Home Blog Page 121

Uspešni projekti u okviru Programa prekogranične saradnje Srbija – BiH

Foto-illustracija: Freepik (freepik)

Povodom objavljivanja Prvog poziva za dostavljanje predloga projekata u okviru IPA III Programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina, održana je svečana konferencija na kojoj se razgovaralo o projektima.

Prema rečima Elvire Habote, direktorke Direkcije za evropske integracije, Evropska unija je za prekograničnu saradnju dve zemlje do sada obezbedila preko 40 miliona evra. Ta sredstva omogućila su da preko 250 institucija i organizacija iz dve države zajednički imlementiraju preko 75 prekograničnih projekata u različitim oblastima.

Foto: Wikipedia (Bolonium – Ivan M)

Podsetila je na neke od realizovanih projekata, poput „Muzejske priče”, „Arheološli park na otvorenom „Stapark” i „Via Dinarika” i naglasila da je pored njihove finansijske vrednosti važan i segment koji se odnosi na unapređenje kvaliteta života građana Užica, veći stepen zaštite životne sredine, bolju komunalu infrastrukturu i bogatiju turističku ponudu.

Kako je istaknuto na svečanoj konferenciji, grad Užice je najuspešnija lokalna samouprava u povlačenju sredstava iz programa prekogranične saradnje.

Dr Jelena Raković Radivojević, gradonačelnica Užica, rekla je da nakon što su veoma uspešno relizovali projekte rekonstrukcije ATD-a, izgradnje seoskog vrtića u Karanu, neolitskog naselja Stapark, izgradnje kišne kanalizacije u Krčagovu, zajedno sa partnerima iz Evropske unije krenuli su u realizaciju novih.

U toku su radovi na rekonstrukciji Vodene kule na Starom gradu i krova u Narodnom pozorištu Užice, gde se pravi i letnja scena na otvorenom i lift kojim se do nje dolazi, ali i ugradnja solarnih panela za zgradu pozorišta, budućeg Regionalnog trening centra za obrazovanje i Gradskog bazena Užice.

„Tu je i veoma važan projekat za građane grada Užica i opština Arilje, Kosjerić, Požega i Ivanjica, koji se odnosi na izgradnju regionalnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i koji je vredan više od 100 miliona evra”, naglasila je gradonačelnica Užica.

Pročitajte još:

Prema rečima Habote, ovaj program je čvrsto povezao dve zemlje i usmerio ka zajedničkom rešavanju izazova sa kojima se svakodnevno suočavamo. Podstakao je i obnovu privrednih, kulturnih i drugih veza, unapređenje partnerstava i izgradnju prijateljstava. I upravo je to cilj i srž prekogranične saradnje.

Ričard Maša Šef operacija Sektora II u delegaciji EU u Srbiji, podsetio je da podsticanje osećaja pripadnosti i zajedničkih ciljeva među različitim nacijama, promovisanje mira prospertiteta i pravde spadaju u ključne ciljeve EU.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Dva ključna stuba novog programa prekogranične saradnje Srbija- BiH su najpre ulaganje u mlade, obrazovanje i veštine. Cilj nam je da osnažimo mlade i poboljšamo njihovo društveno i ekonomsko učešće. Drugim stubom, podsticanjem održivog turizma kulturnog i prirodnog nasleđa želimo da podržimo resurse za razvoj održivog turizma istovremeno stvarajući ekonomske mogućnosti za lokalne zajednice. Jačamo kapacitet loklanih i regionalnih vlasti da unaprede upravljanje usluge i donošenje odluka čineći intervencije efikasnijim u prekograničnom području. Pravi uspeh ovog programa nije u brojkama već u prilikama koje stvara za građane Srbije i BiH”, rekao je Maša.

Dodao je i da je reč o tome da poljoprivrednici pristupaju novim tržištima, preduzetnici se povezuju preko granic, studenti učestvuju u programu razmene, a porodice imaju koristi od poboljšanih usluga. Ovo oslikava evropski duh, jedinstvo u različitostima, saradnju umesto podela i zajendičku posvećenost u izgradnji bolje budućnosti za sve.

Mira Radenović Bojić, državna sekretarka u Ministarstvu za Evropske integracije, izrazila je zadovoljstvo programom i svim do sada postignutim rezultatima, koji su po njenim rečima, simbol partnerstva, solidarnosti, zajedničkog rada i vizije.

Kako je navela, posebno je značajno i to, što kroz ovaj program, možemo da podstaknemo razvoj turizma, očuvanje našeg bogatog kulturnog i prirodnog nasleđa. Do sada je sprovedeno 75 projekata vrednih 23 miliona evra što je impresivno, a psebno važno je da su to projekti koji su izuzetno dobro sprovedeni i dobro ocenjeni od strane Evropske unije.

Konferenciju je organizovalo Ministarstvo za evropske integracije Republike Srbije u saradnji sa Direkcijom za evropske integracije Saveta ministara Bosne i Hercegovine i Delegacijom EU u Srbiji.

Energetski portal

Do 2030. stara brojila zameniće se pametnim – kako će to uticati na račun za struju

Foto-ilustracija: Unsplash (jon-moore)

Oko tri miliona starih brojila trebalo bi da bude zamenjeno pametnim do 2030. godine. Stručnjak za energetiku Željko Marković rekao je za RTS da će na visinu računa i dalje najviše uticati potrošnja, jer i stara i nova brojila imaju istu funkciju, ali će ključan biti izbor tarife.

Prelazak na pametna brojila predstavlja revoluciju u očitavanju potrošnje struje. Stručnjak za energetiku Željko Marković navodi će sam proces biti digitalizovan i na obostrano zadovoljstvo.

„Zamena će donositi benefite i za elektrodistribuciju, ali i za građane. Komunikacija će se izvoditi između brojila i nadređenog centra, koji se nalazi u elektrodistribuciji i obavljaće se u realnom vremenu. Može se očitavati daljinski i niko ne mora da dolazi lično. Presek će se voditi gotovo iz sata u sat”, rekao je Marković.

Pametna infrastruktura omogućiće primenu dinamičkih tarifa, ali one u Srbiji još nisu dostupne.

„Tarifa je obično stvar izbora. Vi za sada možete da birate da li ćete biti u jednotarifno ili dvotarifnom sistemu, znači, da li ćete imati skuplju i jeftiniju struju, skuplju preko dana i jeftiniju preko noći, ili će vam uvek biti ista cena električne energije”, objasnio je Marković.

