Home Blog Page 118

Novi Sad dobija solarno-termalno postrojenje – 38.600 m² solarnih kolektorskih polja

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U Novom Sadu u planu je izgradnja velikog solarno-termalnog postrojenja koje će obuhvatiti 38.600 m² solarnih kolektorskih polja, sezonsko skladište toplote, toplotnu pumpu i električni kotao. Sredstva za projekat obezbeđena su od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je odobrila kredit u tranšama u iznosu od 105 miliona evra, a koristiće ga JKP “Novosadska toplana”, potpuno u vlasništvu Grada Novog Sada.

Projekat se zasniva na dva ključna stuba – zelenom i konkurentnosti.

Zeleni stub podržava nacionalne ciljeve za povećanje udela OIE u proizvodnji toplote, integracijom solarno-termalne energije i pumpi za toplotu u sistem daljinskog grejanja Novog Sada. Doprinosi i balansiranju viška energije iz iz vetra i solarnih panela iz vetra i solarnih panela, a takođe omogućava proizvodnju čiste energije, smanjujući potrošnju prirodnog gasa i emisiju CO2.

Kada je reč o konkurentnosti, projekat finansira uvođenje inovativne tehnologije u sektor daljinskog grejanja, uključujući najveći sistem sezonskog skladištenja toplote. Ova rešenja predstavljaju najsavremenije napretke u sektoru daljinskog grejanja na globalnom nivou, pozicionirajući Srbiju na čelo napora za energetsku tranziciju, navodi EBRD-a.

Pročitajte još:

Projekat uključuje izgradnju sistema za sezonsko skladištenje toplotne energije u jami (PTES), koji će biti napunjen prečišćenom vodom iz reke Dunav. Skladištenje vode će biti dugoročno, uz minimalne gubitke usled isparavanja. Iako postoji rizik od provale podzemnih voda prilikom kopanja za podzemni deo PTES, biće implementirane odgovarajuće zaštitne mere.

Otpad koji se generiše tokom svih faza projekta biće pravilno upravljan kroz razvoj planova za upravljanje otpadom i nadzor izvođača radova u skladu sa zakonodavstvom. Projekat uključuje i izgradnju nasipa visine osam metara uz reku Dunav, koji je projektovan da izdrži poplave koje se javljaju jednom u 100 godina, kao i drenažni sistem za upravljanje  poplavama, koji su procenjeni kao dovoljni za buduće klimatske promene.

Ovaj projekat je u skladu sa međunarodnim standardima, uključujući ISO standarde, kroz integrisani menadžment sistem koji osigurava primenu najboljih praksi za zaštitu životne sredine i društva. Takođe, sprovedena je procena uticaja na životnu sredinu i društvo (ESDD), a pripremljen je i specifičan Plan upravljanja životnom sredinom i društvom (ESMP).

Energetski portal

U Užicu otvoren Centar za energetsko savetovanje

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashes Sitoula)

Centar za energetsko savetovanje građana i male privrede, zvanično je otvoren u okviru projekta Unapređeno korišćenje održive energije u Zlatiborskom regionu koji realizuje RRA „Zlatibor”, u prostorijama Gradskog razvojnog centra.

Prema rečima Dušanke Selaković, gradske većnice za zaštitu životne sredine i turizam, otvaranje ovog centra još jedan je korak napred u naporima grada da kroz sufinansiranje mera energetske sanacije utiče na smanjenje zagađenja vazduha.

Projekat finansijski i tehnički podržava Nemačko savezno ministarstvo za razvoj GIZ, a prvog dana rada organizovan je Info dan povodom objavljivanja Javnog poziva za sufinansiranje mera eneregetske efikasnosti za sugrađane, koji imaju status energetski zaštićenog kupca.

Kroz Javni poziv, čija je vrednost 2,5 miliona dinara, sufinansiraće se zamena stolarije, nabavka kotlova na gas i pelet, toplotnih pumpi i zamena ili nabavka radijatorske mreže, navodi se na sajtu Grada Užice.

,,Važno je naglasiti da će se mere sufinansirati u iznosu do 90 odsto. Ono što je takođe važno jeste da mi posebnu pažnju posvećujemo socijalno ugroženim domaćinstvima, tako da je grad u prethodnom periodu donirao 113 šporeta na čvrsto gorivo sa oznakom eko dizajna i podeljeno je 65 paleta drva”, naglasila je većnica.

Pročitajte još:

Miloš Radojević iz RRA Zlatibor, menadžer projekta Unapređeno korišćenje održive energije u Zlatiborskom regionu, istakao je da je Centar za energetsko savetovanje,  jedan od prvih centara te vrste u zemlji.

„Nama iz RRA Zlatibor je zaista drago da smo mogli kroz ovaj projekat da pomognemo otvaranje jednog ovakvog centra, gde ćemo upravo sva ta interesovanja i teme skoncentrisati na jedno mesto. Biće to mesto na kome će se o ovim temama razgovarati, pričaće se, kako o konkursima koje grad raspisuje tako i svim drugim aktivnostima koje se tiču ove teme i zaista se nadamo da će građani pozitivno odreagovati na to”, rekao je Radojević.

Danijela Kostadinova ispred Nemačke razvojne saradnje GIZ-a i projekta Promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, izrazila je zadovoljstvo sardnjom i realizacijom ovog značajnog projekta.

„Znanje je moć, ljudi moraju da se edukuju i čuju koje su korisne stvari za njih i srećni smo što postoji jedan takav kutak. Verujem i znam da je ovo pitanje sve važnije i važnije u svi planovima. Sigurna sam da će Centar za energetsko savetovanje biti od velike važnosti i za grad i za građane, ovo je novo polje koje treba da se istraži i zašto da stoje sredstva kada građani mogu da ih iskoriste”, rekla Kostadinova, uz poziv građanima da dođu i informišu se.

Centar za energetsko savtovanje radiće u Gradskom razvojnom centru utorkom i četvrtkom od 10 do 13 časova za sve zainteresovane građane i predstavnike male privrede.

