Home Blog Page 1547

Raspisan javni konkurs za dodelu bespovratnih finansijskih sredstava za projekte EE u javnim ustanovama na teritoriji AP Vojvodine

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

 

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine raspisao je 10. juna 2015. godine Javni konkurs za sufinansiranje realizacije projekata povećanja energetske efikasnosti u objektima javne namene.

Kako je navedeno u konkursu, sredstva za sufinansiranje realizacije projekata povećanja energetske efikasnosti dodeljuju se javnim ustanovama na teritoriji AP Vojvodine, a mogu se koristiti za unapređenje izolacionih karakteristika omotača zgrade i zamenu spoljašnje stolarije. Sredstva ne mogu biti iskorišćena za kupovinu polovnih materijala, plačanje poreza i administrativnih, carinskih, uvoznih taksi.

Kada je reč o kriterijumu za dodelu bespovratnih sredstava, izvršiće se bodovanje pristiglih prijava u osam kategorija, između ostalog i smanjenje emisije ugljen dioksida, smanjenje godišnje potrebne toplote za grejanje, smanjenje godišnjih toplotnih gubitaka sistema za grejanje, stepen razvijenosti lokalne samouprave.

Ukupan iznos sredstava namenjenih za projekte energetske efikasnosti iznosi 115 miliona dinara, a najveća dodeljena suma po projektu može biti 25 milona dinara.

Rok za učešće na konkursu je 30. jun 2015. godine.

Detaljne informacije o konkursu možete pogledati ovde.

Sandra Jovićević

Raspisan javni konkurs za dodelu bespovratnih finansijskih sredstava za projekte štedljive unutrašnje rasvete u javnim ustanovama u Vojvodini

Foto-ilustracija: Unsplash (Towfiqu barbhuiya)

 

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine raspisao je 10. juna 2015. godine Javni konkurs za sufinansiranje realizacije projekata štedljive unutrašnje rasvete u javnim ustanovama na teritoriji AP Vojvodine.

Sredstva za sufinansiranje realizacije projekata štedljive javne rasvete mogu se iskoristiti za zamenu postojećih svetiljki sa štedljivim izvorima svetlosti i pripadajuće opreme, zamenu postojećih svetiljki i montažu svetiljki sa štedljivim izvorima svetlosti i nabavku i montažu sistema za upravljanje unutrašnjom rasvetom sa pripadajućom opremom. Dodeljena sredstva ne mogu biti iskorišćena za kupovinu polovnih materijala i opreme, plaćanje poreza i taksi.

Kada je reč o kriterijumima za dodlejivanje sredstava, izvršiće se bodovanje na osnovu uštede električne energije na godišnjem nivou, smanjenja emisije ugljen dioksida na godišnjem nivou, načina realizacije projekata štedljive unutrašnje rasvete, garantnog roka svetiljki, sistema za upravljanje i pripadajuće opreme, stepena razvijenosti jedinica lokalne samouprave itd.

Ukupan iznos sredstava za projekte štedljive rasvete iznosi 45 miliona dinara, a svi zainteresovani mogu se prijaviti do 30. juna 2015. godine.

Detaljne informacije o konkursu možete pogledati ovde.

Sandra Jovićević

Predstavljeni BiH projekti iz oblasti elektroenergetike na forumu „16+1“

Foto-ilustracija: Unsplash (shane-rounce)

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine gospodin Mirko Šarović izjavio je za Fenu da je Bosna i Hercegovina kandidovala postojeće i potencijalne elektroenergetske objekte u Tuzli, Gacku, Zenici, kao i autoput Banja Luka – Mliništa na forumu o razvojnoj saradnji između 16 zemalja centralne i istočne Evrope i NR Kine „16+1“.

Gospodin Šarović je istakao da su ovi projekti naišli na odobravanje, kao i da se nada da će do kraja ove godine biti dogovoreno nekoliko pomenutih projekata. Prema njegovim rečima, na predstojećem sastanku koji će biti održan u Pekingu biće promovisani bosanski projekti, a tražiće se i rešenja za dobijanje garancija.

Ambasador Bosne i Hercegovine u NR Kini njegova ekselencija gospodin Boro Marić izjavio je da su sastanci prošli uspešno, kao i da je sada u planu borba za njihovu realizaciju.

Sandra Jovićević

Tačka predaje gasa evropskim potrošačima i dalje granica Turske i Grčke

Foto-ilustracija: Unsplash (roman-pentin)

 

Zamenik predsednika Upravnog odbora kompanije „Gasprom“ gospodin Aleksandar Medvedev izjavio je da je ova kompanija razgovarala o gasovodu „Turski tok“ sa predstavnicima Republike Srbije.