Pročitajte još:

Odabir tarife nalik paketu za mobilni broj

U Evropi postoji oko 600 različitih tarifa, od kojih su 17 odsto dinamičke. Njihova selekcija biće slična odabiru mobilnog operatora.

„Biraćete tafiru shodno svojim potrebama. Mi sada imamo jedino dvotarifno i jednotarifno brojilo, koju možete promeniti jednom godišnje. Na jednoj tarifi vam je cena električne energije ista u toku svih 24 časa, ali je ona nešto niža u odnosu na cenu električne energije u višoj tarifi. Ako vi nemate toliko potrošnje noću ili ne želite da koristite noćnu tarifu, vama se onda sigurno isplati da izaberete jednotarifno brojilo”, pojasnio je Marković.

Marković je naveo da će pametna brojila plaćati elektrodistibucija, a do sada je zamenjeno njih oko 500.000.

„Za sada nemamo infomacije o naprednim metodama, čeka se ostatak ugradnje. Za sada ona i dalje rade kao i stara brojila”, kazao je Marković.

U narednih šest godina očekuje se potpuna zamena pametnim brojilima i uvođenje dinamičkih tarifa.

Izvor: RTS

Preko 200 hiljada smrtnih slučajeva u EU povezano sa izloženošću finim česticama PM2,5

Foto-ilustracija: Pixabay (ArtisticOperations)

Zagađenost vazduha predstavlja ozbiljnu pretnju po zdravlje ljudi, a visok nivo zagađenosti koji ostaje do danas, uprkos naporima država za njegovo smanjenje, potvrđuje još jednom najnovija procena Evropske agencije za životnu sredinu. Građani zemalja Evropske unije i dalje su izloženi ovakvom zagađenju koje je znatno iznad preporučenih nivoa Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Osim ljudi, gotovo tri četvrtine evropskih ekosistema je izloženo ovakvoj opasnosti.

Revidirana direktiva o ambijentalnom kvalitetu vazduha, koja je zvanično stupila na snagu u Evropskoj uniji, usklađuje vrednosti dozvoljenih zagađivača u vazduhu upravo sa standardima SZO. Ipak, ovaj problem ostaje i dalje najveći ekološki zdravstveni rizik u Evropi, dovodeći do hroničnih bolesti i prevremenih smrtnih slučajeva.

Podaci Evropske agencije za životnu sredinu pokazuju da je u 2022. godini najmanje 239.000 smrtnih slučajeva bilo povezano sa izloženošću finim česticama PM2,5 iznad preporučene koncentracije SZO od 5 µg/m3, 70.000 sa izloženošću ozonu, a 48.000 sa izloženošću azotnom dioksidu. Iako se broj smrtnih slučajeva usled izloženosti finim česticama smanjio za 45 odsto između 2005. i 2022. godine, što je u skladu sa ciljem EU plana za nultu emisiju zagađenja do 2030. godine, i dalje je potrebno mnogo toga da bi se postigli niži nivo zagađenja.

Pročitajte još:

Zagađenje vazduha negativan uticaj ima i na prirodu, što potvrđuju podaci da je u 2022. godini 73 odsto ekosistema u Evropskoj uniji bilo izloženo nivoima azota koji premašuju kritične granice. Sve ovo dovodi dalje do eutrofikacije, odnosno prekomernog nakupljanja hranljivih materija u ekosistemima. Kako je objašnjeno, ovaj proces menja strukturu i funkciju ekosistema, utičući na vrste biljaka koje mogu rasti u tim područjima.

Zagađenje azotom ozbiljne posledice može da ostavi i na poljoprivredu. Trećina poljoprivrednih zemljišta u Evropi bila je izložena ozonu koji šteti biljkama, što je uticalo na gubitak prinosa i nastajanje ekonomske štete koje se procenjuju na najmanje dve milijarde evra.

Kada je reč o zemljama članicama Evropske agencije za životnu sredinu, 62 odsto šuma u 32 članice, prešlo je kritične nivoe ozona, što ima direktan uticaj na biodiverzitet.

Energetski portal

Meštani blokiraju transfer stanicu zbog deponovanja užičkog otpada u Čačak

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Blueberry)

Kako je ranije najavljeno, od ponedeljka, 9. decembra, komunalni otpad sa teritorije grada Užica trebalo je da se transportuje u JKP „Komunalac” u Čačku.

Jelena Raković Radivojević, gradonačelnica Užica, rekla je da je ova odluka doneta zahvaljujući dogovoru sa Milunom Todorovićem, gradonačelnikom Čačka, čime je privremeno rešen problem transporta otpada dok se ne dobiju potrebne dozvole za transfer stanicu u JKP„Duboko”, navodi se u saopštenju grada.

„Od večeras lokacija u Sevojnu neće više biti mesto pretovara otpada. Zahvaljujući razumevanju gradonačelnika Čačka i JKP ‘Komunalac’, otpad iz Užica biće prevožen u Čačak“, istakla je Raković Radivojević.

Dodala je da gradsko rukovodstvo nastavlja intenzivne aktivnosti na dobijanju svih neophodnih dozvola za transfer stanicu u okviru JKP „Duboko”, čime će se trajno rešiti problem upravljanja otpadom.

Pročitajte još:

Ipak, meštani čačanskog naselja Prelići nisu zadovoljni ovom odlukom. Kako piše Beta Zelena Srbija, oni su dva meseca blokirali Transfer stanicu u tom naselju zabranjući dalje deponovanje čačanskog otpada, a sada su nastavili blokadu iako je otpad uklonjen, jer su gradske vlasti najavile da će otpad iz Užica biti do daljeg deponovan u Čačku.

Građani su ranije izrazili zabrinutost zbog stanja u krugu JKP „Komunalac” u Čačku, gde su, kako tvrde, velike količine otpada preplavile prostor oko upravne zgrade, pretvarajući ga u „divlju deponiju”.

Predstavnici opozicione Grupe građana „ProBudimo Čačak” upozorili su na dodatno opterećenje koje bi transport otpada iz Užica mogao da izazove. Prema njihovim tvrdnjama, u krug JKP “Komunalac” već sada se svakodnevno dovozi oko 150 tona otpada iz Čačka, a dolazak otpada iz Užica mogao bi tu količinu da udvostruči, što, kako kažu, predstavlja potencijalnu ekološku katastrofu.

Energetski portal

U delovima Evrope se crpe zalihe i uvozi gas kako bi se nadoknadila vetroenergija

Photo-illustration: Pixabay (makunin)

Manjak proizvodnje iz vetroelektrana uticao je na energetiku zemalja u Evropi.

