Home Blog Page 1409

Podnet zahtev za saniranje starih skladišta radioaktivnog otpada u Vinči

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je nosilac projekta JP „Nuklearni objekti Srbije“ Vinča Beograd podnelo zahtev za davanje saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta sanacije stanja starih skladišta radioaktivnog otpada X1 i X2 u sklopu kompleksa Instituta za nuklearne nauke „Vinča“ i JP „Nuklearni objekti Srbije“.

Uvid u pomenutu studiju može se izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, na internet sajtu ministarstva ili u prostorijama Opštinske uprave gradske opštine Grocka.

Javna rasprava i prezentacija predmetne studije biće održana 19. avgusta 2016. godine sa početkom u 10 časova u prostorijama opštine Grocka.

Više informacija možete da pogledate na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Geotermanlna energija neiskorišćena

geotermalna-energija-04Konferencija “Geotermalna energija u našem dvorištu” koja je održana u Privrednoj komori Beograda pokušala je da pruži odgovore na brojna važna pitanja, kao što su: kako stvoriti preduslove za korišćenje ogromnih geotermalnih potencijala Srbije, kako za to obezbediti investicije, a zatim na njima i zaraditi, ali je među najznačajnijima bilo pitanje kako lokalne samouprave motivisati da pokrenu realizaciju projekata uz pomoć kojih bi ova energija bila iskorištena u mnogo većoj meri, nego što se to činilo do sada.

Direktor laboratorije za geotemralna istraživanja RGF-a u Beogradu Dejan Milenić podsetio je prisutne da su geotermalni potencijali Srbije izuzetno veliki, ali zanemarljivo malo iskorišteni, dodajući da je obaveza lokalnih samouprava da te resusre počnu više da koriste.

Pomenuta laboratorija završila je kompletna istraživanja za Beograd, a privodi se kraju i geotermalni informacioni sistem za celu Vojvodinu, podsetio je profesor Milenić. Od jeseni se kreće u obilazak lokalnih samouprava. Pokrajinski sekretar za energetiku, Nenad Grbić, naglasio je da panonski basen ima nemerljive kapacitete, u poređenju sa svetom.

Grbić je objasnio da su geotermalni kapaciteti Vojvodine tri puta veći od njenih ukupnih potreba za energentima.

Pokrajinska vlada će motivisati lokalne samouprave da ulože više napora u izgradnju postrojenja uz pomoć kojih bi ova vrsta energije mogla više da se koristi, rekao je Grbić.

Za razliku od čvrstih, fosilnih goriva i druge vrste energenata koji se masovno eksploatišu u Srbiji, geotermalna energija je obnovljiva, a njena upotreba ekološki neškodljiva, pa su preporuke koje stižu sa zapada da je neohpodno ovu vrstu energije koristiti u mnogo većoj meri.

Današnja konferencija je uvod u program “Geotermalni potencijali Srbije” kojeg će, tokom ove godine, realizovati konsultantska kuća EU Build, Build Energy Team – BET i Privredna komora Beograda.

Izvor: rtv.rs

Vesna Vukajlović

Zrenjanin dobija prečistač otpadnih voda

3sednicaSG_saziv2016_2

U utorak 12. jula 2016. godine održano je zasedanje Skupštine grada Zrenjanina.

Na sednici je usvojen Predlog Zaključka o usvajanju Izveštaja istraživanja tržišta javno-privatnog partnerstva projekta izgradnje i upravljanja uređajem za prečišćavanje otpadnih voda teritorije grada Zrenjanina.

Gradonačelnik Zrenjanina gospodin Čedomir Janjić izjavio je da je izgradnja ovog prečištača jedan od najvećih zadataka za gradsku vlast. Podsetio je da će Zrenjanin ove godine dobiti pijaću vodu, ali da veliki ekološki problem predstavlja to što sve otpadne vode idu u Begej.

Sandra Jovićević

foto: zrenjanin.rs

izvor: politika.rs

Premašen šestomesečni plan

kkNa površinskim kopovima Rudarskog basena „Kolubara” od početka godine do kraja juna ukupno je iskopano 13,68 miliona tona lignita, što je za 2,35 odsto više od šestomesečnog plana, objavljeno je danas na portalu RB “Kolubara”.