On je dodao i da nisu vođeni pregovori o promeni tačke predaje gasa, kao i da će tačka predaje ostati granica Turske i Grčke zbog toga što je bliža od Ukrajine evropskim potrošačima. Prema njegovim rečima, neće biti nikakvih problema kada je reč o izgradnji prve grane pomenutog gasovoda čija bi izgradnja trebalo da počne u junu ove godine.

Vrednost prve grane gasovoda „Turski tok“ biće oko 3,3 milijarde evra.

Sandra Jovićević

Otvoren peti Međunarodni sajam energetike ENERGA u BiH

energa_head

U Tuzli u Bosni i Hercegovini 9. juna 2015. godine počeo je peti Međunarodni sajam energetike ENERGA koji traje do 12. juna 2015. godine.

U okviru sajma biće održani paneli o razvoju sektora energetike u Bosni i Hercegovini, sistemima za merenje kvaliteta uglja, zaštiti metala i maziva. Biće održan i okrugli sto „Rudarsko-energetski i ekološki projekti“, kao i dodela priznanja učesnicima sajma.

U okviru ove manifestacije ušestvovaće preko 120 izlagača iz 11 zemalja iz Evrope i Azije, a akcenat sajma je na promovisanju energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Sandra Jovićević

foto: tuzlanskisajam.ba

Krajem jula početak realizacije projekta „Kostolac B3“

Foto-ilustracija: Unsplash (juniperphoton)

 

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić izjavio je na 15. Ekonomskom samitu da se očekuje da kredit za izgradnju termoelektrane „Kostolac B3“ bude aktiviran krajem jula ove godine.

On je istakao da će se nakon aktiviranja kredita započeti sa realizacijom ovog projekta, kao i da su u toku administrativne procedure za aktiviranje pomenutog kredita. Takođe je dodao da u Republici Srbiji 20 godina nije izgrađen novi termoenergetski objekat.

Podsetimo, 17. decembra 2014. godine potpisan je sporazum između Kine i Srbije o zajmu za drugu fazu projekta TE „Kostolac B3“ u vrednosti od 608 miliona dolara. Zajam je uzet na 20 godina, sa 7 godina grejs perioda i kamatom od 2,5 odsto.

Termoelektrana „Kostolac B3“ imaće snagu od 350MW, a za realizaciju ovog projekta predviđeno je 58 meseci. Sporazumom je predviđeno i proširenje kapaciteta kopa „Drmno“ sa 9 na 12 miliona tona uglja godišnje, što bi trebalo da bude završeno za 47 meseci. Kineskim zajmom finansiraće se oko 85 odsto realizacije ovog projekta, čija je ukupna vrednost 715,6 miliona dolara.

Sandra Jovićević

Sinhronizovan na mrežu Blok B2

pd tent eps

PD TENT saopštilo je da je Blok B2 nakon remonta priključen na elektroenergetsku mrežu 8. juna 2015. godine.

Glavni inženjer proizvodnje TENT B gospodin Ilija Radovanović izjavio je da je remont trajao 45 dana. On je dodao da je zamenjen i stavljen pod napon novi blok transformatora 725MVA, kao i da su zamenjena saća rotacionih zagrejača vazduha.

Gospodin Radovanović je istakao da blok radi sa snagom od 620MW.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

„Forum zelene industrije“ sredinom juna u PKS

privredna-komora-srbije-

U utorak 16. juna 2015. godine u prostorijama Privredne komore Srbije biće održan „Forum zelene industrije“.

Cilj foruma je da se uspostavi dijalog između državnih institucija koje kreiraju politiku iz oblasti zaštite životne sredine. U planu je da se izvrši procena trenutnih dometa ekoloških regulativa, uticaj na poslovanje kompanija i konkurentnost, ali i identifikovanje barijera u poslovanju reciklažne industrije.

Očekuje se učešće predstavnika Privredne komore Srbije, Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Agencije za zaštite životne sredine, Udruženja reciklera Srbije.

Skup organizuje Privredna komora Srbije u saradnji sa Udruženjem reciklera Srbije i Srpskom asocijacijom reciklera ambalažnog otpada.