Energetski portal

Formiranje kancelarije FAO u Srbiji – podrška razvoju poljoprivrede

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

U pogledu dalje podrške razvoju srpske poljoprivrede, za Srbiju je od velikog značaja formiranje kancelarije Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) u našoj zemlji. O konkretnim koracima koje je potrebno učiti u cilju realizacije ove inicijative, razgovarali su Livija Pavićević, državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Đu Dongju, generalni direktor FAO.

Sastanak je održan u sedištu FAO u Rimu, a tom prilikom istaknuto je da bi otvaranje kancelarije u Srbiji predstavljalo međunarodno priznanje poljoprivrednog potencijala naše zemlje i njene posvećenosti održivom razvoju i borbi protiv nesigurnosti hrane i klimatskih promena.

Državna sekretarka je ukazala na to da su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i FAO strateški partneri, koji aktivno rade na sprovođenju velikog broja zajedničkih projekata.

Pročitajte još:

Ona je navela da će prioriteti saradnje u narednom periodu biti projekti u oblasti sigurnosti hrane i jačanja stočnog fonda, ali i digitalizacija u poljoprivredi, dalji rad na transformaciji prehrambenih sistema, poljoprivreda otporna na klimatske promene i veterinarska politika.

Kako je napomenula, već početkom naredne godine počeće izrada novog programskog okvira za saradnju između Srbije i FAO, s obzirom na to da važeći ističe 2025. godine.

Delegaciju Srbije činili su i šef Kabineta ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i pomoćnik ministra za međunarodnu saradnju i evropske integracije Anja Javor, ambasador Srbije u Italiji, Malti i San Marinu Mirjana Jeremić i zamenik stalnog predstavnika pri UN agencijama u Rimu i prvi savetnik u Ambasadi Ivana Skočajić.

Srbija je postala članica FAO 2001. godine. U periodu od 2026. do 2028. godine naša država će biti jedna od 49 članica Saveta FAO. Ova organizacija pruža značajnu podršku Srbiji i resornom ministarstvu u sprovođenju ciljeva koji su definisani u strateškim dokumentima, putem sprovođenja projekata finansiranih od strane FAO i drugih donatora.

Energetski portal

Podzemni potencijal vodonika – budućnost energije koja je tek otkrivena

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Novo istraživanje o vodoniku pokazuje da se zalihe ove molekule kriju ispod površine Zemlje i da je količina tolika da bi mogla značajno smanjiti zavisnost od fosilnih goriva.

Studija pod nazivom „Modeli predviđanja globalnih geoloških resursa vodonika”, objavljena u časopisu Science Advances, navodi da je oko 6,2 biliona tona vodoničnog gasa zarobljeno u stenama i podzemnim rezervoarima, što je oko 26 puta više od poznatih rezervi nafte. Jedini problem je što lokacija svih ovih rezervi vodonika još uvek nije poznata.

Predviđa se da će vodonik činiti 30 odsto buduće energetske potrošnje u nekim sektorima, dok će potražnja porasti više od pet puta do 2050. godine. Da bi se postigli ciljevi smanjenja emisija ugljen-dioksida, vodonik će se proizvoditi elektrolizom vode uz obnovljivu energiju (zeleni vodonik) i iz fosilnih goriva uz hvatanje ugljen-dioksida (plavi vodonik). Međutim, za ostvarenje ovih ciljeva biće potrebna brza izgradnja infrastrukture i nove tehnologije koje trenutno nisu komercijalno dostupne.

„Globalna potražnja za vodonikom predviđa se da će dostići oko 500 megatona godišnje do 2050. godine, a eksploatacija samo dva odsto procenjenih najverovatnijih resursa na mestu zadovoljila bi celu projektovanu globalnu potražnju za vodonikom na gotovo 200 godina”, navodi se u studiji.

Pročitajte još:

Ova studija pobija ranija uverenja da se vodonik ne može akumulirati u velikim količinama pod zemljom zbog svoje sklonosti da beži kroz pore i pukotine u steni. Nova istraživanja, uključujući ona iz rudnika hroma u Albaniji i vodonika u oblasti Zapadne Afrike, pokazuju da vodonik može da se akumulira u značajnim podzemnim rezervoarima.

Džefri Elis, geohemičar u američkoj Geološkoj službi i vođa istraživanja, izrazio je zadovoljstvo zbog objavljivanja rezultata istraživanja i izneo najvažnije njegove zaključke na svojim društvenim nalozima.

„Mali deo od predviđene srednje vrednosti resursa vodonika i dalje bi predstavljao ogromnu količinu vodonika. Na primer, dva odsto od pet miliona miliona metričkih tona (Mt) je 100.000 Mt, što je mnogo više nego što trenutno globalno koristimo (oko 100 Mt H2 godišnje). Dakle, čak i mali procenat potencijalnog resursa vodonika može biti dovoljan da zadovolji globalnu potrošnju vodonika na duži period”, kaže Džefri.

Dodaje da se većina ovog vodonika verovatno nalazi u nagomilanjima koja su previše duboka, predaleka od obale ili premala da bi mogla biti ekonomski isplativa za vađenje, ali da je potrebno uraditi više istraživanja.

Jasna Dragojević

Solarne elektrane u službi održivog razvoja

Foto: Bojan Jovanović

NLB Komercijalna banka je, početkom 2024. godine, potpisala ugovor o projektnom finansiranju solarne elektrane „B2 Nova Sun”, koju je razvila kompanija MT-KOMEX. Ukupna vrednost projekta iznosi 7,2 miliona evra, što ga čini jednim od najznačajnijih zelenih projekata u Srbiji. Elektrana se prostire na površini od 13 hektara u industrijskoj zoni Nove Crnje i godišnje će proizvoditi oko 14.000 MWh. „B2 Nova Sun” sa snagom od 9,9 MW, pobednik je prvih aukcija za tržišne premije za obnovljive izvore energije u Srbiji. U martu ove godine, potpisan je i ugovor o otkupu električne energije i preuzimanju balansne odgovornosti sa Akcionarskim društvom „Elektroprivrede Srbije“, čime ona postaje jedna od prve dve solarne elektrane koje imaju ovu vrstu saradnje.