Najveće količine uglja otkopane su na Polju „D”, gde je proizvodnja od 5,93 miliona tona lignita nadmašila plan za skoro 7,5 odsto. Na najperspektivnijem kopu „Tamnava – Zapadno polje”, otkopano je 5,9 miliona tona lignita.

Kontinuirano dobra proizvodnja „Kolubare” jedan je od stubova stabilnosti elektroenergetskog sistema.

Izvor: kolubara.rs

Vesna Vukajlović

NIS podržava Petnicu

IMG_7875NIS će u 2016. godini podržati mlade talente i rad Istraživačke stanice Petnica sa šest miliona dinara. Saradnja podrazumeva i gostujuća predavanja stručnjaka iz NIS-a u stanici Petnica, a Istraživački centar će biti domaćim za pripremu srpskih olimpijskih timova za međunoradnih takmičenja iz hemije, fizike i matematike. NIS na ovaj način podržava naučne – obrazovne projekte u Srbiji. Memorandum između NIS-a i Petnice potpisan je u Istorijskom muzeju Srbije, gde još uvek traje izložba posvećena Mihajlu Pupinu što je simbolično dalo dodatnu notu ovom memorandumu. Potpisnici su Kiril Kravčenko generalni direktor NIS-a i Vigor Majević direktor Istraživačkog centra Petnica, koji se zahvalio NIS-u na saradnji koja traje od 2009. godine kada je Petnica bila u ozbiljnoj krizi.

Izvor: nis.eu

Vesna Vukajlović

Zabrana spaljivanja smeća i biljnih ostataka na otvorenom

veliko-gradiste-obelezava-dan-dunavaJuče je na sajtu opštine Veliko Gradište objavljeno sledeće obaveštenje: Obaveštavaju se pravna i odgovorna lica, preduzetnici i fizička lica da se, na osnovu člana 50. stav 1. Zakona o zaštiti od požara („Sl.glasnik rs“, br. 111/2009, 20/2015), zabranjuje spaljivljanje ostataka strnih useva, spaljivanje smeća na otvorenom prostoru i spaljivanje biljnih ostataka.

Protiv lica koja se ne budu pridržavala ovog upozorenja biće pokrenut prekršajni i krivični postupak.

Za navedeni prekršaj pravnog lica predviđena je novčana kazna u iznosu od 300.000 do 1.000.000 dinara  shodno članu 82. stav 1. tačka 24, za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara shodno članu 82. stav 2, za preduzetnike u iznosu od 150.000 do 500.000 dinara shodno članu 82. stav 3, a za fizičko lice u iznosu od 10.000 dinara shodno članu 84. stav 2. Zakona o zaštiti od požara.

Lica koja su navedenim radnjama izazvala požar dužna su da vatrogasno-spasilačkoj jedinici nadoknade troškove intervencije, u skladu s posebnim propisom.

Izvor: velikogradiste.rs

Vesna vukajlović

Stabilizuje se tržište nafte

257674Juče je u Parizu saopšteno da bi veća tražnja od prognozirane trebalo da podigne cenu nafte tokom 2016. godine, uprkos tome što visoke zalihe nastavljaju da vrše pritisak na cene “crnog zlata”. To je saopštila je juče Međunarodna agencija za energetiku (IEA), a prenosi Tanjug.

Globalna tražnja za naftom će ove godine porasti za 1,4 miliona barela dnevno, na 96,1 milion barela dnevno, navodi se u mesečnom izveštaju IEA o tržištu nafte, a prenosi agencija Frans press.

Time je revidirana prošlomesečna prognoza kojom je predviđano povećanje tražnje za 1,3 miliona barela dnevno.

Iako očekuje uravnoteženje na tržištu nafte, IEA je upozorila na postojanje visokih zaliha nafte koje predstavljaju pretnju po nedavnu stabilnost cena nafte.

Cene nafte su se prošle nedelje oporavile sa dvomesečnog minimuma, a cena američke nafte WTI za isporuku u avgustu je juče porasla za 2,04 dolara, na 46,80 dolara za barel na Njujorškoj berzi, dok je cena “brenta” za septembarske isporuke porasla za 2,22 dolara, na 48,47 dolara.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) je u julskom izveštaju, objavljenom juče, prognozirala smanjenje prekomernih globalnih zaliha u ovoj i narednoj godini, jer nečlanice OPEK-a, a naročito SAD, smanjuju proizvodnju.

