Home Blog Page 1215

Moguće novo smanjenje proizvodnje nafte

274417

Organizacija zemalja proizvođača nafte (OPEK) mogla bi na sastanku krajem novembra u Beču da dogovori smanjenje proizvodnje za još jedan odsto više od količine dogovorene prošlog meseca u Alžiru, ako proizvođači ocene da je to potrebno, izjavio je alžirski ministar energetike Nuredin Bouterfa.

Gospodin Buterfa je rekao za Tv stanicu Enahar da će članice i nečlanice OPEK-a održati neformalni sastanak u Istanbulu od 8. do 13. oktobra 2016. godine na kome će razgovarati o tome kako da sprovedu dogovor postignut u Alžiru, ali nije precizrao ko sve dolazi na taj skup.

Članice OPEK-a su se dogovorile u septembru u Alžiru da smanje proizvodnju za oko 700.000 barela dnevno na nivo u rasponu od 32,5 do 33 miliona barela dnevno, što je prvo smanjenje proizvodnje nafte od 2008. godine. Prema procenama OPEK-a, zemlje članice trenutno proizvode oko 33,24 milina barela nafte dnevno.

izvor: tanjug.rs

Ojačati kapacitete za korišćenje bioenergije u Srbiji

????????????????????????????????????

Delegacija Nemačke privrede u Srbiji je početkom aprila u Beogradu, organizovala stručnu konferenciju pod nazivom “Biomasa i biogas u Srbiji”. Brojne zainteresovane kompanije iz Nemačke su održale prezentacije kako bi uspostavile saradnju i partnerstvo u Srbiji. U Beograd su pristigli direktori i vlasnici kompanija poput: “Vecoplana”, “Ekcentek”, “New Eco- tech Verfahtenstechnik” , “Strawtherm”, “A.P. Bioenergietechnik”  i drugih. Međutim, nama je privuklo pažnju izlaganje Milice Vukadinović, rukovodioca komponente za razvoj GIZ DKTI programa u Srbiji pod naslovom “Planirane aktivnosti Projekta za podršku uvođenju biomase GIZ-a u Srbiji”. Ovo izlaganje imalo je za cilj da predstavi aktivnosti i saradnju sa srpskim gradovima, opštinama. Upoznali smo se sa planovima od kojih bi trebalo da se poboljša standard na lokalnom nivou kao i kvalitet života na farmama, u seoskim domaćinstvima, školama, bolnicama…

EP: Recite nam nešto više o programu „Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“ (GIZ DKTI) koji se fokusira  na perspektive i izazove u razvoju tržišta bioenergije u Srbiji? Kakve su vremenske odrednice ovog projekta, sta sve GIZ sprovodi u okviru ovog projekta?

Milica Vukadinović: Program „Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“ je bilateralni program između Republike Srbije i Savezne Republike Nemačke. Program se sprovodi u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike Republike Srbije. Programa traje do kraja 2017.godine.

Osnovni cilj je programa je da ojača kapacitete i stvori povoljno okruženje za održivo korišćenje bioenergije u Srbiji u različitim oblastima.

Oblasti kojima se projekat bavi su sledeće:

  • Političko savetovanje → unapređenje okvirnih uslova za sektor bioenergije i usklađivanje zakonskih propisa i pravila
  • Snabdevanje biomasom → razvoj lokalnih struktura za snabdevanje toplana biomasom odnosno drvnom sečkom (proizvodnja ili prikupljanje, prerada, transport, skladištenje)
  • Efikasno korišćenje drva za ogrev u domaćinstvima → promovisanje efikasnog korišćenja ogrevnih drva u domaćinstvima, ali i uvođenje standarda za efikasnije peći
  • Razvoj projekta → pomoć srpskim i nemačkim investitorima u razvoju i sprovođenju različitih tipova inovativnih projekata u oblasti bioenergije (npr. sistem grejanja drvnom biomasom u javnim objektima, postrojenja na biogas, postrojenja za proizvodnju toplotne energije za industrijske potrebe)

Konkretno komponenta Razvoj projekata u okviru GIZ DKTI projekta ove godine stavlja akcenat na razvoju malih i srednjih biogas postrojenja.

Nemačka prednjači u oblasti biogasa, gde postoji preko 9000 biogas postrojenja sa preko 4500 MWh ukupne instalisane snage. Poređenja radi, u Srbiji su od 2013. godine u funkciji samo tri biogas postrojenja.