Poziv

Agenda

Sandra Jovićević

foto: eps

Počeo tvining projekat o unapređenju pitanja klimatskih promena u Srbiji

tvining eko.minpolj.gov.rs

U utorak 9. juna 2015. godine održan je skup povodom tvining projekta „Uspostaljanje mehanizma za sprovođenje Uredbe o mehanizmu monitoringa“.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije gospođa Stana Božović izjavila je da je pitanje klimatskih promena značajno za Srbiju sa aspekta pridruživanja Evropskoj uniji, kao i da ova oblast mora biti usklađena sa evropskim zakonodavstvom. Ona je dodala da je ovaj projekat veoma značajan zbog toga što je njegov cilj uspostavljanje institucionalnog i zakonodavnog okvira za transpoziciju i sprovođenje Uredbe o mehanizmu monitoringa.

Kako je navedeno u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, cilj projekta je priprema potrebnog zakonodavnog okvira, uspostavljanje procedura i odgovornosti institucija Vlade što će obezbediti praćenje i izveštavanje o gasovima sa efektom staklene bašte. Projekat je počeo 18. maja 2015. godine, a sprovodi se u saradnji sa francuskim institucijama. Njegova vrednost je 1,2 miliona evra, a očekuje se da će da traje oko dve godine.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

U planu izgradnja kogeneracionog postrojenja u Sisku

Foto-ilustracija: Freepik (Racool_studio)

 

Italijanska kompanija „Mittelenergy“ ima u planu izgradnju kogeneracionog postrojenja na biomasu u Sisku u Hrvatskoj.

U planu je da ovo postrojenje koristi drvnu biomasu za proizvodnju toplotne i električne energije, a njegova snaga bi trebalo da bude oko 5MW. Sa izgradnjom ovog postrojenja započeće se tokom 2015. godine, a u planu je da bude završena za nešto više od godinu dana. Vrednost postrojenja iznosi oko 80 miliona evra.

Predsednik uprave kompanije „Mittelenergy“ gospodin Guieseppe Forlanelli izjavio je da je ova lokacija izabrana zbog povoljne klime za investiranje. On je istakao da će para koju bude proizvodila energana biti isporučivana kompaniji ABS, a dodao je i da će se projekt finansirati većim delom iz Evropske investicione banke. Takođe je istakao da su investitori iz Italije zainteresovani i za izgradnju više manjih energetskih objekata čija je ukpna vrednost oko 140 miliona evra.

Sandra Jovićević

Vršac dobija LED rasvetu

led rasveta elcombgd.rs

Opština Vršac saopštila je da će kroz projekat „Zelena svetlost za bezbednost i održivost puteva“ u Vršcu biti postavljeno 800 LED svetiljki i natrijumovih sijalica.

Kako je saopšteno, ovaj projekat podrazumeva zamenu živinih sijalica javne rasvete energetski efikasnim LED i natrijumovim svetiljkama, kao i revitalizaciju oko 100 stubova javne rasvete. U planu je postavljanje i „pametnog“ ormana koji će kontrolisati potrošnju.

Vrednost projekta iznosi oko 797 hiljada evra, a za zamenu sijalica je zadužena kompanija „Tehnika“ AD. Oko 85 odsto projekta finansira se uz pomoć IPA projekta prekogranične saradnje Srbije i Rumunije, dok su partneri projekta i Javno preduzeće za izgradnju, razvoj i uređenje grada i područja opštine „Varoš“ i opština Deta u Rumuniji.

Sandra Jovićević

foto: elcombgd.rs

Automobili u Evropskoj uniji smanjili emisiju ugljen dioksida

Foto-ilustracija: Pixabay (NoName_13)

 

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) saopštila je da su preliminarni podaci pokazali da su automobili prodati prošle godine u Evropskoj uniji ispuštali manje ugljen dioksida nego oni koji su prodati 2013. godine.

Navedeno da su ovakvi automobili ispuštali 2,6 odsto manje ugljen dioksida, odnosno za oko 7 grama manje nego što je projektovano kao cilj za smanjenje emisije ugljen dioksida za 2015. godinu. Automobili prodati prošle godine u Evropskoj uniji ispuštali su 123,4 grama ugljen dioksida po kilometru, dok granica za 2015. godinu iznosi 130 grama ugljen dioksida po kilometru što je dostignuto još 2013. godine. U planu je da do 2021. godine ova granica bude smanjena na 95 grama ugljen dioksida po kilometru.

Najviše automobile u Evropskoj uniji koristi dizel, čak 53 odsto, a najviše se koriste u Irskoj, Luksemburgu i Portugaliji. Vozila na dizel su efikasnija od vozila koja koriste benzin, međutim u poslednje vreme je i efikasnost vozila na benzin porasla tako da sada emituju samo 3 grama više ugljen dioksida po kilometru u odnosu na vozila koja koriste dizel.

