Home Blog Page 124

Srbija uvodi „dinamične tarife” i otvara vrata nuklearnoj energiji

Foto-ilustracija: Unsplash (claudio-schwarz)

Novi Zakon o energetici uvodi nove kategorije – „dinamične tarife” kada je reč o ceni struje, a „aktivan kupac” omogućava vraćanje viškova električne energije u mrežu, objašnjava za RTS ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović. Do kraja grejne sezone cilj je da ne bude poskupljenja struje i gasa, ali to podrazumeva krajnje racionalnu potrošnju električne energije, ističe ministarka.

Pored zelenog svetla za nuklearnu energiju i kapcitete na vodonik, novi srpski Zakon o energetici uvodi više novina za domaćinstva, privredu i investitore. Prvi put Zakon o energetici definiše i pojam „aktivnog kupca”.

„Na taj način želimo da stimulišemo sve one koji proizvode električnu energiju za svoje potrebe, da viškove vrate u mrežu, ali da se ne ugrozi sistem, pre svega kada je u pitanju naša mreža”, rekla je ministarka rudarstva i energetike.

Uvode se i dinamične tarife koje se odnose na cene električne energije.

„To je pre svega usaglašavanje sa evropskom regulativom, mi smo uveli crvenu i zelenu tarifu pre 30 godina. Bitno je da energetski budemo ekonomični i da racionalno trošimo energiju. Ovakve tarife zahtevaju i digitalizaciju, zbog toga nastavljamo sa zamenom brojila. U narednoj godini planirana je ugradnja još oko 600.000 brojila”, rekla je Dubravka Đedović Handanović.

Ministarka naglašava da nam u narednim godinama treba više električne energije.

Pročitajte još:

„Prvi put preuzimamo novi termo blok ‘B3’ u Kostolcu na kome su radili kineski partneri. To je značajno jer su naša postrojenja stara i po 40 godina. Otvorićemo prvi solarni park i novi vetropark, u toku decembra biće završen remont prvog agregata u Bajinoj Bašti posle 42 godine, a drugi agregat biće remontovan sledeće godine”, rekla je ministarka Đedović Handanović.

Zakon o energetici otvorio je vrata i za razvoj nuklearne energije. Francuski EDF radi Studiju o primeni nuklearne energije u Srbiji.

Foto-ilustracija: Pixabay (www_slon_pics)

„Otvaramo vrata da u našem energetskom miksu imamo i nuklearnu energiju. Pre svega treba da razvijemo tri faze primene nuklearne energije, a studija koju radi francuski EDF treba da pokaže koja tehnologija bi bila najprikladnija za naš energetski sistem”, rekla je ministarka rudarstva i energetike.

Energetska efikasnost je veoma važna i uskoro počinje kontrola zgrada koje su ušle u projekt energetske sanacije u 14 gradova Srbije.

„Počinju energetski pregledi zgrada u 14 gradova Srbije, i obuhvatiće oko 700 zgrada. Cilj je da, pre svega, dođemo do energetski efikasnih stambenih jedinica. Taj projekat je vredan oko 65 miliona evra, od čega 15 miliona evra dolazi iz donacija. Građani ne bi trebalo da osete te troškove, država će omogućiti subvencije, i nadamo se da će to u velikoj meri biti prihvaćeno, i da će radovi na tim zgradama početi krajem sledeće godine”, rekla je Đedović Handanovićeva.

Kada je reč o cenama struje i gasa, u novu godinu ulazimo sa starim cenama i cilj je da se one zadrže do kraja grejne sezone. Resorna ministarka zbog toga apeluje na građane da budu ekonomični i vode računa o potrošnji električne energije.

Izvor: RTS

Otkrivene značajne i vredne vrste u Dabarskom i Fatničkom polju

Foto: Wikipedia (Milovan Bokic)

Kraška polja kao najveći površinski oblici krša najbrojniji su u Dinarskom sistemu, koji je jedinstven na planeti Zemlji. Na teritoriji Bosne i Hercegovine, posebno u spoljnim Dinaridima, razvijen je veliki broj najvećih i najviših polja u kršu, a jedna od njih su i  Dabarsko i Fatničko polje.

Polja u kršu predstavljaju i složene strukture u kojima se nalaze različiti hidrološki i hidrogeološki oblici kao što su stalni i privremeni izvori, stalni otvoreni tokovi, kao i oni koji presušuju i poniru u podzemlje.

Kako bi se energetski iskoristile padavine na istočnom delu sliva, planirana je izgradnja hidroenergetskih objekata u okviru projekta “Gornji horizonti” (HE Nevesinje, HE Dabar i HE Bileća). Ovim projektom planirano je odvesti vodu iz Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećko jezero, a zatim dalje do HE Dubrovnik. Time bi se smanjio dotok vode rekama Buna, Bunica i Bregava, a posredno, preko ponora u Popovom polju, i svim izvorima u donjem toku Neretve, kao i na dubrovačkom primorju. Cilj projekta je osloboditi “višak vode” u poljima koja su prirodno plavljena, a koja su prihranjivala podzemne tokove.

Međutim, prebrza i neprirodna odvodnja iz kraških polja može imati dalekosežne posledice.

Kako bi se podsetilo na bogatstvo i raznovrsnost kraških polja u Bosni i Hercegovini i na argumentovan način ukazalo na štetne posledice projekta „Gornji horizonti“, u partnerstvu sa međunarodnom organizacijom CEPF (Critical Ecosystem Partnership Fund), Centar za životnu sredinu podržao je istraživanja više grupa organizama tokom 2024. godine na području Dabarskog i Fatničkog polja.

Pročitajte još:

Najvažniji rezultati ovih istraživanja su:

  • Registrovan je 231 takson vaskularnih biljaka determinisanih do nivoa podvrste, od kojih su dva taksona endemična za Balkansko poluostrvo, dok su u Republici Srpskoj pod strogom zaštitom 12, a zaštićeno 25 taksona. Dva taksona se nalaze na Aneksu II Evropske direktive o staništima (Eleocharis carniolica W. D. J. Koch i Scilla litardierei Breistr.), a isto toliko na Aneksu II CITES konvencije.
  • Foto: Wikipedia (Christian Fischer)

    Prema prikupljenim podacima, ovo jedinstveno područje predstavlja jedno od najznačajnijih i najbogatijih područja za viline konjice u Bosni i Hercegovini. Na ovom prostoru registrovane su 43 vrste ovih insekata, što čini više od dve trećine vrsta prisutnih u Bosni i Hercegovini. Sa konzervacijskog aspekta, najznačajnije su vrste Coenagrion ornatum i Sympetrum flaveolum. Prva vrsta je zaštićena Direktivom o staništima Evropske unije, dok je druga ugrožena (EN) vrsta prema Crvenoj listi vilinih konjica Evrope. Osim toga, 35 vrsta se nalazi na Crvenoj listi Republike Srpske. Za poređenje, to je više od 42 vrste registrovane u Livanjskom i 40 vrsta registrovanih u Nevesinjskom polju, jedina dva polja za koja postoje detaljniji podaci.