Međutim, uvođenje biogas postrojenja na farmama srednje veličine u Srbiji stvorilo bi dodatne, konstantne prihode poljoprivrednicima i poljoprivrednim gazdinstvima i, što je još važnije, smanjilo negativne uticaje oscilacija ostalih prihoda sa farmi.

Mala biogas postrojenja na farmama podrazumevaju uvođenje tehnologije koja koristi sirovinu kojom farmeri već raspolažu i koja je besplatna. U pitanju su otpadne organske materije, poput životinjskog stajnjaka iz kojih se može proizvesti biogas. On se može koristiti za proizvodnju toplotne energije za potrebe same farme, ali i za proizvodnju električne energije koja se prodaje po unapred definisanim podsticajnim cenama („feed-in“ tarifama) i tako ostvariti dodatni prihod.

Korišćenjem električne energije iz obnovljivih izvora Srbija se približava ekološkim standardima Evropske unije, ostvaruje se povećanje prihoda na lokalnom nivou, a gazdinstva dobijaju energetsku nezavisnost, što može imati veliku ulogu u poslovanju i planiranju razvoja u budućnosti. Domaći farmeri pokazuju veliko interesovanje za nove tehnologije koje kao organizacija promovišemo i nadamo se da ćemo u godinama pred nama imati priliku da sa srpskim farmerima razgovaramo o boljitku i koristima koji im proizvodnja biogasa donosi.

EP: Kakva su Vasa iskustva u pogledu saradnje sa lokalnom samoupravom, koje opštine i gradovi su obuhvaćeni vašim projektima iz oblasti bioenergije, šta je postignuto do sada?

i-5Milica Vukadinović: Posebno bismo istakli izvanrednu saradnju sa lokalnim samoupravama, angažovanosti ljudi i spremnosti za promene koje vode ka boljem standardu življenja, održivom razvoju, privrednom razvoju opština i zaštiti životne sredine.

Izdvojićemo saradnju sa opštinom Pirot koja će kroz javno-privatno partnerstvo uskoro obezbediti grejanje na drvnu biomasu u javnim objektima (školama i vrtićima) u svom gradu. Zatim Leskovac, Vlasotince, Bajina Bašta i Užice sa kojima sprovodimo akcije promovisanja efikasnijeg korišenja ogrevnog drveta. Opštine u jugozapadnoj Srbiji u Zlatiborskom okrugu (Bajina Bašta, Nova Varoš, Prijepolje, Priboj, Mali Zvornik, Novi Pazar) ulažu zajedničke napore i spremnosti da njihove toplane pređu sa fosilnih energenata na lokalno dostupan i CO2 neutralan energent – drvnu sečku.

EP: Kakva je situacija u regionu po pitanju korišćenja drvne biomase u energetske svrhe? Možete li da uporedite napredak Srbije u odnosu na susedne zemlje?

Milica Vukadinović: Srbija poseduje veliki potencijal biomase u poljoprivredi i šumarstvu za proizvodnju energije i cilj Vlade Republike Srbije je da učini ovaj potencijal pristupačnijim i na taj način pomogne da se poveća udeo energije iz obnovljivih izvora. Toplane, industrijska postrojenja i poljoprivredna gazdinstva pokazuju sve veću zainteresovanost za korišćenje bioenergije za proizvodnju toplotne i električne energije. Napori koje ulaže GIZ u razvoju tržišta bioenergije u Srbiji imaju veliki značaj za ceo region Balkana. Naš cilj nije samo razmena postojećih znanja i dobrih praksi između Srbije i Nemačke, već i između regionalnih aktera u ovoj oblasti. Тime se doprinosi lokalnom ekonomskom osnaživanju, dodatnom zapošljavanju i značajnom pozitivnom uticaju na životnu sredinu. Bitno je istaći da održivo korišćenje bioenergije zahteva organizovan i sistematski pristup aktera u različitim sektorima i na svim nivoima.

EP: Saradnja Nemačke i Srbije je dugoročna i svestruka. Kakvi su planovi GIZ-a za budući period u Srbiji na polju biooenergije?