OPEK, takođe, predviđa ubrzanje rasta globalne tražnje u 2017. godini, što će omogućiti tržištu da ukloni prekomerne zalihe.

Za 2017. godinu, IEA prognozira skok tražnje od 1,3 miliona barela dnevno, na 97,4 miliona, navodi AFP.

Izvor: tanjug.rs

Vesna Vukajlović

 

Schneider Electric uručio je donaciju Muzeju Nikole Tesle u Beogradu

Kompanija Schneider Electric uručila je donaciju Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, povodom 160 godina od rođenja ovog velikog naučnika. Donacija obuhvata maketu elektroenergetskog sistema urađenu u tehnici trodimenzionalnog mapiranja, a koja će biti deo stalne i osvežene postavke Muzeja. Pored toga, ugrađena je najsavremenija oprema iz portfolija kompanije Schneider Electric za klimatizaciju i održavanje vlažnosti, a koja će omogućiti da se 160.000 dokumenata i ličnih predmeta Nikole Tesle čuva u optimalnim uslovima u arhivskom depou Muzeja. Projekat je realizovan sa kompanijama Elektrovat i Enel PS, koje su učestvovale u donaciji kroz sprovođenje radova na instaliranju opreme u Muzeju.

Dejan Markovic_generalni direktor Schneider Electrica„Kada smo započeli dogovore sa direktorom Muzeja, saznali smo i da postoji istorijska povezanost između Tesline kompanije i kompanije iz koje je nastao današnji Schneider Electric. Upravo u Arhivskom depou Muzeja nalazila su se pisma iz 1892. godine, kojima je tadašnja kompanija Schneider sklopila ugovor sa Teslinom kompanijom o zaštiti njegovih patenata iz oblasti proizvodnje, prenosa i korišćenja naizmeničnih struja u Francuskoj. Za nas ta pisma predstavljaju pravu dragocenost, a radovi koje smo sproveli u tom prostoru imaju neizmeran značaj. Dodatno bi nas radovalo kada bismo u arhivama Schneider Electrica u Parizu pronašli još elemenata iz te prepiske , kako bismo upotpunili slagalicu i doprineli kompletiranju Tesline zaostavštine“ , istakao je Dejan Marković, direktor kompanije Schneider Electric za Srbiju i Crnu Goru.

Predstavljanje makete energetskog sistemaSvoju zahvalnost povodom donacije istakao je i direktor Muzeja, gospodin Branimir Jovanović: „Veliko nam je zadovoljstvo što ovako važan jubilej obeležavamo uz rekonstruisan arhivski depo, koji zapravo čini srce Muzeja. To je mesto gde se čuva svetsko blago, najvrednija Teslina zaostavština, a koja će zahvaljujući donaciji kompanije Schneider Electric, biti sačuvana u idealnim uslovima, čime ćemo osigurati da bude dostupna i za generacije koje tek dolaze“.

Osim sprovedenih radova, napravljene su i dve makete elektroenergetskog sistema savremenog doba. Ideja je bila da se prikaže promena u odnosu na stari način centralizovanog, jednosmernog prenosa od elektrane do potrošača, na distribuiran i povezan sistem u kome se potrošači mogu pojaviti i kao proizvođači električne energije. Pored makete koja je izrađena za potrebe Muzeja Nikola Tesla, druga će tokom jula biti izložena u Galeriji nauke i tehnike SANU-a, nakon čega će biti poklonjena Muzeju nauke i tehnike, gde će se nalaziti u redovnoj postavci.

Vesna Vukajlović

U toku povećanje EE u Dečjem vrtiću „Petrinjčica“ u Hrvatskoj

gradjevinarstvo rs energetska efikasnost

U opštini Petrinja u Hrvatskoj u toku su radovi na povećanju energetske efikasnosti u Dečjem vrtiću „Petrinjčica“.

U okviru projekta biće izvedeni radovi na rekonstrukciji krova, izolaciji objekta, zameni stolarije, sistemu tople vode. Osim toga biće postavljeni i solarni kolektori.

Očekuje se da će sanacija biti završena do kraja novembra ove godine čime će objekat preći iz E u B energetski razred.