Tokom novembra ove godine, Nemačka se susrela nedostatkom energije vetra, a početkom decembra i Španija, koja se suočila sa porastom potražnje za prirodnim gasom, s obzirom da je hladno vreme stiglo, paralelno sa slabljenjem obnovljivog izvora energije.

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Nemačka je, primera radi, bila prinuđena da nadoknadi manjak proizvodnje koji je trebalo da obezbedi energija vetra, pa su komunalna preduzeća, prema podacima Ember-a, povećala proizvodnju električne energije iz gasa sa preko 5 TWh u oktobru na preko 9 TWh u novembru.

Slična klimatska situacija zadesila je i Španiju. Kao odgovor na situaciju, zemlja se okrenula inostranom uvozu i sopstvenim uskladištenim rezervama. Ove godine uvoz gasa iz Francuske preko Pirineja porastao četiri puta u odnosu na novembar, kako prenose svetski mediji.

U novembru, prema podacima Electricity Maps-a, četvrtina energije dolazila je od gasa, dok je isti mesec prethodne godine gas zauzimao 15 odsto energetskog miksa.

Pročitajte još:

Kako Španija nije mogla da privuče dodatne LNG isporuke, osim iz Francuske, dok je istovremeno potražnja za gasom unutar zemlje porasla zbog grejanja, slabija proizvodnje iz obnovljivih izvora energije naterala je državu da povuče drugačije poteze od prošlogodišnjih. Bez svežeg priliva LNG-a, Španija je bila primorana da koristi gas iz postojećih zaliha u svojim terminalima. Samim tim, zalihe u skladištu gasa smanjuju se, s obzirom da je potražnja za gasom veća od ponude na tržištu za ovu zemlju, stoga mora dopunjavati iz unutrašnjih rezervi.

Drugim rečima, dok Španija pokušava da privuče dodatne isporuke gasa po boljim uslovima, tim dobavljačima se više isplate druge zemlje.

Energetski portal

ADEX Group preuzeo HUPX – Nova era regionalne trgovine električnom energijom

Foto-ilustracija: Pixabay (jplenio)

Prva regionalna energetska berza za Centralnu i Jugoistočnu Evropu ADEX Group objavila je uspešno preuzimanje Mađarske berze električne energije HUPX, čime se postavlja čvrsta osnova za unapređenje likvidnosti, integracije i transparentnosti na tržištu električne energije u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi.

Ova transakcija predstavlja ključnu prekretnicu za ADEX Group, koji sada postaje jedini vlasnik slovenačke berze BSP, HUPX-a i srpske berze SEEPEX. Kroz ovu strukturu, ADEX planira da stvori objedinjenu platformu za trgovinu električnom energijom, pružajući efikasne i pojednostavljene usluge za trenutne i buduće korisnike berzi.

„Današnji dan označava početak nove ere u regionalnoj trgovini električnom energijom. Spajanjem HUPX-a sa našom grupacijom, potvrđujemo našu posvećenost stvaranju jedinstvenog tržišta električne energije koje će ubrzati energetsku tranziciju i doprineti konsolidaciji tržišta u regionu”, izjavio je Anže Predovnik, predsednik Upravnog odbora ADEX Group-a.

Pročitajte još:

Integracija HUPX-a deo je šire vizije ADEX-a da poveže fragmentirana tržišta u jedinstveno evropsko tržište električne energije. Uz stabilne operacije na sve tri berze – BSP, HUPX i SEEPEX – ADEX planira da uvede sveobuhvatan pristup koji uključuje integraciju tržišta i unapređenje korisničkog iskustva.

Ova transakcija dodatno potvrđuje ADEX Group kao vodeći centar za trgovinu električnom energijom, sa jasnom vizijom jačanja saradnje i efikasnosti u regionu. U narednim mesecima, ADEX će intenzivno raditi na integraciji kako bi omogućio korisnicima jedinstveno i transparentno iskustvo trgovine na regionalnom nivou.

Energetski portal

Prekogranična saradnja – Ključ zaštite vodnih resursa Srbije

Foto-ilustracija Unsplash (Jovan Vasiljević)

U okviru Međunarodnog foruma o zemljištu i vodi 2024 u Bangkoku, koji je organizovan pod pokroviteljstvom Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO) i Ministarstva poljoprivrede i zadruga Kraljevine Tajland, održan je i Ministarski dijalog. Glavna tema ovogodišnjeg događaja bila je Voda za mir i prosperitet.

Tom prilikom, Livija Pavićević, državna sekretarka Ministarstva, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, istakla je da su aktivnosti koje se sprovode pod okriljem Ujedinjenih nacija i FAO od velikog značaja za Srbiju, ne samo zbog zajedničkih napora usmerenih na unapređenje srpskih vodnih i zemljišnih resursa, već i zbog toga što pružaju odličnu priliku za razmenu znanja u pitanjima voda, zemljišta i životne sredine.

Klimatske promene predstavljaju važan faktor u planiranju dugoročnog upravljanja, istakla je državna sekretarka dodajući da se prosečan trend ukupnih godišnjih padavina u Srbiji, na osnovu 60-godišnjeg perioda posmatranja, kreće oko nule, s tim da postoje prostorne razlike u smislu da je na jugozapadu zemlje trend pozitivan, dok je na istoku negativan.

Pročitajte još:

Prema njenim rečima, hidrološki trendovi u Srbiji su u skladu sa uočenim klimatskim promenama, jer protok reka ne zavisi samo od klimatskih faktora, već i od drugih činilaca, pre svega antropogenih.

Kako naša zemlja nema izlaz na more, a više od 90 odsto ukupnih vodnih resursa u našoj čine tranzitne vode, odnosno vode koje dolaze sa drugih teritorija, resurse treba koristiti održivo. Za adekvatnu zaštitu i unapređenje vodnog režima, kako je naglasila, potrebna je saradnja sa susednim zemljama i onim uzvodno i nizvodno.

Voda predstavlja ključan element za dobru strukturu zemljišta i održivu poljoprivredu, a kako je rekla državna sekretarka, u ovim nesigurnim vremenima neophodno je pronaći novu ravnotežu između životne sredine, ljudi i finansija kako bismo bolje upravljali vodama i zemljištem.

Energetski portal

Za povoljnije račune za grejanje nije dovoljna dobra izolacija

Foto-ilustracija: Pixabay

Računi za grejanje mogli bi da budu niži kada bi stanari u zgradama zamenili stolariju, uradili hidroizolaciju, a bilo bi dobro da ugrade i delitelje toplote na svim radijatorima u stanu. Deluje bajkovito i skupo, ali stanari jedne novobeogradske zgrade su to uspeli. Ekipa RTS-a proveravala je koliko ih je sve koštalo i da li im se isplatilo.