Milica Vukadinović: Saradnja Srbije i Nemačke je izuzetna u brojnim oblastima i ponosni smo da naše partnerstvo stvara prave vrednosti za građane Srbije. Kada je srpska poljoprivreda u pitanju, potencijali razvoja su izuzetni, jer Srbija ima značajne resurse. Puno pažnje posvećujemo ovoj oblasti, a Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju veoma je posvećena razvoju poljoprivrede kroz upotrebu bioenergije. Trenutno su domaći poljoprivrednici u velikoj meri oslonjeni na tradicionalne energente, koji su skupi i imaju štetan uticaj na životnu sredinu, ali usvajanjem novih tehnoloških rešenja i okretanjem ka proizvodnji bioenergije, mogu ostvariti energetsku nezavisnost, unaprediti svoje poslovanje i ostvarivati dodatne prihode.

Intervju vodila : Vesna Vukajlovic

 

Otvoren „Srem Film Fest“

logo

U sredu 5. oktobra 2016. godine počeo je četvrti Međunarodni festival dokumentarnog filma, ekologije i turizma „Srem Film Fest“.

Cilj festivala je promocija filma, autora, ekologije, kulturnog nasleđa i turizma. Takmičarski deo festivala podeljen je u dve kategorije – filmove koji promovišu turizam i filmove koji promovišu ekologiju, a najbolja tri filma iz svake kategorije biće nagrađena.

Festival će trajati do 10. oktobra 2016. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: sremfilmfest.com

Sandra Jovićević

Reciklažni centar u Kragujevcu biće završen krajem oktobra ove godine

505b2f13feae1826e02ec9967acf5578_mDirektor JKP „Čistoća“ iz Kragujevca gospodin Radosav Matić izjavio je za RTK da su u toku završni radovi na izgradnji Reciklažnog centra u Kragujevcu.

Kako je istakao, u toku je postavljanje opreme i uređenje pristupne komunalne infrastrukture, a očekuje se da će sve biti završeno do kraja oktobra ove godine. On je naveo da će puštanjem u rad ovog Reciklažnog centra biti rešen problem upravljanja otpadom na etritoriji grada Kragujevca.

Vrednost investicije iznosi 49 miliona dinara.

izvor: rtk.co.rs

Sandra Jovićević

Investiranje u biomasu pomaže smanjenje CO2

undp-photo-sezinRezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija (UN) i rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) Sezin Sinanoglu istakla je da svako investiranje u biomasu kao obnovljivog izvora energije pomaže smanjenju emisije karbona.

To predstavlja način borbe protiv klimatskih promena. Osim toga, naglasila je da je dodatna korist za BiH ta što će na ovaj način ispuniti jedan deo svojih obaveza u smislu pristupanja Evropskoj uniji.

To je izjavila  tokom potpisivanja Memoranduma o razumevanju  UNDP-a i Češke Razvojne agencije za Projekt zapošljavanja i sigurnog snabdevanja energijom korištenjem biomase, koje je upriličeno juče u Sarajevu.

Izvor: energetika.ba

Vesna Vukajlović

Zaštititi „Trepču“

trepca_fDirektor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić rekao je da prištinske vlasti žele da nacionalizuju rudarski kombinat „Trepča“.

On je podsetio je da prištinski nacrt zakona predviđa nacionalizaciju „Trepče“ i potpuno oduzimanje tog kombinata od Srbije, lišavanje Srba svojinskih prava, upravljačkih prava, i da se time grubo krši i CEFTA i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Đurić je rekao da srpska strana pokušava da podstakne razgovore jer se pitanje imovine „Trepče“ mora rešavati na taj način.

„Najveći problem i najveći izazov nije samo u stotinama miliona, možda i milijardama evra, problem je više od 3.000 zaposlenih čija bi prava bila ugrožena. Vlada Srbije zaštitiće njihove interese i neće dozvoliti da neko ostane bez zarada i na ulici“, rekao je Đurić.

On je podsetio da se rudna ležišta „Trepče“ nalaze u centralnoj Srbiji, ali da su ulazi samo na Kosovu i Metohiji.

Izvor: srna.rs

Vesna Vukajlović

Opštine da se uključe u projekte energetske efikasnosti

pposeta-opstinama-vrbas-i-srbobran-1

Pokrajinski sekretar za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu gospodin Ognjen Bjelić posetio je opštine Srbobran i Vrbas.

Gospodin Belić je prilikom ove posete istakao da bi sve opštine trebalo da se uključe u projekte energetske efikasnosti. On je naglasio da je nedavno raspisan poziv za prekograničnu saradnju sa Mađarskom, gde će biti na raspolaganju oko 21 milion evra i da opštine treba da kandiduju svoje projekte.

