
U ponedeljak 25. januara 2016. godine počeli su radovi na nastavku izgradnje Kolektora 2 Centralnog magistralnog vodovoda u Subotici.
Podsetimo, radovi na izgradnji Centralnog magistralnog vodovoda u Subotici započeli su u aprilu 2015. godine, a ugovor za realizaciju projekta potpisan je krajem septembra 2014. godine. Ugovorom je predviđeno da radovi na izgradnji Kolektora 2, Kolektora 7 i Centralnog magistralnog vodovoda u Subotici budu završeni za 23 meseca. Vrednost ovog projekta iznosi nešto više od 5,1 miliona evra, a realizovaće se u tri faze. Izgradnja ova dva kolektora i centralnog vodovoda deo je „Projekta unapređenja vodnih sistema grada Subotice“ koji se finansira uz pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Prva etapa radova obuhvata izgradnju Kolektora 2, Kolektora 7 i Centralnog magistralnog vodovoda; druga izgradnju vodovoda u Lošinjskoj ulici i povezanog kraka, a treća izgradnju fabrike vode „Vodozahvat 2“. Krajem 2017. godine trebalo da budu završeni svi projekti koji se tiču magistralnog vodovoda u Subotici, a ukupna vrednost radova iznosi 25 miliona evra.
Sandra Jovićević
foto: novkol.co.rs












Novi izveštaj Evropskog revizorskog suda (ECA) ukazao je na “neopravdano visoke troškove” podrške ekološkim projektima u poljoprivredi koji se finansiraju iz fondova Evropske unije. Kao ekonomično se pokazalo samo pet od kontrolisanih 28 projekata u Velikoj Britaniji, Italiji, Danskoj i Portugaliji. Iz Suda upozoravaju da je problem verovatno i veći, s obzirom da proističe iz “slabosti članica u upravljanju i kontroli sistema”. Sud je istraživao da li su tzv. neproduktivne investicije dale ekonomičan doprinos održivom korišćenju poljoprivrednog zemljišta. Neproduktivnim investicijama smatraju se one koje ne donose znatan povraćaj poljoprivrednicima ali pozitivno deluju na prirodnu sredinu. Za takve investicije je u periodu 2007-13. utrošeno oko 860 miliona evra javnog novca.











Evropska unija sve je zahtevnija u pogledu smanjenja potrošnje energije i u privredi. Procesi rada, a posebno građevinski proizvodi, oprema i elektro-uređaji moraju biti energetski efikasniji. Regionalno istraživanje nemačkog “Siemensa” pokazuje da industrija u Srbiji malim merama može da uštedi oko 10 odsto energije. Dobar primer je nemački “Knauf insulation” koji od Nove godine upravo u Srbiji proizvodi isključio prirodne materijale.