Foto-ilustracija: Unsplash (Umberto)

Zgrada u Ulici Milutina Milankovića 120 V useljena je krajem sedamdesetih godina prošlog veka, kad i druge u Bloku 28 na Novom Beogradu, ali ipak se razlikuje od ostalih u komšiluku.

Većina stanara zamenila je stolariju, uradili su krov, fasadu, čak i lift, ali i hidroizolaciju oko zgrade.

Posao je trajao godinama, uz pomoć nekoliko kredita na ime stambene zajednice, ali, isplatilo se. Ostvarili su velike uštede toplotne energije i računi za grejanje niži su za skoro 40 odsto.

Beogradske elektrane ugradile su novu podstanicu u toj novobeogradskoj zgradi koja funkcioniše po sistemu „koliko stanari potroše, toliko plate”.

„Mi sedam meseci imamo neku instaliranu snagu koja je za trosoban stan oko 2.300 dinara. A ovih ostalih pet, šest meseci koliko potrošimo u odnosu na prethodno stanje, obično je bilo nekih deset hiljada, to je sada negde između pet i sedam, kad je hladno, čak i deset, ali to je samo jedan mesec ili dva meseca”, naveo je Spasoje Milenković, upravnik zgrade.

Pročitajte još:

Šta su delitelji toplote

Kada bi vlasnici stanova ugradili delitelje toplote na svakom radijatoru u stanu, račun za grejanje mogao bi da bude još niži.

„Sledeći korak bi bio da se ugrade merači po svim stanovima, tj. takozvani delitelji toplote, tako da bismo dobili individualizaciju potrošnje toplotne energije. Orijentaciono ćemo reći stan od četiri ili pet grejnih tela, što je prosečno za Beograd, iznosi negde oko 250 evra po stanu. Investicija, iz našeg iskustva, pošto radimo 20 godina u Srbiji, se isplaćuje bukvalno za jednu grejnu sezonu”, rekao je Miodrag Palibrk iz firme za grejanje, ventilaciju i klimatizaciju

Zakon o energetici, pa Zakon o energetskoj efikasnosti iz 2021. detaljnije propisuju da svi novi objekti moraju da imaju opremu za merenje utroška kako bi se obračunavala toplotna energija po potrošnji za svaki stan.

Problem starih zgrada bez energetskog pasoša

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

A šta je sa starim zgradama, kojih u Beogradu ima mnogo više? U Beogradskim elektranama kažu da su u svaku podstanicu ugradili opremu za regulaciju i merenje toplotne energije celog objekta, a kod 35 odsto podstanica već se vrši naplata po potrošnji.

„Bitno je da su naše stare zgrade rađene sa starim dvocevnim sistemima, da nemaju uređaje za sopstvenu potrošnju da mere, nemaju način regulacije količine energije koju prima svako grejno telo, taj deo instalacije je vlasništvo stanara i na tome moraju da rade skupštine stanara”, rekla je Ivana Kalanja iz JKP „Beogradske elektrane”.

Ali, čak i da ugrade delitelje toplote, to ne znači da će im računi za grejanje biti niži.

„Te stare zgrade bi imale mnogo veće račune. Prosečan stan, i otprilike ono što se plaća celu godinu po paušalu”, objasnila je Kalanja.

Tek kada zgrada dobije energetski pasoš, što znači da ima dobru stolariju, fasadu i krov, stanari mogu da razmišljaju o nižim računima za grejanje.

Zainteresovanost građana najbolje ilustruje podatak da je više od 1.000 stambenih zajednica konkurisalo za program energetske sanacije, koji realizuju Ministarstvo energetike, Grad Beograd i Elektrane, u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj.

Izvor: RTS

Popularizacija EV – počinje proizvodnja čvrstih baterija

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)

Iako nailazi na prepreke, razvoj čvrstih baterija se nastavlja zbog njihovog potencijala da naprave revoluciju industriji električnih vozila. Tako je Honda nedavno predstavila demonstracionu proizvodnu liniju za potpuno čvrste baterije u gradu Sakura u Japanu, sa ciljem masovne proizvodnje.

Dok čeka na tehničku specifikaciju  kako bi počeli masovnu proizvodnju, Honda će odrediti osnovne specifikacije ćelija baterija, sa ciljem da primenu svojih potpuno čvrstih baterija započne u elektrifikovanim modelima. Kako su najavili, ova demonstraciona linija trebalo bi da počne sa radom u januaru 2025. godine.

Demonstraciona linija je delimično finansirana sredstvima iz Fonda za zelene inovacije Japanske organizacije za razvoj nove energije i industrijske tehnologije (NEDO).

„Linija zauzima ukupnu površinu od približno 27.400 m² i opremljena je objektima i opremom koja omogućava proveru svakog koraka proizvodnog procesa, uključujući merenje i mešanje materijala za elektrode, premazivanje i valjkasto presovanje sklopova elektroda, formiranje ćelija i sklapanje modula. Izgradnja objekta završena je u proleće ove godine, a gotovo sva ključna oprema potrebna za verifikaciju je već instalirana”, saopšili su iz Honde.

Pročitajte još:

Prema njihovim projekcijama, sledeće generacije baterija omogućiće domet do 1.000 kilometara sa jednim punjenjem do kraja ove decenije, dok se planira dalji napredak do 1.250 kilometara do 2040. godine, prenosi drivencarguide.

Hondin proces proizvodnje potpuno čvrstih baterija koristi tehniku valjkastog presovanja, koja doprinosi povećanju gustine slojeva čvrstog elektrolita – procesa jedinstvenog za proizvodnju ovih baterija – i omogućava kontinuirano presovanje.

I pre nego što su materijali i specifikacije baterija u potpunosti definisani, odeljenje za inženjering proizvodnje učestvovalo je u razvoju i donošenju odluka o strukturi baterija, materijalima i metodama proizvodnje koje bi bile najpogodnije za ugradnju u vozila.

Prednosti čvrstih baterija

Čvrste baterije se smatraju baterijama sledeće generacije koje će da reše probleme koji ometaju popularizaciju električnih vozila, poput dometa, cene i vremena punjenja. To im omogućava visoka gustina energije i izuzetna otpornost na toplotu. Osim toga, Honda planira značajno unapređenje performansi električnih vozila nastojeći da smanji troškove baterija pojednostavljivanjem strukture hlađenja zahvaljujući njihovoj visokoj otpornosti na toplotu i realizacijom visokoefikasnih proizvodnih procesa.

