Home Blog Page 145

Grant EU našoj zemlji od 162 miliona evra za sprovođenje zelene agende

Foto ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)
Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)

Finansijski paket pomoći EU Srbiji u iznosu od 200 miliona evra, od čega je grant EU 162 miliona evra, potpisali su ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Tanja Miščević i šef Delegacije EU u našoj zemlji Emanuel Žiofre.

Kako je Miščević objasnila, najveći deo ovih sredstava biće namenjen ostvarivanju zelene agende u delu koji se pre svega tiče izgradnje kanalizacije i prečišćavanja otpadnih voda.

,,Krenuli smo od reformi institucija, a sada govorimo o konkretnim projektima na lokalu’’, rekla je ministarka, a kao primer navela je projekat u Zlatiborskom i Moravičkom upravnom okrugu kojim će oko 100 hiljada građana dobiti kanalizaciju.

Pročitajte još:

Ona je ocenila da je to značajan napredak u razvoju zelene agende i zaštiti prirode, dodavši da će celokupan fond za taj projekat iznositi 74 miliona evra.

Osim za pomenuto, sredstva će biti namenjena i za reformu državne uprave i vladavine prava, zatim za socijalnu sferu, kao i za unapređenje medijskog okruženja i drugo.

Žiofre je istakao da Srbija ima šta da ponudi EU, a cilj evropskih fondova su progresivni, pozitivni pomaci u regionu dok traje prilagođavanje zakona i sistema u procesu proširenja.

Energetski portal

Yunet IoT u službi prirode

Foto: Yunet International
Foto: Nebojša Babić

Korišćenjem IoT tehnologije možemo unaprediti naše razumevanje prirodnog sveta, unaprediti upravljanje resursima i razviti održive prakse za očuvanje i zaštitu naše životne sredine za buduće generacije. Međutim, važno je osigurati da se inplementacija IoT rešenja obavlja odgovorno, uz odgovarajuće razmatranje privatnosti podataka i bezbednosti.

Internet of Things (IoT) ima potencijal da odigra značajnu ulogu u službi prirode i očuvanja životne sredine. Povezivanjem različitih uređaja, senzora i sistema, IoT tehnologija može da pruži dragocene podatke i omogući efikasno praćenje, upravljanje i očuvanje prirodnih resursa. Evo nekih načina na koje IoT može da se koristi u službi prirode.

Praćenje životne sredine: IoT senzori se mogu rasporediti u ekosistemima kako bi se pratili različiti faktori životne sredine kao što su kvalitet vazduha, kvalitet vode, vlaga zemljišta, temperatura i vlažnost vazduha. Podaci prikupljeni iz ovih senzora u realnom vremenu mogu da obezbede sisteme za rano upozoravanje za prirodne katastrofe, incidente sa zagađenjem i uticaje klimatskih promena, omogućavajući bržu reakciju i ublažavanje katastrofa.

Pametna poljoprivreda: Poljoprivredni sistemi sa implementiranim Yunet IoT rešenjem mogu da pomognu u optimizaciji korišćenja resursa, povećanju prinosa useva i smanjenju štetnih uticaja na životnu sredinu. Senzori prikupljaju podatke o nivou vlage zemljišta, sadržaju hranljivih materija i vremenskim uslovima, omogućavajući poljoprivrednicima da donose pravovremene odluke o navodnjavanju i kontroli. Pored toga, IoT uređaji mogu da prate zdravlje i ponašanje stoke, optimizujući dobrobit životinja u poljoprivrednim gazdinstvima.

Upravljanje vodama: IoT senzori mogu da se koriste za praćenje vodenih tokova reka, jezera i rezervoari, pružajući dragocene uvide u kvalitet vode, nivoe i stopu protoka. Ove informacije pomažu u efikasnom upravljanju vodenim resursima, ranom otkrivanju zagađenja i očuvanju vodenih ekosistema.

Upravljanje pametnom energijom: IoT može da optimizuje potrošnju energije i smanji negativne uticaje na životnu sredinu na razne načine. Pametni koordinatni sistemi mogu da prate distribuciju električne energije i upravljaju njima, minimizirajući otpada i promovišući integraciju obnovljive energije. Pametni domovi sa omogućenim IoT-om mogu automatski da prilagode grejanje, hlađenje i osvetljenje na osnovu popunjenosti, što dovodi do uštede energije.

Nadgledanje biodiverziteta: Yunet IoT uređaji, kao što su daljinske kamere i akustični senzori, mogu se koristiti za praćenje biodiverziteta u zaštićenim područjima. Ovi uređaji snimaju slike, zvukove i druge podatke, omogućavajući istraživačima da prate raznolikost vrsta, ponašanje i trendove populacije, pomažući u naporima za očuvanje prirode i ekološka istraživnja.

Yunet je u prilici da vam ponudi i jedinstvenu IoT platformu, baziranu na Nova Vector rešenju, koja predstavlja najsavremeniju tehnologiju neophodnu za razvoj poslovnih rešenja u budućnosti.

„IoT je sigurna, moderna i skalabilna platforma koja podržava povezivanje modernih IoT senzora preko nekoliko bežičnih protokola. Time je omogućeno kreiranje specifičnih rešenja koja su maksimalno funkcionalna, a istovremeno omogućavaju uvođenje naprednog izveštavanja u realnom vremenu. IoT platforma sadrži i modul za mašinsko učenje i veštačku inteligenciju, kako bi se došlo do boljeg razumevanja poslovnih procesa, a sve u cilju da se optimizuju proizvodni procesi i postigne bolja iskorišćenost postojećih resursa“, objašnjava Zlatko Trhulj, CEO of Yunet International i dodaje da ovu platformu mogu da koriste kompanije iz svih privrednih grana.

Yunet je visokokvalifikovan i za pružanje usluga planiranja, projektovanja i izgradnje telekomunikacionih mreža na bazi optičkih kablova. Tim inženjera ponudiće vam najsavremenija tehnička rešenja za izgradnju optičke infrastrukture, uključujući i projektovanje magistralnih i lokalnih optičkih trasa, projektovanje pristupnih mreža i trasa TK kanalizacije kao i projektovanje FTTx mreža.