Foto: Bojan Jovanović

Zahvaljujući napretku u tehnologiji izrade panela, inverterskim sistemima i skladištenju energije, solarne elektrane mogu da prate rastuću potražnju tržišta, posebno zemalja u razvoju, što ih čini veoma efikasnim izvorima obnovljive energije. Pored toga, solarne elektrane su veoma važne i za očuvanje životne sredine. Procenjuje se da će rad elektrane „B2 Nova Sun” smanjiti emisije ugljen-dioksida za oko 15.817 tona godišnje.

Pročitajte još:

„Obnovljivi izvori energije će imati sve veći udeo u ukupnoj energetskoj proizvodnji, čime će doprineti stvaranju stabilnijeg i održivijeg energetskog sistema u Srbiji. Izuzetno smo zadovoljni saradnjom sa NLB Komercijalnom bankom koja je prepoznala značaj ovog projekta i omogućila nam brzu i efikasnu realizaciju. Očekujemo nastavak saradnje i nove uspehe na budućim projektima“, rekao je Miloš Kostić, direktor kompanije „B2 Nova Sun”.

Za bankarski sektor, koji ima veliki uticaj na privredu i društvo, ulaganje u obnovljive izvore energije ne treba da bude trošak, već investicija u budućnost. NLB Komercijalna banka kontinuirano pokazuje liderstvo u ovoj oblasti, finansirajući zelene i održive projekte, gradeći tako temelje održivog i ekološki odgovornog društva.

Izvor: NLB Komercijalna banka

Kako geotermalna energija može zadovoljiti 15 odsto potražnje za energijom do 2050?

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Geotermalna energija trenutno zadovoljava samo oko jedan odsto globalne potražnje za električnom energijom, a glavni razlozi za ovako mali udeo su visoki troškovi projekata i nedostatak novih tehnologija. Međutim, izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazuje da bi ovaj izvor energije mogao da zadovolji 15 odsto globalne potražnje za električnom energijom do 2050. godine, ako se smanje pomenuti troškovi. Ovaj cilj podrazumeva instalaciju čak 800 gigavata geotermalne energije širom sveta, uz godišnju proizvodnju koja bi bila dovoljna za trenutnu potražnju za energijom u Sjedinjenim Državama i Indiji zajedno.

Geotermalna energija je značajna jer može da podrži varijabilne obnovljive izvore energije poput vetra i sunca, ali i da dopunjuje druge izvore sa niskim emisijama, poput nuklearne energije. Trenutni lideri u sektoru geotermalne energije su Sjedinjene Države, Island, Indonezija, Turska, Kenija i Italija. Ipak, razvoj novih tehnologija mogao bi da omogući širu primenu geotermalne energije na globalnom nivou.

Dok više od 100 zemalja ima usvojene politike za solarnu i energiju vetra na kopnu, samo 30 zemalja ima slične politike za geotermalnu energiju. Kako bi se ovo promenilo i geotermalna energija postavila na nacionalne energetske agende, potrebno je postaviti specifične ciljeve i dugoročne politike koje bi omogućile razvoj tehnologija i smanjile rizik za investitore. Takođe, važno je smanjiti administrativne i regulatorne prepreke koje usporavaju proces izdavanja dozvola i izgradnje geotermalnih postrojenja.

Pročitajte još:

Povećanjem političke podrške i privlačenjem investicija, troškovi geotermalnih projekata mogli bi da padnu za čak 80 odsto do 2035. godine. Ako se dostigne nivo od oko 50 dolara po megavat-satu (MWh), geotermalna energija postala bi vrlo konkurentna drugim obnovljivim izvorima, kao što su hidroenergija, nuklearna energija i bioenergija.

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Za razliku od solarne i vetroenergije, geotermalna energija je konstantna i može da pruži maksimalni kapacitet tokom celog dana i godine. Na primer, u 2023. godini, geotermalna energija je imala iskorišćenost veću od 75 odsto, dok je vetar imao manje od 30 odsto, a solarna energija manje od 15 odsto.

Potencijal geotermalne energije se značajno povećava zahvaljujući novim tehnologijama bušenja koje omogućavaju istraživanje resursa na dubinama većim od tri kilometra. Ove tehnologije otvaraju mogućnost za geotermalnu energiju u gotovo svim zemljama sveta. Korišćenjem resursa na dubinama ispod osam kilometara, moglo bi se obezbediti 600 teravata (TW) kapaciteta sa životnim vekom od 25 godina, navodi se u izveštaju IEA.

Trenutno, industrija geotermalne energije zapošljava oko 145.000 radnika, a broj radnih mesta mogao bi da poraste na milion do kraja decenije. Međutim, postoji rizik i od nedostatka kvalifikovane radne snage, zato što mnogi stručnjaci dolaze iz naftne i gasne industrije. Zbog toga, pored jasnih politike, pojednostavljenih administracija i novih tehnologija, za rast ovog sektora potrebna je i veća podrška univerzitetskim programima, stručnim obukama i specijalizovanim centrima.

Katarina Vuinac

 

Zatvaranje fabrike u Briselu: Neuspeh na tržištu luksuznih električnih vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (carlos-aranda)

Fabrika Audi automobila u Briselu, koja zapošljava oko 3.000 radnika, biće zatvorena tokom februara 2025. godine. Reč je o prvoj fabrici koju grupa VW zatvara u Evropi, a odluka se javila usled pada potražnje za luksuznim modelima koji su se proizvodili na ovom mestu.

Foto-ilustracija: Unsplash (carlos-aranda)

Fabrika o kojoj je reč, dugo je bila pod pretnjom zatvaranja zbog slabije prodaje velikih električnih SUV modela, Q8 E-Tron i Q8 E-Tron Sportback, za koje je specijalizovana. Iako je usled evropskih i globalnih ciljeva u sferi transporta, inicijativa Audija bila da postignu potpunu elektrifikaciju vozila do 2033. godine, trenutna situacija i strategija grupacije doveli su do preispitivanja planova za budućnost.

Model Q8 E-Tron predstavljen je 2018. godine kao Audijev prvi serijski proizveden električni automobil, dok se model Sportback, sa svojim dizajnom, pojavio godinu dana kasnije. Oba modela dobila su prefiks Q8 krajem 2022. godine kada su prošla kroz redizajn.