Jasna Dragojević

Rešenja zasnovana na prirodi mogu stvoriti 32 miliona novih radnih mesta do 2030. godine

Photo illustration: Pexels

Ulaganje u rešenja zasnovana na prirodi (Nature-based Solutions, NbS) moglo bi značajno doprineti globalnoj ekonomiji stvaranjem do 32 miliona novih radnih mesta do 2030. godine, navodi se u novom izveštaju koji su zajednički predstavili Međunarodna organizacija rada (ILO), Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) i Program UN za životnu sredinu (UNEP).

Izveštaj pod nazivom “Dostojanstveni rad u rešenjima zasnovanim na prirodi 2024” pokrenut je na 16. sednici Konferencije strana (COP16) Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD) u Rijadu, Saudijska Arabija.

Trenutno, preko 60 miliona ljudi širom sveta zaposleno je u NbS aktivnostima, koje uključuju zaštitu, očuvanje, obnovu i održivo upravljanje prirodnim i modifikovanim ekosistemima. Izveštaj predviđa da bi ciljane investicije mogle povećati broj zaposlenih u NbS na globalnom nivou, sa posebnim fokusom na regije gde se očekuje najveći rast – u Africi, Latinskoj Americi i arapskim državama, gde bi broj zaposlenih mogao porasti sa 2,5 miliona na više od 13 miliona do 2030. godine. Udeo ovih regiona u globalnoj zaposlenosti u NbS-u mogao bi se povećati sa sadašnjih pet odsto na preko 40 odsto.

Pročitajte još:

Dok su aktuelne procene zaposlenosti fokusirane na NbS aktivnosti povezane s ublažavanjem klimatskih promena, zaštitom biodiverziteta i obnovom zemljišta, izveštaj ukazuje na ogroman neiskorišćeni potencijal za „zeleno-sivu“ infrastrukturu, koja kombinuje izgrađene sisteme s rešenjima zasnovanim na prirodi.

Izveštaj takođe upozorava da, iako su koristi od zelene tranzicije generalno pozitivne, određene grupe radnika mogu biti negativno pogođene promenama na tržištu rada. Mobilizacija dodatnih resursa i sprovođenje pravednih tranzicionih mera biće ključni kako bi se osigurala inkluzivnost i podrška u širenju NbS inicijativa.

Jedan od izazova u širenju NbS poslova jeste nedostatak veština, kako tehničkih tako i osnovnih. Većina trenutnih poslova u NbS klasifikovana je kao srednje kvalifikovane uloge, dok se u budućnosti predviđa rast potreba za visoko kvalifikovanim kadrom. To naglašava potrebu za razvojem veština kako bi se poboljšao kvalitet poslova i proširili kapaciteti projekata.

Ključne preporuke izveštaja uključuju jačanje politika, ulaganje u razvoj veština, promociju radničkih prava i inkluzivnosti, kao i unapređenje istraživanja i prikupljanja podataka.

Energetski portal

Drugi najtopliji novembar u istoriji najavljuje klimatski rekord

Photo-illustration: Pixabay

Služba za klimatske promene Kopernikus, koju finansira Evropska komisija, objavila je najnoviji mesečni klimatski bilten. Podaci za novembar 2024. godine potvrđuju zabrinjavajući trend globalnog zagrevanja, s nagoveštajem da će ova godina biti najtoplija godina ikada zabeležena.

Globalna prosečna temperatura u novembru iznosila je 14,1°C, što je 0,73°C više od proseka za period 1991–2020 i 1,62°C iznad predindustrijskog proseka. Srednja globalna temperatura na površini premašila je prag od 1,5°C u čak 16 od poslednjih 17 meseci. Ovo čini novembar 2024. godine drugim najtoplijim u istoriji, odmah iza rekordnog novembra 2023. godine.

U Evropi, novembar je doneo prosečne temperature od 5,14°C, što je 0,78°C iznad referentnog proseka za period 1991–2020, ali daleko od ulaska u deset najtoplijih novembara. Najveće temperaturne anomalije primećene su u severnoj Rusiji, severoistočnoj i jugozapadnoj Evropi, dok su jugoistočni delovi kontinenta zabeležili niže temperature od proseka.

U periodu od januara do novembra 2024. globalna temperatura bila je 0,72°C iznad proseka za 1991–2020, što je najviša vrednost ikada zabeležena za ovaj vremenski okvir. Ovo je čak 0,14°C toplije nego u istom periodu 2023. godine, čime je praktično izvesno da će 2024. postati najtoplija godina u istoriji merenja.

Pročitajte još:

Rekordno visoke temperature mora

Površinska temperatura mora (SST) nastavila je da oscilira na alarmantno visokim vrednostima. Novembar 2024. beleži prosečnu SST od 20,58°C, što ga svrstava na drugo mesto iza novembra 2023. Iako su se u istočnom i centralnom Pacifiku pojavili znaci prelaska na neutralne ili La Ninja uslove, ogromni delovi okeana i dalje beleže ekstremno visoke temperature, ukazujući na dublje klimatske poremećaje.

Novembar je doneo i raznolike padavinske obrasce. Dok su jug Balkana, Grčka i severna Skandinavija zabeležili iznadprosečne padavine, veći deo zapadne i centralne Evrope bio je suvlji od proseka. Van Evrope, obilne kiše zahvatile su Sjedinjene Države, Australiju, Južnu Ameriku i Filipine, gde su tajfuni izazvali značajnu štetu. S druge strane, sušni uslovi pogodili su jugozapadne delove SAD, Meksiko, Čile, Brazil, Rog Afrike i jugoistočnu Kinu, ostavljajući mnoga područja u ozbiljnoj suši.

Samanta Berdžes, zamenica direktora Službe Kopernikus, upozorila je da, iako pojedinačni meseci iznad 1,5°C ne znače kršenje Pariskog sporazuma, oni jasno ukazuju na hitnost preduzimanja ambicioznih klimatskih akcija.

Milena Maglovski

Kako obnova starih vetroturbina doprinosi većoj efikasnosti u proizvodnji energije

Foto-ilustracija: Pixabay (matthiasboeckel)

Energija vetra nije nov način proizvodnje obnovljive energije, već su prve komercijalne vetroelektrane počele da se grade još u drugoj polovini 20. veka. Shodno tome, sve veći broj vetroturbina u Evropi približava se kraju svog operativnog životnog veka. Treba istaći da je starija tehnologija, u odnosu na modernije modele, manje efikasna.

Kao način obnove dotrajalih vetroturbina, postavlja se njihova zamena novijim i efikasnijim. WindEurope je izneo rezultate svoje analize koji su pokazali da bi obnova postojećih vetroturbina smanjila broj turbina u vetroparku za 25 odsto, dok bi istovremeno više nego utrostručila izlaznu snagu vetroparkova i četvorostruko povećala izlaznu snagu po vetroturbini.

Objašnjenje se temelji na nekoliko faktora. Prvo, moderne turbine imaju duže lopatice rotora čime se povećava ukupan prečnik pokretane površine, odnosno može da se pokupi više vetra. Drugo, moderni modeli imaju bolje kapacitetne faktore – što predstavlja odnos između stvarne proizvodnje energije i maksimalnog mogućeg kapaciteta vetroturbine. Tako novije turbine mogu efikasnije i više da proizvedu energije u odnosu na starije koje nisu mogle maksimalno da iskoriste svoje mogućnosti. Treće, unapređeni dizajn samih lopatica omogućava bolju efikasnost kada je reč o pretvaranju kinetičke energije vetra u električnu energiju. Jednostavno rečeno, noviji dizajn može bolje da se prilagodi promenama u brzini i pravcu vetra. Četvrto, novi modeli mogu efikasnije da rade i u uslovima slabijeg vetra. Ovo su samo neke od prednosti modernih turbina.

Dakle, za istu količinu energije potreban je manji broj novijih modela turbina, u odnosu na stare.

Pročitajte još:

Međutim, ovakva ideja nije još uvek dovoljno zastupljena u zemljama Evropske unije. Obnova vetroparkova nije ni ravnomerno raspoređena među državama članicama, pa je tako više od polovine svih projekata za obnovu u Nemačkoj. Iako je ova zemlja najveće tržište vetroenergije u Evropi, razlog jeste i taj što druge države ne rade dovoljno kako bi ubirale prednosti od obnove. Primera radi, Španija, kao drugo najveće tržište vetroenergije na kopnu u Evropi, ima samo tri odsto od ukupnog broja projekata obnove. Povezivanje sa mrežom za projekte obnove je toliko teško da developeri radije nastavljaju sa radom starih turbina. Kada je reč o Francuskoj, problem leži u restriktivnim pravilima o visini vrha turbina, zbog kojih ne mogu da se postave novije i efikasnije vetroturbine na kopnu.

Ukupno gledano, mnoge države članice nemaju još uvek efikasne strategije za obnovu.

Značaj obnove leži i u činjenici da su najstariji vetroparkovi ujedno izgrađeni na najpovoljnijim lokacijama za vetar, što bi omogućilo maksimalnu dobit od ove energije njihovom obnovom.

Katarina Vuinac

Kako su građani BiH zaštitili Kupres od rudarskog projekta

Foto: Wikipedia (Anto)

Kupreška visoravan, koja je prepoznatljiva po prirodnim lepotama i specifičnostima, poput prostranih šuma, polja i pašnjaka, predstavlja jedan od najlepših prirodnih predela Bosne i Hercegovine. Ovo je potvrđeno i odlukom da prostor Kupresa bude stavljen na listu Natura 2000, kao ekološke mreže koja obuhvata značajna područja za očuvanje ugroženih vrsta i staništa Evropske unije.

Njen geografski položaj i povoljna klima odredili su je i kao jednu od najinteresantnijih turističkih destinacija u ovoj zemlji. Kupres je poznat i po adrenalinskim sportovima i gastronomskim užicima.

Početak 2024. godine obeležen je i povremenim izveštajima medija o planovima kompanije BH Magnezij & Minerali, u vlasništvu nemačke firme MFE GMBH, da izgradi veliki industrijski kompleks u naselju Osmanlije, u blizini centra Kupresa. Ovaj pogon trebalo bi da proizvodi metalni sirovi magnezij, dok bi se kao nusproizvodi dobijali spinel, suvi led i legura aluminijuma i magnezijuma, prenosi Radiosarajevo.ba.

Ova vest izazvala je ipak sumnju kod građana da je reč o još jednom velikom rudarskom projektu, koji bi mogao da nanese trajne negativne posledice po prirodu i da ovo područje pretvori u rudarski zagađeni grad. Zbog toga su građani preuzeli inicijativu da dobiju dodatne informacije o projektu, te je tokom avgusta održana i javna rasprava u vezi sa eventualnim dobijanjem saglasnosti za studiju uticaja na životnu sredinu.

Javna rasprava izazvala je veliko interesovanje, a tokom njenog trajanja, građani su svedočili brojnim propustima i vrlo površnoj pripremi predstavnika investitora. Građani nisu uspeli da dobiju tražene odgovore na pitanja poput potrebne količine vode za dnevnu proizvodnju, ispuštanja tehnološke otpadne vode, zatim uticaja projekta na zdravlje ljudi, floru i faunu na širem lokalitetu, kao i uticaja na zagađenje vazduha i uništavanje zemljišta.

Pročitajte još:

Građani i udruženje “Stožer” pismenim putem obratili su se i Federalnom ministarstvu životne sredine i turizma, a pokret ,,Karton revolucija’’ je kroz digitalni sadržaj podigao svest o važnosti zaštite Kupresa na regionalni nivo. Podršku angažmanu lokalnih aktera i pomenutom pokretu dale su i druge organizacije i šira javnost.

Celokupno zalaganje dovelo je do toga da Federalno ministarstvo životne sredine i turizma odbije Studiju uticaja na životnu sredinu. U suprotnom, dobijanje saglasnosti za studiju bilo bi ulazna karta za otvaranje rudnika.

Kako je utvrđeno na osnovu službenog akta broj 07-01-19-159/24 od 09. oktobra 2024. godine, predmetni projekat rudnika u Kupresu ne nalazi se u Prostornom planu Kantona 10 za period od 20 godina. Rešenje naglašava učešće i uticaj građana i udruženja u čitavom procesu, prenosi Radiosarajevo.ba.

Iako privredno društvo BH Magnezij & Minerali d.o.o. Kupres ne gubi pravo da ponovo podnese novi zahtev za predmetne aktivnosti sa novom studijom, ova prva pobeda lokalnog stanovništva i udruženja jeste važan korak u borbi za očuvanje prirode na Kupresu. Svi dalji koraci investitora biće budno praćeni, a na njih će se pravovremeno reagovati koristeći sva pravna sredstva kako bi se ovakav projekat zaustavio.

Energetski portal

Bolesti, požari i neplanska gradnja – šume u Srbiji sve više nestaju, cenu plaćaju i zaštićene vrste

Foto-ilustracija: Unsplash (Supratik Deshmukh)

U Srbiji je, prema novom popisu, 39 odsto zemljišta prekriveno šumama. Međutim, stručnjaci upozoravaju da šume, i pored pošumljavanja, sve više nestaju zbog bolesti, štetočina, požara, neplanske seče, a na planinama i zbog gradnje.

Na više lokacija u Srbiji, vatrogasci su se ovog leta borili sa šumskim požarima. Samo na Staroj planini, krajem avgusta, izgorelo je gotovo pet hiljada hektara.

„Ukupna površina koja zahteva sanaciju je oko 17 hektara. Reč je o kulturama četinara. Sa sanacijom ćemo krenuti posle usvajanja sanacionog plana”, rekao je Miloš Pavlović, direktor šumskog gazdinstva Pirot.

Nadležni kažu da je 2024. bila izuzetno kritična, gorelo je oko četiri hiljade hektara državnih šuma i više od tri hiljade hektara privatnih šuma u zemlji. Uglavnom, zbog ljudskog faktora.

Gordana Jančić iz „Srbijašuma” ističe da su kaznene mere protiv počinilaca veoma niske, od pet do 50 hiljada dinara.

„Pošumljavanje uništene šume, bilo da je od požara, sa sadnicama četinara, kao što su bor, jela i smrča, potrebno je negde između 30 do 40 godina da bi se uspostavila sastojina koja može da ispunjava sve funkcije”, dodaje Jančić.

Bolest uzima danak

I bolest uzima danak. Samo na Kopaoniku osušilo se oko 30 hektara šume.

Namnožavanje insekata, nadležni za sada drže pod kontrolom.

Pročitajte još:

Šteta zbog gradnje

Za uništavanje tog blaga odgovoran je i čovek, koji zbog gradnje seče šume.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nedžad Crnovršanin)

„Da investitorima, koji grade na Kopaoniku, omogućimo da jedan deo materijala, koji potiče iz iskopa, deponuju u podnožju Pančićevog vrha”, kaže Predrag Šumarac, izvršni direktor Nacionalnog parka Kopaonik za pravne i zakonske poslove.

Sav ostali građevinski materijal, dodaje, investitori su dužni da izvoze van granica parka.

„Problematika kod izgradnje u Nacionalnom parku Kopaonik su negativni efekti koji se tiču komunalne infrastrukture”, napominje Šumarac.

Darko Jovanović, rukovodilac „Skijališta Kopaonik”, ističe da su u zadnje tri godine Skijališta Srbije u Ski centru Kopaonik na ime kompenzacionih mera posadila 95.000 stabala smrče.

„Skijališta Srbije izgrađuju svoju infrastrukturu izvan ski-centra Kopaonik. U tom užem delu ski centra, postoji par hotela koji su ugrozili staze u smislu suženja”, navodi Jovanović.

Istraživanja pokazala gde se šume najviše suše

Cenu plaćaju i zaštićene vrste, smrča i Pančićeva omorika, čija se stabla najviše suše.

Profesor Branko Stajić, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, navodi da istraživanja pokazuju da se šume suše upravo na mestima gde ljudska ruka, odnosno struka i nauka nisu ušle.

„Potrebno je preispitivati dosadašnji način zaštite šuma i šumskih ekosistema i pristupiti aktivnoj zaštiti sa tačnom naznakom šta se štiti u okviru šuma i na koji način”, smatra Stajić i dodaje da je neplanska gradnja nešto što država mora da zaustavi.

Crna Gora doskočila ekonomskim interesima

U Crnoj Gori su doskočili ekonomskim interesima i doneli zakon prema kojem 30 godina posle izazvanog požara ne može da se menja namena zemljišta.

Tako nikome nije isplativo da zapali svoju šumu zarad gradnje i profita.

Izvor: RTS

WWF Adria – Povezanost uspešnog poslovnog sveta i zdrave prirode

Foto: EP

Opstanak čoveka neraskidivo je povezan sa opstanakom prirode. WWF, najveća svetska organizacija za zaštitu prirode sa tradicijom dugom preko 60 godina, posvećeno radi na njenom očuvanju. Nataša Kalauz iz WWF Adria istakla je ozbiljnost problema gubitka prirode i objasnila koliko je poslovni svet usko povezan sa ovim izazovom.

Najnovije izdanje Izveštaja o stanju planete za 2024. godinu pokazuje da je prosečna populacija vrsta u periodu od 1970. do 2020. godine smanjena za 74 odsto. Prema rečima Kalauz, danas se bez sumnje može reći da je ljudska vrsta najinvazivnija na planeti.

„Ono što nas posebno zabrinjava jeste brzina kojom gubimo živi svet, a koja je delimično prouzrokovana i klimatskim ekstremima’’, naglasila je ona.

Govoreći o životinjskom svetu, Kalauz je istakla da divlje životinje danas čine samo četiri odsto ukupnog broja, dok ostatak čine životinje koje se uzgajaju u okviru intenzivne poljoprivrede, što je jedan od glavnih uzroka gubitka biodiverziteta.

Kao ključni dokument, izdvojila je Globalni okvir za biodiverzitet, koji obuhvata zaštitu, obnovu, održivo korišćenje, upravljanje i finansiranje ekosistema. Jedan od ciljeva ovog okvira je obnova 30 odsto svih degradiranih ekosistema na kopnu i moru, zaustavljanje izumiranja vrsta, suzbijanje krijumčarenja životinja, unapređenje urbanog planiranja i povećanje teritorija pod zaštitom na 30 odsto do 2030. godine.

Na teritoriji Srbije trenutno je pod zaštitom samo šest odsto površine, što je daleko ispod cilja, a ni sa tim područjem se ne upravlja na odgovarajući način. Slična situacija je i u ostalim državama regiona.

Pročitajte još:

Poslovni svet i priroda

Kalauz je naglasila da poslovni svet zavisi od zdravlja prirode. Preko 50 odsto globalnog BDP-a trenutno je direktno povezano sa stanjem na planeti. Među deset najvećih rizika za poslovni svet, čak pet je vezano za ekologiju, uključujući klimatske promene i degradaciju prirodnih resursa.

Global Reporting Initiative (GRI), nezavisna međunarodna organizacija koja pomaže kompanijama da preuzmu odgovornost za svoje uticaje, predstavila je novi Standard za izveštavanje o biodiverzitetu (GRI 101), koji će stupiti na snagu 2026. godine.

Foto: Wikipedia (Предраг Божић)

„Standard donosi jasne smernice kompanijama o tome kako da izveštavaju o svom uticaju na biodiverzitet. Posebno će biti značajan za poljoprivrednu industriju, ali i sve druge sektore koji imaju direktan uticaj na zemljište i vodu,“ objasnila je Kalauz.