Izvor: Yunet International

ZELENI KILOVATI ZA SIGURNO SNABDEVANJE

Foto: CEEFOR
Foto: CEEFOR

Ekološka odgovornost postala je ideja vodilja kompanijama kojima razvijena svest dopušta da vide širu sliku svog poslovanja, a ono se proteže izvan granica kvaliteta samih proizvoda ili usluga, kao i profita kompanije. Uključivanje obnovljivih izvora energije u poslovanje pokazatelj je odgovornog postupanja prema postojećoj energetskog krizi u svetu, potrebama svoje države, ali i životnoj sredini kroz očuvanje neobnovljivih izvora energije, čijom se upotrebom narušava zdravlje planete.

Kompanija STOP SHOP, kao jedan od vodećih brendova kompanije IMMOFINANZ koja je najveći operater ritejl parkova u centralnoj i istočnoj Evropi, prepoznala je važnost brige o životnoj sredini, uključujući kao vodilju svog poslovanja upravo ekološku odgovornost kroz korišćenje solarne energije. Projektovanje je povereno kompaniji CEEFOR, a kao pilot projekat u ritejl parku 2 u Požarevcu, na krovu objekta STOP SHOP, izgrađena je solarna elektrana snage 989,74 kWp. Elektrana obuhvata 2.414 monokristalnih solarnih panela marke Luxor Solar LX410M/182-108+, snage 410 Wp.

Neizostavan deo su i razvodni AC ormani, a odlučeno je da se koristi i Fronius sistem za monitoring, kao i pametni merači, neophodna dodatna oprema koja omogućava da solarna elektrana bude maksimalno efikasna.

Kompanija CEEFOR posebnu pažnju posvećuje tome da uvek koristi samo najbolje i najkvalitetnije proizvode na tržištu. Tako su za ovu solarnu elektranu izabrali invertore koje proizvodi Fronius, a poznato je da su oni među najkvalitetnijim na tržištu. Na krovu ovog ritejl parka postavljeno je 46 invertora različite snage. Krovna površina ovog objekta zahtevala je postavljanje konstrukcije tipa D-Dome, proizvođača K2 Systems. Očekuje se da će proizvodnja elektrane na godišnjem nivou biti 1.140 MWh, dok će ušteda ugljen-dioksida dosegnuti oko 530.000 kg.

U FOKUSU:

Ceo ovaj projekat poveren je Bojanu Jovanoviću, mladom inženjeru elektrotehnike koji je deo tima kompanije CEEFOR. Zahvaljujući njegovom dosadašnjem angažovanju na sličnim projektima, sve prepreke na koje je naišao tokom izrade rešenja za ovu solarnu elektranu brzo i lako su otklonjene, a klijentu je ponuđeno najbolje rešenje.

,,Projektovanje solarne elektrane na objektu STOP SHOP Požarevac za mene kao inženjera bilo je veoma interesantno. Objekat ima više od 25 mernih mesta na niskom naponu i jedno zajedničko merenje na srednjem naponu. Kako bismo pojednostavili proceduru, odlučili smo da napravimo jednu elektranu koja će se priključiti na srednji napon. Specifično je to što smo svu energiju dobijenu iz solarne elektrane morali ravnomerno da rasporedimo na svako merno mesto. To smo učinili tako što smo procentualno, srazmerno potrošnji svakog mernog mesta, raspodelili električnu energiju dobijenu iz solarne elektrane. Kolege i ja smatramo da je ovo najbolje rešenje za ovakav objekat“, rekao je Bojan.

Osim Požarevca, u ovom trenutku radi se na projektovanju još 13 elektrana na krovovima objekata STOP SHOP-a širom Srbije. Na većini objekata biće instalirane elektrane slične snage kao u Požarevcu, dok će na dve lokacije biti i veća snaga. Na svim lokacijama na kojim će biti postavljene solarne elektrane predviđeni su solarni paneli marke Luxor Solar pojedinačne snage panela 545, najnovije generacije. Takođe, i na svim ostalim objektima biće postavljena konstrukcija tipa D-Dome proizvođača K2 Systems.

Ukupna snaga svih elektrana u proseku će moći da pokrije između 60 i 70 odsto električne energije koja se koristi. „U narednom periodu planiramo da instaliramo fotonaponska postrojenja u svim našim objektima i obezbedimo da STOP SHOP ritejl parkovi proizvode zelenu energiju, a sve u saradnji sa kompanijom CEEFOR. Održivost je esencijalno važan deo naše korporativne strategije i u skladu sa tim ćemo nastaviti da širimo usluge ka čistoj i održivoj budućnosti“, kaže Maja Marić, regionalna menadžerka operacija i liderka beogradske kancelarije u okviru CPI Property Grupe.

Centar za energetsku efikasnost i održivi razvoj (CEEFOR) više od decenije uspešno posluje u oblasti razvoja održivih projekata i energetske efikasnosti u regionu Balkana, a svojim klijentima nudi konsultantske i projektanske usluge u oblasti obnovljivih izvora energije. Stručni tim kompanije spreman je da odgovori na sve zahteve klijenata i odgovori na sva pitanja.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE.

Najosvetljeniji i najduži dan u godini – 21. jun

Foto-ilustracija: Unsplash (Zoltan Tasi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Javier Miranda)

Letnji solsticij – fenomen koji označava najduži dan u godini i početak leta na severnoj hemisferi, događa se oko 21. juna.

Letnji solsticij se dešava zbog nagiba Zemljine ose. Kako naša planeta kruži oko Sunca, njena osa je nagnuta pod uglom od približno 23,5 stepeni. Tokom solsticija, Zemljina osa je nagnuta direktno prema suncu, zbog čega se ono pojavljuje na najvišoj tački na nebu. To znači da je nagib presudan, a ne blizina Zemlje, kada je u pitanju sunčeva svetlost. Ova pozicija stvara najduži period dnevne svetlosti i najkraću noć u godini.