Pročitajte više:

Tokom prošle godine, Audi je prodao oko 49.000 modela Q8 E-Tron, što predstavlja pad prodaje za više od četiri odsto u odnosu na godinu ranije. Fabrika u Briselu ima maksimalni godišnji kapacitet od 120.000 vozila, zbog čega je, nakon ovih brojki, očigledno da trenutni obim proizvodnje nije dovoljan da održi fabriku profitabilnom.

Zatvaranje fabrike uvek je veliki udarac na privredu i radna mesta, ali u ovom slučaju i važan trenutak u tranziciji Audi brenda ka budućim poslovnim i proizvodnim modelima, s obzirom da je sada neminovno promišljanje o održivosti u auto-industriji

Pored zatvaranja Audijeve fabrike u Briselu, Volkswagen je nedavno najavio i zatvaranje svoje tri svoje fabrike u Nemačkoj, o čemu smo tom prilikom više pisali. Odluka je došla kao deo plana prilagođavanja zbog smanjene prodaje i visokih proizvodnih troškova u Nemačkoj, dok je u slučaju fabrike u Briselu veliki faktor slaba potražnja sa konkretnim modelima električnih automobila.

Energetski portal

Nova toplana u Boru od sledeće godine preuzima grejanje celog grada

Foto: Grad Bor

U Boru su u toku završni radovi na izgradnji nove toplane, koja će od naredne grejne sezone preuzeti grejanje celog grada. Time će građanima priključenim na sistem daljinskog grejanja biti obezbeđeno kvalitetnije i stabilnije grejanje.

Kako navode iz Toplane, izgradnja se odvija planiranom dinamikom. Postavljen je novi kotao snage 40 megavata, koji će biti centralni deo proizvodnje toplotne energije, kao i vrelovod koji povezuje novu toplanu sa postojećom mrežom.

Ovaj projekat je jedan od najvećih u Boru jer će unaprediti kvalitet grejanja i povećati ekonomičnost sistema.

Gradonačelnik Bora, Aleksandar Milikić, podsetio je da je grad pre dve godine već načinio ekološki iskorak uvođenjem gasa kao osnovnog energenta, čime je ugalj izbačen iz upotrebe. Dodao je da će nova toplana biti opremljena dodatnim kotlom na lako lož ulje, koji će služiti kao rezervno rešenje u slučaju nedostatka gasa.

Pročitajte još:

Kako je navedeno na sajtu Grada, cena gasa i rada toplane je znatno viša od prihoda ostvarenih od građana. Građani Bora godišnje izdvajaju 1,1 milijardu dinara za grejanje, dok je za gas potrebno oko 1,6–1,7 milijardi dinara. Razlika se dotira iz gradskog budžeta kako bi se izbeglo opterećenje sugrađana povećanjem cena grejanja.

Paralelno sa izgradnjom nove toplane, započeta je i rekonstrukcija toplovodne mreže i podstanica. Na saniranim delovima mreže nije bilo proboja, što ukazuje na uspešnost radova.

Jedan od najvažnijih planova za budućnost jeste uvođenje plaćanja grejanja po potrošnji. Očekuje se da će 2026. godine početi ugradnja kalorimetara, koji će omogućiti građanima da kontrolišu potrošnju. Na taj način smanjiće se gubici na mreži i ostvariti dodatne uštede.

Energetski portal

MMF: Finansijska situacija u Elektrodistribuciji Srbije zahteva hitnu pažnju

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

Finansijska situacija u Elektrodistribuciji Srbije (EDS) zahteva hitnu pažnju, upozorio je Međunarodni monetarni fond u okviru Izveštaja o četvrtoj i poslednjoj reviziji aranžmana koji je nedavno i formalno okončan usvajanjem novog trogodišnjeg PCI sporazuma.

„Nedovoljni iznosi naknada za korišćenje mreže slabe finansije EDS-a, što nosi fiskalne rizike, jer se za finansiranje velikih investicija u unapređenje distributivne mreže oslanjaju na kredite razvojnih partnera sa državnim garancijama“, istakli su autori izveštaja, odnosno članovi misije MMF-a koja je u nekoliko navrata boravila u Beogradu kako bi procenila napredak u sprovođenju stand-by aranžmana.

Kada je reč o poslovanju EDS, podsetimo da je, prema finansijskim izveštajima objavljenim u APR-u, ta kompanija koja je iz EPS-a izdvojena 2021. godine zabeležila gubitak od milijardu dinara ili skoro devet miliona evra u 2023. Godinu dana ranije, dobit EDS-a je iznosila 250 miliona dinara ili nešto više od dva miliona evra.

Iz budžeta za 2025. godinu vidi se da je planirano da država stane iza EDS za uzimanje dva nova kredita – 55 miliona evra vredne pozajmice od domaćih i stranih banaka za unapređenje distributivne mreže, i 100 miliona evra od Evropske investicione banke (EIB) za unapređenje pouzdanosti. Vidi se takođe da će ova kompanija od 2027. morati da počne da otplaćuje već uzete kredite od OTP banke i Banke Intesa ukupne vrednosti 50 miliona evra, dok sledeće godine dospeva rata kredita za pametna brojila od EBRD.

Kada je reč o EDS, u delu izveštaja MMF-a koji se bavi energetskim kompanijama, autori napominju da su vlasti u Srbiji posvećene pripremi analize adekvatnosti naknada za korišćenje distributivnog sistema (mreže) EDS-a i naknada koje EDS i Elektromreža Srbije (EMS) plaćaju EPS-u za gubitke u prenosu energije. Napominju da će vlasti raditi i na implementaciji korekcije naknada za mrežu u maju 2025. godine.

Pročitajte još:

Taj dokument, kako navodi misija MMF-a, trebalo bi da bude urađen do marta 2025. godine, a to potvrđuje i obećanje tima Vlade Srbije koji je učestvovao u razgovorima.

„Ministarstvo rudarstva i energetike će do marta 2025. godine pripremiti izveštaj o adekvatnosti naknada za korišćenje mreže u saradnji sa EDS-om, EMS-om i EPS-om. Na osnovu nalaza izveštaja, do maja 2025. godine procenićemo potrebu za povećanjem naknada za mrežu sa ciljem poboljšanja finansijskog stanja EDS-a i omogućavanja neophodnih ulaganja u EDS„, stoji u delu izveštaja MMF-a u kome se citiraju obaveze koje je preuzela Vlada Srbije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dina Lydia)

„Šire gledano, planiramo da svake godine procenjujemo potrebu za prilagođavanjem regulisanih cena električne energije i na toj osnovi prilagodimo tarife kako bismo obezbedili pokriće troškova u regulisanom sektoru“, rekao je tim Vlade Srbije kontrolnoj misiji MMF-a.