Iako kompanijama profit ostaje primaran cilj, opasnosti od gubitka biodiverziteta i klimatskih promena daleko su veće i tiču se svih nas.

Kao pozitivan primer, Kalauz je istakla saradnju WWF-a sa kompanijom Coca-Cola, koja je kroz dugogodišnji rad uspela da smanji količinu vode potrebnu za proizvodnju jednog litra proizvoda sa devet na dve litre.

WWF nudi i besplatan alat pod nazivom Water Risk Filter, koji kompanijama pruža uvid u njihov uticaj na resurse poput vode. Iako alat ne može direktno da smanji uticaj, može da podstakne svest o potrebi za promenama.

Održivo poslovanje ima svoju cenu. Kako je objasnila i upozorila Kalauz, ne možemo da očekujemo isti profit kao kod neodrživih praksi, ali je cena koju ćemo platiti ako ne budemo delovali održivo, drastično veća.

Za kraj, Kalauz je ukazala na alarmantan podatak da svakog sata izumre jedna vrsta na Zemlji. To znači da nas sledeća napušta za manje od sat vremena – za 57 minuta i 33 sekunde.

Ovakva statistika poziva na akciju, kako poslovnog sveta, tako i svakog pojedinca.

Katarina Vuinac

Alternativna goriva – put EU ka klimatskoj neutralnosti

Foto-ilustracija: Pixabay (NoName_13)

Prevozna sredstva su neizostavan deo savremenog života. Ona nas povezuju sa svetom – omogućavaju nam da obavljamo svakodnevne obaveze, putujemo na odmor ili da namirnice uvek budu dostupne na rafovima prodavnica. Bez automobila, kamiona, brodova ili aviona, svakodnevica bi bila nezamisliva. Ipak, koliko god da je njihova uloga važna, prevozna sredstva mogu ozbiljno narušiti drugi, podjednako bitan aspekt našeg života – naše zdravlje, prirodu, pa i budućnost same planete.

U Evropskoj uniji emisije iz transporta porasle su za više od četvrtinu od 1990. godine. Ukoliko se ne preduzmu ozbiljniji koraci, samo sektor transporta mogao bi do 2030. godine da čini skoro polovinu ukupnih emisija gasova staklene bašte, pokazuje najnovija analiza organizacije Transport i životna sredina (T&E).

Put ka postizanju neto nulte emisije do 2050. godine, kako je postavljeno u strategiji Evropske unije, zahteva hitnu akciju. Od 2007. godine, kada su emisije iz transporta dostigle vrhunac, ovaj ih sektor smanjuje tri puta sporije od ostatka privrede.

Treba uzeti u obzir da je transportni sektor u Evropi u stalnom porastu. Prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), od 2000. do 2019. godine tražnja za prevozom značajno je porasla: putnički saobraćaj za 20 odsto, vazdušni saobraćaj za čak 86 odsto, drumski prevoz za 18 odsto, a teretni saobraćaj za 22 odsto.

Najveći zagađivači i dalje su automobili sa motorima s unutrašnjim sagorevanjem, koji čine više od 40 odsto ukupnih emisija iz sektora transporta. Za automobile i kamione postavljen je cilj nulte emisije do 2035. godine, što znači da bi do tada svi novi automobili i kombiji prodati u Evropskoj uniji trebalo da budu električni. Na drugoj strani nalazi se železnički saobraćaj, koji je ocenjen kao ekološki najprihvatljiviji način putovanja, ako se izuzme vožnja biciklom. Ovaj podatak pojačava se ukoliko se uzme u obzir razvoj elektrifikacije, odnosno opremanje železničkih pruga električnim sistemima napajanja. Prema podacima Eurostata, od 1990. godine elektrifikovane železničke linije porasle su za oko 30 odsto.

U FOKUSU:

Infrastruktura za alternativna goriva

Foto-ilustracija: Unsplash (Sophie-Jonas)

U Evropskoj uniji 12. oktobra 2023. godine na snagu je stupila Uredba (EU) 2023/1804 o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva, a njena primena počela je 13. aprila 2024. godine. Ovom uredbom ukinuta je do tada važeća Direktiva 2014/94/ EU. Na osnovu nove uredbe, do 2035. godine postepeno će se uvoditi brojni ciljevi za države-članice koje je potrebno da ispune. Ona predstavlja deo paketa ,,Fit for 55’’, koji ima za cilj smanjenje neto emisije gasova staklene bašte Evropske unije za najmanje 55 odsto do 2030. godine u odnosu na nivoe iz 1990. godine, kao i cilj da se do 2050. postigne klimatska neutralnost.

Uredbom se utvrđuju obavezni nacionalni ciljevi za države-članice Evropske unije vezani za uvođenje javno dostupne infrastrukture za alternativna goriva, a posebno za električnu energiju i vodonik. Ova infrastruktura odnosi se na putnička vozila, brodove koji su privezani u pristaništu, kao i avione u mirovanju, a sa posebnim naglaskom na transevropske mreže. Uredbom je napravljena podela u zavisnosti od vrste prevoznog sredstva i vrste goriva, uz definisanje specifičnih ciljeva koji su postavljeni za svaku od ovih kategorija. Ovo ima za cilj da osigura adekvatnu infrastrukturu za punjenje i snabdevanje energijom, čime se podstiče razvoj održivog transporta.

Infrastruktura za punjenje za električna vozila i kombije podrazumeva da države-članice treba da osiguraju postavljanje javno dostupnih stanica za punjenje u odnosu na broj registrovanih vozila. Za svako registrovano električno vozilo ukupna izlazna snaga treba da bude najmanje 1,3 kW, dok za hibridna vozila najmanje 0,80 kW. Pored toga, treba da se obezbedi uvođenje javno dostupnih stanica za punjenje duž mreže transevropskog transporta (TEN-T). Kako se navodi, do kraja 2025. godine svako mesto za punjenje sa izlaznom snagom od najmanje 400 kW, uključujući minimum jedno mesto za punjenje od 150 kW, treba da bude postavljeno najmanje na svakih 60 kilometara na osnovnoj mreži TEN-T u svakom pravcu putovanja. Do 2035. godine, svaka stanica duž mreže treba da ima izlaznu snagu od najmanje 600 kW i da uključuje najmanje dva mesta za punjenje od 150 kW. Kako bi se postigli ovi standardi, izlazna snaga na stanicama će se postepeno povećavati od 2025. do 2035. godine.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.