Inače, 1995. godine vozila su emitovala 186 grama ugljen dioksida po kilometru, što je do sada smanjeno za oko 34 odsto. Najveći zagađivači vazduha su automobili koji se voze u Letoniji, Estoniji i Bugarskoj, dok najmanju emisiju ugljen dioksida imaju automobili u Grčkoj, Portugaliji i Holandiji. Takođe, tokom 2014. odine u Evropskoj uniji registrovano je oko 38 hiljada električnih automobila što je za 57 odsto više nego u 2013-oj  godini.

Sandra Jovićević

izvor: euractiv.rs

RWE gradi solarnu elektranu u Mađarskoj

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

 

Kompanija RWE koja poseduje jednu od najvećih termoelektrana u Mađarskoj „Matra“ počela je sa izgradnjom solarne elektrane u ovoj zemlji.

Solarna elektrana bi trebalo da ima oko 72 hiljade solarnih panela ukupne snage oko 15MW. Zauzimaće oko 30 hektara na lokaciji Visonta na severu Mađarske. Njena vrednost će biti oko 21 milion evra, a probno puštanje u rad očekuje se krajem 2015. godine.

Ova elektrana biće jedna od najvećih solarnih elektrana u Mađarskoj.

Sandra Jovićević

Završena V faza kolektora Kula-Vrbas

Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)

 

Opština Vrbas saopštila je da je završena izgradnja V faze kolektora Kula-Vrbas u skladu sa predviđenim planovima i rokovima.

U nedelju 7. juna 2015. godine organizovana je primopredaja izgrađenih infrastrukturnih objekata između izvođača radova kompanije „Graditelj NS“ i Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine. Ovom prilikom je predstavnik Jedinice za primenu projekta izgradnje CPPOV opština Kula i Vrbas gospodin Milenko Radovanov izjavio da je u V fazi izgrađeno oko 2600 metara kanalizacionog kolektora. On je dodao da se tako omogućava sakupljanje i transport otpadnih voda iz Kule prema kolektoru u Vrbasu gde će se zatim prerađivati.

Inače, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije obezbedilo je oko 106 miliona dinara za realizaciju V faze kolektora Kula-Vrbas, a magistralni kolektor između Kule i Vrbasa završen je krajem prošle godine. Ovo postrojenje bi trebalo da prikuplja sve sanitarne i industrijske vode kao i otpadne vode iz domaćinstava koji su priključeni na mrežu kanalizacije, a zatim da ih prerađene ispušta u Veliki bački kanal. Vrednost projekta iznosi oko 15 miliona evra, a finansira ga Evropska unija.

Sandra Jovićević

Srbija i Hrvatska potpisale sporazum iz oblasti zaštite životne sredine

Potpisivanje-sporazuma eko.minpolj.gov.rs

U ponedeljak 8. juna 2015. godine u Zagrebu je potpisan sporazum o saradnji u oblasti zaštite životne sredine između predstavnika Hrvatske i Srbije.

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije gospođa Snežana Bogosavljević Bošković izjavila je da je zaštita životne sredine jedan od prioriteta Republike Srbije. Ona je istakla da je sporazum sa Hrvatskom veoma bitan jer je Hrvatska nova članica Evropske unije koja može da prenese svoja iskustva stečena u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Ministar zaštite životne sredine i prirode Republike Hrvatske gospodin Mihael Zmajlović dodao je da je Hrvatska jedna od najbogatijih članica Evropske unije kada je reč o bioraznovrsnosti. On je rekao da je potrebno unaprediti saradnju sa susednim državama iz ove oblasti, a istakao je i da se sporazumom osigurava efikasnije zajedničko delovanje sa ciljem zaštite životne sredine.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Puštena u rad solarna elektrana u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Pixabay ( StockSnap)

 

U petak 5. juna 2015. godine ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gospodin Petar Đokić pustio je u rad solarnu elektranu koja je izgrađena u okviru termoelektrane „Ugljevik“.

Gospodin Đokić je izjavio da je veoma zadovoljan nastojanjem TE „Ugljevik“ da se uključe u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. On je istakao i da je Republika Srpska preuzela niz mera Energetske zajednice koja podrazumeva izgradnju kapaciteta obnovljivih izvora energije i aktivnosti na unapređenju životne sredine.

Gospodin Miroslav Gavrić istakao je da je solarna elektrana izgrađena kao ogledni objekat za potrebe TE „Ugljevik“, kao i da je u planu izgradnja novih solarnih elektrana veće snage.

Snaga solarne elektrane koja se nalazi u okviru TE „Ugljevik“ iznosi 240kW, a proizvodiće oko 330 hiljada kWh električne energije godišnje.

Sandra Jovićević