U nekim delovima Švedske, sunce izlazi već oko jedan sat ujutru, a zalazi tik posle ponoći, odnosno – više od 23h kasnije, dok će u proseku dan u skandinavskim zemljama trajati oko 18h. Nasuprot severnoj hemisferi, tokom ovog perioda južna hemisfera doživljava svoj zimski solsticij, označavajući time najkraći dan i najdužu noć u godini. Ovo ujedno znači da je na jednoj hemisferi leto, dok na drugoj otpočinje zima.

Međutim, sve veća dnevna svetlost koja dostiže svoj zenit je takođe pokazatelj povratka tamnijim danima. Nakon solsticija, trajanje dnevne svetlosti počinje postepeno da se smanjuje sve dok ne dođemo do zimskog solsticija – najkraćeg dana u godini.

PROČITAJTE JOŠ:

Naše Sunce je mnogo više od samog donosioca dnevne svetlosti. To je entitet od astronomskog značaja. Bez njegove svetlosti i topline, naš svet bi bio smrznuto, mračno i beživotno mesto.

Kada bi naše Sunce iznenada prestalo da sija, rezultati bi bili strašni za sve nas. Posle otprilike osam minuta (vreme koje je potrebno česticama svetlosti da stignu na Zemlju sa Sunca), planeta bi bila zaogrnuta tamom. 

Foto-ilustracija: Unsplash (Guillaume)

U roku od nedelju dana prosečna globalna površinska temperatura bi pala ispod nule, a posle godinu dana bila bi blizu -100 stepeni Celzijusa. Ovo dramatično smanjenje temperature zaustavilo bi proces fotosinteze, uzrokujući nestanak svetske flore i dovodeći do kolapsa lanca ishrane, odnosno kraj i faune.

Život bi postao izuzetno težak, verovatno ograničen na dubine okeana gde bi geotermalna toplota nudila mogućnost preživljavanja. Međutim, bogat biodiverzitet u kojem trenutno uživamo bio bi zamenjen znatno manje raznolikim ekosistemom.

Za naše Sunce, koje naučnici procenjuju da je staro 4,6 milijardi godina, se smatra da je u sredovečnim godinama. Ovo je zanimljiva tema za naučnike, i iz nje izviru razne teorije, poput one da da ima još oko pet milijardi godina pre nego što iscrpi svoje vodonično gorivo, zbog čega će promeniti svoj sastav, strukturu i oblik. 

Sunce je najveći izvor energije u našem solarnom sistemu. Njegovo jezgro uz atome vodonika formira helijum, oslobađajući ogromnu količinu energije u procesu poznaom  kao nuklearna fuzija. Ova energija zatim zrači u svemir u obliku toplote i svetlosti, dolazi do Zemljine površine, i omogućava život čovečanstvu koje svakodnevno zavisi od nje.

Energetski portal

Ana Petrović proglašena za „Inženjerku godine” u Srbiji

Foto: Predrag Mitić
Foto: Predrag Mitić

U okviru inicijative Privredne komore Srbije, kompanije Siemens Srbija i udruženja „Inženjerka godine“ koja za cilj ima da inspiriše mlade žene za studije i karijeru u inženjerskoj struci, u Beogradu je za inženjerku 2023. godine u Srbiji proglašena Ana Petrović, generalna direktorka kompanije „Global Substation Solutions“.

Ona je doktorirala na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, a svoj poslovni razvoj počela je pre devet godina na poziciji inženjerke pripravnice u firmi koju od pre šest meseci vodi. Na svečanosti organizovanoj u Privrednoj komori Srbije, Ana Petrović je izjavila da su sve finalistkinje ovog izbora pobednice izbora za inženjerku godine.

Ovom prilikom zvanicama se obratio Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije, rekavši da ogroman zarobljeni potencijal leži u tehnološkim naukama.

„Mi živimo zlatno doba inženjerstva i situacija je znatno bolja nego pre 20 godina. Međutim, ograničenja u demografiji utiču na to da nemamo dovoljno inženjera, posebno inženjerki, i zato je važno da dodatno promovišemo ovu struku, ali i ulogu žena u njoj. Ova inicijativa upravo tome pomaže”, izjavio je Vesović.

Prema rečima Jelene Begović, ministarke nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u Vladi Srbije, važno je da promenimo javnu percepciju i da ukažemo na uspehe ljudi koji su posvećeni nauci. 

„Biti inženjer u 21. veku je fantastična stvar, jer vi ste onda kreator budućnosti jednog društva. Bez inženjerskih nauka nema napretka, jer u suprotnom zavisite od drugih. Srbija ima sjajnu istoriju u STEM oblasti, dobru statistiku u ukupnom učešću žena u obrazovanju, a potrebno je da povećamo njihov broj u inženjerstvu”, naglasila je ministarka Begović i poručila svim finalistkinjama izbora za „Inženjerku godine” da su one već pobednice ovog društva.

„U Srbiji raste broj devojaka koje upisuju studije u oblasti STEM nauka. U prethodne četiri godine broj zaposlenih žena u IKT sektoru u Srbiji porastao je tri puta, sa 10.815 u 2019. godini na 31.880 u 2022. Takođe, u Kancelariji za informacione tehnologije i elektronsku upravu koja je iznela najveći deo posla digitalizovanja elektronske uprave, više od 65 odsto čine žene“, rekao je ministar informisanja i telekomunikacija Mihailo Jovanović i dodao da je za našu državu od izuzetnog značaja što postaje deo još jedne inicijative sa ciljem da predstavi najuspešnije inženjerke, koje će svojom ličnošću i radom biti primer i inspiracija mladim ženama koje se nalaze pred izborom budućeg zanimanja.

„Ukoliko pogledamo brzinu razvoja tehnologija danas, jasno je da će ekonomska snaga u budućnosti biti u rukama onih upravljaju tehnologijom. Iz tog razloga, važno je da zbog balansiranja budućnosti povećavamo udeo žena u tehnološkoj sferi, ali i na rukovodećim pozicijama”, istakla je Medeja Lončar, generalna direktorka kompanije Siemens za Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju i dodala da će time i privreda biti ekonomski konkurentnija.

Prema njenim rečima, istraživanja pokazuju da ukoliko evropske kompanije udvostruče udeo žena u tehnološkoj radnoj snazi na oko 45 odsto, BDP bi mogao da se poveća za čak 260 na 600 milijardi evra.

Reč je o prvom izboru u okviru šire inicijative da se javnosti u Srbiji predstave inženjerke iz različitih kompanija i institucija, one koje bi svojom ličnošću i radom mogle da budu primer i inspiracija mladim ženama koje se nalaze pred izborom budućeg zanimanja. Nakon javnog konkursa i izbora 10 finalistkinja, o tome ko će među njima poneti titulu „Inženjerke godine” za ovu godinu odlučivala su četiri žirija: finalistkinje, predstavnici medija, učenici i profesori srednjih škola kao i predstavnici organizatora i partnera.  

Finalistkinje prvog izbora za najinspirativniju ženu inženjerske struke u Srbiji bile su:

  • Maja Adamović, direktorka Direkcije za održavanje prenosnog sistema, Elektromreža Srbije AD
  • Sandra Veljković, asistentkinja na Elektronskom fakultetu u Nišu
  • Danka Živković, osnivač i dizajnerka, PR Two N Kids Furniture & Decor
  • Dubravka Jovančić, šefica službe automatike, JKP „Beogradske elektrane“
  • Tijana Jović, inženjerka tehničke podrške, INDAS Automation d.o.o. Novi Sad
  • Katarina Miladinović Zdravković, starija inženjerka projektovanja, ICCE d.o.o.
  • Ana Petrović, generalna direktorka, Global Substation Solutions d.o.o. Beograd
  • Katarina Tadić, saobraćajna inženjerka-specijalista, Yunex Traffic d.o.o Beograd
  • Andrijana Tomić, menadžerka za održivi razvoj, ZF d.o.o. Pančevo
  • Anđelka Čarović, vodeća konstruktorka tehnolog, Metalac Bojler d.o.o. Gornji Milanovac

Izvor: Inženjerka godine

Potpisan Memorandum o razumevanju o izgradnji naftovoda Mađarska – Srbija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

U okviru prve sednice Strateškog saveta za saradnju Srbije i Mađarske, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović, potpisala je Memorandum o razumevanju o izgradnji naftovoda Mađarska – Srbija sa ministrom spoljnih poslova i spoljne trgovine Mađarske Peterom Sijartom.

Prmea njenim rečima, Srbija trenutno ima samo jedan pravac kojim se snabdeva sirovom naftom, preko Hrvatske, i za veću sigurnost potrebno je da, kao i u gasnom sektoru, imamo diversifikaciju izvora i ruta snabdevanja.

,,Gradnjom novog naftovoda ka Mađarskoj obezbedićemo sigurnije snabdevanje domaće rafinerije, a time i domaćeg tržišta. Ovaj projekat je planiran listom prioritetnih investicija kao jedan od strateških u oblasti snabdevanja naftom“, rekla je ministarka Đedović.

Kako je istakla, Mađarska i Srbija, kao dve prijateljske zemlje, u energetskoj krizi dodatno su potvrdile svoje čvrsto i pouzdano partnerstvo u oblasti energetike.

Pročitajte još:

Mađarska se snabdeva gasom iz Balkanskog toka preko Srbije, a Srbija deo svojih rezervi gasa skladišti u Mađarskoj. Izgradnjom novog naftovoda dodatno ćemo proširiti naše strateške odnose u oblasti energetike, a Srbija će podići svoju energetsku bezbednost na viši nivo“, navela je ministarka.

Procenjena vrednost projekta izgradnje naftovoda Srbija – Mađarska za kapacitet od 5,5 miliona tona godišnje iznosi 157 miliona evra za srpsku deonicu naftovoda. Planirano je da novi naftovod ide trasom Szazalombata-Alđe-Roske-Novi Sad, ukupne dužine 304 kilometra, sa potencijalnim produženjem do Soluna i Drača.

Memorandumom je predviđeno da će pre početka realizacije projekta biti potpisan Sporazum o izgradnji naftovoda Mađarska – Republika Srbija između privrednih društava „Transnafta“ ad i MOL Grupe kao nosiocima realizacije projekta, kojim će se detaljnije odrediti tehničko-tehnološke karakteristike i vremenski okvir realizacije, kao i definisati obostrane i pojedinačne obaveze učesnika u  projektu.

Takođe, direktor JP Srbijagas Dušan Bajatović i generalni direktor MVM CEEnergy Zrt Laslo Zoltan Frico potpisali su ugovor o osnivanju zajedničkog preduzeća između Srbijagasa i mađarskog preduzeća za elektroprivredu MVM.

Energetski portal

Dobar traktor i nove sorte nisu dovoljni – uz „pametnu“ poljoprivredu do boljih prinosa

Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)
Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

Svetska poljoprivreda nikada nije bila pred većim izazovom. Proizvodnja hrane treba da odgovori potrebama sve većeg broja stanovnika dok se, istovremeno, suočava sa sve dužim periodima suše, koje se smenjuju sa poplavama. Naučnici do boljih prinosa pokušavaju da dođu uz pomoć digitalizacije i biotehnologije. To pokušava i Srbija.

Budućnost je počela – dobar traktor, nove sorte i zaštitna hemijska sredstva nisu dovoljni u borbi sa klimatskim promenama. Prečica do većih prinosa za naučnike „Biosensa“ je nanotehnologija. Više od 10 miliona evra uloženo je samo u opremu za prikupljanje i analizu podataka iz mikrobioma zemljišta i biljaka.

,,Biljke su postale izvor podataka. Koliko imamo prave senzore i metode da to konvertujemo u podatke, to je aset za budućnost i dalji razvoj“, objašnjava direktor „Biosens“ instituta Vladimir Crnojević.

Pročitajte još:

Pametni sistemi i dronovi

Inovacije u poljoprivredi prepoznao je i privatni sektor. Sve više kompanija i startâpa razvija pametne sisteme za navodnjavanje, agro-dronove.

