimalne cene. Sa trogodišnjim planom Srbije da dodeli 1.300 MW kapaciteta na aukcijama i ciljem da do 2030. godine dostigne 45 odsto proizvodnje elektične energije iz obnovljivih izvora energije, očekujemo da će mnogi primeniti nove investicije na tržištu.

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Da li postoje i drugi aspekti tranzicije za koje smatrate da su značajni, kojima će EBRD posvetiti posebnu pažnju u narednom periodu?

– Proizvodnja obnovljive energije je ključna za dekarbonizaciju energetskog sektora, ali uspešna tranzicija zahteva holistički pristup usmeravanjem i na druge prioritetne oblasti. Postoji koncenzus da je pitanje mogućih ušteda energije tj. energetske efiksanosti potrebno hitno adresirati. Ovo se vidi i kroz implementaciju projekata energetske efikasnosti u javnim i stambenim zgradama.

EBRD se izdvaja kao međunarodna finansijska institucija koja poklanja posebnu pažnju energetskoj sanaciji stambenih (više porodičnih) zgrada, uključujući i zgrade sa najlošijim energetskim performansama. U saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike pripremamo Javni ESCO projekat, koji predstavlja inovativni model sa značajnim uticajem i obuhvatom, merenim u milionima, a ne hiljadama kvadratnih metara. U okviru prvog javnog poziva za sprovođenje projekta, energetska sanacija će obuhvatiti do 1,1 milion kvadratnih metara u stambenim zgradama koje su priključene na daljinsko grejanje u 14 gradova Srbije. Javni ESCO projekat će omogućiti istovremeno sprovođenje mera energetske efikasnosti u energetski najneefikasnijim stambenim zgradama širom zemlje i poslužiće kao osnova za prelazak sa paušalne naplate na naplatu po potrošnji toplotne energije. To će doprineti značajnoj uštedi energije i smanjenju emisija i zagađenja, čime će se poboljšati kvalitet vazduha u brojnim lokalnim samoupravama u Srbiji.

Kakvu pomoć i podršku pruža EBRD u pripremi i sprovođenju aukcija za solarne i vetroelektrane?

– EBRD je uz podršku Švajcarskog državnog sekretarijata za ekonomske poslove imala značajnu ulogu u sprovođenju aukcija za dodelu tržišnih premija. Podržali smo Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije u sprovođenju konkurentnih nabavki za projekte obnovljive energije i regulatornoj reformi u energetskom sektoru kako bismo olakšali uvođenje aukcija, što je kulminiralo uspešnom dodelom 400 MW vetro kapaciteta i 25 MW solarnih kapaciteta u leto 2023. godine. Prve aukcije za dodelu tržišnih premija po modelu dvostranog ugovora o razlici u ceni će pomoći u razvoju preko 700 MW novih zelenih energetskih kapaciteta u Srbiji. Aukcije su sprovedene u skladu sa najboljom evropskom praksom. Prelazak na tržišne premije omogućava bolje upravljanje troškovima i sveobuhvatnu veću korist za celokupni energetski sistem. Što se tiče sledećeg kruga aukcija, možemo očekivati da će kapaciteti biti određeni u skladu sa trogodišnjim planom koji definiše kvotu od 300 MW za vetroelektrane i 100 MW za solarne elektrane.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala AGOSOLARNA ENERGIJA I OIE.

Kako let modernih aviona utiče na klimu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Mika Ruusunen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ross Parmly)

Avio-industrija nalazi se pred značajnim izazovima usled klimatskih promena, zbog čega se kontinuirano radi na pronalaženju inovacija i unapređenju postojećih tehnologija. Ipak, složenost različitih uticaja na pojačavanje klimatskih promena, dovodi i do zahtevnijeg osmišljavanja rešenja za njihovo zaustavljanje.

Dok se pronalaze rešenja za zaustavljanje jednog, dovodi se u pitanje da li su time otvorena vrata za nastanak nekih drugih negativnih uticaja.

Kako let modernih aviona utiče na klimu? U poređenju sa starijim komercijalnim avionima, moderni avioni dizajnirani su da lete na većim visinama. Razlog za povećanje visine leta, nalazi se u podatku da se na taj način smanjuje potrošnja goriva jer je vazduh na takvim visinama ređi i pruža manji aerodinamički otpor. To dovodi ujedno do smanjenja emisija ugljen-dioksida.

Međutim, dok veće visine smanjuju potrošnju goriva i pomenute emisije, dovode do pojačavanja drugog problema u vezi sa klimatskim promenama – kondenzacioni tragovi.

Kondenzacioni tragovi, predstavljaju vidljive tragove kondenzovane vodene pare, a nastaju prilikom leta aviona od njegovih izduvnih gasova. Detaljnije, ovi tragovi nastaju kada topli i vlažni gasovi iz izduvnih cevi aviona dospeju u kontakt sa hladnijim vazduhom. Tada se para kondenzuje i stvara kapljice ili kristale leda, koji postaju vidljivi na nebu – tragovi aviona. Kako su na većim visinama uslovi drugačiji sa znatno nižom temperaturom i većim stepenom vlažnosti u atmosferi, ovi tragovi duže traju, pre nego što se raspadnu. Dalje, što se duže zadržavaju više doprinose zagrevanju atmosfere, zato što kao oblaci zadržavaju toplotu.