Sandra Jovićević

foto: gradjevinarstvo.rs

izvor: mreza.tv

Sisak dobio reciklažno dvorište

DSC_0007

Početkom jula 2016. godine u opštini Sisak u Hrvatskoj postavljeno je mobilno reciklažno dvorište.

Mobilno reciklažno dvorište može primiti 11 različitih vrsta otpada među kojima su i papir, plastika, staklo, električni i elektronski otpad, tekstilni otpad, metal, lekovi, baterije.

Vrednost reciklažnog dvorišta iznosi 262 hiljade kuna, a Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske obezbedio je 60 odsto potrebnih sredstava.

Sandra Jovićević

foto: ps-portal.eu

izvor: nacional.hr

Hrvatski ekološki projekat u finalu RegioStars nagrade

otpad-2-20120229152646975

Projekat Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Univerziteta u Zagrebu jedan je od finalista RegioStars nagrade za 2016. godinu.

Projekat „Primena inovativnih tehnologija u izolaciji bioaktivnih jedinjenja iz organskog otpada u proizvodnji vina“ ušao je u najuži izbor u kategoriji „Održivi rast: cirkularna privreda“. Ovaj projekat se sufinansira sredtvima Evropskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa „Regionalna konkurentnost 2007-2013“, a kroz poziv „Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije“ Ministarstva nauke, obrazovanja i sporta Hrvatske.

RegioStars nagrada dodeljuje se za najinspirativnije i najinovativnije regionalne projekte u Evropi koji se realizuju uz podršku strukturnih fondova Evropske unije, a pobednici će biti proglašeni 11. oktobra 2016. godine u Briselu.

Spisak finalista možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

izvor: energetika-net.com

U toku realizacija ekoloških projekata na deponiji „Livade“ u Crnoj Gori

019_17

Krajem prošle nedelje u Podgorici u Crnoj Gori počela je izgradnja treće sanitarne kade na deponiji „Livade“, čemu je prisustvovao i gradonačelnik Podgorice gospodin Slavoljub Stijepović.

Gospodin Stiijepović je ovom prilikom obišao i radove na izgradnji uređaja za tretman ocednih voda. Realizacija ovog projekta započeta je u oktobru 2015. godine, a ukupna vrednost ulaganja u deponiju „Livade“ iznosi preko 3 miliona evra.

Očekuje se da će se realizacijom ovih projekata doprineti rešavanju problema upravljanja otpadom i otpadnim vodama u Podgorici.

Sandra Jovićević

izvor: cdm.me

Do kraja godine tender za realizaciju projekta deponije „Vinča“

486655d3927812562d47cc27e115d75f_3253752406

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić sastao se sa delegacijom grada Johanesburga, a ovom prilikom razgovaralo se o projektima u oblasti zaštite životne sredine, infrastrukture, privrede, javnog osvetljenja i saobraćaja.

Gospodin Vesić je istakao da je bilo reči i o realizaciji projekta deponije „Vinča“ čija je vrednost oko 250 miliona evra. Dodao je da će do kraja godine biti raspisan tender za rešavanje ovog ekološkog problema grada Beograda.

Protokol o saradnji između Beograda i Johanesburga biće potpisan prilikom sledeće zvanične posete.

Sandra Jovićević

izvor: beograd.rs

Reciklažni centar u Pančevu mesečno primi oko 100 tona otpada za reciklažu

ambalazni otpad ambalaza.hr

JKP „Higijena“ iz Pančeva na mesečnom nivou primi do 100 tona otpada koji se dalje šalje na reciklažu.

Rukovodilac sektora za upravljanje otpadom i zaštitu životne sredine JKP „Higijena“ gospođa Jovanka Dakić istakla je da građani po zakonu imaju obavezu da odvajaju ambalažni otpad, a dodala je i da se na mesečnom nivou u Reciklažni centar ovog preduzeća dopremi oko 6 tona tvrde plastike, 10 tona ambalažnog stakla, 25 do 30 tona pet ambalaže i preko 60 tona papira.

Član gradskog veća za zaštitu životne sredine gospođa Katarina Banjaji izjavila je da Pančevo podržava reciklažu, kao i da je za edukaciju za reciklažu izdvojilo oko 110 hiljada dinara. Podsetila je da je prošle godine održana akcija „Sakupi i uštedi, videćeš da vredi“ u osnovnim i srednjim školama, a u okviru koje je prikupljan ambalažan otpad.

Sandra Jovićević

foto: ambalaza.hr

izvor: rtvpancevo.rs

Tikkurila Climate Cooler – “EnergyWise” tretman za krovove

Tikkurila logo - red labelJedinstveni asortiman proizvoda sa trenutnim dugoročnim dejstvom koji štedi energiju, štiti životnu sredinu i usporava klimatske promene!

Propisi u pogledu zaštite životne sredine su sve strožiji, dok potrošači u isto vreme očekuju ekološka rešenja. Grade se energetski neutralne zgrade, ali postojeće zgrade su još uvek odgovorne za 40% ukupne emisije C02 u svetu. Stručnjaci širom sveta smatraju da su hladni krovovi jedan od najbržih i najjeftinijih načina za smanjenje emisije ugljenika, koji ujedno obavljaju težak posao usporavanja klimatskih promena.

Tikkurila Climate Cooler je krovni premaz na bazi vode koji odbija sunce i na inteligentan način upravlja potrošnjom energije u smislu da smanjuje potrebu za korišćenjem klima uređaja tako što odbija do 80% sunčevog zračenja. Ukupan kvalitet, trajanje i funkcionalnost krovova su takođe znatno poboljšani. Obično je potrebno više godina pre nego što rešenja koja štede energiju počnu da obezbeđuju povraćaj investicija, ali Tikkurila Climate Cooler – “boja za hladne krovove “ ima trenutno dejstvo. Investicija je relativno mala u pogledu vremena i u pogledu novca, što znači da se karakteristike novog sistema za farbanje krovova koje štede energiju brzo transformišu u realnu finansijsku uštedu .

Climate Cooler se može koristiti kako na novim i uobičajnim krovovima ( betonski crepovi, standardni crepovi i vlakneno-cementni) tako i na starim , oronulim i netretiranim krovovima.

Obezbedite sa Climate Cooler-om :

  • Nižu temperaturu na krovnoj površini
  • Poboljšajte klimu u zgradama
  • Manju potrošnju energije za hlađenje zgrada
  • Nižu emisiju C02
  • Dobre vezivne karakteristike
  • Produžite životni vek krovova

ClimateCooler_paintingZa investitore koji žele da idu i korak dalje u zaštiti životne sredine, u ponudi imamo Climate Cooler Catalyst koji ima istu oblast primene, ali i jednu značajnu prednost – može da razlaže štetna jedinjenja N0x npr. iz izduvnih gasova u bezopasna N03 jedinjenja  zahvaljujući katalitičkom procesu. Ovaj proizvod omogućava manju emisiju C02 i manje smoga. Nanošenjem Climate Cooler Catalyst na površinu od 1000m2, svake godine se neutralizuje N0x jedinjenja koja odgovaraju 30.000 km vožnje automobilom. Ovaj premaz je proglašen za jedan od 100 najboljih održivih rešenja u celom svetu ( publikacija “Sustainia 100” izdanje 2015.).

Birajući Climate Cooler proizvode, opredelili ste se za brz uspeh, dugoročna ekološka rešenja, finansijske uštede i zdravu planetu !

Izvor: tikkurila.rs

Magazin Eko kuća proslavio 5 godina postojanja

13619944_1749744441969335_6336675081723039697_nGlavni i odgovorni urednik Eko kuće arhitekta Vladimir Lovrić izjavio je da se nada i veruje da je magazin doprineo za poslednjih 5 godina da ekološki otisak Srbije i regiona bude zeleniji nego što je bio. Misija ovog časopisa je afirmisanje ekološkog pristupa arhitekturi, dizajnu, umetnosti, kulturi, nauci i životu uopšte. Jubilej je obeležen svečanom promocijom dvadesetog broja magazina u Galeriji Progres u Beogradu. U okviru pratećeg programa je priređen i foto performans Ljubiše Tešića predsednika sekcije umetničke fotografije ULUPUDS-a. Novi broj magazina donosi intervjue sa Ciletom Marinkovićem, Kejt Guld, Anom Gifing, Stankom Stojiljkovićem i drugima.

Vesna Vukajlović