Do pre deset godina mogli su samo da snimaju i mapiraju. Danas, iz niskog leta, tretiraju biljke onda kada u njivu, zbog blata na primer, ne može nijedna druga mašina.

,,Dron najjednostavnije možemo da opišemo kao leteći atomizer koji produvava vegetaciju. Finim sitnim kapima i kroz vazdušnu podršku, koju ostvaruje vrlo precizno i profilasno, dozira propisanu količinu preparata. Cena takve opreme i uvođenja je u ravni jednog voćarskog atomizera“, kaže Momir Alvirović iz „Agrodrona“.

Trend digitalizacije

Foto-ilustracija: Pixabay (augusbosch12)

Na sve veće potrebe za hranom, države pokušavaju da odgovore digitalizacijom, a to je trend koji prati i Srbija. Podaci o agraru se centralizuju, a prijave za subvencije već su prešle u elektronski oblik.

,,Naši poljoprivrednici pokazali su prijavama za subvencije, kojih je u ovom trenutku preko 400 000, koliko su spremni za digitalizaciju“, priča državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ivana Popović.

Prema njenim rečima, Ministarstvo nastavlja da širi digitalizaciju, kao i pametnu i preciznu poljoprivredu.

Podrška i pomoć

Pomoć u digitalizaciji poljoprivrede u Srbiji i drugim zemljama Zapadnog Balkana pružaju i projekti, poput velike-male privrede koju finansira američka vlada i podrške ruralnim područjima Jugoistočne Evrope, koji podržava Nemačka.

,,Radimo na uvođenju pametnih rešenja u poljoprivredu i agrobiznisu. Želimo da farmeri povećaju produktivnost i da zadrže konkurentnost na globalnom tržištu. Hoćemo da im pomognemo da uvide svoje potencijale i kreiraju bolju budućnost za svoje porodice“, ističe Bruk Ajšam iz Usaida.

Spoj IT i proizvodnje

Denis Kajzer iz GIZ-a navodi da je cilj projekta da se poljoprivrednici na jugu i istoku zemlje upoznaju sa digitalizacijom i zelenom agendom.

„Pametna“ poljoprivreda spaja najbolje što Srbija ima – IT industriju i proizvodnju hrane. Od izvoza te dve grane zarađujemo sedam i po milijardi evra.

Poljoprivrednicima su na raspolaganju besplatne aplikacije „Biosensa“, pomoću kojih mogu da prate promene na nebu i u zemljištu, kao i pojave štetočina.

Izvor: RTS

Zamena za ugalj u BiH uz norvešku tehnologiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

Norveška kompanija GEIA AS, u saradnji sa kompanijom JP Elektroprivreda BiH, najavila je potpisivanje ugovora za realizaciju pilot projekta testiranja norveške revolucionarne tehnologije posebno dizajnirane da direktno zameni ugalj.

Pilot projekat će se sprovoditi u najvećoj termoelektrani u BiH na ugalj u Tuzli.

To je značajna prekretnica u prelasku sa uglja koji zagađuje na korišćenje održive biomase kao pouzdanog i ekološki prihvatljivog izvora energije, prenosi startbih.ba.

Osim značajnog smanjenja emisije gasova staklene bašte, uspostavljanje najsavremenijih proizvodnih pogona u Bosni i Hercegovini će otvoriti mnoga nova radna mjesta u industriji koja je okrenuta ka budućnosti. Ta inicijativa je već izazvala interesovanje među norveškim investitorima koji vide mogućnosti za zdrava i održiva ulaganja u proizvodnju obnovljive energije u Bosni i Hercegovini.

Pročitajte još:

Povodom potpisivanja sporazuma predstavnici Ambasade Norveške na čelu sa ambasadorom Olavom Reinertsenom posetiće TE Tuzla danas. To, kako naveode iz ove ambasade, označava početak plodne i dugoročne saradnje između BiH i Norveške u borbi protiv emisija gasova staklene bašte.

,,Radujemo se bliskoj saradnji sa JP Elektroprivredom BiH i drugim relevantnim akterima kako bismo osigurali uspešnu implementaciju tog pilot projekta. Uvereni smo da će naša tehnologija razvijena u Norveškoj doprineti ubrzanju tranzicije na čistiju energiju i smanjenju zavisnosti od uglja u Bosni i Hercegovini”, saopšteno je iz Ambasade Norveške u BiH.

Izvor: Capital.ba

Koji kontinent se najbrže zagreva?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropa je kontinent koji se među ostalima najviše zagreva. Prosečna temperatura na evropskom zemljištu bila je samo malo toplija početkom 1980-ih nego sto godina ranije, ali sada je drugačije. Poslednjih nekoliko decenija desio se nagli skok. Prosečna vrednost za poslednjih pet godina je za oko 2,2°C viša od  vrednosti za drugu polovinu 19. veka, govori novi izveštaj Agencije EU Copernicus. Kako nam i izveštaj govori, u odnosu na druge kontinente, za oko 1°C je zagrevanje brže u odnosu na globalni prosek.

U slučaju zime, zagrevanje je najizraženiji na severu, u slučaju leta na jugu Evrope, odnosno Mediteran, u kome je poznato da vladaju suše sve češće, i da reka Po beleži izrazito niske vodostaje, a najduža je reka od koje zavisi privredni sever Italije.

U proleće, međutim, zagrevanje je veće za Aziju nego za Evropu, a zagrevanje u jesen za Severnu Ameriku i Evropu je slično.

Pročitajte još:

Zbog ovakve situacije, i velikih vrućina, koje izazivaju sušu, samim tim i useve u poljoprivredi, prošle godine je preminulo više od 16.000 ljudi, dok su poplave i oluje uzrokovale najveći deo od dve milijarde dolara štete od vremenskih i klimatskih ekstrema, prenosi Bljesak.info.