Pročitajte još:

Ovakvi zaključci dobijeni su na osnovu studije koju su sproveli naučnici sa Imperijalnog koledža u Londonu (eng Imperial College London), a koja je objavljena u Environmental Research Letters. Naime, sudija je analizirala više od 64.000 slučajeva kondenzacionih tragova, koristeći podatke sa satelita i informacije o letu aviona, sa ciljem da se ispita kako različiti tipovi aviona utiču na formiranje i trajanje ovih tragova.

Iako je studija iznela sugestiju da bi smanjenjem emisija čvrstih čestica u izduvnim gasovima moglo da se utiče na dužinu trajanja kondenzacionih tragova, ona ostaje na pretpostavci. Razlog jesu brojni faktori koji utiču na trajanje i intenzitet ovih tragova, zbog čega studija predstavlja samo uvod u naredna istraživanja koje je potrebno sprovoditi, kako bi se pronašlo efikasnije rešenje za ovaj problem.

Katarina Vuinac

Solarna energija za rasvetu i poljoprivredna gazdinstva u Vojvodini

Foto-ilustracija: Unsplash (c.g.)
Foto-ilustracija: Unsplash (hibathulla-k)

U svrhu projekata energetske efikasnosti, Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Bojan Vranjković, uručio je ugovore ukupne vrednosti 30,1 milion dinara za realizaciju projekata štedljive rasvete u javnim ustanovama i primenu solarne energije na poljoprivrednim gazdinstvima na teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Naglasio je da je 20 miliona dinara bilo namenjeno ugradnji štedljive rasvete u 12 javnih ustanova. Ova podrška je višestruko korisna jer omogućava kvalitetniju rasvetu i značajno smanjenje potrošnje električne energije. Vranjković je naglasio da će se sprovođenjem ove mere godišnje uštedeti oko 430.000 kWh električne energije, što predstavlja smanjenje potrošnje za preko 70 odsto u odnosu na trenutno stanje.

Podsticaje za štedljivu rasvetu dobile su osnovne škole u Višnjićevu, Apatinu, Sremskoj Mitrovici, Knićaninu, predškolske ustanove u Bačkom Petrovcu i Senti, kao i Dom učenika u Kikindi. Takođe, podržani su i projekti domova zdravlja u Kuli, Novom Bečeju i Bačkom Petrovcu, kao i Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti u Vršcu, stoji na sajtu Pokrajinske Vlade.

Pročitajte još:

Pored navedenih 20 miliona, Pokrajinski sekretarijat je sa 10 miliona dinara sufinansirao nabavku opreme za proizvodnju električne energije za pokretanje pumpi za navodnjavanje na poljoprivrednim gazdinstvima. Podršku je dobilo 13 poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije Novog Sada, Srbobrana, Rume, Žitišta, Zrenjanina i Pećinaca.

„Naša zemlja ima izuzetno dobre predispozicije za korišćenje solarne energije i Pokrajinska vlada i resorni sekretarijat ovim konkursom nastavljaju da podstiču njenu primenu u oblasti poljoprivrede,“ izjavio je Vranjković.

Na kraju, sekretar Vranjković je najavio da će u narednom periodu javne ustanove moći da apliciraju za sredstva za primenu obnovljivih izvora energije i ugradnju kotlova sa većim stepenom korisnog dejstva, dok će lokalne samouprave moći da konkurišu za sredstva za razvoj saobraćaja i putne infrastrukture.

Energetski portal

Termoblok B3 na mreži ne pre proleća? – Traži se novi FIDIC inženjer

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za konsultantske usluge FIDIC Inženjera na projektu izgradnje TEKO B3.

 Iz objektivnih razloga na Projektu (novog termobloka B3 u Kostolcu) je došlo do kašnjenja, što će, zbog iscrpljenja ugovorenog obima usluge sa sadašnjim FIDIC inženjerom, koji će tu ulogu obavljati u 3 kvartalu 2024. godine, dovesti do potrebe ugovaranja nove usluge FIDIC inženjera – navedeno je u tehničkoj specifikaciji posla procenjenog na skoro 135 miliona dinara (oko 1,2 mil EUR).

Samim tim, dodaje se, očekivani početak ove usluge je okvirno počev od poslednjeg kvartala 2024. godine.

Kako se navodi, odlaganja realizacije radova došlo je zbog epidemije izazvane virusom COVID-19, kao i mnogih drugih uticaja, delom kao posledica “više sile“, a i niza drugih razloga.- Shodno tome u ovom trenutku nije moguće priložiti aktuelan termin plan realizacije Projekta, ali je moguće predvideti da okviran završetak aktivnosti na realizaciji projekta na osnovu poslednjeg dostavljenog plana radova od strane izvođača (kineska kompanija CMEC), ne bi trebalo da bude duži od šest meseci od dana početka realizacije usluga definisanih ovom konkursnom dokumentacijom – stoji u dokumentu.

Izvršenje usluge Fidic inženjera po ovom ugovoru planirano je okvirno do kraja 2025. godine, a tender je otvoren do 6. septembra.