U izveštaju misije stoji i da vlasti u Srbiji nastavljaju sa naporima da ojačaju otpornost gasnog sektora, kao i da je zabeležen napredak u odvajanju Transgasa od Srbijagasa, uz napomenu da im je iz vladinog tima rečeno da je cilj da zvanično potvrde završetak tog procesa sa relevantnom međunarodnom agencijom – Energetskom zajednicom – 2025. godine, u skladu sa obavezama Srbije prema EU.

„Vlasti planiraju da ažuriraju svoj Plan energetskih ulaganja do kraja marta 2025. godine. Ažurirani plan će utvrditi potrebe za ulaganjima, interne stope povrata projekata, doprinos tih projekata zelenoj tranziciji i izvore finansiranja. Time će podržati bolje planiranje i budžetiranje ulaganja u energetsku bezbednost i zelenu tranziciju od strane opšteg budžeta, javnih preduzeća i privatnog sektora, takođe u pripremi za uvođenje EU mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM)“, zaključio je MMF.

Tim Vlade Srbije je, prema izveštaju MMF-a, u tom kontekstu dodao da će Srbija nastaviti da razvija sveobuhvatan plan za zeleni rast, kako bi obezbedila održiviji i ekološki prihvatljiviji ekonomski razvoj.

„Priprema za EU Mehanizam za prilagođavanje ugljeničnih granica (CBAM) ostaje prioritet. Kao deo tih priprema razmotrićemo mehanizme za određivanje cene ugljen-dioksida, uključujući poreze na ugljen-dioksid“, obećala je Vlada Srbije tokom poslednje revizije stand-by aranžmana sa MMF-om.

Izvor: Biznis.rs

Ogroman odziv za projekte samostalnih energetskih skladišta u Bugarskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)

Tokom ove godine Bugarska je objavila poziv za grantove za samostalne jedinice za skladištenje energije. Ministarstvo energije Bugarske tada je pripremilo preko 580 miliona evra grantova za ove projekte.

Pristigle ponude za program RESTORE, koji je pokrenulo Ministarstvo energije Bugarske u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NRRP), bile su približno četiri puta veće od dostupnog budžeta od preko 580 miliona evra, namenjenog za samostalne sisteme skladištenja energije. Do krajnjeg roka 5. decembra, podneto je 151 projekat ukupne vrednosti skoro 2,55 milijardi evra. Odmah nakon toga, ministarstvo je objavilo i potvrdilo da je primilo predloge čija vrednost dostiže skoro pet milijardi leva.

Pročitajte još:

Vlada teži da obezbedi najmanje 3 GWh garantovanog kapaciteta skladištenja za električnu mrežu kroz ovaj poziv iako, proračuni pokazuju da bi uz optimizovane uslove budžeta, mogao biti postignut kapacitet duplo veći od navedenog, kako navode i svetski mediji.

Svi sistemi za skladištenje moraju biti operativni do marta 2026. godine. 

U prethodnom pozivu za projekte koji ciljaju na sisteme za skladištenje izabrani su projekti, međutim, ugovori još uvek nisu potpisani, što odražava određene logističke i administrativne izazove u sektoru i zabrinutost.

Energetski portal

Zeleni projekti – TENT A dobija solarnu elektranu

Foto: Ljubivoje Maričić

Termoelektrane Nikola Tesla (TENT) predstavljaju ključni stub energetskog sistema Srbije i značajan faktor u Jugoistočnoj Evropi. Sa svojom ukupnom snagom od 3.429,5 megavata, TENT proizvodi više od polovine ukupne električne energije u Srbiji, čime obezbeđuje stabilnost i sigurnost snabdevanja.

Ogranak „Elektroprivrede Srbije”, poznat kao TENT, sastoji se od četiri termoelektrane i železničkog transporta, uključujući TENT A u Obrenovcu, koji ima šest blokova i snagu od 1.765,5 megavata. Osim što je krucijalan za snabdevanje električnom energijom, TENT se sada pozicionira i kao akter u ekološkim inicijativama, što je zapravo vrlo zanimljiva pozicija jedne termoelektrane.

Čista energija

U tradicionalnom termoenergetskom sektoru dolazi do promena tako što otpočinje nova era proizvodnje električne energije. U kompleksu termoelektrane Nikola Tesla A, zahvaljujući izgradnji prve fotonaponske elektrane unutar jednog ogranka „Elektroprivrede Srbije”, započeće proizvodnja zelenih kilovata.

Planirano je da fotonaponski paneli budu postavljeni na pet najpogodnijih spoljnih objekata TENT A i Železničkog transporta TENT – skladištu za privremeno odlaganje opasnog i neopasnog otpada, Centru za daljinsko upravljanje saobraćajem ŽT i magacinu za skladištenje i čuvanje mašinske opreme i rezervnih delova.

Prvi kilovat-sati čiste energije iz elektrane snage 948 kilovata očekuju se početkom decembra, a planirana godišnja proizvodnja električne energije veća je od 1 GWh. Celokupna proizvedena energija koristiće se za podmirivanje dela sopstvene potrošnje, doprinoseći značajnim energetskim uštedama i smanjenju ekološkog otiska kompleksa.

Na elektrani će mesto pronaći preko 1.400 solarnih panela pojedinačne snage 670 Wp proizvođača „Swiss Solar”.

Izvođenjem projekta upravlja konzorcijum predvođen kompanijom MT-KOMEX, a drugi deo konzorcijuma je čačanski „Elektrovat” sa podizvođačem „DB Kop Josipović”. Na postavljanju i implementaciji nadzorno-upravljačkog sistema radi „IMP Automatika”.

U FOKUSU:

Foto: Ljubivoje Maričić

– Kada ovaj projekat bude realizovan, imaćemo više benefita koje nam on donosi. Prvi je svakako u podizanju energetske performanse čitavog kompleksa, proizvodićemo zelene kilovate, koje ćemo trošiti za sopstvene potrebe, čime ćemo smanjiti emisije u životnu sredinu, a povoljno ćemo uticati i na smanjenje ukupnog karbonskog otiska proizvedene energije TENT-a. Karakteristika ove fotonaponske elektrane je i ta što će ona proizvoditi zelenu energiju u sektoru koji zbog proizvodnje energije iz fosilnih goriva nepovoljno utiče na životnu sredinu. Slika koju smo do sada imali u javnosti sada se umnogome promenila i iz dana u dan nastavljamo da je menjamo. Pored ovog projekta, tu je još niz projekata koji se u ovom trenutku realizuju, kako ovde na termoelektranama, tako i u celokupnoj „Elektroprivredi Srbije”, a cilj je poboljšanje energetske performanse i smanjenje uticaja na životnu sredinu – objasnio je Saša Đorđević, šef službe za energetsku efikasnost.

Solarna elektrana koja već ove godine započinje proizvodnju čiste električne energije predstavlja prvu u nizu predviđenih koje će se u budućnosti izgraditi i u drugim ograncima „Elektroprivrede Srbije”. Izgradnja jedne elektrane koju pokreću obnovljivi izvori na krovu termopostrojenja predstavlja jasan signal energetske tranzicije kroz koju zemlja prolazi.

Ekološka transformacija

Postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova TENT A, koje je ove godine pušteno u rad, jedan od najvećih ekoloških poduhvata svoje vrste u evropskim termoelektranama, realizovan je sinergijom između srpskih i japanskih stručnjaka.

Zahvaljujući ovom postrojenju, postiže se značajno smanjenje godišnjih emisija sumpor-dioksida, čime su se emisije svele na evropske standarde. Projekat primenjuje tehnologiju vlažnog odsumporavanja dimnih gasova, koristeći kreč kao osnovni materijal. Jedan od ključnih aspekata ove tehnologije je da se kao nusproizvod postupka odsumporavanja proizvodi gips. Sumpor-dioksid, koji se inače oslobađa u atmosferu, preobražava se u gips kroz proces u apsorberu, što je TENT A povelo putem cirkularne ekonomije. Očekuje se da će godišnja proizvodnja gipsa dostići oko 250.000 tona.

Izgradnja istog tipa postrojenja u toku je i na lokaciji TENT B, gde će se na oba bloka koristiti ista tehnologija kao u prethodnom slučaju, čime se strategija smanjenja emisija i recikliranja širi na druge organizacione jedinice termoelektrane.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

JKP „Zelenilo-Beograd” –  I ove godine u ponudi jelke sa busenom za praznike

Foto: JKP „Zelenilo-Beograd”
Foto: JKP „Zelenilo-Beograd”

JKP „Zelenilo-Beograd” poziva građane da za predstojeće novogodišnje i božićne praznike izaberu jelke sa busenom, dostupne u rasadnicima na adresama ul. Vojvode Stepe br. 405 i ul. Marije Bursać bb u Zemunu. Rasadnici će raditi radnim danima od 7 do 15 časova, a posebni radni dani biće subote 14. i 21. decembra 2024. godine.

Kupovinom jelke sa busenom građani doprinose zaštiti životne sredine i prevenciji seče mladih stabala. Posle praznika, građani koji ne mogu da zasade svoju jelku mogu je vratiti u rasadnik, gde će biti posađena na javnim zelenim površinama u okviru tradicionalne akcije sadnje.

Tokom praznika, važno je osigurati da jelka ostane u dobrom zdravstvenom stanju: redovno prskanje i zalivanje sa odstajalom vodom sobne temperature. Posle praznika, preporučuje se da jelka provede nekoliko dana u prohladnoj, neogrejanoj prostoriji za prilagođavanje pre sadnje. Takođe, treba paziti da se pri kićenju ne ošteti vrh jelke i da se ne postavlja blizu izvora toplote kako bi se sprečilo opadanje četina.

Više informacija pogledajte ovde.

Energetski portal

Električna vozila u Srbiji – subvencije od 5.000 evra privlače sve više kupaca

Foto-ilustracija: Unsplash (Oxana Melis)

Interesovanje za subvencije od 5.000 evra za kupovinu električnih automobila u Srbiji beleži trend rasta, a na osnovu poslednjeg konkursa država će subvencionisati kupovinu 349 vozila, izjavila je državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine Sandra Dokić, i tom prilikom naglasila da su zaštita životne sredine i unapređenje kvaliteta vazduha razlozi zbog kojih se država odlučila na taj važan korak.

Foto-ilustracija: Unsplash (Evnex Ltd)

Sandra Dokić navela je da Ministarstvo petu godinu subveniconiše kupovinu automobila, a od ove godine isključivo električnih.

Nastojaćemo u januaru da donesemo uredbu i negde već početkom februara planiramo da građanima omogućimo da počnu da podnose zahteve, rekla je Dokić.

Podsetila je da je do 31. oktobra podneto 220 zahteva, da ih je 183 realizovano.

Neki ljudi su odustali, neki nisu imali kompletnu dokumentaciju, ili su se prijavili za kupljeni automobil što nije po pravilima, tako da je država subvenicionisala kupovinu 349 električnih automobila, rekla je Dokić, i dodala je da je samo 50 fizičkih lica podnelo zahtev, a da su sve ostalo pravna lica koja imaju mogućnost da traže subvenciju za više automobila.

Pročitajte još:

Zbog velikog interesovanja, državna sekretarka je izjavila da su opredeljena dodatna sredstva za subvencije.

Počeli smo sa 170 miliona dinara, a ukupno smo opredelili i podelili 205 miliona dinara. 2020. godine imali smo subvenciju za samo četiri električna automobila, a ove godine za 349, kazala je Dokić i naglasila da ih je prošle godine bilo 310.

Najviše prijavljenih za subvencije je iz Beograda, oko 65 odsto, a potom u Nišu, Novom Sadu, Šapcu i Čačku. Dodaje da su primetili da pravna lica koja dobiju subvencije paralelno postavljaju svoje solare kako bi omogućili da se preko obnovljivih izvora energije zapravo ti automobili napune.