Kontinent koji se u odnosu na ranije decenije pa i vekove zagreva duplo više od globalnog proseka od 1980-ih, prošle godine je doživeo i najtoplije leto u istoriji, a pogođene zemlje bile su Francuska, Nemačka, Italija, Portugal, Španija i UK, a to im preti i dalje. Kako i izveštaj kaže, tokom leta, Mediteran u Evropi je najvišena udaru.

Ove godine smo bili svedoci i na našem prostoru zime bez snega, međutim, to nije bio problem samo kod nas. Osim što se glečeri i lednici brzo tope, nemaju od čega ni da se obnove, jer su padavine tokom zime oskudne, zbog čega vodene površine tokom proleća i leta nemaju od čega da dopune svoje basene i korita. Alpi su u Evropi imali istorijski niza nivo snega, a glečeri su zabeležili novi rekordni gubitak mase za jednu godinu, uzrokovano veoma niskim zimskim nivoima snega, vrelim letom, kao i naslagama saharske prašine koju vetar nosi.

Energetski portal

Energetska nedelja Zapadnog Balkana 2023

Foto: Energy Week Western Balkans
Foto: Energy Week Western Balkans

Pripreme za Energetsku nedelju Zapadnog Balkana 2023, glavnu investicionu konferenciju u oblasti obnovljivih izvora energije u regionu su u punom jeku.

Događaj se održava od 18. do 19. oktobra u Regent Porto Montenegro. Mesta su ograničena.

Od dijaloga sa regulatorima do ćaskanja sa osnivačem jednog od globalnih programera, program događaja obećava veliki uspeh.

Od trenutno potvrđenih govornika izdvajamo:

  1. Kadri Simson, Komesar za energetiku, Evropska Komisija
  2. Eric Scotto, Osnivač & CEO, Akuo Energy
  3. Dario Nikolovski, Direktor, Agencija za Energetiku Severne Makedonije
  4. Miloš Mladenović, Generalni Direktor, SEEPEX
  5. Matija Medojević, CEO, BELEN, Crnogorska berza električne energije
  6. Ladislav Tolmaci, Izvršni direktor, Erste Bank Group
  7. Stjepan Čerkez, Predsednik Upravnog Odbora, Siemens Gamesa Renewable Energy
  8. Miloš Kostić, CEO, MT-KOMEX
  9. Dejan Popović, Predsednik Saveta Agencije za energetiku, AERS
Foto: Energy Week Western Balkans

Pripremite se za povezivanje sa najvišim rukovodstvom državnih korporacija Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Albanije i Kosova, kao i sa stranim investitorima na privatnom, bujno uređenom ostrvu na obali u Porto Montenegru. B2B i B2G sastanci se odvijaju paralelno sa konferencijom i zakazuju ih organizatori za sve delegate.

Zatražite besplatnu brošuru sa detaljima i pregledom obećavajućih projekata širom regiona putem www.wbenergyweek.com.

Izvor: Energy Week Western Balkans

Sanacija naftne mrlje koja se izlila u Dunav

Foto: JVP Srbijavode
Foto: JVP Srbijavode

Nakon izlivanja 35t nafte na glavnom toku Dunava, zajedničkom akcijom JVP „Vode Vojvodine’’ i JVP „Srbijavode’’ započeta je sanacija i sve druge potrebne procedure kako bi se što brže i delotvornije otklonila sva nastala zagađenja, a koja mogu imati štetne posledice na ljude, biljni i životinjski svet.

Nakon inspekcijskog naloga, na teren su izašle sve nadležne službe, pokrajinska vodna inspekcija, sektor za vanredne situacije, predstavnici JVP „Voda Vojvodine’’, sektor za vanredne situacije Bačka Palanke, kao i akreditovana laboratorija Agencije za Zaštitu životne sredine.

Utvrđena je pogodna lokacija na kojoj je moguće postavljanje zaštitne plivajuće brane kako bi se uhvatila naftna mrlja.

Po postavljanju zaštitne plivajuće zavese uhvaćena naftna mrlja se odvaja od vodene faze, skladišti i zbrinjava.

Pomor ribe nije detektovan.

Energetski portal

Sanacija štete u poplavljenim područjima na najefikasniji mogući način

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Srbije će raditi na tome da se na najefikasniji mogući način nadoknadi sva šteta meštanima koji su na bilo koji način ugroženi poplavama.

Premijerka Ana Brnabić je navela da se trenutno vodi evidencija i popisuje šteta, čije razmere su izuzetno velike, preciziravši da su čak 82 mosta u Srbiji oštećena ili uništena, 22 vodovodna sistema, 13 kanalizacionih sistema, više od 200 lokalnih puteva i više od 750 stambenih objekata, od čega je najveći broj na teritoriji Jagodine. Nažalost, prema njenim rečima, ovo nisu konačne brojke i dalje se evidentira šteta.

Kako je istakla država će zajedno sa JP „Srbijavode“ raditi na sanaciji oštećenih bedema, dodavši da će biti definisan i jasan plan, mapa puta za dalje, gde još dodatno treba da se gradi.

Pročitajte još:

“Ovo je nešto sa čime ćemo se i u budućnosti suočavati zbog klimatskih promena. Količina padavina u prethodnom periodu na nekim delovima teritorije Srbije bila je čak veća nego 2014. godine”, predočila je ona.

Prema njenim rečima, u mestima u kojima je te godine bilo najviše problema zbog poplava i gde je najviše ulagano, sada ima najmanje problema.

Energetski portal

Koliko i kako zagađuju kruzeri?

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)
Foto-illustracija: Pixabay

Oksidi sumpora (SOx), prvenstveno sumpor-dioksid (SO2), nastaju prilikom sagorevanja goriva koja sadrže sumpor, a to su ugalj, nafta i dizel. Smatraju se toksičnim i mogu dugoročno gledano izazivati ekološke probleme, a s obzirom na trenutnu klimatsku situaciju, jasno je na koje se probleme životne sredine misli – zagađenje.