Pročitajte još:

Podsetimo, Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović kazala je prošlog meseca da se očekuje da pre avgusta počnu funkcionalne probe oko bloka B3 Termoelektrane „Kostolac“, kako bi se sprovela garancijska ispitivanja.

Rečeno je da će novi termoblok snage 350 MW, prvi koji će biti pušten u rad u Srbiji od početka devedesetih godina prošlog veka, na mreži biti pre početka grejne sezone, dakle s jeseni.

Ugovor o izgradnji bloka B3 Vlada Srbije i EPS potpisali su sa kineskom kompanijom CMEC još 2013. godine. Radovi su počeli pet godina kasnije, a od tada rok za njihov završetak pomeran je više puta.

Izvor: eKapija

Šta je recikliranje asfalta na licu mesta?

Foto-ilustracija: Unsplash (jamar-penny)
Foto-ilustracija: Unsplash (fons-heijnsbroek)

Danas se svakodnevno grade putevi širom sveta, a recikliranje asfalta se pojavljuje kao neverovatno rešenje – ekonomski i ekološki potez koji, iako nije jednostavan, donosi brojne prednosti. Tehnologija hladne reciklaže na mestu (CIR) se već primenjuje u nekim delovima sveta. Na primer, CIR je široko prihvaćen u Kanadi, posebno u provincijama poput Alberta gde su hladne temperature izazov za tradicionalne metode izgradnje puteva. U Evropi, u zemljama poput Nemačke, Švedske i Francuske, CIR se koristi za održavanje i obnovu putne infrastrukture. U Australiji, CIR se primenjuje za obnovu ruralnih i urbanih puteva, dok se u Japanu i Kini koristi za održavanje putne infrastrukture, i pored njih SAD.

U suštini, recikliranje asfalta je proces reciklaže puteva koji ne samo da štedi resurse već i smanjuje količinu otpada. Među najinovativnijim i najefikasnijim tehnikama je upravo hladna reciklaža na mestu (CIR), metoda koja omogućava obnovu postojećih materijala direktno na licu mesta, bez potrebe za uklanjanjem starog asfalta i njegovom zamenom novim.

Jedna američka kompanija nedavno je pokrenula prvu inicijativu za izdavanje kredita za recikliranje asfalta u Sjedinjenim Državama. Oni su prva kompanija koja nudi ovakve kredite industriji izgradnje puteva. Krediti su sada dostupni i pružaju organizacijama način da nadoknade svoje emisije ugljen-dioksida dok podržavaju ekološki prihvatljive prakse izgradnje puteva.

Ova tehnika rehabilitacije puteva omogućava ponovnu upotrebu postojećeg asfaltnog materijala na licu mesta, stvarajući novu površinu puta. CIR omogućava ponovno korišćenje 100 odsto asfalta, značajno smanjujući potrebu za novim, karbonski intenzivnim resursima.

Pročitajte još:

Glavni cilj projekta komapnije je primena CIR tehnologije za reciklažu. Priprema lokacije je jedan od ključnih koraka, koji uključuje čišćenje puta od otpada. Potom specijalizovane mašine uklanjaju gornji sloj asfalta, koji se zatim sakuplja i priprema za reciklažu. Ovaj brušeni asfalt se transportuje do jedinice za mešanje, gde se meša sa reciklažnim agensom, obično emulgovanim asfaltom, da bi se podmladio. Kada je reciklirani asfalt spreman, stavlja se nazad na površinu puta pomoću mašine za asfaltiranje i sabija kako bi se osigurala glatka i izdržljiva završna obrada.

Troškovi izgradnje mogu biti smanjeni za čak 40 odsto, što ga čini atraktivnom opcijom za manje opštine. U nedavnoj građevinskoj sezoni, kompanija po nazivu SurfaceCycle je sprečila ispuštanje gotovo 29.000 tona emisija ugljen-dioksida, što je postignuće jednako sadnji skoro milion i po stabala, kako prenose. Organizacije koje žele ispuniti ciljeve održivosti ili pokazati korporativnu odgovornost sada mogu ulagati u kredite koji direktno podržavaju održivi razvoj infrastrukture.

Energetski portal

Najtopliji jul u istoriji Srbije – u proseku, gotovo 6 °C topliji nego što je to nekada bio

Foto-ilustracija: Unsplash (Ant Rozetsky)
Foto-ilustracija: Unsplash (Neora Aylon)

Kako piše Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) u novom mesečnom biltenu, ovog jula, srednja temperatura vazduha u Srbiji bila je čak 24,9 °C – što ga čini najtoplijim julom od kad postoje merenja za Srbiju, tj. od 1951. godine.

Da bismo razumeli kolika je ovo zapravo brojka, uporedićemo je sa onim što je nekada u Srbiji bio jul, tj. sa normalom za period 1961-1990.

Naime, ako uporedimo brojke koje nudi RHMZ sa istoroijskim podacima sa Digitalnog atlasa klime Srbije, dobijamo rezultat da je ovaj ekstremni jul bio za čak 5,7 °C topliji od normale koja je važila pre samo nekoliko decenija, piše za Klima101 Irida Lazić, meteorološkinja.

U pitanju je ogromno odstupanje kada je u pitanju srednja vrednost, a iza nje se krije, između ostalog, ekstremni toplotni talas koji je u Srbiji trajao otprilike od 8. do 20. jula, u zavisnosti od lokaliteta.