Naglašava da se očekuje rast interesovanja za električne automobile i nakon što se pojavi fijat panda na našem tržištu, što bi moglo dodatno da motiviše građane i da se trenutno radi na kampanji “Sarađuj, ne zagađuj” i na promociji zaštite životne sredine.

Izvor: RTS

Nova studija otkriva gde je najbolje graditi solarnu ili vetroelektranu

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz )

U eri ubrzanog prelaska na obnovljive izvore energije (OIE), odluka o tome gde graditi solarnu farmu ili vetroelektranu ključna je za maksimalno iskorišćavanje resursa i smanjenje troškova. Nova studija, objavljena u prestižnom časopisu Cell Reports Sustainability, donosi inovativan pristup planiranju, kombinovanjem preciznih vremenskih podataka, energetskog modeliranja i lokalnih geofizičkih uslova.

Istraživači sa Masačusetskog instituta tehnologije (MIT) otkrili su da koordinacija u postavljanju solarnih farmi, vetroelektrana i sistema za skladištenje energije može značajno smanjiti troškove i povećati dostupnost čiste energije. Korišćenjem vremenskih podataka i modeliranje na regionalnom nivou, tim je analizirao 138.271 potencijalnu lokaciju za izgradnju OIE u tri američka regiona – Novoj Engleskoj, Teksasu i Kaliforniji. Rezultati su pokazali da prostorna i vremenska komplementarnost obnovljivih izvora može smanjiti potrebu za skladištenjem i povećati efikasnost sistema.

Kada govorimo o izgranji velikih postrojenja, uglavnom se fokusiramo na nacionalne ciljeve prema kojima je potreno da, na primer, 30 odsto energije dolazi iz vetra i 20 odsto iz sunca. Mežutim, istraživači ističu da njihova metoda planiranja može da nam pomogne da odredimo gde tačno treba da izgradimo svaku elektranu na obnovljivu energiju, umesto da samo kažemo da ovaj grad treba da ima ovoliko vetro ili solarnih farmi.

„Iskorišćavanjem prirodne varijabilnosti obnovljivih resursa, možemo postići bolju ravnotežu između ponude i potražnje energije, što nije bilo moguće tradicionalnim pristupima planiranju”, kaže Lijing Ćiu, jedna od autora studije.

Pročitajte još:

Ključni nalazi studije:

  • Prostorna komplementarnost: Lokacije sa visokim potencijalom vetra noću mogu kompenzovati nedostatak solarne energije, dok dnevni vetrovi u drugim regijama dopunjuju noćne resurse.
  • Vremenske varijacije: Fokus na kratkoročne vremenske promene tokom 24 časovna ciklusa omogućava bolje usklađivanje proizvodnje i potražnje.
  • Smanjena potreba za skladištenjem: Precizno planiranje može znatno smanjiti potrebu za skupim sistemima za skladištenje energije.

Istraživači kažu da je njihov okvir veoma fleksibilan i da se lako može prilagoditi bilo kom regionu kako bi se izračunali lokalni geofizički i drugi uslovi. U Teksasu, na primer, vršni vetrovi na zapadu se javljaju ujutru, dok se duž južne obale javljaju popodne, tako da se ova dva prirodno dopunjuju.

Saurab Amin, glavni istraživač na ovoj studiji, kaže da je iznenađujuće to što su ostvarene značajne uštede od analize relativno kratkoročnih varijacija u toko 24 časa.

„Ova studija pokazuje da zapravo postoji skriveni potencijal za uštedu troškova u iskorišćavanju lokalnih vremenskih obrazaca, što može rezultirati novčanim smanjenjem troškova skladištenja”, kaže Amin.

Milena Maglovski

Ekološka vizija – zdravlje ljudi i prirode

Foto: Grad Bijeljina
Foto: Ljubaznošću Ljubiše Petrovića

Grad Bijeljina fokusira se na potrebe svojih građana, radeći na raznim projektima koji će dugoročno poboljšati kvalitet života u Semberiji.

U okviru strateškog koncepta „green BijeljINa” teže održivom ekološkom razvoju, dok posebnu pažnju posvećuju nemotorizovanim oblicima kretanja, čime se doprinosi zdravlju ljudi i zaštiti životne sredine.

O svim aktivnostima, planovima i problemima razgovarali smo sa Ljubišom Petrovićem, gradonačelnikom Grada Bijeljina.

Šta biste izdvojili kao najvažnije što je urađeno u Bijeljini po pitanju ekologije, energetske nezavisnosti ili održivog razvoja?

– Grad Bijeljina je u prethodne nepune četiri godine aktivno radio na unapređenju stanja u nizu oblasti koje se odnose na ekologiju, energetsku nezavisnost i održivi razvoj. Aktivno je rađeno na ozelenjavanju javnih prostora, sprovođenjem kampanja „April – mesec čistoće” i „green BijeljINa”, tokom kojih su, pored intenzivne sadnje na širem prostoru grada, sprovođene i akcije čišćenja putnih pravaca i drugih javnih prostora, odnosno uklanjanja divljih deponija. Na osnovu Odluke o uspostavljanju i načinu funkcionisanja mehanizma – Modela sufinansiranja mera poboljšanja energetske efikasnosti u stambenom sektoru, 2023. godine je po prvi put raspisan Javni poziv za pružanje finansijske podrške za implementaciju mera poboljšanja energetske efikasnosti u stambenom sektoru na području Grada Bijeljina. Poziv je namenjen za individualna domaćinstva i zajednice etažnih vlasnika kako bi, uz podršku Gradske uprave, svoje postojeće sisteme zamenili ekološki prihvatljivim, odnosno toplotnim pumpama voda–voda i voda–vazduh.

U toku je sličan poziv za 2024. godinu, za koji je izdvojeno 300.000 konvertibilnih maraka (oko 153.000 evra). Takođe, Grad Bijeljina je potpisao Memorandum o razumevanju sa jednom kompanijom s ciljem sprovođenja testiranja i istraživanja izvora geotermalne energije na području Semberije. Ova kompanija će samostalno obaviti fazu istraživanja i ispitivanja postojećih bušotina i izraditi studiju korišćenja geotermalnih izvora na području Grada Bijeljina. U toku je i proces gasifikacije, lokalna zajednica je ispunila sve svoje administrativne i finansijske obaveze, dalji strateški koraci zavise od firme „Srbijagas”.

