Home Blog Page 115

Javni poziv za podsticaje za premiju osiguranja nekoliko kategorija u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay (Lichtsammler)
Foto-ilustracija: Unsplash (evangelos-mpikakis)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja, objavilo je Javni poziv poljoprivrednicima za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za upravljanje rizicima u poljoprivredi. Ovi podsticaji se odnose na premije osiguranja useva, plodova, višegodišnjih zasada, rasadnika i životinja za 2024. godinu.

Zahtevi za podsticaje mogu se podneti od 24. do 31. decembra 2024. godine, putem elektronske platforme eAgrar, na portalu ePodsticaji.

Pravo na podsticaje imaju poljoprivrednici koji su od 16. novembra prethodne do 15. novembra tekuće godine, kod osiguravajućeg društva, osigurali svoje proizvode od rizika. To uključuje ratarske, povrtarske i voćarske kulture, vinovu lozu, hmelj, kao i rasadnike i životinje.

Maksimalan iznos podsticaja koji se može ostvariti po jednom zahtevu za jednu kalendarsku godinu iznosi 2.500.000 dinara.

Detalje i uslove Javnog poziva možete pronaći OVDE.

Pročitajte još:

Osim toga, kako smo pisali, raspisan je treći javni poziv za podnošenje zahteva za IPARD podsticaje u okviru IPARD III programa, čime je obezbeđena nova šansa za unapređenje agrosektora. Kroz IPARD III Finansijski sporazum, koji je potpisan između Vlade Srbije i Evropske komisije, za poljoprivredu i ruralni razvoj opredeljeno je 288 miliona evra.

Poziv će biti otvoren od 23. decembra 2024. do 24. januara 2025. godine, i biće usmeren na investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava. Cilj je nabavka nove opreme, mašina i mehanizacije, izuzev investicija u izgradnju i nabavku novih traktora.

Sredstva koja su opredeljena za ovaj poziv iznose 1.688.641.333,72 dinara.

Podsticaji pokrivaju sektore mleka, mesa, voća, povrća, žitarica, industrijskog bilja, grožđa, jaja i ribarstva, a visina podsticaja varira od 60 do 75 odsto prihvatljivih troškova investicije.

Energetski portal

Saradnja PKS-FDU: Povezivanje poslovne zajednice, ekologije i kreativne industrije

Foto: Wikipedia/Leontije Mirotvorac
Foto: EP

Između Privredne komore Srbije i Fakulteta dramskih umetnosti potpisan je Memorandum o saradnji. Profilisana institucija koja podržava zelenu transformaciju, kako je dekan Fakulteta dramskih umetnosti opisao Privrednu komoru Srbije, odlučila je da podrži program koji predstavlja jedan vid decentralizacije kulture, koji je počeo kao mala ideja, a za cilj ima širenje svesti o značaju prirode i životne sredine.

Snažna podrška inicijativama koje povezuju poslovnu zajednicu, lokalni razvoj i teme od javnog interesa, poput ekologije i održivog razvoja, pokazala se kao izuzetno važna. Iako su konferencije i formalna predavanja koristan način informisanja, prisutni na potpisivanju sporazuma o saradnji, istakli su da najširu publiku najviše privlače kreativni formati, poput filmova, fotografija i umetničkih događaja. Upravo ovakvi sadržaji efikasnije bude svest o značaju zaštite životne sredine i društvene održivosti.

U tom duhu, odličan primer koji je predstavljen, jeste Festival Bistre reke na Staroj planini, u mestu Temska, koji je počeo kao mala lokalna manifestacija, a zatim je prerasao u ozbiljan međunarodni događaj posvećen ekološkim temama, životu lokalne zajednice i održivom razvoju.

Reč je o festivalu kratkometražnog dokumentarnog filma koji su inicirali profesori i studenti Fakulteta dramskih umetnosti sa željom da osnuju mesto susreta za profesionalce i studente koji će se takmičiti u odvojenim kategorijama i međusobno ocenjivati. Ekološka orijentacija festivala ogleda se kroz izbor filmova ali i kroz prostor održavanja. Festival se održava u napuštenom bioskopu u selu Temska, na podnožju Stare planine, poznate po čistim i brzim rekama, stogodišnjim šumama i ljudima bistrog uma i širokog srca. Za studente i autore dokumentarnih filmova festival je prilika da kroz svoje radove podignu svest o očuvanju prirode i kulture. Festival u Temskoj na Staroj planini nudi dve selekcije filmova – studentske i profesionalne. Za vrlo kratko vreme, od prve godine kada je bilo preko 200 prijavljenih filmova, prošle godine festival je dostigao 1212 prijavljenih filmova, dok se do kraja januara očekuje oko 2000 pripremljenih filmova za naredni festival.

Iako održivost i tehnološki napredak danas jesu vidljivi i u poslovnom sektoru, ipak, obrazovne ustanove kao što je Fakultet dramskih umetnosti ne nastupaju komercijalno, već se trude da dele znanje i ohrabre mlade profesionalce da se bave problemima koji se tiču zaštite životne sredine, i da probiju teme zelene tranzicije i u sektor kulture.

Foto-ilustracija: Unsplash (Avel Chuklanov)

Logičan sled bio je da studenti počnu da snimaju sami filmove na terenu, zbog čega je osnovan filmski kamp, gde za samo sedam dana pre samog festivala, studenti snimaju kratke dokumentarce inspirisane lokalnim stanovništvom, običajima i prirodom tog kraja. Brz napredak i sve veći broj učesnika iz raznih zemalja (Nemačke, SAD-a, Japana, Rusije, Slovačke, Meksika i drugih) jasno pokazuju kako ovakve manifestacije mogu u kratkom roku da izgrade i međunarodnu saradnju.