U toku toplotnog talasa, bilo smo svedoci ne samo ekstremno toplim danima sa temperaturama do 40 °C u gradovima širom Srbije (izmerenih u hladu na visini od 2 metra), već i noći koje su bile znatno iznad granice za tropske noći, sa temperaturom koja danima nije padala ispod 20 °C.

Tu se posebno i nažalost izdvaja Vršac, u kojem je 14. jula bila izmerena najviša minimalna temperatura vazduha od kad postoje merenja u Srbiji: tokom te paklene noći, koja se izdvojila kao crvena mrlja u Srbiji zbog pojačanog fenskog efekta jugoistočnog vetra, temperatura nije pala ispod 31,2 °C.

U pitanju je samo vrh ledenog (ili bolje: vrelog) brega kada je u pitanju ovogodišnji jul, koji nam nedvosmisleno pokazuje kako izgleda ekstremno vreme u doba klimatskih promena.

U Beogradu je tokom jula bilo čak 20 tropskih noći

Prvi krivac za ovako vreo jul bio je anticiklon, odnosno polje visokog vazdušnog pritiska koji se tokom jula bio pozicionirao iznad jugoistočnog dela Evrope i Balkana, i onemogućio prodor hladnijeg vazduha sa severa.

Meteorolozi ovakve sisteme šaljivo opisuju kao trome cirkulacione sisteme koji se „parkiraju” iznad nekog područja, pa im treba duži vremenski period da se sklone i omoguće prolaz dinamičnijim sistemima koji donose promenu vremena sa zahlađenjem.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksic)

Anticklon možemo opisati kao veliki i težak lonac sa poklopcem koji donosi vedro, suvo i toplo vreme. Ovog jula, taj lonac pratila je i rerna: topao vazduh iz severne Afrike koji je dospeo na područje Balkana i Istočne Evrope preko mediteranske regije i doneo rekordne temperature.

Tu se nalazi i jedan važan uvid: ovaj toplotni talas se, naime, ne razlikuje od ostalih ako posmatramo poziciju i razvijenost anticiklona i polja pristiska koji je doveo do toplotnog talasa. Sve u vezi sa njim se uklapa u postojeća meteorološka saznanja; on je „normalan”.

Međutim, on se razlikuje po temperaturnim anomalijama, tj. temperaturnim rekordima koje smo osmotrili. Drugim rečima, sve je slično kao ranije u smislu fizičkih procesa koji su doveli do ovog toplotnog talasa, samo je drastično toplije usled klimatskih promena.

Evo jednog upečatljivog podatka: kako navodi RHMZ, tokom jula, najtoplije mesto u zemlji bio je – Beograd, u kojem je tokom jula prosečna temperatura bila čak 27,6 °C.

Ovako visokoj brojci kumovale su tropske noći, tokom kojih temperatura ne pada ispod 20 °C, a kojih je u prestonici, usled fenomena urbanog toplotnog ostrva, bilo više nego bilo gde drugde u Srbiji: čak 20 julskih noći bilo je tropsko u Beogradu.

Štaviše, prosečna minimalna temperatura vazduha u Beogradu bila je čak 21,4 °C.

Pročitajte još:

Krivac za ovako ekstremno vreme su klimatske promene, a ne (samo) prirodni procesi kao što je El Ninjo

Kako znamo da su za ovakvo vreme krive klimatske promene, a ne, primera radi, prirodna klimatska varijabilnost (pojave poput javnosti najpoznatijeg El Ninja)?

Mada se radi odgovora na ovo pitanje rade konkretne studije, kao što je ona koju je krajem jula objavila organizacija ClimaMeter, ali odgovor je i činjenica da su ovakva leta predviđena aktuelnim klimatskim modelima, koji za područje Srbije predviđaju češće i intenzivnije toplotne talase, a posebno tokom leta.

Photo-illustration: Pixabay

Pogledajmo kako se vreme razvijalo u poslednjih godinu dana. Prethodne godine, rekordne temperature na globalnom nivou bile su prouzrokovane kombinovanim efektom El Ninja i klimatskih promena – i što smo više zalazili u drugu polovinu 2023. godine, efekat El Ninja je jačao.

Kako je tada navela Svetska meteorološka organizacija, efekti El Ninja se najviše osećaju dva do pet meseci posle početka, tj. zagrevanja dela Tihog okeana.

Međutim, opažamo da se temperaturni ekstremi u 2024. nastavljaju, i nižu se jedan za drugim kao perle na ogrlici, što je direktna posledica klimatskih promena: nakon maksimuma tokom zime, efekat El Ninja se završio u proleće ove godine, ali klimatske promene nisu i neće, pa tako 2024. pretenduje da bude i toplija od 2023. koja je već bila rekordna.

Usled emisija gasova sa efektom staklene bašte povećala se ne samo srednja globalna temperatura, već je to dovelo i do većeg zagrevanja na regionalnom nivou, kao i do intenzivnijih i češćih ekstremnih događaja poput toplotnih talasa, suša, poplava i požara.

Mediteranski region, u koji spada i Srbija, jedan je od najugroženijih u svetu kada su u pitanju klimatske promene. Jedan od mnogobrojnih razloga je taj što se upravo ovo područje nalazi pod češćim uticajem anticiklona sa zapada, koji donose više temperature nego što je to bilo predviđeno „starom” klimom, i zaklanjaju nas od prodora hladnijeg vazduha – ovogodišnji jul bio je, drugim rečima, samo ekstreman primer jedne očekivane, i nažalost sve verovatnije pojave.

Jedini dugoročan odgovor na ovakva leta jeste ubrzano smanjenje emisija gasova staklene bašte, odnosno – napuštanje fosilnih goriva.

Izvor: Klima101

Automobilski gigant elektrifikuje budućnost

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Fousert)
Photo: Pixabay

Kompanija „Opel“ obeležila je veliki jubilej, 125 godina postojanja, a automobile koje su plasirali tokom celog životnog veka, razvijali su u naprednije varijante i dostigli svoj konačni cilj – da od 2028. godine proizvodi samo električna vozila.

Proslavu jubileja iskoristili su da predstave na koji to način planiraju da se pozicioniraju za elektrifikovanu automobilsku budućnost. Više od 7.000 posetilaca koji su doputovali u Riselshajm, imalo je priliku da iz prve ruke iza kulisa vidi kako „Opel“ kombinuje automobilsku tradiciju sa održivom budućnošću. Tokom dana otvorenih vrata posetioci su mogli da uživaju u vožnji sa Opel Corsa Rally Electric, a Opel Grandland i novi Opel Frontera imali su svoju javnu premijeru.

Jubilej „Opela“ pokazao da je da se ne zaustavljaju u novim idejama, pa su predstavljeni planovi za projekat “grEEn-campus”, novo globalno sedište „Opela“ i buduće sedište Stellantisa (njihove matične kuće) u Nemačkoj.

Ovaj prostor će potrebe za električnom energijom zadovoljiti iz obnovljivih izvora energije. Preko krovova će biti postavljen fotonaponski sistem sa oko 7.000 panela. Kako bi bili kompanija sa nultom neto emisijom ugljenika, koristiće efikasne tehnologije toplotne pumpe, dok će zelene površine biti navodnjavane kišnicom kako bi se smanjila potrošnja vode.

Pročitajte još:

„Projekat „grEEn-campus“ u Riselshajmu deo je naše posvećenosti korporativnoj društvenoj i ekološkoj odgovornosti u Stellantis-u. Sa ovim projektom, naš pristup ide daleko izvan radnog mesta: želimo da izumimo radne prostore sutrašnjice, ekološki odgovorne i potpuno prilagođene našim novim hibridnim i fleksibilnim načinima rada, na licu mesta i na daljinu“, rekao je ranije Ksavier Šere, glavni direktor za ljudske resurse i transformaciju Stellantis-a.

Brend iz Riselshajma i ranije je išao ispred svog vremena, pa je oprema za sve modele bila sigurnosni pojas kao standard od 1973. godine, tri godine pre nego što su sigurnosni pojasevi postali obavezni.

Njihovi inženjeri rano su uvideli da je elektromobilnost budućnost u odnosu na automobile sa unutrašnjim sagorevanjem. Prvi projekat elektromobilnosti bio je „Impuls“ 1989. i trajao je do 1999. godine. Prvi električni automobil pogodan za svakodnevnu vožnju je Opel Ampera, koja je 2012. godine proglašena automobilom godine u Evropi.

Energetski portal

Noćno svetlo – uzrok sve otpornijeg lišća drveća i gubitka biodiverziteta

Foto-ilustracija: Unsplash (Dmitry Ratuchny)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Huber)

Svetlosno zagađenje predstavlja ozbiljan ekološki problem sa kojim se suočava više od 80 odsto svetske populacije. Međutim, nije do kraja poznato na koje sve načine noćno svetlo utiče na biljke i životinje dovodeći do promena u ekosistemima, zbog čega su stručnjaci sa Kineske akademije nauka u Pekingu rešili da bace novo svetlo na ovo pitanje.

U studiji, objavljenoj u časopisu Frontiers in Plant Science, naučnici su želeli da odgovore na pitanje zbog čega je lišće biljaka u urbanim sredinama ređe oštećeno od strane insekata nego drveće u prirodi. Odgovor leži u urbanom noćnom osvetljenju koje je vremenom dovelo do promena u ključnim funkcionalnim osobinama lišća čineći ih čvršćim i žilavijim.

Poznato je da postoje sličnosti između prirodnog i veštačkog svetla, s tim što veštačko svetlo tipično ima ograničen spektar, specifične talasne dužine i osvetljenost u poređenju sa prirodnim svetlom. Stoga prekomerno noćno osvetljenje tokom dužeg vremenskog perioda može dovesti do toga da se biljka ne prilagodi. Naučnici su posumnjali da bi se biljke, koje su izložene visokom nivu veštačke svetlosti, fokusirale pre na odbranu nego na rast, proizvodeći čvršće listove sa više hemijskih odbrambenih jedinjenja i manje hranljivih materija.

Postoje studije koje ukazuju da je intenzitet noćnog osvetljenja premašio prag adaptacije biljaka, što je dovelo do promena u njihovim fiziološkim odgovorima.