Kako je istaknuto na sastanku, neophodna je još bolja međuopštinska saradnja, kao i intenziviranje saradnje na svim nivoima vlasti i sa kancelarijama za lokalni ekonomski razvoj.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Povećan izvoz gasa u zemlje Zapadne Evrope

sp-gasprom novosti.rsRuska kompanija „Gasprom“ saopštila je da je povećala izvoz gasa u zemlje Zapadne Evrope.

Kako je saopšteno, u prvih devet meseci ove godine u zemlje Zapadne Evrope izvezeno je 10,7 milijardi kubnih metara gasa.

Najviše gasa izvezeno je u Veliku Britaniju, čak 4,7 milijardi metara kubnih više u odnosu na prošlu godinu, zatim sledi Nemačka (1,9 milijardi metara kubnih gasa), Holandija i Francuska sa po 1,5 milijardi metara kubnih gasa više i Poljska sa 1,4 milijarde metara kubnih gasa.

izvor: energetika.ba

foto: novosti.rs

Sandra Jovićević

Počelo postavljanje podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije

dalekovod energetika baU Jazu kod Budve počelo je postavljanje podmorskog energetskog kabla koji će ispod Jadrana spojiti Crnu Goru i Italiju.

Kabl dug 455 km i snage 400 kilovolti već za dve godine ispod mora prenosiće struju iz balkanskih zemalja do Italije. Od svoje obale u Peskari, Italijani su već postavili 136 km podmorskog kabla.

Transbalkanski koridor dalekovodima će spojiti Rumuniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Italiju. Ove godine i Elektromreža Srbije je počela gradnju prvog dela trase kroz Srbiju, dalekovod Pančevo–Rešica u Rumuniji, koji će biti u funkciji već iduće godine.

Ceo Transbalkanski koridor treba da bude završen za četiri godine. Zemljama kroz koje prolazi, pored sigurnosti snabdevanja strujom, donosi nova radna mesta i veliku finansijsku dobit od taksa za tranzit struje.

izvor: rts.rs

foto: energetika.ba

Sandra Jovićević

Smanjena proizvodnja električne energije u BiH za oko 500GWh

news-2014-march-struja_novaa_705886100

Federalni zavod za statistiku Bosne i Hercegovine saopštio je da je proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini smanjena u odnosu na prošlu godinu, preneli su mediji.

Kako je navedeno, u prvih osam meseci ove godine proizvedeno je 5.833GWh električne enrgije, što je amnje u odnosu na isti period 2015. godine kada je proizvedeno 6.314GWh električne energije. Ovakvo smanjenje rezultat je smanjene proizvodnje energije u hidroelektranama za oko 500GWh.

U prvih osam meseci 2016. godine povećan je uvoz električne energije sa 493GWh na 653GWh, ali je smanjen izvoz na 1.648GWh, u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 2.068GWh.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Puštena u rad solarna elektrana u BiH

solarU Gabeli u opštini Čapljina u Bosni i Hercegovini puštena je u rad solarna elektrana.

Solarna elektrana ima snagu od 1MW, a očekuje se da će godišnje proizvoditi oko 1,5 miliona kWh električne energije. Takođe, elektrana bi trebalo da smanji emisiju ugljen dioksida za oko 1,3 miliona kilograma godišnje.

Vrednost investicije je 2,8 miliona KM,a povraćaj uloženog očekuje se za 8 do 9 godina.

izvor: eneregtika.ba

foto: energetskiportal.rs

Sandra Jovićević

Izrađen program potencijala OIE i EE u Zadarskoj županiji

Foto-ilustracija: Pixabay

oie energetika.ba

Zadarska županija izradila je poseban program potencijala obnovljive energije i povećanja energetske efikasnosti na ovom području.

Osnovni cilj programa je identifikacija projekata i kriterijuma za aktivan doprinos široj primeni obnovljivih izvora energije i većoj primeni mera energetske efikasnosti. Prema programu merenja i Atlasu vetra Zadarske županije došlo se do najpovoljnijih lokacija za korišćenje energije vetra.

Ove lokacije obuhvataju područje Benkovca, Obrovca, Jasenica i Gračaca, a Zadarska županija je saopštila da će pomoći razvoj projekata u oblasti obnovljivih izvora energije.

izvor: mreza.tv

foto: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održana Peta nedelja energetske efikasnosti u Zadru

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

energetska efikasnost e

Od 26. septembra do 1. oktobra 2016. godine u Zadru u Hrvatskoj održana je Peta nedelja energetske efikasnosti.