Glavni izvori sumpornih oksida su svakako razne industrije – elektrane, rafinerije nafte, postrojenja za preradu metala koja često sagorevaju fosilna goriva, koja potom oslobađaju SOx. Automobili, kamioni i brodovi koji koriste dizel i druga fosilna goriva doprinose emisiji SOx. Vulkani i šumski požari takođe oslobađaju okside sumpora, ali to su manji izvori u poređenju sa ljudskom aktivnošću, iako bismo šumske požare takođe mogli povezati sa ljudskim aktivnostima.

Nama je sumpor kao zagađivač sigurno poznat zbog pojave kiselih kiša koja nastaje kada se oksidi sumpora pomešaju sa vlagom u atmosferi. Kada kisele kiše padaju na zemlju mogu naškoditi metalima, samim tim infrastrukturi, ali i vegetaciji.

Kada govorimo o kvalitetu vazduha, znamo da su gradovi najugroženiji, međutim ako je još u pitanju grad-luka, situacija je komplikovanija.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Sheila Jellison)

Posebno zabrinjavajuće za lučke gradove jeste to što brodovi za krstarenje često koriste goriva sa visokim sadržajem sumpora. Ove emisije mogu doprineti smogu, lošem kvalitetu vazduha i zdravstvenim problemima u gradskoj populaciji. Stoga su propisi za ograničavanje emisija SOx od ključne važnosti za zaštitu javnog zdravlja i životne sredine.

Jedna temeljna studija bavila se temom brodova za krstarenje i njihovim zagađenjem. Evropska federacija za transport i životnu sredinu uradila je istraživanje gde je došla do zaključka da je 2022. godine 218 aktivnih evropskih kruzera emitovalo isto SOx koliko i milijardu automobila. S druge strane, isto istraživanje ukazuje i na mogućnost usklađivanja transporta i zdrave životne sredine, i kao primer navodi Veneciju gde je zagađenje od masivnih, velikih brodova za krstarenje palo za 80 odsto nakon što su ih zabranili u svojoj gradskoj luci. Kada je odluka bila doneta 2021. godine, pisali smo nešto više o tome, pre svega da se zabrana odnosi na kruzere sa više od 25.000 tona bruto težine, duže od 180 metara i čija visina prelazi 35 metara a čije su emisije sumpora iznad 0,1 odsto. 

Iako nam je, kada govorimo o zagađenju, uvek automobil na umu – zapravo pomorski saobraćaj nije mnogo bolji, samo je naročito u kontinentalnim delovima manje vidljiv. Međutim, ovo istraživanje nas podseća na ove ogromne zagađivače, i upućuje na još jedan značajan podatak koji se tiče Barselone – ona je 2022. godine bila najzagađenija luka u Evropi, i u ovom gradu automobili naspram brodova, bili su manji problem za životnu sredinu. 

Foto-ilustracija: Unsplash (Selina Bubendorfer)

Brodovi u lukama često drže svoje motore u radu čak i kada su usidreni da bi napajali operacije na brodu. Ovo u vazduh oslobađa zagađivače kao što su oksidi azota i oksidi sumpora u još većim količinama.

Kolike količine fosilnih goriva troše kruzeri zavisi od veličine, brzine, kapaciteta, uzburkanosti mora i slično, ali sve u svemu radi se o pozamašnim brojkama. Na primer, veliki brod za krstarenje kao što je “Simfonija mora”, koji nosi titulu najvećeg broda za krstarenje na svetu, može da potroši oko 1.000-1.500 tona goriva dnevno u zavisnosti od brzine rada. Za nedelju dana ovo može dodati do 7.000-10.500 tona goriva. Najveći kruzer na svetu, čiji je kapacitet devet hiljada ljudi, isplovio je pre nekoliko godina prvi put  upravo iz prošlogošnje najzagađenije luke – Barselone, kako bi plovio Mediteranom.

Evropska federacija za transport i životnu sredinu pružila nam je još jedan alarmantan podatak – od 2019. godine do prošle godine broj brodova i njihova potrošnja porasli su za 23 odsto, što je povećalo emisije sumpor oksida za 9 odsto, a emisije azot oksida za 18 odsto.

Energetski portal

Najava panel diskusije o cirkularnoj ekonomiji

Foto-ilustracija_ Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Panel diskusija o cirkularnoj ekonomiji biće održana u sredu, 21.06. od 9 časova, na lokaciji ENVOY Conference, Gospodar Jevremova 47 u Beogradu.

Njeno održavanje odvijaće se tokom drugog dana u okviru Međunarodne konferencije „Zelena agenda za Zapadni Balkan“, koju organizuje Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, od 20 juna do 22. juna 2023. godine.

Međunarodna konferencija „Zelena agenda za Zapadni Balkan“ je sveobuhvatan trodnevni događaj ispunjen inspirativnim izlaganjima, panel diskusijama i umrežavanjem na visokom nivou. Ovo je prilika da se iskusi jedinstvena kultura saradnje u Beogradu i da se upoznaju preduzetnici, investitori, korporacije, programeri i lideri u okviru zelene tranzicije.

Ključne oblasti su teme povezane sa smernicama Evropske komisije za sprovođenje Zelene agende za Zapadni Balkan, koja predviđa akcije oko pet stubova, obuhvaćenih i Evropskim zelenim dogovorom: (I) klimatska akcija, uključujući dekarbonizaciju, energiju i mobilnost (II) kružna ekonomija, koja se posebno bavi otpadom, reciklažom, održivom proizvodnjom i efikasnom upotrebom resursa (III) biodiverzitetom, sa ciljem zaštite i obnavljanja prirodnog bogatstva regiona (IV) borba protiv zagađenja vazduha, vode i zemljišta i (V ) održivi sistemi ishrane i ruralna područja

Privredna komora Srbije je partner Geografskog fakulteta na ovoj konferenciji i glavni organizator Sekcije 2: „Ka cirkularnoj ekonomiji“.

Više informacija o događaju i panelistima koji će izlagati pogledajte ovde.

 Izvor: PKS

Švajcarska odlučila referendumom o klimatskom zakonu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Wikipedia/Flyout

Kada je 2021. godine Švajcarska pokušala da isprati Evropu, Pariski sporazum i sveukupnu agendu EU i UN-a o klimatskim promenama, među građanima predlozi nisu podržani demokratskom većinom na referendumu.