  • Istraživanje faune ptica na Dabarskom i Fatničkom polju, sprovedeno tokom samo nekoliko dana, otkrilo je prisustvo najmanje 95 različitih ptičjih vrsta, među kojima se značajan broj nalazi pod trajnom zaštitom. Oba polja služe kao važna migraciona stajališta, pružajući pticama potrebne uslove za odmor i ishranu tokom migracionih ruta. Ovo je posebno značajno za migratorne vrste koje prelaze velike udaljenosti između svojih gnezdilišta i zimovališta.
  • Rezultati pokazuju da su u vodotocima na području Dabarskog polja prisutne gatačka gaovica (Telestes metohinsis) i dabarska gaovica (Telestes dabar), dok su na području Fatničkog polja zabeležene jedinke trebinjske gaovice (Delminichtys ghetaldii). Sve navedene vrste gaovica predstavljaju endemične vrste i značajan genetski resurs. Podaci o biologiji ovih vrsta su od posebnog značaja, jer je reč o endemima uskog areala, čija staništa se radikalno menjaju pod antropogenim uticajem.
  • Tokom istraživanja pećinskih sistema na ovim poljima, najznačajniji pronalazak zabeležen je u Radovića pećini, gde je, prema proceni, bilo preko 1000 jedinki šišmiša. Brzim opažanjem zabeleženo je prisustvo najmanje četiri vrste šišmiša: Rhinolophus hipposideros, Rhinolophus ferrumequinum/euryale, Miniopterus schreibersii i Myotis myotis/blythii. Takođe, u pećinskim sistemima do sada je potvrđeno prisustvo 17 troglobitskih, sedam akvatičnih i 10 terestričkih vrsta.

Svakako treba istaći da je ovo samo jedan deo obljavljenih podataka, kao i da je konačni broj, verujemo, značajno veći, nakon završenih laboratorijskih analiza.

Izvor: Centar za životnu sredinu

Industrija vetra u Evropi zahteva 200.000 novih radnika do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Reaubourg)

Energija vetra u Evropi nalazi se pred velikim izazovima i mogućnostima dok se priprema za značajnu ekspanziju u narednih šest godina. S obzirom na ambiciozne klimatske ciljeve i potrebu za povećanjem energetske nezavisnosti, Evropska unija planira da poveća kapacitet energije vetra sa sadašnjih 225 GW na 425 GW do 2030. godine. Ovaj rast dolazi sa značajnim implikacijama za evropski lanac snabdevanja i tržište rada, navodi se u saopštenje udruženja WindEurope.

Prema najnovijim procenama, industrija vetra, koja trenutno zapošljava oko 370.000 ljudi, treba da se proširi na 600.000 radnih mesta do kraja decenije. To znači da će više od 200.000 novih radnika morati da bude angažovano i obučeno u relativno kratkom roku. Međutim, evropska industrija suočava se sa ozbiljnim jazom u veštinama koji bi mogao usporiti zelenu tranziciju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Na putu zelene transformacije, pred Evropom su tri međusobno povezana izazova: potrebno je hitno smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte kako bi se ublažile posledice klimatskih promena, ojačati energetsku sigurnost smanjenjem oslanjanja na uvoz fosilnih goriva i povećati industrijsku konkurentnost kroz korišćenje jeftinih i domaćih obnovljivih izvora energije. Energija vetra ima ključnu ulogu u rešavanju svih ovih izazova, omogućavajući pouzdanu i održivu energetsku tranziciju.

Kako bi se rešio izazov nedostatka radne snage, WindEurope, vodeća evropska organizacija za energiju vetra, već je uključena u niz inicijativa usmerenih na prilagođavanje obrazovnih sistema potrebama zelene industrije.

Evropska komisija najavila je dva strateška plana: Akcioni plan EU za stručno obrazovanje i obuku (VET), koji ima za cilj povećanje kvaliteta i dostupnosti tehničkog obrazovanja, i Strateški akcioni plan za STEM discipline, usmeren na podsticanje većeg broja mladih da se odluče za karijere u nauci, tehnologiji, inženjeringu i matematici.

Pročitajte još:

Koje veštine će biti tražene?

Za industriju vetra ključno je privući mlade ljude i obezbediti im odgovarajuće obrazovanje i obuku. Radna mesta koja će biti otvorena uključuju inženjere, tehničare za održavanje vetrogeneratora, stručnjake za logistiku i menadžere projekata. Osim tehničkih veština, naglasak će biti i na digitalnim kompetencijama, sposobnosti rešavanja problema i timskom radu.

Nova radna mesta predstavljaju veliku priliku za mlade širom Evrope. Ulaganjem u obrazovanje i obuku, industrija vetra može postati atraktivna opcija za karijere koje donose i finansijsku sigurnost i doprinos očuvanju planete.

WindEurope ističe da usklađivanje obrazovnih programa sa stvarnim potrebama industrije mora biti prioritet, a saradnja između obrazovnih institucija, industrije i vlada ključna je za uspeh ovog poduhvata.

Milena Maglovski

Reciklaža tekstila u Evropi doživljava krizu – skladišta pretrpana

Foto-ilustracija: Unsplash (Francois Le Nguyen)

Kružna ekonomija tekstila u Evropi mora biti ojačana uvođenjem efikasnih šema proširene odgovornosti proizvođača (EPR) i jednakih uslova za sve u revidiranoj Direktivi o otpadu (WFD).

Za to se zalažu EuRIC Textiles, organizacija koja zastupa interese evropskih preduzeća i udruženja iz oblasti reciklaže, udruženje FEAD koje zastupa kompanije i organizacije širom Evrope koje se bave pružanjem ekoloških usluga i kompanija Decathlon, u svom pozivu Briselu.

Smatraju da treba da se izbegnu nepotrebna administrativna opterećenja za kompanije i države članice i maksimalno povećati efikasnost EPR u ostvarivanju željenih ekoloških koristi.

„Novi EPR sistemi podstaknuće ulaganja u infrastrukturu, sa ciljem stvaranja cirkularne ekonomije i industrije za tekstile. Da bi se postigli ciljevi ciljanog pregleda WFD-a, ključno je da lanac upravljanja otpadom bude usklađen sa hijerarhijom otpada, koji osigurava ekološki prihvatljivo i efikasno tretiranje odbačenih tekstila“, navode iz Evropske konfederacije industrije za reciklažu (EuRIC).

Sektor industrije sortiranja i reciklaže tekstila u Evropi trenutno doživljava neviđenu krizu, koja je čak značajnija od one tokom pandemije COVID-19, a opterećuju ga globalni poremećaji kao što je rat u Ukrajini, logistički izazovi u Africi i porast ultra-brze mode.

Kako se navodi, cena polovnog tekstila je drastično pala od proleća 2024. godine, dok su troškovi sakupljanja, sortiranja i reciklaže porasli. Zbog toga više se ne mogu pokriti troškovi obrade, što dovodi do velikih problema za operatere sortiranja. Pretrpana skladišta dovode do rizika da tekstilni otpad bude spaljen.

Pročitajte još:

„Pozivamo EU da podstakne države članice da smanje PDV na aktivnosti popravke, ponovne upotrebe i reciklaže tekstila, u okviru postojećeg okvira Direktive o PDV-u, i istraže mogućnost uvođenja poreza na nove, naftne materijale. Takve mere, ako se usvoje na nacionalnim nivoima, podstakle bi upotrebu recikliranih materijala i smanjile ekološki uticaj proizvodnje novih tekstila“, navodi se u saopštenju.

Kako bi kapaciteti Evrope za ekološki i efikasan tretman tekstilnog otpada bili povećani između ostalog potrebni su kratkoročni finansijski podsticaji za EU kompanije koje doprinose održivom cirkularnom tekstilnom lancu i investicije u tehnologije zajedno sa ciljanom podrškom opštinama koje se suočavaju sa stagnacijom u vezi sa tekstilnim otpadom.

„Pozivamo na obavezno korištenje procenta recikliranog tekstilnog sadržaja (najpoželjnije iz post-potrošačkih tekstila) u sve nove tekstilne proizvode koji se stavljaju na tržište EU, sa jasnim planom za povećanje ovog procenta u narednim godinama. Bez hitnih mera, Evropa rizikuje da ugrozi svoje ciljeve u vezi sa klimatskim promenama i ugrozi budućnost svoje industrije sortiranja i reciklaže tekstila“, zaključuje iz EuRIC.

Jasna Dragojević

Najnovije istraživanje u Srbiji pokazuje da je najveća prepreka za renoviranje doma nedostatak finansija

Foto: Velux

Istraživanje koje je sprovedeno tokom septembra 2024. godine u Srbiji, otkriva ključne trendove u stavovima potrošača prema renoviranju doma, uključujući zamenu vrata, prozora i krovnih prozora, kao i zamenu starih predmeta i kućnih aparata. Studija, koja je obuhvatila 1.000 ispitanika širom Srbije, pokazuje da su najveći prioriteti za renoviranje oni elementi koji mogu značajno doprineti uštedi energije, a glavna prepreka nedostatak finansijskih sredstava.

Glavni cilj ovog istraživanja bio je identifikovati ključne trendove i stavove ciljne publike u vezi sa: nostalgijom koju nose stari ili nasleđeni predmeti, osećajem doma, renoviranjem, zamenom vrata, prozora i krovnih prozora, kao i procenjenim budžetom dostupnim za te potrebe. Ciljna grupa obuhvatila je zaposlene muškarce i žene starosti između 30 i 64 godine koji razmišljaju o renoviranju doma, a istraživanje je sprovedeno na području Srbije, na zahtev kompanije VELUX.

Ključni rezultati pokazuju:

  • Finansije kao glavna prepreka – Finansijska ograničenja su glavni razlog koji sprečava čak 2/3 ispitanika (67,1 odsto) da zamene stare predmete, naročito u ruralnim sredinama. Strah od komplikovanosti zamene (36,6 odsto) i nedostatak vremena (29,8 odsto) su dodatni faktori.
  • Energetska efikasnost kao motivacija – Glavni razlog za zamenu prozora i vrata koji su ispitanici naveli (njih 26,6 odsto) je povećanje energetske efikasnosti. Kada bi zamena vrata i prozora mogla da doprinese uštedi od 20 odsto u troškovima grejanja, prioriteti za zamenu bi se promenili, a vrata i prozori bi postali glavni fokus. Za sada su na vrhu liste prioriteta zamena bojlera i šporeta (63 odsto). Gotovo polovina ispitanika koji poseduju krovne prozore (45 odsto) naveli su da bi njihova zamena bila prioritet u postizanju energetske efikasnosti.
  • Planovi za zamenu vrata i prozora – Iako u 72 odsto slučajeva postoji potreba za zamenom prozora i vrata, oni nisu zamenjeni u 2/5 slučajeva. Trećina ispitanika planira zamenu starih vrata i prozora u narednih godinu do tri godine, dok je za zamenu krovnih prozora planiran kraći rok – do godinu dana. Najčešći iznos koji su spremni da izdvoje za zamenu prozora je između 15.000 i 30.000 RSD, dok bi za vrata izdvojili više, do 60.000 RSD.

Šta kuću čini domom?

Foto: Velux

U domovima često postoje lični ili porodični “suveniri” kojih nikada ne bismo želeli da se odreknemo – stari radio ili komad nameštaja, porcelanske figurice i slično. Krovni prozor predstavlja jedan od elemenata koji će koristiti buduće generacije, naša deca i unuci. Oni su organski deo našeg životnog prostora, ali postoje i delovi koji se moraju zameniti radi zdravlja, komfora i održivosti. Dobro postavljen, energetski efikasan krovni prozor ne samo da poboljšava svakodnevni komfor, već doprinosi i značajnim uštedama energije. Samo zamenom krovnih prozora i smanjenjem unutrašnje temperature za dva stepena Celzijusa, potražnja za grejnom energijom može se smanjiti za gotovo 40 odsto, bez narušavanja komfora, što je moguće sa VELUX krovnim prozorima.

Sprovedena studija takođe pomaže u otkrivanju koji su to elementi koje ljudi nerado menjaju i koji su oni koje smatraju zamenljivim.

Ispitanici su istakli da uklanjanje starih i nepotrebnih stvari iz doma doprinosi oslobađanju fizičkog prostora, ali i rasterećenju uma od suvišnih obrazaca mišljenja i opterećujućih uspomena. Većina ispitanika se ne izjašnjava kao posebno vezana za stare predmete, niti kao sklona njihovom odbacivanju. Oko 30 odsto ispitanika odlaže zamenu starih predmeta iz različitih razloga.

Odeća (54,9 odsto) i tekstil za domaćinstvo (41,6 odsto) su najčešće menjani u poslednjih godinu dana, jer su najlakši i najjeftiniji za zamenu, dok su predmeti koji zahtevaju veća finansijska ulaganja zamenjeni tek kada su prestali da funkcionišu.

Predmeti sa emocionalnom vrednošću, poput suvenira, retko se odbacuju, iako ih 36 odsto smatra “kandidatima” za bacanje, a samo 20 odsto ih je zaista odbacilo u poslednjih godinu dana.

Rezultati ukazuju na jak fokus potrošača na praktične mere renoviranja, pri čemu 72 odsto ispitanika priznaje da postoji potreba za zamenom vrata i prozora prvenstveno radi energetske efikasnosti i ušteda. Među ispitanicima, oni koji žive u kućama i ruralnim sredinama bi zamenili vrata i prozore pre nego oni koji žive u zgradama, međutim navode finansijske razloge i strah od nepredviđenih problema tokom renoviranja kao glavne prepreke.

Izvor: Velux

Uspesi Fonda za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine u Istočnoj Evropi kroz 15 godina

Foto-ilustracija: Freepik (master1305)

Kako bi se podržala ulaganja u promociju energetske efikasnosti, zaštitu životne sredine i socijalnu dimenziju ekonomske tranzicije u regionu Istočnog partnerstva EU, pre 15 godina osnovan je Fond za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine u Istočnoj Evropi (E5P).

Njegovo osnivanje proisteklo je iz vizije Poljske i Švedske – bliže saradnje i održivije budućnosti u ovom delu Evrope.

Sektori koji ispunjavaju uslove za E5P podršku uključuju: daljinsko grejanje, energetsku efikasnost u javnim zgradama, mere uštede energije u stambenim zgradama, obnovljive izvore energije (uključujući biomasu), ulično osvetljenje, prečišćavanje vode i otpadnih voda, upravljanje čvrstim otpadom i gradski prevoz.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavila je kroz konkretne primere neke od najznačajnijih uspeha ovog Fonda.

Fond se pokazao kao izuzetno značajan u delovima sveta pogođenim kontinuiranim krizama, poput Ukrajine i Moldavije. U ovim zemljama doprineo je osiguranju toplote kroz unapređenje lokalnih sistema grejanja i postavljanje brojnih pojedinačnih podstanica za regulaciju i uštedu grejanja.

Pročitajte još:

U drugim zemljama, E5P je, na primer, finansirao uvođenje električnih autobusa i pomogao u izgradnji savremene fabrike za tretman otpada u Gruziji.

Projekti se sprovode i u Jermeniji, Belorusiji, Azerbejdžanu i drugim državama regiona Istočnog partnerstva. U Ukrajini je reč o 25 projekata, u Moldaviji sedam, dok je u Jermeniji šest, a u Belorusiji dva.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Ukupna investicija iznosi 1,5 milijardi evra u 52 projekta. Zahvaljujući Fondu, godišnje se smanjuje emisija više od 1.000.000 tona ugljen-dioksida, dok se tretira preko 1.900.000 m³ otpada.

Pored toga, E5P omogućava godišnju uštedu od 4.000.000 MWh energije i 265.012 m³ vode.

Uspeh Fonda pripisuje se partnerskom modelu saradnje. Donatorska sredstva, obezbeđena od Evropske unije i bilateralnih donatora, koriste se kao grantovi za mobilisanje kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Evropske investicione banke (EIB), Nordijskog fonda za zaštitu životne sredine (Nefco) i Razvojne banke Saveta Evrope (CEB).

Evropska unija je najveći donator, dok su među ostalim donatorima i Jermenija, Azerbejdžan, Češka, Danska, Estonija, Finska, Gruzija, Nemačka, Island, Irska, Letonija, Litvanija, Moldavija, Norveška, Poljska, Rumunija i druge zemlje.

Katarina Vuinac

Usvojen Pravilnik o aukcijama u FBiH

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) doneo je, uz saglasnost Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Pravilnik o aukcijama kojim se definišu uslovi, postupak i način dodele podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije kroz Aukcije za mala postrojenja (FIT Aukcije) i Aukcije za velika postrojenja (FIP Aukcije), navodi se u saopštenju OIEiEK.

Na osnovu člana 4. Pravilnika, Uprava Operatora za OIEiEK doneće Odluku o pokretanju postupka FIT i FIP Aukcija, oslanjajući se na Pravilnik, Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, Uredbu o kvotama za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, kao i Uredbu o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje.

Podsećamo, Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH doneo je brojne prednosti za energetski sektor, građane i privredu. Novi sistem podsticanja uvodi postupak aukcija za mala i velika postrojenja, čime će se povećati troškovna efikasnost, udovoljiti principima transparentnosti i demokratičnosti i osigurati pravična i racionalna raspodela javnih sredstava koja se prikupljaju od krajnjih kupaca električne energije.

Pročitajte još:

Tehnološke kvote i količine električne energije za podsticaje putem garantovane otkupne cene, zajedno sa planiranim obimima FIP Aukcija za velika postrojenja, precizirani su u Aneksu I i Aneksu II Uredbe o kvotama za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.

Pravilnik je donet u skladu sa obavezama iz člana 29. stav (3) Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije („Službene novine Federacije BiH“, broj: 82/23). Objavljen je u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj: 94/24 od 27.11.2024. godine, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

Energetski portal

Beograd domaćin najvećeg globalnog samita o veštačkoj inteligenciji

Foto: NITRA

Beograd će 3. i 4. decembra, postati epicentar globalnih razgovora o veštačkoj inteligenciji, kada se otvara Samit Globalnog partnerstva za veštačku inteligenciju (GPAI) u Palati Srbija. Ovaj prestižni događaj okupiće preko 1.000 učesnika iz više od 45 zemalja, uključujući ministre nauke i veštačke inteligencije, kao i najistaknutije svetske eksperte iz ove oblasti.

Na svečanom otvaranju govoriće predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić i generalni sekretar OECD-a, Matijas Korman.

Posebna pažnja biće posvećena centralnom ministarskom panelu, koji je zakazan u utorak za 16 časova. Panel će voditi ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, dr Jelena Begović, a tema diskusije biće ključna uloga vlada u pokretanju globalnih inovacija u oblasti veštačke inteligencije. Lideri će razgovarati o političkim pristupima za otključavanje transformativnog potencijala veštačke inteligencije, podsticanju međunarodne saradnje i izgradnji ekosistema koji podržavaju etičke, inkluzivne i održive inovacije.

„Globalno partnerstvo za veštačku inteligenciju trenutno je najveća međunarodna organizacija posvećena razvoju, primeni i regulisanju veštačke inteligencije. Ponosna sam što je Srbija prepoznata kao bitan faktor u ovom procesu i što imamo priliku da razgovaramo o budućem razvoju ove moćne tehnologije, uvek stavljajući čoveka u njen centar”, istakla je ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović.

Pročitajte još:

Samit će obuhvatiti preko 30 panela i sesija sa više od 100 međunarodnih govornika, koji će diskutovati o etičkim, tehnološkim i društvenim aspektima veštačke inteligencije. Tokom Ministarskog samita drugog dana događaja očekuje se usvajanje Beogradske deklaracije, čime Srbija još jednom potvrđuje svoju ključnu ulogu u globalnom razvoju veštačke inteligencije.

Ovo je najveći međunarodni događaj u Srbiji od obeležavanja 60. godišnjice Pokreta nesvrstanih, a organizacija GPAI prepoznaje našu zemlju kao lidera u razvoju veštačke inteligencije na globalnoj sceni.

Izvor: Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija

Sprovođenje Memoranduma o razumevanju Srbije i EU – Precizniji koraci do kraja godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)

U sklopu jačanja bilateralnih odnosa i unapređenja energetske tranzicije, nedavni sastanak između ministarke rudarstva i energetike Republike Srbije i ambasadora EU u Srbiji bio je fokusiran na razmatranje napretka Srbije u energetskoj tranziciji. Diskusija je obuhvatila načine za implementaciju Memoranduma o razumevanju između Republike Srbije i EU o saradnji u lancu vrednosti retkih mineralnih sirovina i električnih vozila.

Kada je memorandum potpisan, tokom jula ove godine, bilo je reči o tome da se očekuje se da će u narednoj deceniji globalna potražnja za baterijama porasti do 20 puta zbog veće upotrebe električnih vozila, sve veće primene skladištenja energije, kao i industrijske i pomorske primene, te je tom prilikom ustanovljeno da saradnja može pružiti mogućnost uspostavljanja pristupačne i održive nabavke baterija i električnih vozila, uključujući i  komponente, što je sve u svemu, u skladu sa Novim planom rasta za Zapadni Balkan, kako se tada navodilo. Ipak, Memorandum o razumevanju došao je u momentu ogromnog protivljenja civilnog društva i javnosti uopšte.

Kako se navodi dalje u saopštenju resornog ministarstva, ministarka Dubravka Đedović Handanović istakla je kako je, zahvaljujući podršci EU, Srbija uspešno diverzifikovala svoje izvore snabdevanja energijom, posebno gasom. Diversifikacija uključuje gasnu interkonekciju sa Bugarskom i dodatne kapacitete na LNG terminalu u Aleksandropolisu. Najavila je planove za izgradnju nove gasne interkonekcije sa Rumunijom, što bi trebalo dodatno ojačati regionalnu gasifikaciju i energetsku bezbednost zemlje.

Pročitajte još:

Kada je reč o spajanju na evropsko tržište električne energije, Srbija bi trebala da se integriše u evropski sistem upravljanja krizama, što je od značaja u kontekstu čestih energetskih prekida koji su prošlog leta pogodili region.

Takođe je bilo reči o izazovima koji prate moguće uvođenje takse na emisije ugljenika, koja bi mogla nepovoljno uticati na srpsku ekonomiju. Ministarka je izrazila nadu da će diskusije unutar Energetske zajednice rezultirati podrškom EU za brže postizanje dekarbonizacije u skladu sa globalnim klimatskim ciljevima.

Novi Plan rasta za Zapadni Balkan otvara mogućnosti za nove energetske projekte, uz značajna finansijska sredstva koja EU pruža kroz Instrument za pretpristupnu pomoć, preko kojeg je Srbija već dobila više od 800 miliona evra za projekte u energetici.

Međutim, do kraja godine, kako se dalje navodi, očekuje se usvajanje preciznijih koraka za implementaciju spomenutog Memoranduma o razumevanju između EU i Srbije o održivim sirovinama, lancima vrednosti baterija i električnim vozilima, što uključuje saradnju na industrijskom nivou, istraživanjima, inovacijama i visokim standardima upravljanja, te mobilizaciju finansijskih i investicionih resursa.

Energetski portal

Srbija je na putu zelene transformacije – izazovi koji mogu biti pretvoreni u prilike

Foto-ilustracija: Pixabay (DragonDash)

Cilj briselskog zelenog dogovora je učiniti Evropu prvim klimatski neutralnim kontinentom. I Srbija je na putu zelene transformacije, a u tom procesu ključna je dekarbonizacija industrije. Taj proces je izazov, a Nemačka ambasada i Nemačko-srpska privredna komora organizovanjem „Klimatskog dijaloga” pokazuju da može biti i razvojna šansa za naša preduzeća.

Srbija se priprema za početak obračuna karbonske takse takozvanog briselskog SIBAM mehanizma, kojem podležu proizvodi koji se plasiraju na tržište Evropske unije.

Prve na udaru su kompanije energetskog sektora i mala i srednja preduzeća metalske struke, cementare i proizvođači veštačkog đubriva. Kroz razne projekte Nemačka obećava pomoć od 200 miliona evra.

„Mehanizam prekograničnog usklađivanja emisija ugljen-dioksida ključan je alat Evropske unije u postizanju konkurentnosti preduzeća i klimatski prihvatljivih proizvoda, pružajući podsticaje za dekarbonizaciju”, kaže Anke Konrad, ambasadorka Nemačke u Srbiji.

Brzim prilagođavanjem, Srbija može da unapredi trgovinsku poziciju i odnose sa drugim delovima sveta i regiona, kaže ambasadorka i dodaje da će Nemačka nastaviti da podržava Srbiju na tom putu.

Pročitajte još:

“Zelena tranzicija i dekarbonizacija industrije nisu samo zaštita životne sredine i nisu to samo globalni izazovi, već i šanse za inovacije i održiv rast. To je karta za budućnost. Pretvaranjem tih izazova u prilike, težimo da Srbiju pozicioniramo kao regionalnog lidera u održivom poslovanju”, kaže Milan Grujić, predsednik Nemačko-srpske privredne komore u Srbiji.

Srpska industrija je već počela prilagođavanje tim novim evropskim propisima.

Evrpska unija je izmenila metodologiju za obračun karbonske takse. Već znamo da će taj trošak biti znatno skuplji nego što se mislilo pre šest meseci. Zato 90 odsto preduzeća smatra da će njihova roba koju izvoze na evropsko tržište da poskupi”, kaže Radman Šelmić iz Privredne komore Srbije.

Zanimljivo je istaći da je tokom “Klimatskog dijaloga” Nemačko-srpska privredna komora merila ugljenični otisak. Podsetimo, merenja na svetskom nivou već su pokazala – svaki učesnik neke poslovne konferencije dnevno proizvede 200 kilograma ugljen-dioksida.

Ako je učesnik doputovao avionom, ta emisija doseže i do 1.000 kilograma.

Izvor: RTS

Kako je Pakistan doživeo „solarni bum”?

Foto-ilustracija: Pixabay

Brzo širenje solarne energije u Pakistanu, vođeno prvenstveno tržišnim silama uz minimalnu političku podršku, predstavlja dragocen primer za druga tržišta u razvoju. Pad cena solarnih panela, u kombinaciji sa naglim poskupljenjem električne energije za čak 155 odsto u samo tri godine, podstakao je značajan prelazak na obnovljive izvore energije. Danas, Pakistan drži poziciju šestog najvećeg solarnog tržišta na svetu, piše Svetski ekonomski forum.

Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA), potrošnja električne energije po glavi stanovnika Pakistana porasla za 87 odsto između 2000. i 2022. godine. Sa druge strane, više od 40 miliona ljudi ostalo je bez pristupa električnoj energiji, a mnogo više njih živi u područjima van mreže ili nedovoljno snabdevenim područjima, sa manje od četiri sata struje dnevno.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Nekonzistentna energetska politika vlade, obeležena neefikasnošću u proizvodnji, određivanju cena i regulativama, dodatno je produbila energetsku krizu u zemlji. Najnovije povećanje cena električne energije u julu 2024. godine, koje mnogi smatraju prikrivenim porezom, dovelo je do toga da potrošnja energije iz mreže padne na najniži nivo u poslednje četiri godine. Tokom protekle godine, potražnja za mrežnom električnom energijom smanjila se za više od 10 odsto, jer visoke cene sve više opterećuju potrošače. Ovakvi uslovi podstakli su ubrzano usvajanje solarne energije među industrijskim, komercijalnim i privatnim korisnicima koji su u mogućnosti da pređu na sopstvenu proizvodnju električne energije.

Zanimljivo je da je ovaj značajan prelazak na solarnu energiju u Pakistanu ostvaren gotovo isključivo pod uticajem spoljašnjih faktora, bez aktivne političke podrške. Ključnu ulogu odigrala je prekomerna proizvodnja solarnih panela u Kini, koja je drastično smanjila troškove i učinila Pakistan trećom najvećom destinacijom za kineski izvoz. Solarna energija je našla široku primenu u industrijskom, poljoprivrednom i stambenom sektoru, uz uvoz kineskih solarnih modula ukupnog kapaciteta 13 gigavata (GW) samo u prvoj polovini godine. Predviđa se da će ukupni uvoz dostići impresivnih 22 GW do kraja godine, dodatno ubrzavajući energetsku tranziciju u zemlji.

Pročitajte još:

Rizici nekontrolisane energetske tranzicije

Iako solarizacija donosi ogromne mogućnosti, ona istovremeno osvetljava rizike nekontrolisane energetske tranzicije. Slučaj Pakistana otvara važna pitanja o održivosti državnih energetskih mreža i ekonomskim posledicama masovnog prelaska na obnovljive izvore energije.

Modernizacija pakistanske elektroenergetske mreže postaje ključni prioritet kako bi se povećala pouzdanost, omogućio širi pristup ruralnim područjima i smanjili troškovi. Ovo zahteva primenu naprednih alata zasnovanih na veštačkoj inteligenciji za praćenje i predviđanje potrošnje, ulaganja u integraciju baterijskih sistema i druge.

Osim tehnoloških inovacija, neophodna je i snažna politička volja za sprovođenje opsežnih tržišnih reformi. Privatizacija i razdvajanje distributivnih kompanija mogle bi podstaći konkurentnost, ali trenutna politička nestabilnost i visoki troškovi modernizacije mreže otežavaju realizaciju ovih mera.

Milena Maglovski 

Veće uključivanje građana u energetsku tranziciju

Foto-ilustracija: Unsplash (Gustavo Quepon)
Foto: Ljubaznošću Nino Lejave

Fondacija Hajnrih Bel je nemačka politička fondacija aktivna u Srbiji više od dve decenije. Za to vreme su podržali više od 50 projekata iz oblasti pravedne energetske tranzicije u iznosu od milion evra. Prepoznati su kao organizacija koja je vrednosno bliska zelenim i levičarskim idejama i u svom delovanju zagovaraju zelenije i pravednije društvo.

– Pored promovisanja demokratske političke kulture, što predstavlja jedan od dva stuba našeg rada u regionu, podržavamo i projekte u oblasti klimatske i energetske politike: borbu protiv energetskog siromaštva, smanjenje zagađenja vazduha, održivu urbanu mobilnost. Podržali smo i rad organizacija (RERI) koje su započele niz strateških, parničnih postupaka protiv zagađivača pred sudovima u Srbiji i Crnoj Gori – rekla je Nino Lejava, direktorka beogradske kancelarije Fondacije Hajnrih Bel.

Sa njom smo razgovarali o sprovođenju energetske tranzicije, aktivnostima Fondacije u oblasti zaštite životne sredine, edukaciji građana, uključivanju lokalnih zajednica u proces energetske tranzicije, kao i Evropskom zelenom dogovoru.

U FOKUSU:

Ko treba da predvodi energetsku tranziciju i šta je važno za njenu realizaciju?

Energetska tranzicija je kompleksan tranzicioni proces u kom obnovljivi izvori energije (hidroenergija, geotermalna, solarna, energija vetra i obnovljive sirovine) u kontinuitetu zamenjuju energiju iz fosilnih goriva. Pre svega, ona uključuje funkcionalne institucije i političku volju donosilaca odluka. U ovom kontekstu podržavamo koncept građanske energije koja bi trebalo da postane ključni pokretač tranzicije energetskog sistema ka lokalnoj ekonomiji zasnovanoj na obnovljivim izvorima energije sa individualnim inicijativama. Kroz saradnju sa lokalnim samoupravama i dve energetske zadruge u Srbiji, Fondacija podržava participativni proces koji okuplja stotine građana. Za uspešnu energetsku tranziciju neophodno je da se građani uključe u proces odlučivanja kako bi se smanjio monopol koji imaju trenutno velika elektroprivredna preduzeća, a koja utiču na cenu struje. Da bi energetska tranzicija bila uspešna, najpre je neophodno da se donosioci odluka u Srbiji drže planova koje su zacrtali u Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, u kojoj je dekarbonizacija označena kao jedan od glavnih prioriteta. Neophodna je transparentna politika i javna debata u društvu, odnosno da građani budu uključeni u proces. Konačno, za uspešnu energetsku tranziciju neophodno je da ona bude i pravedna, odnosno da se posebno vodi računa o građanima koji bi bili posebno pogođeni reformama, poput rudara u tradicionalnoj industriji. Izuzetno je bitno da ne ponavljamo greške iz prošlosti kada je u talasu privatizacije veliki broj ljudi ostao bez posla.

Koje aktivnosti sprovodi fondacija u oblasti politike zaštite životne sredine i održivog razvoja?

Foto-ilustracija: Freepik (fabrikasimf)

– Naš cillj je da podržimo civilno društvo i institucije u Srbiji pri sprovođenju klimatskih politika. To je u skladu sa ciljevima međunarodnih klimatskih sporazuma i obavezama koje su preuzete u okviru procesa pristupanja EU. Fondacija svoje programe uvek razvija prema prioritetima u društvu i gorućim pitanjima koje pogađaju građane. U poslednjih par godina fokus rada je bio na energetskom siromaštvu, energetskoj efikasnosti, zagađenju vazduha i praćenju EU integracija u Poglavlju 27 – životna sredina. Zajedno sa partnerima u okviru Koalicije 27, koja okuplja organizacije civilnog društva koje se bave monitoringom sprovođenja Poglavlja 27 u oblasti zaštite životne sredine još od 2014. godine, Fondacija je proizvela desetine studija sa preporukama za poboljšanje stanja u životnoj sredini, od kojih su samo neke nažalost bile prepoznate i sprovedene od strane donosilaca odluka. Godišnji izveštaji Koalicije 27 sistematski obrađuju situaciju u životnoj sredini i procenjuju reforme u tom sektoru.

Koliko su građani Srbije edukovani o pojmu energetske tranzicije i na čemu bi trebalo da se zasniva njihova edukacija?

 – Građanima je često prepušteno da se sami informišu o energetskoj tranziciji. Poruke koje dobijaju od donosilaca odluka su neretko protivrečne, katkad i populističke, naročito kada se radi o „izlasku” iz uglja i dekarbonizaciji, umesto da se javnosti i građanima predstave obaveze koje je Srbija potpisala kada se radi na primer o gašenju termoelektrana, kako je predviđeno Nacionalnim klimatskim i energetskim planom, koji po prvi put daje jasne smernice sa godinama napuštanja uglja do 2050. Postoje mnogi projekti za podršku energetskoj efikasnosti u lokalnim samoupravama, od kojih je neke podržala Fondacija Hajnrih Bel. Jedan primer jeste serija razgovora sa menadžerima stambenih zajednica o energetskoj rehabilitaciji zgrada koja se finansira iz kredita Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD). Broj građana koji su posetili info dane pokazuje da su vrlo zainteresovani za energetsku tranziciju, uzevši u obzir konstantan porast cena energije, posebno električne energije. Edukacija i informisanje građana o energetskoj tranziciji bi trebalo da bude posao donosilaca odluka na republičkom nivou, međutim svedoci smo da su neke lokalne samouprave progresivnije u informisanju građana od samih ministarstava.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA TRANZICIJA

Uskoro počinje međunarodni sajam energetike Grapos-Expo Energa

Foto: Grapos Expo Energa

Nakon uspešne tradicije duge 12 godina, Grapos Expo ulazi u novu fazu razvoja, prerastajući u Grapos Expo Energa – vodeći regionalni događaj posvećen energetskoj efikasnosti i inovativnim tehnologijama koje oblikuju budućnost održivosti. Ova transformacija odražava neprekidnu evoluciju tržišta i sve veći značaj prelaska na zelene izvore energije, odgovarajući na rastuću potrebu za održivim rešenjima u regionu i šire.

Ovogodišnji Grapos Expo Energa održaće se od 3. do 5. decembra u Hotelu Hills u Sarajevu, jednom od najmodernijih hotelskih kompleksa u regionu. Smešten u srcu Bosne i Hercegovine, Sarajevo pruža idealan ambijent za okupljanje stručnjaka, lidera i inovatora iz energetskog sektora, postajući centralno mesto za predstavljanje najnovijih dostignuća i tehnologija iz oblasti energetske efikasnosti.

Grapos Expo Energa nudi dinamičan program koji spaja sajam izlagača i konferencijski segment. Na sajmu će se predstaviti vodeći proizvođači solarnih panela, toplotnih pumpi, peći na pelet, izolacionih materijala, prozora, vrata i drugih inovativnih rešenja iz oblasti održive energije. Posjetitelji će imati priliku da se upoznaju sa savremenim tehnologijama i pronađu konkretna rešenja za povećanje energetske efikasnosti i zaštitu životne sredine.

Pročitajte još:

Posebnu pažnju privlači konferencijski program, koji će okupiti stručnjake, poslovne lidere i akademske predstavnike. Paneli i diskusije fokusiraće se na ekonomske modele i poslovne strategije koje podržavaju energetsku tranziciju, dok će kroz prezentacije inovativnih tehnologija biti prikazana vizija budućnosti održive energije.

Manifestacija se organizuje pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva razvoja preduzetništva i zanatstva, uz podršku Veća ministara BiH i partnerstvo sa Fondacijom “Solarna akademija” Bosne i Hercegovine. Organizator, Boms-Expo, pruža platformu za dijalog, saradnju i inovacije, stvarajući prostor za povezivanje različitih aktera u energetskoj industriji.

Grapos Expo Energa nije samo sajam – to je prilika za povezivanje, razmenu znanja i pokretanje konkretnih akcija koje će oblikovati budućnost održive energije.

Više o sajmu saznajte ovde.

Energetski portal

Nuklearke i vodonik kao budućnost Srbije – moratorijum ukinut, nove tehnologije na pomolu

Foto-ilustracija: Unsplash (nicolas-hippert)

Usvojene izmene novog Zakona o energetici, donele su nove propise, koji treba da doprinesu sigurnosti snabdevanja električnom energijom iz čistih izvora. A jedna od ključnih novina je uvođenje nuklearne energije. Novi Zakona o energetici ukida i moratorijum na gradnju nuklernih elektrana. Predsednik Saveza energtičara Nikola Rajaković navodi za RTS da se ukidanjem moratorijuma omogućava da se mirnodopska primena nuklearnih tehnologija u Srbiji dodatno razvija.

Skupština Srbije usvojila je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o energetici koje, između ostalog, predviđaju i ukidanje moratorijuma na nuklearnu energiju u Srbiji.

Predsednik Saveza energetičara Nikola Rajaković ocenjuje da je to trebalo učiniti i ranije, jer su nuklearne tehnologije sada mnogo bezbednije nego pre.

“Ukidanjem moratorijuma omogućava se da se nuklearne tehnologije na bolji način prate, da se prati njihov razvoj u svetu. Omogućava se da se mirnodopska primena nuklearnih tehnologija u Srbiji dodatno razvija. Omogućava se dakle nešto što je i prirodno. Moratorijum je verovatno trebalo ukinuti i ranije. Sad je trenutak, posle 35 godina, stvarno izgleda kao da se istorija piše. Ovara se jedno novo poglavlje. Otvara se poglavlje intenzivnije, mirnodopske primene nuklearnih tehnologija u Srbiji. Što bi se reklo, ima se zeleno svetlo za to”, navodi Rajaković.

Pročitajte još:

Prema njegovim rečima, nuklearne elektrane danas definitivno predstavljaju jedan vrlo siguran izvor električne energije. Njihova glavna prednost je, sa aspekta elektroenergetskog sistema, što one tokom čitave godine daju konstantnu snagu u mreži.

“To je prednost koja je neuporediva sa drugim tipovima elektrana. S njima u tom pogledu mogu da se porede termoelektrane, gasne elektrane, ali obnovljivi izvori energije. To znači ovo o čemu mi razgovaramo u poslednje dve decenije. Oni imaju osobinu da imaju tu tzv. varijabilnu proizvodnju. To znači kad imate sunce, onda imate i proizvodnju kod solarnih elektrana. Kad ima dovoljno vetra, onda imate proizvodnju iz vetroelektrana. A nuklearke rade konstantno, i noću, i danju, tokom zime i leta. Samo da dodam, pored ovih pozitivnih strana nuklearnih tehnologija, one su veoma skupe”, navodi Rajaković.