Pročitajte još:

„Lišće koje nema oštećenja od insekata može usrećiti ljude, ali ne i insekte. Biljojedenje je prirodni ekološki process koji održava biodiverzitet insekata“, rekao je jedan od autora studije, dr Šuang Žang za Kineske akademije nauka.

Kako biljojedi (u prvom redu insekti) sve teže dolaze do hrane u urbanim sredinama, njihov opstanak je doveden u pitanje. Smanjena brojnost insekata dalje ugrožava opstanak ptica i drugih vrsta koje se njima hrane, što najzad dovodi do dramatičnog gubitka biodiverziteta i promena u ekosistemima.

„Opadanje brojnosti insekata je globalni obrazac primećen poslednjih decenija. Trebalo bi da posvetimo više pažnje ovom trendu”, rekao je Žang uz napomenu da je moguće da noćno svetlo i na drugi način doprinosi smanjenoj brojnosti insekata tako što ih, recimo, čini lakše uočljivim za grabljivice.

Stručnjaci upozoravaju da je visok intenzitet noćnog svetla štetan za protok energije od urbanih biljaka ka višim trofičkim nivoima, predstavljajući potencijalnu pretnju za održavanje biodiverziteta (npr. raznovrsnost artropoda, raznolikost ptica) u urbanim ekosistemima. Ipak, biće potrebna dalja istraživanja da bi se u potpunosti razumeli efekti veštačkog svetla.

Milena Maglovski

Potpisan Memorandum o razumevanju u vezi sa projektom izgradnje gasnog interkonektora Srbija-Rumunija

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)

Memorandum o razumevanju u vezi sa projektom izgradnje gasnog interkonektora sa ministrom energetike Rumunije Sebastijanom Burdužom, potpisan je između Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, a u ime Vlade Republike Srbije, i Sebastijana Burduže, ministra energetike Rumunije.

Izgradnjom gasovoda obezbediće se još jedan pravac snabdevanja prirodnim gasom, povezujući čvorište Mokrin u Srbiji sa transportnim gasovodom BRUA u Rumuniji.

Prema rečima ministarke, saradnja u oblasti energetike duže od pet decenija predstavlja važan oslonac sigurnosti snabdevanja električnom energijom za građane i privredu u obe države, o čemu govori i podatak da je u 2023. godini, 28 odsto ukupne razmene činila trgovina električnom energijom.

,,Potpisivanjem Memoranduma o razumevanju o izgradnji gasne interkonekcije Srbija-Rumunija, kapaciteta 1,6 milijardi kubnih metara, počinje nova etapa energetske saradnje naših zemalja. Zahvaljujuću povezivanju sa Rumunijom i Bugarskom, a u narednom periodu i sa Severnom Makedonijom, Srbija postaje nezaobilazna tranzitna zemlja i važan partner u obezbeđivanju energetske sigurnosti zemalja centralne i istočne Evrope kada je snabdevanje gasom u pitanju”, rekla je ministarka.

U Srbiji će ovaj dvosmerni gasovod za prenos prirodnog gasa biti dužine 13 kilometara, u Rumuniji približno 86 kilometara. Projektovan kapacitet je najmanje 1,6 milijardi kubika gasa, a deonica sa srpske strane biće završena do 2027. godine.

Pročitajte još:

Ovaj projekat predstavlja značajan korak u jačanju energetske bezbednosti obe zemlje i integraciji regionalnog tržišta diversifikacijom ruta snabdevanja.

Kako je istakao ministar energetike Burduža, Rumunija i Srbija su ovime napravile važan korak ka međusobnom povezivanju sistema za prenos prirodnog gasa. Memorandum predstavlja osnovu za obe zemlje da započnu investiciju BRUA-Mokrin.

,,Istovremeno, blisko sarađujemo na ubrzanju elektroenergetskih interkonekcija, imajući sve preduslove za potpuni završetak deonice Rešica-Pančevo u prvoj polovini 2025. godine. Neophodno je da energija lako teče između naših zemalja, obezbeđujući dve ključne stvari: pravo, konkurentno tržište koje će potrošačima doneti povoljnu cenu, zatim energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora snabdevanja. Ovi kombinovani elementi, kao i sama investicija u infrastrukturu, stvaraju poverenje i ekonomski rast, radna mesta i razvoj za ceo region’’, rekao je ministar.

Nakon potpisivanja Memoranduma održan je sastanak na kojem su osim ministara prisustvovali direktori energetskih preduzeća iz obe zemlje, a teme sastanka su bile potencijali za razvoj projekta reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 i Transbalkanski koridor.

Energetski portal

Ministarstvo: Neće biti ukidanja premija za mleko

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obavestilo je javnost da su informacije koje se šire o ukidanju premija za mleko u potpunosti lažne. Na društvenim mrežama i u Viber grupama, pojedine asocijacije proizvođača mleka šire ove dezinformacije, tvrdeći da će premije za mleko biti ukinute.

Na sastancima održanim u Vladi Republike Srbije i u Ministarstvu poljoprivrede, predstavnicima ovih asocijacija je jasno i direktno rečeno da premije za mleko neće biti ukinute. Uprkos tome, neki neodgovorni pojedinci iz tih asocijacija nastavili su sa širenjem lažnih informacija, pozivajući proizvođače na proteste. Ministarstvo veruje da su motivi tih pojedinaca drugačije prirode i da nemaju veze sa istinskim dijalogom za poboljšanje položaja proizvođača mleka u Srbiji.