Klimatska neutralnost do 2050. godine, koja je u skladu sa pomenutim Pariskim sporazumom, izazvala je tada debatu u državi. Debata se vodila upravo oko predloga Zakona o CO2 koji je završio pred građanima na referendumu.

Cilj ove nacije bio je smanjenje emisija staklene bašte na 50 odsto do 2030. godine u odnosu na onu količinu iz 1990. godine. Dve strane – za i protiv, javno su iznosili svoje argumente zašto ovakvi zakoni hoće ili neće promeniti klimatsku sliku.

Pročitajte još:

Različite mere iz 2021. godine imale su za cilj smanjenje emisije izduvnih gasova vozila, aviona, industrije, sistema za grejanje i drugih zagađivača. Međutim, najveći kritičari su pre svega bile privatni vlasnici kuća, udruženja automobila, ugostitelji, naftne kompanije i drugi. Problem sa ovim predlogom bili su dodatni porezi koje je trebalo uvesti kao destimulaciju korišćenja fosilnih goriva, što su mnogi smatrali nepravednim dodatnim teretom.

Kako referendum tada nije prošao, Švajcarska je ponovo zakazala referendum ovog juna na istu temu – klima.

Na jučerašnjem održanom referendumu, većina švajcarskih birača sada je ipak podržala nacrt zakona. Prema rezultatima, predložen klimatski zakon podržalo je 59,1 odsto birača, a protiv je bilo 40,9 odsto, dok je 51 odsto bio protiv kada je u pitanju bio predlog zakona 2021. godine, prenose svetski mediji.

Najveća promena ovog puta jeste što ovaj predlog zakona nije uvrstio kao meru povećanje poreskih obaveza na određene aktivnosti, što je verovatno mnoge navelo da ovog puta odobre predlog zakona, za razliku od onog 2021. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zaživeo je plan koji nalaže Švajcarskoj da dostigne ‘neto nultu’ emisiju do 2050. godine. 

Ovaj put javnost je očigledno bila spremnija da podrži zajednički cilj i zaštiti između ostalog njihova prirodna bogatstva od suša, poplava, globalnog zagrevanja i drugih nepogoda koje klimatske promene svakim danom ubrzavaju, i prete prirodnim lepotama i ove zemlje. 

Država tvrdi da će Zakon o klimi pomoći zemlji da se odvikne od zaliha nafte i gasa koji i Švajcarska kao i mnoge zemlje nema u sopstvenim zalihama, već uvozi. 

Energetski portal

 

 

Zajedničkim snagama do zelene i konkurentne ekonomije

Foto: Privredna komora Srbije
Foto: Privredna komora Srbije

Da bi se privrede regiona transformisale u zelene, održive i cirkularne ekonomije, važno je da politike Zapadnog Balkana međusobno usaglašavaju poslovanje svojih ekonomija, a kako bi ceo region što pre pristupio jedinstvenom evropskom tržištu, rečeno je na Samitu cirkularne ekonomije Zapadnog Balkana u Privrednoj komori Srbije.

Obraćajući se učesnicima skupa, Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u PKS, kaže da je važno da se politike država ZB međusobno usklađuju na zajedničkom putu ka EU, jer će to omogućiti da privreda i građani ZB osete prave efekte primene cirkularne ekonomije i zelene tranzicije.

„Jedino tako ćemo imati brzu transformaciju ekonomija ka cirkulrnom modelu i svi u regionu ćemo imati od toga koristi“, rekao je Vesović.

Državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Ivana Hadži Stošić, kaže da je zelena tranzicija proces koji podrazumeva ekonomsku, energetsku i investicionu tranziciju, koje su zasnovane na održivom korišćenju energije, smanjenju negativnog efekta na životnu sredinu, primeni inovacija, digitalnih alata i većoj konkuretnosti privrede.

Kako je rekla, Srbija i svet su se usvajanjem agende Ujedinjenih nacija i Pariskim sporazumom iz 2015. godine, opredelili za održivi razvoj i ublažavanje klimatskih promena.

„Jedan od alata je cirkularna ekonomija koja će pomoći u uštedi resursa i energije, kao i očuvanju vrednosti materijala i proizvoda“, ukazala je Stošić.

Pročitajte još:

Tatjana Matić, direktorka Fonda za razvoj Srbije, navodi da je samo 9,1 odsto svetske ekonomije cirkularno, ali da izazovi ne smeju da nas udalje od težnje da sačuvamo životnu sredinu.

Foto: Privredna komora Srbije

„Samo zajedničkim snagama možemo da transformišemo region u održiv i konkurentan“, poručila je Matićeva.

Kroz četiri panela, na kojima su učestvovali ključni akteri iz regiona, sagledani su dosadašnji efekti primene Zelene agende u Srbiji i na Zapadnom Balkanu sa aspekta nadležnih državnih organa, međunarodnih institucija i privrednih komora, predstavljena su cirkularna rešenja koje kompanije primenjuju u svom poslovanju, kao i mogući izvori finansiranja zelene tranzicije.

Nikola Grubor, predstavnik kompanije MT-KOMEX na Samitu je govorio je solarnoj elektrani „DeLasol“, koju je izgradila ova kompanija i prostire se na 12,5 hektara, kod Lapova u centralnom delu naše zemlje. Vrednost ove investicije je oko devet miliona evra. Instalisana snaga ove elektrane u Lapovu iznosi 9,9 MW. Ovo ukazuje da će tražnja za popularnim solarima nastaviti da bude velika i da postoji značajna potreba za ugrađivanjem solarnih panela i u Srbiji.

Kao prateći događaj Samita, u subotu 24. juna u 12 časova na Cvetnom trgu u Beogradu, održaće se i Festival cirkularne ekonomije. Programom Festivala obuhvaćene su razne vrste zabavno-edukativnih aktivnosti za decu i građane, u cilju podizanja svesti o klimatskoj krizi i značaju primene principa cirkularne ekonomije.

Energetski portal