Ukazuje da su objektivna konkurencija nuklearnim elektranama su obnovljivi izvori energije u zajednici sa vodonikom, sa vodoničnim tehnologijama.

“Ako to Srbija bude umela na pravi način da primeni, onda će oni biti energetski nezavisni”, kaže Rajaković.

Tekst u celosti pročitajte ovde.

Izvor: RTS

Eko-sela Madagaskara: Priča o obnovi prirode i zajedništvu

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Madagaskar čini jedno od ekološki najvažnijih područja na svetu, ali istovremeno opstanak njegovih šuma i biodiverziteta doveden je pred ozbiljnu pretnju. Među glavne uzroke svrstavaju se deforestacija, klimatske promene i siromaštvo.

Značajan odgovor na pomenute izazove predstavljaju eko-sela, kao model održivog upravljanja prirodnim resursima. U planu je da se kroz projekat do januara 2032. godine uspostavi 115 eko-sela širom ostrva. Podršku u ovome kroz program pružaju Ministarstvo za životnu sredinu i održivi razvoj, Globalni fond za životnu sredinu (GEF) i Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), te se očekuje da će pomoću njihove finansijske podrške do 2028. godine biti završeno 18 ovakvih sela.

Eko-sela nekada su na ovom području postojala samo na nekoliko privatnih lokacija, međutim sada se sve više primenjuju. Ona se definišu kao prostori gde zajednice dobijaju pravo da upravljaju sopstvenim prirodnim resursima kroz petogodišnje ugovore, sa ciljem zaustavljanja krčenja šuma i zaštite biljaka i životinja koje ne nastanjuju nijedan drugi deo planete. Proglašavanje lokacije eko-selom prenosi prava na upravljanje resursima lokalnim zajednicama, s ugovorima koji se obnavljaju na svakih pet godina.

Interesantno je da se odluke donose kolektivno, kroz opšte skupštine, ali sa posebnom pažnjom koja se posvećuje uključivanju žena i mladih.

Pročitajte još:

Projekat će podržati i obučiti oko 5.000 domaćinstava veštinama poput pčelarstva, uzgoja živine i stoke, kao i onim koje se odnose na proizvodnju eteričnih ulja i reciklažu otpada. Cilj je da se lokalnim zajednicama omogući održiv način života koji smanjuje pritisak na prirodne resurse.

Tradicionalne metode očuvanja prirode, bazirane na zabrani seče i paljenja, pokazale su se neefikasnim. Eko-sela se fokusiraju na zajedničko upravljanje i edukaciju, što omogućava lokalnom stanovništvu da razume ekonomsku vrednost prirodnih resursa.

Kao uspešan primer navodi se selo Sakaivo Nord, gde stanovnici brinu o rasadnicima drveća. Nakon što sadnice sazru, prenose se u područja koja su pogođena deforestacijom i na taj način se stvaraju nova staništa za jedinstvene vrste.

Ovaj model usklađen je sa globalnim ciljevima, poput Kunming-Montreal Globalnog okvira za biodiverzitet, koji je kao cilj postavio obnovu 30 odsto degradiranih ekosistema do 2030. godine.

Katarina Vuinac

„Metanci“ – pobednički projekat za održivi razvoj

Foto; WWF

Mladalačka kreativnost i inovativnost igraju ključnu ulogu u oblikovanju održive budućnosti. Mladi širom sveta, uključujući naše lokalne zajednice, sve više preuzimaju vodeću ulogu u pronalaženju rešenja za ekološke izazove savremenog društva. Njihova sposobnost da osmišljavaju nove pristupe i tehnologije doprinosi stvaranju održivih rešenja koja odgovaraju na hitne potrebe naše planete.

Ponos Aleksinca i cele Srbije je i tim mladih istraživača „Metanci“, koji su na nedavno održanom hakatonu osvojili prvo mesto sa idejom koja promoviše metan kao rešenje za proizvodnju električne energije, održavanje sistema besplatnog javnog prevoza i podršku komercijalnim aktivnostima u Aleksincu.

Tim koji čine Milica, Jana, Sara, Petar i Dimitrije, predstavio je rešenje koje kombinuje ekološke i ekonomske benefite, čime je pridobio pažnju žirija i osigurao svoje mesto na regionalnoj konferenciji u Sofiji.

Foto: WWF

„Metanci“ su u svojoj prezentaciji objasnili da metan nastaje anaerobnim raspadom organskih materija i predstavlja osnovni sastojak prirodnog gasa. Ovaj gas može se koristiti za proizvodnju električne energije, grejanje i kao gorivo za vozila. Iako metan ima svoje mane, poput negativnog uticaja na ozonski omotač i visoku zapaljivost, njegova pravilna upotreba može biti od izuzetnog značaja za održivi razvoj.

Aleksinac je poznat kao rudarsko mesto, a brojne nesreće u rudnicima izazvane su upravo metanom. Ta realnost podstakla je „Metance“ da se posvete istraživanju boljih načina upotrebe i skladištenja ovog gasa, a njihova ideja uključuje postavljanje kontejnera za organski otpad širom grada, koji bi se kompostirao i koristio za proizvodnju metana u biogasnim generatorima.

– Kada se organski otpad kompostira, proces razgradnje pod kontrolisanim uslovima omogućava proizvodnju metana kao nusproizvoda. Zatim biogasni generatori koriste proces koji se naziva anaerobna digestija kako bi proizveli metan. Dobra stvar je što se trenutno u našoj državi sprovode projekti pod pokroviteljstvom Evropske unije za snabdevanje opština biogasnim postrojenjima – kaže naša sagovornica, Jana Stošić.

U FOKUSU:

Inovativna upotreba metana za održivi razvoj

Tim mladih istraživača „Metanci“ predlaže nekoliko ključnih načina upotrebe proizvedenog metana. Jedan deo bi se koristio kao gorivo, što bi omogućilo opštini Aleksinac da od prodaje goriva finansira kupovinu ekoloških autobusa na biogas. Ovi autobusi bi smanjili zagađenje i pružili besplatan prevoz meštanima, čime bi se rešio problem nedostatka gradskog prevoza.

Drugi deo proizvodnje iz biogasnih postrojenja bi se koristio kao prirodno đubrivo, čime bi se podržala poljoprivreda u opštini koja ima čak 70 sela. Ovo bi omogućilo proizvodnju hrane bez upotrebe pesticida, što bi poboljšalo kvalitet života lokalnog stanovništva.

Najzad, treći deo koristio bi se za snabdevanje termoelektrana, koje bi se na ovaj način mogle održati u funkciji čak i nakon zatvaranja rudnika. Korišćenjem metana u kogeneracijskim procesima, moguće je istovremeno proizvoditi toplotu i električnu energiju, što bi povećalo energetsku efikasnost.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA TRANZICIJA