U okviru ove manifestacije predstavljene su nove zelene tehnologije, mogućnosti za uštedu energije i smanjenje emisije ugljen dioksida. Organizovane su i ekološke radionice, promocija energetski efikasnih uređaja, ali i obnovljivih izvora energije. Osim toga, Stručna škola „Vice Vlatkovića“ iz Zadra predstavila je i svoja električna vozila.

Nedelja energetske efikasnosti imala je za cilj promociju energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i zaštite životne sredine.

izvor: mreza.tv

foto: energetskiportal.rs

Sandra Jovićević

Užice proširuje deponiju „Duboko“

deponija pressonline.rs

Gradonačelnik Užica gospodin Tihomir Petković izjavio je za „Blic“ da su kineske kompanije zainteresovane za izgradnju energane na deponiji „Duboko“.

Kako je istakao, Užice ima u planu proširenje pomenute deponije koje će koštati oko 5 miliona evra. Osim toga, urađena je i studija predizvodljivosti koja je pokazala da je moguća izgradnja energane, a za ovu investiciju zainteresovani su partneri iz Kine ukoliko je podrži Vlada Republike Srbije.

Gospodin Petković je podsetio i da će se uskoro krenuti sa rekonstrukcijom fabrike vode, za šta je izdvojeno 3,2 miliona evra.

izvor: blic.rs

foto: pressonline.rs

Sandra Jovićević

Srbija spremna da otvori pregovore sa EU u oblasti životne sredine

vest-2

Predstavnici Pregovaračke grupe za Poglavlje 27 sastali su se sa predstavnicima Zelene stranke državnog parlamenta Bavarske.

Predsednik Pregovaračke grupe za Poglavlje 27 gospođa Stana Božović ovom prilikom je izjavila da je Republika Srbija u potpunosti spremna da otvori pregovore sa EU u oblasti životne sredine. Navela je da će Srbija će u narednih 25 godina investirati oko 10 milijardi evra kako bi dostigla standarde na koje se obavezala. Od tog iznosa, 5 milijardi evra je potrebno za prečišćavanje otpadnih voda, 1 milijarda za upravljanje otpadom, a dve milijarde za vodosnadbevanje. Dodala je da Evropska unija podržava nastavak investicija u infrastrukturne projekte što će rezultirati paketom od 100 miliona evra sredstava u narednoj godini za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koja će duplirati trenutni nacionalni kapacitet prečišćavanja otpadnih komunalnih voda. Kako je istakla, iz IPA fonda je na raspolaganju 160 miliona evra, a kada Srbija postane zemlja članica, očekuje se da će tokom 21 godine biti i do 4 milijarde evra na raspolaganju. Zeleni fond je u pripremi i počinje sa radom od 1. januara 2017. godine, a ove godine u avgustu objavljen je i prvi priručnik, odnosno uputstvo privatnim investitorima i lokalnim samoupravama za investicije privatnog sektora u životnu sredinu, dodala je gospođa Božović.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Srbija treba da izgradi u narednih 25 godina 320 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i da sa današnjih 9 regionalnih sistema za upravljanje otpadom, dođe do 26 kako bi u potpunosti ispoštovala standarde iz direktiva EU koje se tiču upravljanja otpadom. Direktive koje se tiču upravljanja vodama, otpadnim vodama i otpadom, kao i direktiva o industrijskom zagađenju, su finansijski i tehnički najzahtevnije direktive i pokrivaju skoro 80 odsto neophodnih sredstava za aproksimaciju celokupne životne sredine.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Zrenjanin dobio elektranu na gas

0410_antichfab

U Botošu kod Zrenjanina juče je puštena u rad elektrana na biogas.

Elektranu je svečano pustio u rad ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić koji je ovom prilikom istakao značaj ove investicije. Gospodin Antić je podsetio da je godišnji potencijal biomase 5,65 miliona tona, a što je ekvivalentno 3,4 miliona tona nafte.

Vrednost elektrane iznosi 2,5 miliona evra od čega je 1,2 miliona evra obezbeđeno kreditom Erste banke, dok je 688 hiljada evra bespovratna subvencija Vlade Holandije. Predviđena je izgradnja elektrane u tri faze ukupne snage 1,8 MW, a investitor je komapnija „Bioelektra“.

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević