Home Blog Page 1297

Još dve ELEN stanice za punjenje električnih vozila u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Possessed Photography)

HEP je pustio u rad ELEN stanice za punjenje električnih vozila u Ludbregu i Zaboku.

Ove ELEN stanica u Ludbregu i Zaboku postavljene su Sporazumom o saradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila. Na stanicama je moguće istovremeno punjenje dva vozila sa načinom punjenja AC mod3 tipe2, a vreme punjenja je od jednog do četiri sata. Punjenje je trenutno besplatno, ali je moguće samo uz RFID identifikacijsku karticu.

HEP je do sada u Hrvatskoj postavio i pustio u pogon 35 javnih ELEN punionica u saradnji sa gradovima i zainteresovanim partnerima.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Čačak dobija hibridne autobuse

Foto: Ozonpress.net

 

Foto: Ozonpress.net

Opština Čačak jedna je od prvih opština u Srbiji u kojoj će saobraćati hibridni autobusi.

U ovu opštinu veće je dopremljeno 5 od prvih 10 kupljenih hibridnih automobila Volvo 7700 Hybrid. Ova vozila rade na električni i dizel pogon, odnosno kada kreću rade na električni pogon, a na brzini od preko 20 km/h uključuje se i dodatni dizel agregat. Pri svakom zaustavljanju motor se gasi i nivo buke i zagađenja je daleko manji.

Pomenuti hibridni autobusi saobraćaće na gradskim i prigradskim linijama u Čačku.

izvor: ozonpress.net

Sandra Jovićević

ABB će napajati najveću flotu od 101 električnog autobusa u Evropi (FOTO)

Foto: ABB
Foto: ABB

Kompanija ABB je dobila porudžbinu još 12 sistema za punjenje od kompanije Volvo Buses, što će zajedno činiti najveću pojedinačnu flotu električnih autobusa i sistem punjenja u Evropi. Projekat obuhvata instalaciju ukupno 15 ABB punjača do 2018. godine u mestu Šarlero, Belgija, za napajanje 101 Volvo električno-hibridnog autobusa u Valona sistemu javnog transporta u okviru TEC Grupe. Ugovor je zaključen po sistemu “ključ u ruke” i uključuje kompletnu opremu, od punjača, transformatorskih stanica, elektro postrojenja, ostale opreme, montaže i radova do ugovora o servisu.

U januaru, ABB je promovisao prva dva „OppCharge“ punjača za 7 elektro-hibridnih autobusa u zoni nulte emisije izduvnih gasova u gradu Namiru. Punjači će puniti vozila snagom od 150 kW za 3-6 minuta na terminusima linija. ABB punjači su kompatibilni sa otvorenim interfejs „OppCharge“ protokolom, što znači da i autobusi drugih proizvođača mogu koristiti punjače.

– Ponosni smo što smo promovisali prva dva punjača u Namiru. Veoma nam je drago što smo uspeli da krenemo u realizaciju dodatnih 12 sistema za punjenje. Ovo je važan korak za nastavak puta ka održivom transportnom sistemu.” rekao je Urs Waelchli, rukovodilac grupe proizvoda u ABB-ovom poslovnom segmentu Infrastruktura za punjenje električnih vozila. “Korišćenjem otvorenog „OppCharge“ interfejs protokola pružamo sistem koji je dostupan za sve ostale tipove električnih autobusa, kao i za ostale proizvođače punjača. Verujemo da su otvoreni protokoli i otvoreni interfejs ključ za sve koji hoće da usvoje princip nulte emisije gasova u javnom transportu – rekao je Hakan Agnevall, predsednik kompanije Volvo Buses i dodao:

– Ova porudžbina je nova prekretnica u našoj odlučnoj podršci “e-mobiliti” projektima i potvrđuje konkurentnost naše ponude. Možemo videti da sve više i više svetskih gradova bira elektrifikaciju javnog gradskog prevoza putnika kako bi se uhvatili u koštac sa zagađenjem vazduha i bukom. Otvoreni interfejs za brzo pujenje autobusa i kamiona „OppCharge“ sve se više koristi. Upotreba ovog interfejs protokola ubrzaće prelazak na “e-mobility” i u drugim gradovima u svetu.

Foto: ABB

ABB omogućava povezivanje sistema, daljinsko praćenje, nadogradnju softvera, dijagnostiku i upravljanje, što direktno omogućava brzu uslugu i pouzdanost sistema. Sa preko 5000 instaliranih punjača širom sveta koji su povezani putem interneta, ABB-ova rešenja pružaju najkraće vreme odziva i reagovanja.

Električno-hibridni autobus Volvo 7900 je gotovo bešuman i ne emituje štetne izduvne gasove na gotovo 70% svoje linijske rute na kojoj prevozi putnike. Baterije se pune za 3-4 minuta. Potrošnja energije je 60% manja nego kod klasičnog autobusa na dizel gorivo istih prevoznih karakteristika. Volvo električno-hibridni autobusi već su u upotrebi u gradovima Geteborgu, Stokholmu, Hamburgu, Luksemburgu i Namiru.

VRBAS: Održana ekološka radionica za đake

Foto: vrbas.net
Foto: vrbas.net

Ekološki pokret Vrbasa organizovao je u petak radionicu sa predstavnicima đačkih parlamenata svih 12 škola opštine Vrbas na kojoj se razgovaralo o najvećim problemima zagađene životne sredine.

Svrha radionice bila je podizanje znanja i svesti, kao i utvrđivanje stava učesnika o rešavanju najvažnijih ekoloških problema u lokalnoj sredini i važnost ličnog doprinosa, saopšteno je iz Ekološkog pokreta, prenosi Vrbas.net.

Realizacija ove radionica deo je projekta “Osnaživanje odgovornosti i obaveza za bolju životnu sredinu”, koji se realizuje uz podršku programa CSOnnect i Regionalnog centra za životnu sredinu (REC).

Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA). Radionicu je podržala i lokalna samouprava.

Sastanak radi unapređenja koordinacije poslova inspekcijskog nadzora poverenih jedinici lokalne samouprave

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

Sektor inspekcije za zaštitu životne sredine u saradnji sa Stalnom konferencijom opština i gradova je u okviru svojih aktivnosti održao peti u nizu sastanaka sa opštinskim inspektorima za zaštitu životne sredine i načelnicima opštinskih uprava.

Sastanak je održan u Smederevu za Podunavski, Braničevski, Šumadijski i Pomoravski upravni okrug. Cilj ovih sastanaka je upoznavanje jedinica lokalne samouprave o uspostavljanju sistema kroz koordinaciju poverenih poslova.

Pomoćnik ministra gospodin Željko Pantelić je prisutne upoznao sa razlozima formiranja Odeljenje za poverene poslove u Sektoru inspekcije za zaštitu životne sredine. Istakao je da je cilj navedenog Odeljenja da pruži pomoć inspektorima jedinica lokalne samouprave u izvršavanju poverenih poslova, podizanjem nivoa i ujednačavanjem postupanja inspekcije za zaštitu životne sredine prema nadziranim subjektima.

Inspektori jedinica lokalne samouprave su upoznati sa održavanjem dvodnevnih seminara u 2017. godini, čiji predavači će biti iz Sektora inspekcije za zaštitu životne sredine. Na seminarima će se obaviti obuke inspektora jedinica lokalne samouprave u primeni zakona iz oblasti zaštite životne sredine u delu poverenih poslova.

Na sastanku su inspektori jedinica lokalne samouprave izneli mnoge probleme na koje nailaze u izvršavanju poverenih poslova. Predstavnici Sektora inspekcije za zaštitu životne sredine, su odgovarali na postavljena pitanja i obrazlagali zakonske odredbe pružajući stručnu pomoć u delu implementacije zakona.

Na sastanku je istaknuto da će se kroz koordinaciju poverenih poslova ostvarivati uvid u rad inspekcije jedinica lokalne samouprave, ukazujući na neizvršavanje poverenih poslova, propuste i nedostatke u radu, pružajući potrebna objašnjenja, savete i informacije. Iskazana je velika zainteresovanost inspektora jedinica lokalne samouprave za obukama o primeni propisa iz oblasti zaštite životne sredine.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Dodeljena sredstva za ponovno iskorišćenje otpada

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je doneta odluka o dodeli podsticajnih sredstava po javnom konkursu za 2016. godinu za ponovnu upotrebu i iskorišćenje otpada kao sekundarne sirovine.

Prema ovoj odluci, podsticajna sredstva po ovom konkursu u iznosu od 2.189.999.999,90 dodeljena su predstavnicima 17 operatera. Kako je saopšteno, na konkurs koji je trajao od 20. maja 2016. godine do 31. januara 2017. godine prijavilo se 18 operatera postrojenja za ponovno iskorišćenje otpada.

Odluku resornog ministarstva možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

I KAČKET I PUNJAČ: Napunite telefon u šetnji ili na plaži (FOTO)

Foto: SolSolHat
Foto: SolSolHat

Kačketi sa solarnim panelčićima i nisu neka novost. Viđali smo ranijih godina one smešne plastične kape koje su ispod oboda imale ugrađen ventilatorčić, a ideja je bila da nas rashladi kad su paklene vrućine. Ali, to je bio mačiji kašalj u odnosu na novo modno dostignuće.

Genijalci iz kompanije Solsol dosetili su se kako da kačket postane vrlo moderan i nezaobilazan asesoar svake osobe kojoj je stalo da uštedi na električnoj energiji i čuva svoj okoliš.

Oni su osmislili kačkete sa solarnim panelima koji su dovoljno jaki da napune bateriju mobilnog telefona. Vrlo simpatično rešenje za sve koji vole prirodu i izležavanje na plaži.

Jedina mana ovih kapa jeste to što ne mogu da skladište solarnu energiju tako da telefon punite kad god da se isprazni, već je to moguće jedino dok smo u pokretu.

Ipak, pored uštede energije, sačuvaćete glavu od sunčanice i kožu lica od opasnosti od melanoma, tako da se svakako isplati.

Ako ste spremni da uzdvojite 56 američkih dolara, dobićete kačket-punjač na solarni pogon sposoban da napuni uređaj od 200 mAh.

OKEANOLOZI UPOZORAVAJU: Spremite se za poplave

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zaista nam loše vesti stižu iz morskih dubina. Najnoviji podaci o temperaturama okeana nisu nimalo optimistični. Prema istraživanju Džona Abrahama i njegovog tima, čovečanstvo je potpuno potcenilo globalno zagrevanje do kojeg je došlo u prethodnih pedesetak godina.

Na osnovu najnovijih merenja temperature okeana, naučnici su zaključili da se naša planeta zagreva za 13 odsto brže nego što se ranije mislilo. Oni su dokazali da okeani uopšte nisu u stanju da u svojim dubinama apsorbuju svu tu nagomilanu toplotu, što je dugo bio zvaničan stav stručnjaka koji prate klimatske promene.

Posledice domino-efekta su već sada vidljive, kroz ekstremne vremenske uslove kojima smo svedoci prethodnih decenija, a očekuje se da će stanje postati samo još gore, prenosi The Guardian.

Jedino moguće rešenje jeste da se smesta smanji emisija ugljen-dioksida, metana i drugih štetnih gasova. Nažalost, mnogi i dalje biraju da žmure na jedno oko, ali uskoro ni oni više neće moći da ignorišu problem.

STUDENTI, PRIJAVITE SE: 1.000, 800 i 600 evra za najbolje radove o održivom razvoju u doba digitalizacije

Francusko-srpska privredna komora i ove godine je raspisala konkurs za Studentsku nagradu. Ove godine, studenti su pozvani da pišu rad o održivom razvoju u doba digitalizacije, a najbolja tri rada osvojiće vredne novčane nagrade: 1.000, 800 i 600 evra koje dodeljuju članovi Komore. Rok za slanje radova je 28. april, a dodela nagrada biće održana 15. juna.

Francusko-srpska privredna komora održava Studentsku nagradu po sedmi put, sa ciljem da promoviše održivi razvoj i podstakne dijalog univerzitetske zajednice o ovoj temi. U doba digitalizacije i ekspanzije interneta i informaciono-komunikacionih tehnologija, od studenata se traži da daju svoje mišljenje i ideje kako digitalna transformacija utiče na održivo poslovanje kompanija i na koji način se može odraziti na održivi razvoj različitih privrednih delatnosti poput poljoprivrede, zdravstva, gradnje i arhitekture, energetike, trgovine itd. Novčane nagrade za studente obezbedile su kompanije članice Komore: Schneider Electric (prva nagrada), Elektrovat (druga nagrada) i Enel PS (treća nagrada).