Istovremeno, festivali i kulturni događaji ove vrste predstavljaju mesto susreta za različite partnere, od međunarodnih organizacija poput WWF-a do lokalnih kompanija. Na taj način svi oni mogu da uoče koliko su očuvani prirodni resursi važni, ne samo za životnu sredinu već i za poslovnu održivost. Brojni evropski fondovi i međunarodni konkursi u svojim kriterijumima sve češće zahtevaju poštovanje ekoloških standarda, što otvara novu priliku za saradnju između umetničkih, naučnih i poslovnih institucija.

Plan je da se u budućnosti nastavi sa sličnim aktivnostima, između ostalog i postavljanjem solarnih panela i primenom drugih energetskih rešenja na fakultetima, kako bi se oni predstavili kao primer dobre prakse na nacionalnom i regionalnom nivou. Saradnja sa lokalnim samoupravama, kompanijama i različitim organizacijama takođe bi mogla da doprinese daljem razvoju festivala i pokretanju novih kulturnih manifestacija, sve u cilju podizanja svesti o važnosti biodiverziteta i održivog korišćenja prirodnih resursa.

Milica Vučković

EBRD podržava izgradnju najveće vetroelektrane u Africi

Foto-ilustracija: Pixabay (n-k)

Afrika će dobiti svoju najveću vetroelektranu, a gradiće se u Egiptu, u oblasti Zaliva Suec. Vetroelektrana će imati instalirani kapacitet od 1,1 GW i očekuje se da će godišnje proizvoditi više od 4.300 GWh električne energije. Osim što je ovo značajno za razvoj obnovljivih izvora energije i energetsku sigurnost, projekat će doprineti i klimatskim ciljevima, smanjujući emisije ugljen-dioksida za više od 2,2 miliona tona godišnje.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podržala je ovaj projekat organizovanjem sindiciranog zajma u iznosu od 275 miliona američkih dolara. Ovakav zajam predstavlja oblik finansiranja u kojem više banaka ili finansijskih institucija udružuju sredstva kako bi se obezbedio veći zajam.

Projekat vetroelektrane deo je programa Nexus vode, hrane i energije (NWFE), koji je Egipat predstavio na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama 2022. godine (COP27). Ovaj program povezuje tri ključna sektora kako bi se obezbedila održivost i otpornost na klimatske promene. EBRD je preuzeo vođstvo u razvoju energetskog dela programa, a ova vetroelektrana predstavlja jedan od prvih većih projekata u okviru ovog segmenta programa NWFE.

Pročitajte još:

Egipat je jedan od osnivača EBRD-a, a kako je istakla Rania A. Al-Mashat, ministarka planiranja, ekonomskog razvoja i međunarodne saradnje Egipta i guvernerka EBRD-a za Egipat, ova zemlja posvećena je unapređenju svojih ciljeva u oblasti OIE, sa ciljem da do 2030. godine 42 odsto energetskog miksa dolazi iz ovakvih izvora.

Kako je dodala, do sada je obezbeđeno finansiranje za projekte sa kapacitetom od 4,7 GW, a nastaviće zajedno da rade kako bi ispunili ciljeve programa za smanjenje potrošnje goriva u Egiptu i kako bi se proširili projekti čiste energije.

Energetski portal

Severna Makedonija: Obezbeđena sredstva za tri solarne elektrane i proširenje parka Bogdanci

Foto-ilustracija: Unsplash (Evgeniy Alyoshin)

Državna kompanija Elektrani na Severna Makedonija (AD ESM) započinje novi investicioni ciklus u obnovljive izvore energije uz povoljan kredit nemačke razvojne banke KfV.

Reč je o izgradnji solarne elektrane Bitola 2 i realizaciji druge faze izgradnje vetroparka Bogdanci. Sredstva za ova dva značajna projekta, u iznosu od 55 miliona evra, obezbeđena su kroz kredit sa državnom garancijom koju je potpisalo Ministarstvo finansija sa rokom otplate od 15 godina i grejs periodom od pet godina, stoji u saopštenju AD ESM-a.

Solarna elektrana Bitola 2 planirana je kao deo napora Severne Makedonije da poveća udeo obnovljivih izvora energije u svojoj energetskoj mreži. Ova elektrana biće izgrađena u okviru rudarsko-energetskog kompleksa Bitola, koji obuhvata termoelektrane i rudnike uglja. Projekat se realizuje uz finansijsku podršku međunarodnih institucija, uključujući kredit i donaciju od KfW banke.

Foto: AD EMS

Vetropark Bogdanci, prvi vetropark u Severnoj Makedoniji, trenutno ima šesnaest vetrenjača instalisane snaga od dva do tri megavata. Planirano je proširenje ovog vetroparka, čime će se dodatno povećati proizvodnja čiste energije u zemlji.

Ugovor o kreditu potpisali su Moric Reme, direktor kancelarija KfV banke u Skoplju i Prištini i Lazo Uzunčev, generalni direktor i predsednik Upravnog odbora Elektrani na Severna Makedonija.

„Kao Vlada prepoznajemo potrebu povećanja proizvodnje zelene energije i u tom pravcu je izdata garancija za realizaciju ovog Ugovora, a ujedno i za obezbjeđivanje potrebnih sredstava za finansiranje projekta za Vetropark Bogdanci – faza 2 i solarna elektrana Bitola 2. Ovi projekti su deo investicionog ciklusa koji počinjemo i na kome zasnivamo svoj razvoj u budućnosti”, rekla je Gordana Dimitrieska-Kočoska, ministarka finansija.

Ona je dodala da taj investicioni ciklus podržava i visok iznos planiranih kapitalnih ulaganja u Budžetu za 2025. godinu.

Pročitajte još:

Donacije za izgradnju još dve solarne elektrane

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i AD ESM potpisali su ugovor o bespovratnoj pomoći Evropske unije za izgradnju dve nove solarne elektrane – Bitola 1 instalisane snage 20 megavata i Oslomej 2 kapaciteta 10 megavata.

Solarne elektrane će godišnje proizvoditi oko 46 gigavat-časova električne energije, što je dovoljno za snabdevanje preko 7.000 domaćinstava. Pored toga, njihovom realizacijom očekuje se smanjenje emisije ugljen-dioksida za oko 40.000 tona godišnje, čime će se značajno doprineti zaštiti životne sredine. Projekti takođe uključuju rekultivaciju 45 hektara zemljišta u kompleksima Bitola i Oslomej, što će doprineti zdravijoj životnoj sredini u Bitolju, Kičevu i okolini.

Planirano je da izgradnja bude završena do 2026. godine, a projekti će doneti i dodatne socio-ekonomske i ekološke koristi. Sama izgradnja podstaći će razvoj lokalne privrede kroz angažovanje domaćih kompanija, dok će nakon završetka omogućiti otvaranje novih radnih mesta. Elektrane će projektovati i graditi najkonkurentniji ponuđač, u skladu sa najvišim evropskim i svetskim standardima, dok će celokupna procedura izbora izvođača biti sprovedena prema pravilima EBRD-a.

Ukupan grant za realizaciju ovih projekata iznosi skoro pet miliona evra, dok je ranije potpisani kredit od 25 miliona evra dodatno podržao njihov razvoj.

Milena Maglovski

Region zahvatilo nevreme – Snežni nanosi idu do dva metra

Foto: Radio Drvar

Jake snežne padavine koje su pogodile područje BiH, Srbiju i delove Hrvatske, napravile su probleme u odvijanju saobraćaja i snabdevanju električnom energijom.

U Srbiji je prvi put aktiviran sistem za prenos hitnih poruka građanima, a Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje na obilne padavine naročito u regionu Zapadne Srbije gde se u nižim predelima do srede očekuje od 20 do 40 centimetara snega.

Na području Beograda prognozirano je povećanje visine snežnog pokrivača, u nižim predelima grada ukupna visina od 15 do 25 centimetara, a u višim delovima Beograda i preko 35 centimetara. Najmanje snega biće na severu Vojvodine, u dolini Velike i Južne Morave, dok snežni pokrivač u potpunosti može izostati u pojedinim delovima Negotinske Krajine. U brdsko-planinskim područjima, zbog velikog snežnog nevremena koje je zahvatilo ceo region, na teritoriji Srbije je zabeležen veći broj kvarova na distributivnoj mreži električne energije.

U Bosni i Hercegovini je tokom noći pogoršana situacija sa snabdevanjem električnom energijom, pa je bez napajanja 127.000 hiljada potrošača.

Pročitajte još:

Najteža situacija je u Drvaru, gde su svi izlazi blokirani i ovo mesto potpuno je odsečeno. Kolona automobila u kojima je bilo i dece, juče je bila zavejana više sati u mestu Crljivica na putu Bosanski Petrovac-Drvar.

Foto: Radio Drvar

„U Drvaru je proglašeno stanje elementarnih nepogoda zbog snega koji je u našem gradu izazvao brojne i velike probleme“, potvrdila je za Radio Drvar Jasna Pećanac, predsednica Opštinskog veća. Nanosi snega u pojedinim selima su i do dva metra, a čišćenje dodatno otežava jaka mećava.

U Kotor Varošu i Tesliću takođe je proglašeno stanje elementarne nepogode, a u Kneževu i Čelincu vanredna situacija. Železnice Republike Srpske uvode transportno ograničenje u putničkom železničkom saobraćaju na svim pružnim pravcima zbog tehničkih problema i oštećenja na železničkoj infrastrukturi, saopšteno je iz ŽRS. Nastava je obustavljena u svim osnovnim školama na području Banja Luke.

Gorske delove Hrvatske takođe su zahvatile obilne padavine, a olujni vetar na Jadranu pravi problem u saobraćaju. Crvena i narandžasta upozorenja izdata su za celo primorje. Zbog vetra ili nanosa snega za sav saobraćaj zatvoreni su autoput A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Sveti Rok i Posedarje, a u prekidu su neke trajektne i katamaranske linije, obavestio je Hrvatski auto-klub (HAK).

Energetski portal

IPARD III: Raspisan javni poziv u okviru Mere 1

Foto-ilustracija: Freepik (nuraghies)

Raspisan je treći javni poziv za podnošenje zahteva za IPARD podsticaje u okviru IPARD III programa, čime je obezbeđena nova šansa za unapređenje agrosektora. Kroz IPARD III Finansijski sporazum, koji je potpisan između Vlade Srbije i Evropske komisije, za poljoprivredu i ruralni razvoj opredeljeno je 288 miliona evra.

Poziv će biti otvoren od 23. decembra 2024. do 24. januara 2025. godine, i biće usmeren na investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava. Cilj je nabavka nove opreme, mašina i mehanizacije, izuzev investicija u izgradnju i nabavku novih traktora.

Sredstva koja su opredeljena za ovaj poziv iznose 1.688.641.333,72 dinara.

Podsticaji pokrivaju sektore mleka, mesa, voća, povrća, žitarica, industrijskog bilja, grožđa, jaja i ribarstva, a visina podsticaja varira od 60 do 75 odsto prihvatljivih troškova investicije.

Pročitajte još:

Posebne olakšice predviđene su za mlade poljoprivrednike, proizvođače organskih proizvoda, gazdinstva u planinskim područjima, kao i za projekte vezane za upravljanje otpadom, otpadnim vodama i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Za svaki zahtev korisnik može ostvariti pravo na podsticaje u iznosu od minimalno 20.000 evra do maksimalno 1.000.000 evra.

Detalji javnog poziva dostupni su na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja, kao i kroz kontakt centre ovih institucija.

Energetski portal

Slovačka i Mađarska i dalje dobijaju rusku naftu, hoće li Srbiju ugroziti odluka SAD o NIS-u

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Ambasador Sjedinjenih Država Kristofer Hil kaže da nema najava da će biti uvedene sankcije NIS-u. A odluka Ukrajine da od Nove godine obustavi tranzit ruskog gasa, već je pokrenula spekulacije o novoj gasnoj krizi na evropskom tržištu. I dok se traži rešenje kako zameniti ruske isporuke, u najvećem problemu je Slovačka.

Srbija već dve godine ne uvozi rusku naftu i ima redovno snabdevanje naftnim derivatima. Zebnju da će američke sakcije NIS-u ugroziti nafnu sigurnost, ublažila je izjava američkog ambasadora Kristofera Hila.

„Nema najave da će biti uvedene sankcije protiv NIS-a, ali mogu vam reći da otkad su Rusi kupili NIS postojala je velika zabrinutost, jer je to jedina rafinerija u Srbiji”, rekao je Hil.

I dok je Srbija pod pritiskom, naftovodom Družba, ruska nafta još stiže u Slovačku i Mađarsku koje su izuzete od nafnog embarga.

Veći problem za Evropu je gas, jer Ukrajina obustavlja tranzit što ugrožava Italiju, Austriju, Mađarsku a posebno Slovačku. Zbog toga je premijer Slovačke u Moskvi razgovarao sa ruskim predsednikom.

„Vladimir Putin, predsednik Rusije potvrdio je spremnost Rusije da nastavi isporuke gasa Zapadu i Slovačkoj, što je praktično nemoguće posle 1. januara s obzirom na stav ukrajinskog predsednika koji nanosi finansijsku štetu Slovačkoj i ugrožava proizvodnju struje u nuklearnim elektranama u Slovačkoj, što je neprihvatljivo”, kaže Robert, Fico, premijer Slovačke.

Pročitajte još:

Orban: Ne odustajemo od izvora gasa koji vodi preko Ukrajine

Iako se ruski gas sada dobija preko Bugaske i Srbije gasovodom “Balkanski tok” i Mađarska se zalaže za ostanak ukrajinske rute. Imaju i kokretan predlog.

„Od Bugarske sam dobio garancije da će Mađarska dobijati gas i dalje. Ne smemo se osloniti samo na jedan put snabdevanja. Ne odustajemo od izvora gasa koji vodi preko Ukrajine. Pregovaramo sa Ukrajincima i Rusima o nastavku saradnje. Pokušavamo da iskoristimo trik da se gas, koji stigne u Ukrajinu, odmah tretira kao mađarski. Dakle, da nije ruski. Da li će to Ukrajinci prihvatiti, ne znamo. Pregovaramo dalje”, kaže Viktor Orban, predsednik Vlade Mađarske.

Prema Sporazumu o pridruživanju sa Evropskom unijom i Energetskom poveljom, Ukrajina je na zahtev Evropske komisije dužna da osigura tehnički tranzit ruskog gasa, ali teško da će Kijev da promeni odluku.

Smanjene količine gasa i iz drugih izvora

Osude stižu i iz Češke i političkih protivnika u Slovačkoj. Moskva ocenjuje da prekid ukrajinskog tranzita komplikuje situaciju u snabdevanju Evrope.

„Čuli ste izjavu ukrajinske strane, znate za stav evropskih zemalja koje i dalje kupuju ruski gas i koje smatraju to neophodnim za normalno funkcionisanje svoje privrede. Dakle, ovo je sada veoma teška situacija koja zahteva povećanu pažnju”, kaže Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsednika.

Energetsku bezbednost Evropske unije dodatno može da ugroze i smanjene količine iz drugih izvora. Katar je već poručio da će zavrnuti gasne slavine članicama ukoliko primene novu briselsku direktivu o plaćanju pet odsto poreza za emisije štetnih gasova.

Izvor: RTS

ESA i NASA prvi put zajedno prate topljenje grenlandskog ledenog pokrivača

Foto-ilustracija: Unsplash (NASA)

Međunarodni tim naučnika, uključujući akademike sa Univerziteta Nortambija, uspešno je iskoristio podatke sa satelita CryoSat-2 Evropske svemirske agencije (ESA) i NASA-inog satelita ICESat-2 kako bi pratio promene u debljini grenlandskog ledenog pokrivača. Ovaj poduhvat predstavlja prvi zajednički napor dve svemirske agencije u preciznom praćenju efekata globalnog zagrevanja na Grenland.

Podaci, prikupljeni u periodu od 2010. do 2023. godine, pokazali su prosečno smanjenje debljine ledenog pokrivača za 1,2 metra, dok je u zoni ablacije, gde je topljenje najintenzivnije, iznosilo 6,4 metra. Ekstremni gubici zabeleženi su na glečerima na zapadu i severoistoku, gde je debljina leda opala za 67, odnosno 75 metara. Ukupno, Grenlandski ledeni pokrivač izgubio je 2.347 kubnih kilometara leda, što je ekvivalent zapremini jezera Viktorija u Africi.

Koristeći radarsku tehnologiju CryoSat-2 i lasersku tehnologiju ICESat-2, naučnici su uspeli da kombinuju podatke oba sistema. Rezultati pokazuju odstupanja od samo tri odsto, što ove satelite čini pouzdanim komplementarnim alatima za precizno praćenje polarnih regiona. Kampanja Cryo2Ice, započeta 2020. godine, omogućila je sinhronizaciju orbita ovih misija, pružajući gotovo istovremene podatke iz istih regiona.

Pročitajte još:

„Ovo je značajan korak napred u polarnim istraživanjima,“ izjavio je Nitin Ravinder, vodeći istraživač Centra za polarne opservacije i modeliranje (CPOM). „Podaci koje smo dobili omogućiće naučnoj zajednici i donosiocima odluka da preciznije procene gubitke leda i planiraju mere za ublažavanje posledica klimatskih promena.“

Izveštaj, objavljen u prestižnom časopisu Geophysical Research Letters, naglašava da topljenje grenlandskog leda ne utiče samo na nivo mora, već i na globalnu cirkulaciju okeana i vremenske obrasce. Godine sa najintenzivnijim gubicima bile su 2012. i 2019, kada su visoke letnje temperature dovele do smanjenja od preko 400 kubnih kilometara leda godišnje.

Ova saradnja ESA-e i NASA-e postavlja temelje za buduće misije, poput ESA-inog CRISTAL-a, koje će nastaviti da unapređuju razumevanje procesa u polarnim regionima. Usklađeni podaci ovih misija od suštinske su važnosti za praćenje klimatskih promena i pružaju naučno utemeljene informacije ključne za globalne politike prilagođavanja.

Energetski portal

Novi Zeland dobija svoju najveću solarnu elektranu od 400 MW

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Na Novom Zelandu, u severnom delu ostrva, biće izgrađena solarna elektrana Te Rahui snage 400 MW. Nakon završetka gradnje snabdevaće čistom energijom oko 100.000 domaćinstava, a uključivaće i novu transformatornu stanicu koja će je povezati sa nacionalnim mrežnim operaterom Transpower putem 220 kV prenosne linije.

Ovo predstavlja značajan korak u ostvarivanju ciljeva koje je Novi Zeland postavio u vezi sa smanjenjem ugljen-dioksida i povećanjem obnovljivih izvora energije, a ujedno će biti i najveća solarna elektrana u ovoj ostrvskoj zemlji.

Elektrana će se graditi u dve faze, a svaka od njih uključuje izgradnju solarne elektrane od 200 MW. Te Rahui će obuhvatiti oko 900.000 solarnih panela, a prostiraće se na 1.022 hektara bivše mlečne farme.

Pročitajte još:

Projekat se realizuje u saradnji između Meridian Energy i Nova Energy, koji su potpisali sporazum o zajedničkom ulaganju, prenose svetski mediji.

Dozvole potrebne za gradnju već su obezbeđene od strane Nova Energy u aprilu 2024. godine, dok se donošenje konačne finansijske odluke o projektu očekuje u prvim mesecima 2025. godine.

Takođe, do početka naredne godine, očekuje se da će kompanije sklopiti obavezujuće ugovore, koji uključuju i ugovore o otkupu energije (PPA).

Energetski portal

Puštena u rad solarna elektrana „B2 Sunspot“ u Kikindi

Foto: MT-KOMEX

Centar Severnobanatskog okruga – opština Kikinda, dobila je još jedan stub energetske sigurnosti, nakon što je u petak, 20. decembra, u probni rad puštena solarna elektrana B2 Sunspot, čime Banat i cela Srbija, postaju bogatiji za još jedan izvor čiste energije.

Kompanija MT-KOMEX, poznata po brojnim projektima i kao izvođač najveće solarne elektrane u zemlji, ovaj put je na sebe preuzela i izgradnju solarne elektrane B2 Sunspot u Kikindi. Sa kapacitetom od 7 MW, projekat će godišnje osnaživati elektromrežu sa dodatnih 11.000 MWh zelene energije.

Solarna elektrana pokriva površinu od 8.500 kvadratnih metara, na prostoru donedavnog odlagališta otpada, zbog čega je B2 Sunspot doveo i do ekološke revitalizacije na nekoliko nivoa. Osim uštede ugljen-dioksida, ekološka revitalizacija se ogleda u sada produktivno iskorišćenom prostoru. Transformacija nekadašnjeg zapuštenog zemljišta u moderno energetsko postrojenje bila je lakša uz još jednu prednost –  već postojeću infrastrukturu koja je uvek od pomoći za realiziciju gradnje.

Za ovu solarnu elektranu upotrebljeni su bifacijalni paneli proizvođača Canadian Solar, pojedinačne snage 660 Wp, koji zahvaljujući dvostranoj apsorpciji sunčeve svetlosti postižu znatno efikasniju proizvodnju energije. Tokom rada, energiju će konvertovati 70 invertora Fronius Tauro Eco 100-3-P, uz podršku sedam energetskih transformatora od po 1.000 kVA. Konstrukciju obezbeđuje turski proizvođač Kıraç Metal, a sastav opreme u celini i način rada, doprineće da se ostvari projektovana godišnja proizvodnja.

Pročitaje još:

U pogledu pravnih uslova, elektrana B2 Sunspot našla se među pobednicima prvih aukcija Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, nakon čega su potpisani i ugovori o otkupu električne energije i preuzimanju balansne odgovornosti sa Akcionarskim društvom „Elektroprivreda Srbije“. Reč je o situaciji da prvi put EPS potpisuje ugovore za probni i trajni rad jedne solarne elektrane, i to na period od 15 godina.

Nakon puštanja elektrane u probni rad, stručni tim kompanije MT-KOMEX izrazio je zahvalnost opštini Kikinda i nadležnim energetskim institucijama, posebno „Elektroprivreda Srbije“, na podršci i partnerskoj saradnji koja je omogućila realizaciju još jednog važnog poduhvata. Jedino u zajedničkom angažovanju svih aktera, projekti poput ovih, postaju realnost. 

Sudeći po dosadašnjim iskustvima, nova solarna elektrana B2 Sunspot ne samo da će doprineti održivom razvoju, već će i pokazati da se inovativnim pristupima mogu kreirati vredni resursi na mestima koja su ranije bila zapuštena.

Milica Vučković

Vlada Rumunije proglasila Termoelektranu Mintia projektom od nacionalnog značaja

Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)

Elektrana „MASS Mintia” je odlukom Vlade Rumunije proglašena za projekat od nacionalnog značaja u oblasti električne energije. Ova odluka podvlači posvećenost vlasti da osiguraju energetsku bezbednost zemlje, da modernizuju Nacionalni energetski sistem (SEN) i da podrže ekonomski razvoj kroz strateška ulaganja.

Novo postrojenje, koje se nalazi u okrugu Hunedoara, radiće na bazi savremenih i efikasnih tehnologija, uz korišćenje gasnih i parnih turbina, ukupne instalisane snage 1.770 MW.

Ova investicija, vredna 1,4 milijarde evra, omogućiće otvaranje stotina radnih mesta i značajno doprineti smanjenju emisije gasova staklene bašte, čime će se Rumunija uskladiti sa evropskim ciljevima dekarbonizacije. Planirano je da elektrana godišnje proizvodi oko 12.159 GWh električne energije, uz projektovani radni vek od 30 godina, saopštilo je Ministarstvo energetike Rumunije.

Proglašenjem ovog projekta za nacionalni prioritet, olakšane su administrativne i fiskalne procedure, čime se ubrzava izgradnja fabrike i njeno povezivanje sa Nacionalnim energetskim sistemom (SEN). Ovaj korak doprinosi stabilnosti i energetskoj sigurnosti Rumunije. Pored toga, investitori su izrazili interesovanje za realizaciju sličnih projekata širom zemlje, što potvrđuje potencijal Rumunije za privlačenje stranog kapitala i najsavremenijih tehnologija.

Pročitajte još:

Elektrana posvećena jačanju Nacionalnog energetskog sistema

Jedan od ključnih aspekata ovog projekta je njegov doprinos nacionalnoj energetskoj bezbednosti. Elektrana Mintia biće posvećena jačanju SEN-a i neće se koristiti za prodaju energije Ruskoj Federaciji ili Mađarskoj. Investitori su izrazili podršku ovom strateškom cilju, pokazavši duboko razumevanje energetskih potreba Rumunije.

Ministarstvo energetike razmatra mogućnost proširenja ovog statusa i na druge ključne projekte usmerene na jačanje SEN-a. Ova odluka šalje jasan signal da Rumunija predstavlja pouzdanog partnera za investitore, potvrđujući energetski sektor kao strateški prioritet u okviru nacionalnih razvojnih planova.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)

„Proglašenje elektrane MASS Mintia projektom od nacionalnog značaja označava važan korak u pravcu energetske bezbednosti Rumunije. To je primer javno-privatnog partnerstva koje donosi stvarne koristi građanima i industriji. Ovaj projekat, zajedno sa drugim tekućim strateškim inicijativama, odražava našu viziju održive, sigurne i pristupačne energetske budućnosti”, rekao je Sebastijan Burduž, ministar energetike.

Termoelektrana Mintia je jedno od najvećih energetskih postrojenja u Rumuniji, sa ukupnim kapacitetom od 1.285 MW, raspoređenih u pet jedinica od po 210 MW i jednom od 235 MW. Zbog neusaglašenosti sa ekološkim standardima Evropske unije, elektrana je prestala sa radom u julu 2021. godine.

U avgustu 2022. godine, ova termoelektrana prodata je iračkoj kompaniji Mass Group Holding za 91,2 miliona evra. Novi vlasnik je preuzeo obavezu da do kraja 2026. godine izgradi novi energetski kompleks na toj lokaciji koji će biti baziran na prirodnom gasu i obnovljivim izvorima energije.

Milena Maglovski

Energetska sanacija u Novom Sadu: 180 porodica dobilo bespovratna sredstva

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U Novom Sadu energetska sanacija domaćinstava dobija sve veći zamah, a aktuelna je već tri godine. Što se tiče 2024. godine, 180 porodica iz ovog grada ostvarilo je pravo na bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 31.250.000 dinara za poboljšanje energetske efikasnosti svojih domova.

Sredstva su namenjena za različite mere, poput zamene stolarije, fasade, termičke izolacije krova i podova, kao i za instalaciju efikasnijih sistema grejanja, uključujući toplotne pumpe i solarnih panela.

Program je deo šire inicijative grada koji u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike poslednje tri godine ulaže u energetsku sanaciju, sa ciljem smanjenja potrošnje energije, njenog efikasnijeg korišćenja i smanjenja negativnog uticaja na životnu sredinu. U istom periodu podržano je više od 1000 domaćinstava, dok je uloženo oko 160 milina dinara za mere energetske sanacije, a lokalne vlasti obećavaju nastavak ovih aktivnosti.

Pročitajte još:

Paralelno, Novi Sad se priprema i za realizaciju ambicioznog projekta Solar-termal Novi Sad, koji će koristiti solarno-termalnu tehnologiju za efikasno i ekološki prihvatljivo snabdevanje toplotnom energijom.

U planu je izgradnja postrojenja koje će obuhvatiti 38.600 m² solarnih kolektorskih polja, sezonsko skladište toplote, toplotnu pumpu i električni kotao. Sredstva za projekat obezbeđena su od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je odobrila kredit u tranšama u iznosu od 105 miliona evra, a koristiće ga JKP „Novosadska toplana“, potpuno u vlasništvu Grada Novog Sada.

Energetski portal

Opasan otpad na teritoriji Pančeva

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Policijska uprava u Pančevu, podnela je ove nedelje krivičnu prijavu protiv 27-godišnjeg N.P. zbog unošenja, nedozvoljenog skladištenja i odlaganja osam tona opasnog otpada, najviše elektronskog i električnog.

Goran Jovičić, reporter RTS-a, izveštava sa terena.

„U naselju Vojlovica, pronađen je opasan otpad u čvrtsom, tečnom i gasovitom stanju. Intervencijom policijske uprave, zbrinute su sve opasne materije i nema opasnosti po životnu sredinu. Zaplenjene su oko četiri tone kontaminiranog olova, i drugih opasnih metala, sto litara tečnog i gasovitog otpada i 3,5 tone raznog električnog i elektronskog otpada, kome je mesto u reciklažnim centrima. Jedan od njih nalazi se u Omoljici, na samo 10-kilometara od mesta gde je pronađen ovaj opasan otpad.”

„Ako se radi o kontaminiranoj materiji sa olovom, to olovo od katodne cevi, od starih televizora, mi odvozimo u Nemačku, gde plaćamo od 500 do 600 evra po toni. Ako izvozimo freon, njegovo zbrinjavanje u Nemačkoj košta od 15 do 20 evra po kilogramu”, Nikola Egić, predsednik Udruženja reciklera Srbije.

Pročitajte još:

U Srbiji je 2023.godine reciklirano 35.000 tona električnog i elektronskog otpada i 22.000 tona akumulatora, što je za 30 odsto manje nego prethodnih godina.

„Imali smo situaciju sa akumulatorima iz vozila, koji su se skupljali preko prodavaca opreme, i taj sistem se urušio. Ove godine, operateri za tretman baterija imaju znatno manji učinak i realizaciju, nemaju dovoljno inputa, a gde je završio taj otpad, veoma je upitno i treba to da se zapitamo”, dodaje Nikola Egić.

Iako je još 2010. godine doneta strategija upravljanja otpadom, po kojoj je predviđena izgradnja 29 regionalnih sanitarnih deponija, do danas je napravljeno 12. U upotrebi su još uvek 134 nesanitarne deponije, koje sa nekoliko hiljada divljih deponija širom Srbije, predstavljaju ekološku bombu.

Izvor: RTS

Radne mašine odgovorne za 3,1 odsto emisija EU: Potrebne hitne zakonske mere

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Evropa intenzivno radi na dekarbonizaciji drumskog, pomorskog i javnog prevoza, ali još uvek zanemaruje smanjenje emisija iz vanputnih radnih mašina poput bagera, viljuškara i traktora.

Podaci organizacije Transport&Environmental (T&E), pokazuju da su radne mašine ogovorne za oko 100 miliona tona ekvivalenta CO2 godišnje, što iznosi 3,1 odsto emisija Evropske unije. Ovi podaci mogu da se uporede sa emisijama gotovo 55 miliona automobila. Oko dve trećine ovih emisija dolazi iz sektora industrije i građevinarstva, kao i poljoprivrede i šumarstva.

Bez hitnih zakonskih mera, EU rizikuje da zaostane za globalnom konkurencijom, kao što se već desilo u sektoru drumskog transporta. Kako bi se to izbeglo, neophodno je uvesti pravila o emisijama CO2 za ovu opremu i prilagoditi propise o javnim nabavkama i infrastrukturi za alternativna goriva, podstičući prelazak na čiste tehnologije.

Iako vanputne mašine ulaze u nacionalne planove smanjenja emisija, konkretne mere za ovaj sektor i dalje izostaju. Odsustvo regulative u pogledu ponude i potražnje za mašinama sa nultim emisijama predstavlja ključnu prepreku za njihovu širu primenu. Tokom novog mandata Evropske komisije, koordinisana politika može pomoći da evropska industrija ostane konkurentna i ubrza prelazak na čistu tehnologiju.

Pročitajte još:

Preporuke za prelazak na nulte emisije uključuje tri ključne mere.

Uvođenje CO2 pravila za mašine – Stvaranje fer tržišnih uslova, podsticanje proizvodnje čiste opreme i smanjenje troškova novih tehnologija. Fokus treba da bude na nultim emisijama, s obzirom na ograničen potencijal za unapređenja motora sa unutrašnjim sagorevanjem.

Podsticanje zelene nabavke – Definisanje mobilnih mašina kao strateškog sektora u okviru revizije EU pravila za javne nabavke. Pravila poput klauzule kupuj zeleno i evropsko mogu podstaći potražnju za opremom sa nultim emisijama.

Razvoj infrastrukture za punjenje i snabdevanje gorivom – Kroz reviziju Regulative o alternativnim gorivima (AFIR) omogućiti podršku gradilištima i projektima bez mrežnog priključka, koristeći mobilne energetske jedinice i vodonične cisterne.

Za očuvanje konkurentnosti i postizanje klimatske neutralnosti do 2050, Evropa mora ubrzati prelazak na tehnologije sa nultim emisijama u sektoru vanputnih radnih mašina. Pravovremene regulative i koordinisane politike ključne su za održivost i ekonomsku otpornost ovog sektora.

Energetski portal

Održive logističke nekretnine

Foto: Pixabay (Marcin)
Foto: ljubaznošću Milorada Kilibarde

Kada se govori o održivim rešenjima u logistici, onda se pre svega misli na transport, kao velikog potrošača energije i zagađivača životne sredine. Međutim, i drugi logistički sistemi, kao što su logistički i distributivni centri, terminali, skladišni i pretovarni sistemi, u značajnoj meri doprinose energetskoj i ekološkoj efikasnosti i održivosti logističkih rešenja u lancu snabdevanja. O tome se znatno manje piše i govori, te je to bio glavni motiv za iznošenje ovog stava, sa ciljem da se malo detaljnije ukaže na različite aspekte održivosti logističkih nekretnina. U stvari, održivost logističkih nekretnina razmatrana je sa dva aspekta, i to: održive lokacije i održivi objekti.

Održive logističke lokacije

Rešavanje lokacijskih problema jedan je od najzahtevnijih poslova u logistici. Tradicionalno, pri izboru lokacije za logističke nekretnine, ključni su kriterijumi dobra povezanost sa saobraćajnom infrastrukturom različitih vidova transporta, transportnim i logističkim mrežama, na makronivou, ali i dobra povezanost sa krajnjim korisnicima i lokacijama koje se opslužuju iz nekog skladišta ili logističkog centra, na mikronivou. Ovakav, logistički pristup izboru lokacije značajno doprinosi njenoj energetskoj i ekološkoj održivosti.