U FOKUSU:

Šta predviđa Plan održive urbane mobilnosti?

– Ovaj plan je osmišljen i razvijen da bude strateško usmerenje Grada Bijeljina u smislu iskoraka ka savremenim konceptima urbane mobilnosti za period 2020–2025. godina. Ovo je prvi integralni plan ove vrste i jedan od retkih u Bosni i Hercegovini, a obuhvata tri definisana cilja: bezbedan, inkluzivan i funkcionalan grad po meri svakog čoveka, mesto zdravog i ugodnog življenja i pametna rešenja i inovacije u funkciji održivog razvoja. Primarni cilj Plana održive urbane mobilnosti jeste da izgradi sistem koji će omogućiti građanima obećavajuću budućnost mobilnosti i pristupačnosti, a Bijeljina će biti definisana kao uspešno dinamično okruženje, promovisaće se zaštita životne sredine, što će doprineti zdravijem i sigurnijem okruženju za sve stanovnike i učesnike u saobraćaju, stavljajući naglasak na nemotorizovana kretanja, pešake, bicikliste i osobe sa ograničenom mobilnošću i uopšte stanovnike grada.

Dakle, fokus je na ljudima i njihovim potrebama. Cilj Plana održive urbane mobilnosti jeste da omogući mobilnost za sve građane, posebno u segment nemotorizovanog saobraćaja i kretanja – vožnja bicikla i pešačenje, uspostavljanje efikasnog i niskoemisionog sistema javnog gradskog prevoza, te donošenje inovativnih mera za smanjenje korišćenja privatnih automobila u gradskim vožnjama, što će doprineti smanjenju emisije gasova staklene bašte, buke i zagušenja.

Šta je postignuto Lokalnim ekološkim planom za period od 2018. do 2028?

Foto: Grad Bijeljina

– Zaštićeno stanište „Gromiželj” očišćeno je od komunalnog otpada u toku akcija „April – mesec čistoće”. Nadležnom ministarstvu poslata je inicijativa za prenos prava na upravljanje nad ovim zaštićenim staništem, te se zahteva da nosilac prava bude Grad Bijeljina. Izrađen je program Sanitarne zaštite izvorišta vode za piće „Grmić” – Grad Bijeljina od 2016. do 2024. godine. U planu je izrada novog programa Sanitarne zaštite. Godišnje se posadi između 500 i 1.000 sadnica. Od početka 2024. izgrađeno je nekoliko dečjih igrališta sa uređenim zelenim površinama, a u planu je i izgradnja novog gradskog parka „Knez Ivo od Semberije”.

Povećana je pokrivenost teritorije sa koje se organizovano sakuplja i transportuje otpad, te je sada na području grada uspostavljena 100 odsto pokrivenost odvoza komunalnog otpada. U skladu sa Uredbom Republičke mreže mernih stanica i mernih mesta, uspostavljen je jedinstven sistem praćenja kvaliteta vazduha. Kao dominantan zagađivač vazduha ističe se i saobraćaj. Značajna mera koju sprovodi Gradska uprava jeste i davanje prioriteta javnom prevozu u odnosu na vlastite automobile, tačnije uvođenje organizovanog javnog prevoza. Shodno tome izrađena je Studija javnog prevoza, a u toku je i priprema tehničke dokumentacije i saglasnosti za izradu novih pešačkobiciklističkih staza. U periodu od 2018. do 2024. godine izgrađeno je oko 20 kilometara nove vodovodne mreže, rekonstruisan oko jedan kilometar postojeće vodovodne mreže i izgrađeno oko 30 kilometara nove kanalizacione mreže.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

EPS nakon tri decenije zvanično preuzeo novi termoenergetski blok B3 u Kostolcu

Foto-ilustracija: Freepik (fanjianhua)

Potpisivanjem sertifikata o preuzimanju, novog termoenergetskog bloka B3 u Kostolcu, EPS je posle više od tri i po decenije dobio nov proizvodni kapacitet. Postrojenje snage 350 megavata obezbediće dodatnu sigurnost i stabilnost elektroenergetskog sistema Srbije.

Od prvog potpisa na ugovoru o izgradnji bloka B3, do ovog završnog, prošlo je jedanaest godina. Potpisivanjem sertifikata EPS je i zvanično preuzeo novo termoenergetsko postrojenje od kineskih partnera.

„Time smo značajno unapredili elektroenergetski sistem i stvorili uslove da u narednom periodu unapredimo proizvodnju, povećamo energetsku stabilnost Srbije, Elektroprivrede Srbije i time doprinesemo i mirnijoj budućnosti, ako tako mogu da kažem, energetskog sektora Srbije”, naveo je Dušan Živković, direktor EPS-a.

Novi termoenergetski blok u Kostolcu snage 350 megavata, godišnje će proizvoditi do dve i po milijarde kilovat sati električne energije. Njegova izgradnja koštala je 618 miliona dolara, a izvođač radova bila je kineska kompanija „CMEK”, u saradnji sa domaćim podizvođačima.

Pročitajte još:

„U budućnosti kineska strana želi zajedno sa srpskom stranom da unapređuje saradnju u oblasti energije, podigne ekonomske i trgovinske odnose na novi nivo i dalje doprinese izgradnji zajedničke budućnosti Kine i Srbije”, ističe Li Ming, ambasador Narodne Republike Kine u Srbiji.

Uz dva postojeća bloka ukupne snage 700 megavata, sa blokom B3 EPS je u Kostolcu dobio još jedan Đerdap na suvom. Ovo je najveća investicija u energetskom sektor Srbije u poslednje tri i po decenije.

„Izgradnja ovog bloka jeste dokaz, pre svega i primer uspešne saradnje koju imaju Srbija i Kina, ali i primer i dokaz da elektroprivreda Srbije završava nove projekte i da to treba da nastavi da čini, da se probudila iz jednog dugog energetskog sna, i da u narednoj godini treba da završi i novu solarnu elektranu ‘Petka’ i novi vetropark u Kostolcu”, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

Blok B3 već je na mreži Elektroprivrede Srbije. Građen je po najvišim evropskim standardima iz oblasti tehnike i zaštite životne sredine.

Izvor: RTS