Pravo učešća imaju svi srpski i strani studenti do 25 godina starosti, a koji su upisali školsku 2016/17 pri nekoj od institucija visokog obrazovanja u Republici Srbiji. Zainteresovani kandidati treba da napišu esej od 15 do 25 strana, na srpskom jeziku. Radove ocenjuje specijalni žiri koji čine univerzitetski profesori i drugi ugledni stručnjaci za pitanja održivog razvoja, kao i članovi Francusko-srpske privredne komore. Rok za predaju radova je 28. april, a svečanost dodele nagrada biće održana 15. juna kada će pet najboljih učesnika imati priliku da predstave svoje eseje. Sve dodatne informacije, kao i listu dokumenata koju je neophodno poslati prilikom konkurisanja, studenti mogu pronaći na sajtu Francusko-srpske privredne komore www.ccfs.rs.

Studija o područjima sa prirodnim ograničenjima u jugoistočnoj Evropi

Na sastanku regionalne radne grupe za razvoj, mapiranje i analizu područja sa prirodnim ograničenjima (ANC – Areas with Natural Constraints) koji je održan na Zlatiboru, u periodu od 13. do 15. marta 2017. godine predstavljena je regionalna studija „Areas with Natural Constraints in South – East Europe: Assessment and Policy Recommendations”.

Studija predstavlja rezultat projekta implementiranog od strane Regionalne stalne radne grupe za ruralni razvoj u jugoistočnoj Evropi (Regional Rural Development Standing Working Group in SEE – SWG) i Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ), u saradnji sa Internacionalnim centrom za unapređene studije poljoprivrede u Mediteranu (International Center for Advanced Mediterranean Agronomic Studies (CIHEAM).

Osnovni cilj studije je da razvije metodologiju za karakterizaciju i mapiranje područja sa prirodnim ograničenja za poljoprivrednu proizvodnju u zemljama jugoistočne Evrope i da obezbedi preporuke nacionalnih politika u skladu sa politikom EU.

Studija daje analizu politika, evaluaciju dostupnosti podataka, razradu institucionalne organizovanosti, kao i postavku i procenu primene pristupa ANC na regionalnom i nacionalnom nivou.

Studiju sa prilogom Republike Srbije datim u poglavlju B6 možete pogledati na sledećem linku.

izvor: sepa.gov.rs

 

Sandra Jovićević

Uvodna radionica projekta „Pravilno upravljanje i finalno odlaganje PCB u Republici Srbiji“

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

U okviru projekta „Pravilno upravljanje i finalno odgaganje PCB u Republici Srbiji“ koji Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine realizuje u saradnji sa Organizacijom UN za idustrijski razvoj (UNIDO) i Centrom za čistiju proizvodnju Srbije pri Tehnolološko-metalurškom fakultetu u Beogradu, a koji se finansira od strane Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), juče je održana Uvodna radionica na kojoj su predstavnici nadležnih državnih organa, industrije, operateri otpada, naučno-istraživačkih i nevladinih organizacija bili u prilici da se detaljnije upoznaju sa ciljevima i aktivnostima na projektu, kao i rokovima realizacije određenih aktivnosti.

Skup su otvorili državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine dr Stana Božović, dekan Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu, prof. dr Đorđe Janaćković i direktor Centra za čistiju proizvodnju Srbije pri Tehnolološko-metalurškom fakultetu u Beogradu gospodin Branko Dunjić.

Gospođa Božović istakla je da je Republika Srbija ratifikovala Stokholmsku konvenciju 2009. godine i donela Nacionalni implementacioni plan za sprovođenje Stokholmske konvencije u okviru koga se nalazi i Akcioni plan za upravljanje PCB na osnovu koga je i izrađen predlog ovog zajedničkog projekta koji je otpočeo sa realizacijom prošle godine, a planirano je da traje 4 godine. Cilj ovog projekta je zaštita zdravlja ljudi i životne sredine od izloženosti i ispuštanja PCB kroz uspostavljanje sistema za bezbedno upravljanje PCB i finalno odlaganje identifikovanih zaliha PCB uređaja. Takođe, realizacijom ovog projekta će se doprineti i jačanju implementacije harmonizovanog zakonodavsta EU i dostizanja standarda EU u ovoj oblasti.

U nastavku radionice detaljnije su predstavljene realizovane i predstojeće aktivnosti na projektu od strane predstavnika Projektne jedinice i nacionalnih eksperata, i to: trenutno stanje upravljanja PCB, aktivnosti JP EPS u odlaganju PCB i mera sprečavanja kontaminacije uređaja, analiza zakonodavno-institucionalnog okvira za upravljanje PCB u Republici Srbiji, analiza PCB u kontaminiranim uređajima i PCB kontaminiranim lokacijama, kao i socio-ekonomska i rodna analiza u kontekstu upravljanja PCB.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Stara Pazova dobija postrojenje za upravljanje medicinskim otpadom i reciklažu plastike

Ilustracija: Pixabay
Ilustracija: Pixabay

U ponedeljak, 20. marta 2017. godine, u 12 časova, u sali 2 Privredne komore Srbije – Privredne komore Beograda, Kneza Miloša 12, kompanija Sinofarm d.o.o.  potpisaće ugovor o saradnji i osnivanju zajedničkog (joint venture) preduzeća sa kineskom kompanijom Gient.

Ukupan iznos investicije je oko 3.5 miliona USD i odvijaće se u dve faze. Investicija od 1.8 miliona USD samo je prva faza investicije iza koje stoji jedan od najvećih kineskih investicionih fondova, kao i najveći proizvođač sistema za kompletan tretman medicinskog otpada. Preduzeće GIENT je najveći snabdevač ovih sistema za celu Ameriku, Kanadu, Aziju, Australiju, Afriku i Bliski istok. Plan zajedničke kompanije SINO MEDICAL WASTE je osnivanje regionalnog centra za kompletan tretman medicinskog otpada i njegovo uništavanje, kao i za reciklazu plastike.

Druga faza investicije iznosiće dodatnih 1.5 milliona USD koja podrazumeva izgradnju postrojenja za reciklažu medicinskog otpada i plastike nastale od medicinskog otpada.

Lokacija na kojoj će postojenje biti izgrađeno nalazi se u Staroj Pazovi, industrijska zona.

Preduzeće Gient je najveći azijski proizvodjač postrojenja za uništavanje i tretman medicinskog otpada. Med waste engineering je kineska kompanija iza koje stoji Investicioni Fond preko koje će se vršiti ulaganja u Srbiju.

Planovi su da se otvori jedinstveni centar za tretman medicinskog otpada koji ce moći da podmiri potrebe za celo srpsko tržište, kao i čitav region.
Odmah nakon osnivanja preduzeća, krajem marta, kreće se sa prikupljanjem konkretnih dozvola, tačnije sa realizacijom samog projekta. Na samom početku firma će zapošljavati između 10- 15 ljudi, a kasnije preko 30. U pitanju je najsavremenija tehnologija koja ne zahteva veliko angažovanje ljudi.

Dve hrvatske hidroelektrane dobile status povlašćenog proizvođača OIE

Foto-ilustracija: Pixabay

HERA je 3. marta 2017. godine donela rešenje kojim su dve HEP-ove hidroelektrane dobile status povlašćenog proizvođača električne energije.

Reč je o hidroelektranama „Orlovac” i „Dubrava”. HE „Orlovac” ima instalisanu snagu od 240 MW i planiranu proizvodnju od 195 GWh, dok HE „Dubrava” ima 80 MW instalisane snage i planiranu godišnju proizvodnju od 195 GWh.

Sticanje statusa povlašćenog proizvođača za HE „Orlovac” i HE „Dubrava” motivisano je željom da se električna energija iz tih elektrana sertifikuje, odnosno da objekti uđu u sistem garancije porekla električne energije u skladu sa međunarodnim standardima. Garancija porekla je elektronska isprava kojom se kupcu električne energije garantuje poreklo te energije iz određeno primarnog izvora proizvodnje, a u ovom slučaju reč je o obnovljivim izvorima, odnosno visokoefikasnoj kogeneraciji.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Hrvatska jedna od 11 zemalja koja je ostvarila cilj udela OIE

Photo: Pixabay

Hrvatska je jedna od 11 zemalja u Evropskoj uniji koja je ostvarila zacrtani cilj od 20 odsto udela obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije.