Pročitajte još:

Ministarstvo je više puta naglasilo svoju otvorenost za dijalog sa svim sektorima poljoprivrede u Republici Srbiji, kako bi se došlo do prihvatljivih rešenja za probleme u poljoprivredi. Ministar dr Aleksandar Martinović, već je održao niz sastanaka sa mnogim asocijacijama poljoprivrednika i predstavnicima prerađivačke industrije.

Svesno širenje lažnih informacija koje unose nemir i paniku među proizvođačima mleka moraju biti zaustavljene na vreme. Udruženja koja nastavljaju sa širenjem ovih lažnih vesti sama su sebe isključila iz daljeg dijaloga sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, navodi se na sajtu resornog ministarstva.

Energetski portal

Modna industrija zaostaje u postizanju klimatskih ciljeva

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Felske)

Modna industrija ostaje u samom vrhu svetkih zagađivača i nema ozbiljnih tendencija da promeni svoje poslovne modele i učini ih održivijim.

Članovi globalnog pokreta „Modna revolucija“, koji promoviše ljudska i ekološka prava, odnosno ciljeve održive mode, objavili su novi izveštaj pod nazivom „Šta pokreće modu“ gde su analizirali 250 najvećih svetskih modnih brendova i rangirali ih prema transparentnosti podataka koji se tiču njihovog odnosa prema klimi i energiji.

Istraživanje je pokazalo da modna industrija značajno zaostaje u postizanju klimatskih ciljeva i još uvek se u velikoj meri oslanja na fosilna goriva, pri čemu 86 odsto kompanija nema javni cilj za ukidanje uglja, a 94 odsto je bez javnog cilja za obnovljivu energiju.

Skoro četvrtina najvećih svetskih brendova ne otkriva nikakve podatke o dekarbonizaciji svog poslovanja, što ukazuje na to da im rešavanje klimatske krize nije prioritet.

Za 145 brendova (58 odsto) nije jasno kakav je njihov napredak po pitanju smanjenja emisija gasova staklene bašte. Sa druge strane, manje od polovine (47 odsto) brendova otkriva da su posvećeni ciljevima za smanjenje emisija štetnih gasova koji su zasnovani na nauci, dok 42 odsto brendova otkriva i svoj napredak prema ovim ciljevima.

Pročitajte još:

Kada je reč o poreklu električne energije neophodne sa proizvodne procese, i tu su modne kompanije škrte na deljenju podataka. Manje od polovine (43 odsto) brendova je transparentno u pogledu nabavke električne energije na operativnom nivou, a još manje (10 odsto) na nivou lanca snabdevanja. Međutim, kako se fabrike velikih modnih brendova mahom nalaze u zemljama koje se u najvećoj meri oslanjaju na fosilna goriva, jasno je da obnovljivi izvori energije nemaju mnogo udela (ako ih uopšte imaju) u napajanju modne industrije.

Čak i takozvana „održiva“ odeća i dalje može biti proizvedena korišćenjem fosilnih goriva. Uticaj modne industrije na klimu uglavnom je ispitan kroz prizmu materijala koji se koriste u našoj odeći, a ne kroz proizvodne procese iza njih. Dok 58 odsto brendova otkriva ciljeve za korišćenje održivog materijala, samo mali procenat otkriva izvore energije u svom lancu snabdevanja, što znači da bi se „održiva“ odeća i dalje mogla proizvoditi u fabrikama koje pokreću fosilna goriva.

Prema najnovijim podacima, vrednost modne industrije procenjena je na preko 770 milijardi dolara i to je svrstava u jednu od najprosperitenijih grana industrije. Sa širenjem modne industrije raste i potražnja za fosilnim gorovima, što ukazuje na to da bi modni brendovi morali hitno da se okrenu obnovljivim izvorima energije kako bi doprineli smanjenju emisija gasova staklene bašte za 50 odsto do 2030. godine, poručuju iz pokreta „Modna revolucija“.

Milena Maglovski

EU pooštrava mere za industrijske emisije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija je ostvarila značajan napredak u svojoj politici zaštite životne sredine ažuriranjem Direktive o industrijskim emisijama (IED), koja stupa na snagu 4. avgusta 2024. i koja se razvila u Direktivu o industrijskim emisijama i emisijama iz uzgoja stoke. Revidirana direktiva je najvažniji deo u okviru Evropskog zelenog dogovora, sa ciljem drastičnog smanjenja emisija iz velikih industrijskih postrojenja i intenzivnog uzgoja stoke, kako i naziv govori.

Tokom protekle decenije, originalna Direktiva o industrijskim emisijama postavljala je standarde za kontrolu zagađenja iz industrijskih izvora. Međutim, pre dve godine je Evropska komisija predložila reviziju direktive kako bi se ispratili trenutni tokovi i kako bi bila modernizovana.