S aspekata navedenih kriterijuma najbolje bi bilo da se logistički centri i skladišni objekti nalaze što bliže lokacijama krajnje upotrebe i potrošnje materijalnih dobara, jer bi u tom slučaju bilo najkraće vreme isporuka, najniži troškovi distribucije i najmanja potrošnja energije i emisije štetnih materija iz transporta. Međutim, u praksi je to teško postići. Kupci i potrošači se često nalaze u urbanim i gradskim sredinama, gde nema mesta za logističke nekretnine jer je prostor retko slobodan i skup. Pored toga, saobraćajne gužve i lokalna ograničenja u vezi sa saobraćajem i radnim vremenom ograničavaju logističke operacije na tim lokacijama. Logistički sistemi i objekti izmeštaju se na obode velikih gradova i naselja. Pri tome je ključno pitanje gde ih locirati i koliko ih udaljiti od lokacija krajnjih korisnika i mesta isporuke robe, jer to direktno utiče na obim transporta, kao i na životnu sredinu. Za isporuku robe uglavnom se koriste drumska transportna sredstva, koja značajno emituju CO2 i druge štetne materije. Ako su logistički i distributivni centri više udaljeni od gradskih zona opsluživanja, to značajno povećava broj pokretanja transportnih sredstava, kao i broj praznih povratnih vožnji, a podrazumeva i duže transportne rute, veću potrošnju energije i veće zagađenje životne sredine. Znatno je povoljnije ako se logistički sistemi i objekti postavljaju bliže urbanim zonama, a u blizini auto-puteva, železničkih linija, luka aerodroma i drugih transportnih čvorišta i terminala. To omogućava primenu intermodalnih sistema transporta, korišćenje energetski i ekološki efikasnijih vidova transporta i transportnih sredstava. Koliko je to značajno sa aspekta održivosti transporta, najbolje pokazuju sledeći indikatori: drumski transport troši oko 2.890 KJ/tkm energije i emituje oko 139,8 gCO2/tkm; železnički transport troši oko 667 KJ/tkm energije, a emituje 15,6 gCO2/tkm, dok rečni transport troši prosečno 423  KJ/tkm energije i emituje oko 50,62 gCO2/tkm.

U FOKUSU:

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

Pored transportne udaljenosti, za održivost logističkih lokacija važno je pitanje zauzimanja zemljišta koje se može koristiti za druge namene, kao što su poljoprivreda, vodoprivreda, šumarstvo i drugi eko-sistemi. Ovde je svakako važno pitanje očuvanja prirodnog okruženja i doprinosa ukupnom biodiverzitetu. Sama upotreba zemljišta i izgradnja objekata ima određeni negativni uticaj na životnu sredinu. To može značiti da kišnica više ne ulazi u zemlju, ometa se prirodna cirkulacija vazduha, vode i drugih materija, uništava zelena površina, kao i pejzaž i vizuelno okruženje. Područje takođe postaje nesposobno da apsorbuje ugljenik i druge štetne materije, što ima trajne posledice. Logističke nekretnine zauzimaju sve više zemljišnih površina. Na evropskom tržištu procenjuje se da oko 23 odsto ukupnih komercijalnih nekretnina pripada logističkoj delatnosti. Beograd i okolina raspolažu sa preko milion kvadratnih metara logističkog i industrijskog prostora, koji je uglavnom smešten na nekadašnjem plodnom poljoprivrednom zemljištu u zoni auto-puta Beograd–Šid i Beograd – Novi Sad. Trend izgradnje i zauzimanja zemljišta i dalje se nastavlja. Uglavnom se radi o objektima visine do 10 ili 15 m. Izgradnjom visokoregalnih skladišta visine do 40 m zemljište bi se znatno racionalnije koristilo, što bi imalo manje posledice na prirodno okruženje, pa i na životnu sredinu. Pored toga, ovakvi objekti su energetski efikasniji.

Održivost se poboljšava i kada se, umesto novih lokacija i pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište, koriste lokacije, zemljište ili objekti koji su u prošlosti bili korišćeni za druge industrijske ili komercijalne svrhe, a sada su napušteni, delimično iskorišćeni ili kontaminirani. Pored uštede u prostoru, ovo bi doprinelo čišćenju terena i eliminisanju ekološki zagađujućeg nasleđa. Često na ovim lokacijama postoji i određena infrastruktura, saobraćajna, komunalna i tehnička, koja se može iskoristiti umesto da se gradi potpuno nova.

Dr Milorad Kilibarda

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Od Švedske do Luksemburga: Prošlogodišnji pregled korišćenja obnovljivih izvora energije u EU

Najnoviji podaci za 2023. godinu govore više o značaju obnovljivih izvora energije. Prema nedavnim statistikama Eurostata, u 2023. godini obnovljivi izvori pokrili su 24,5 odsto bruto finalne potrošnje energije u Evropskoj uniji. U poređenju sa 2022. godinom, kada je ovaj udeo iznosio nešto manje, postignut je rast od 1,4 odsto.

Ipak, ovaj trend i dalje nije dovoljan da bi EU dostigla svoj ambiciozan cilj za 2030. godinu. Evropska unija je, naime, postavila cilj da do kraja ove decenije obnovljivi izvori čine 42,5 odsto ukupne finalne potrošnje energije. U poređenju sa trenutnih 24,5 odsto, razlika iznosi oko 18 odsto. Da bi se taj cilj ostvario, od 2024. do 2030. trebalo bi ostvarivati prosečni godišnji rast od oko 2,6  odsto.

S druge strane, pogled na pojedinačne države članice EU otkriva veliku neujednačenost u stepenu razvoja obnovljivih izvora. Predvodnik u 2023. godini je Švedska, u kojoj je čak 66,4 odsto bruto finalne potrošnje energije pokriveno obnovljivim izvorima, pre svega oslanjajući se na čvrsta biogoriva, hidroenergiju i vetar.

Pročitajte još:

Na drugom mestu se nalazi Finska sa 50,8 odsto, takođe poduprta čvrstim biogorivima, vetroelektranama i hidroelektranama, dok je trećeplasirana Danska sa 44,9 odsto. Danska se naročito ističe u iskorišćavanju energije vetra, zahvaljujući naprednim tehnologijama i visokoj stopi ulaganja u obnovljive kapacitete.

Nasuprot tome, na dnu lestvice nalaze se Luksemburg (11,6 odsto), Belgija (14,7 odsto) i Malta (15,1 odsto), potom Irska, Poljska, Slovačka, Holandija, Mađarska, države koje u ovom trenutku imaju relativno mali udeo energije iz obnovljivih izvora.

U osnovi, statistika za 2023. godinu nam pokazuje da je trend rasta obnovljivih izvora energije tu, ali i da je potrebno značajno ubrzanje kako bi Evropska unija zaista transformisala svoj energetski miks.

Energetski portal