Najveći udeo obnovljivih izvora energije u Evropskoj uniji ima Švedska sa 53,9 odsto u 2015. godini, zatim slede Finska sa 39,3 odsto, Litvanija sa 37,6 odsto, Austrija sa 33 odsto i Danska sa 30,8 posto. Hrvatska ima udeo od 29 odsto.

Najniži udeo obnovljivih izvora energije u 2015. godini imaju Luksemburg i Malta od po 5 odsto. Holandija ima udeo od 5,8 odsto, Belgija od 7,9 odsto, a Velika Britanija 8,2 odsto.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U Kragujevcu počinje projekat E(j) recikliraj!

Projekat Centra za ekološko obrazovanje i održivi razvoj (CEOOR) pod nazivom E(j) recikliraj! podržan od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja predstavljen je u zgradi Gradske uprave Kragujevca.

Reč je o projektu koji ima za cilj razvijanje svesti kod mladih o značaju pravilnog odlaganja i upravljanja električnim i elektronskim otpadom. Projektom je predviđeno učešće devet osnovnih i šest srednjih škola, ukupno 90 učenika. Aktivnosti projekta podrazumevaju vršnjačku edukaciju, anketiranje učenika o reciklaži i elektronskom i električnom otpadu, a istovremeno pokreću kreativnost kod mladih, informisanost i izražavanje stavova.

Tokom marta i aprila meseca učenici će proći radionice na temu elektronskog i električnog otpada i reciklaže uopšte. U poslednjoj fazi projekta predviđena je izrada kratkih filmova na teme reciklaže i elektronskog i električnog otpada, a najbolji radovi će biti nagrađeni.

izvor: kragujevac.rs

Lepe vesti za Šid, Sremske Karlovce, Apatin, Temerin i Kikindu

Foto-ilustracija: Flickr/myakin
Foto-ilustracija: Flickr/myakin

Vojvođanskim opštinama dodeljena sredstva za sufinansiranje izrade projektno tehničke dokumentacije u zaštićenim prirodnim dobrima.

Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimir Galić je u pokrajinskoj vladi potpisao ugovore sa predstavnicima pet jedinica lokalne samouprave, kojima su odobrena bespovratna sredstva za sufinansiranje njihovih projektnih aktivnosti, čija ukupna vrednost iznosi osam miliona dinara.

Reč je o konkursu namenjenom za sufinansiranje izrade tehničke dokumentacije – projekata infrastrukture u okviru zaštićenog prirodnog dobra i/ili njegovoj zaštitnoj zoni, kao pomoć jedinicama lokalne samouprave na teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine i to:

  • Idejnog rešenja za potrebe ishodovanja lokacijskih uslova
  • Idejnog projekta i studije opravdanosti
  • Projekta za građevinsku dozvolu sa pripadajućim elaboratima
  • Projekta za izvođenje sa pripadajućim fazama i planom preventivnih mera

u cilju:

  • podsticanja planskog uređenja i opremanja prostora neophodnom infrastrukturom,
  • stvaranja uslova za realizaciju objekata infrastrukture (prvenstveno saobraćajnice) na područjima zaštićenih prirodnih dobara od izuzetnog značaja (Nacionalni park Fruška Gora, Specijalni rezervati prirode) i njihovoj zoni zaštite, i
  • stvaranja prostornih uslova pristupačnosti i povezivanja značajnih  destinacija (kulturna ili priodna dobra) sa urbanim sredinama.

Na osnovu ispunjenih kriterijuma  utvrđenih konkursom, sredstva su dodeljena sledećim opštinama, odnosno gradu: Šid, Sremski Karlovci, Apatin, Temerin i Kikinda.

U razgovoru sa predstavnicima jedinica lokalne samouprave, pokrajinski sekretar je ponovo istakao da je izuzetno značajno da se jedinicama lokalne samouprave putem sufinansiranja pomogne u realizaciji projekata infrastrukture u zaštićenim prirodnim dobrima i njihovoj zoni zaštite. Na taj način se praktično zaokružuje proces, počev od proglašenja zaštićenog prirodnog dobra, izrade planske dokumentacije za zaštićeno prirodno dobro – a što je u nadležnosti pokrajine, do sufinansiranja realizacije utvrđenih planskih rešenja, kroz izradu tehničke dokumentacije za infrastrukturu i njihovu realizaciju.