Ažurirana direktiva donosi stoga određene promene. Prvo, uvodi strože granične vrednosti emisija i proširuje svoju primenu na dodatne izvore zagađenja, uključujući rudarstvo metala i proizvodnju baterija velikih razmera. Očekuje se da će ovaj širi obuhvat značajno smanjiti emisije čestica PM2.5, SO2, NOX i NMVOC, sa ciljem smanjenja za 40 odsto do 2050. godine u poređenju sa nivoima iz 2020. godine, saopšteno je na sajtu Evropske komisije.

Pročitajte još:

Pored toga, direktiva nalaže elektronsko izdavanje dozvola, pojednostavljuje administrativne procese i pooštrava uslove za odobravanje odstupanja. Takođe, uvodi strože kazne za nepoštovanje pravila, uključujući novčane kazne od najmanje 3 odsto godišnjeg prometa EU za najteža kršenja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Orkhan Farmanli)

Prošireni su i propisi za najveće farme svinja i živine sa najvećim zagađenjem, koje čine oko 30 odsto takvih farmi u EU. Ove farme će sada biti podvrgnute pojednostavljenom sistemu izdavanja dozvola, što smanjuje administrativni teret uz održavanje efikasnog upravljanja životnom sredinom. Manje i organske farme svinja su izuzete iz ovih novih obaveza.

Osim toga, direktiva će poboljšati transparentnost putem Portala o industrijskim emisijama, koji je počeo sa radom 22. maja 2024. godine. Ovaj portal pruža sveobuhvatne podatke o industrijskim instalacijama i pojednostavljuje elektronsko izveštavanje operatera.

Države članice imaju rok od 22 meseca da prenesu revidiranu direktivu u nacionalno zakonodavstvo, dok će Evropska komisija usvojiti podzakonske akte kako bi pomogla u njenoj primeni. Izveštavanje o podacima na Portalu o industrijskim emisijama trebalo bi da počne 2028. godine.

Očekuje se da će implementacija revidirane Direktive do 2050. godine smanjiti emisije ključnih zagađivača vazduha za 40 odsto u poređenju sa nivoima iz 2020. godine.

Energetski portal

IPCC odobrio nacrte za prva dva izveštaja u sedmom ciklusu procene

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)
Foto-illustracija: Freepik (freepik)

Međuvladin panel za klimatske promene (IPCC) usvojio je skice Specijalnog izveštaja IPCC-a o klimatskim promenama i gradovima (eng. IPCC Special Report on Climate Change and Cities) i Metodološkog izveštaja IPCC-a za 2027. godinu o kratkotrajnim klimatskim faktorima (eng. 2027 IPCC Methodology Report on Inventories for Short-lived Climate Forcers).

Dogovoreni nacrt Specijalnog izveštaja o klimatskim promenama i gradovima pokriva trendove, izazove i prilike za gradove u kontekstu klimatskih promena, akcije i rešenja za smanjenje urbanih rizika i emisija, strategije za omogućavanje i ubrzavanje promena u gradskim sredinama, kao i specifična rešenja za različite vrste gradova i regione.

Ceo nacrt možete da pogledate ovde, a objava Specijalnog izveštaja planirana je za mart 2027. godine.

Metodološki izveštaj IPCC-a za 2027. godinu o kratkotrajnim klimatskim faktorima pružiće smernice za praćenje emisija kratkoročnih klimatskih faktora koji utiču na klimatske promene, sa nekoliko ključnih kriterijuma. Prvi kriterijum odnosi se na antropogene emisije, ali se među njima isključuju sekundarne supstance koje je izazvao čovek. Zatim, podaci koji se budu iznosili o emisijama biće nacionalni, što znači da će da se prikupljaju i sumiraju za celu teritoriju države. Takođe će biti godišnje emisije, što znači da se izveštaj radi na osnovu prikupljenih podataka za svaki kalendarsku godinu. Ovo je značajno jer omogućava praćenje promena tokom vremena i preciznije procene. Na kraju, za svaku vrstu emisije, izveštaj će prikazivati njenu količinu i jedinicama mase, kao što su kilogrami, metrične tone ili druge jedinice za merenje mase.

Više o nacrtu i vrstama emisija koje će biti obuhvaćene, možete da pogledate ovde. Očekuje se da će objava Metodološkog izveštaja biti u julu 2027. godine.

Pročitajte još:

Odobravanje nacrta je važno, zato što otvara mogućnost za narednu fazu – odabir autora koji će pisati pomenute izveštaje. Izradi Izveštaja doprinose hiljade ljudi iz celog sveta, a stručnjaci dobrovoljno kao autori IPCC-a procenjuju brojne naučne radove, kako bi ponudili na kraju sažetak najvažnijeg.

IPCC izveštaji značajni su za donosioce odluka u državi, kako bi se oslanjajući na podatke razvijala najbolja klimatska politika.

Ovi izveštaji se objavljuju na svakih pet do sedam godina.

U okviru prvog ciklusa procene, u avgustu 1990. godine i objavljen je Prvi izveštaj o proceni IPCCa, a ono po čemu je ostao zapamćen jeste isticanje da čovekove aktovnosti, pogotovo one koje doprinose emisijama staklene bašte, imaju značajan uticaj na globalno zagrevanje.

IPCC je trenutno u sedmom ciklusu procene, koji je formalno započet u julu 2023. godine.

Energetski portal