Home Blog Page 1174

Ekološki najprihvatljiviji automobil u Srbiji

Foto: Eko Auto
Foto: Eko Auto

Ekološko pitanje sve više postaje aktuelna tema i u Srbiji. Na problem ekologije pažnju obraća država, pojedine institucije, različite organizacije, građani, ali i proizvođači automobila i njihovi kupci. Jedna od akcija koje su osmišljene za doprinos ovom polju i promociju ekološki prihvatljivih automobila na domaćem tržištu je i Eko automobil godine u Srbiji.

Tim povodom je 12. decembra održana konferencija za novinare u salonu automobila Citroen u Beogradu jer je upravo Citroen-ov model C3 1.6 Hdi nosilac titule Eko automobila 2017.

Radi doprinosa unapređenju zaštite životne sredine i očuvanju prirodnih resursa, sedmu godinu za redom u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, Agencijom za zaštitu životne sredine, Agencijom za bezbednost saobraćaja Republike Srbije, Centrom za motorna vozila AMSS i časopisom Eko-mobilnost organizovana je akcija za izbor automobila sa najboljim performansama u odnosu životnu sredinu koji je u ponudi na našem tržištu. Namera je da se izborom nekog “zelenog” modela automobila, afirmiše ovaj trend i da se ukaže u kom pravcu treba da razmišljaju potencijalni kupci, ali i uvoznici automobila. Značaj sektora zaštite životne sredine postaje sve veći i vidljiviji, posebno uzimajući strateško opredeljenje države Srbije da se pridruži EU.

Prema utvrđenoj metodologiji ocenjivanja i proračuna, ključni kriterijumi zajedno sa težinskim koeficijentima, po značaju su: potrošnja goriva (30%), emisija štetnih materija (30%), mogućnost reciklaže (20%), buka (10%), zapremina motora (5%) i snaga motora (5%).

U konkurenciji je bilo 12 automobila: BMW X3, Citroen C3 Aircross, Dacia Duster, Ford Fiesta, Kia Niro, Opel Crossland X, Peugeot 3008, SEAT Ibiza, Škoda Karoq, Subaru XV, Suzuki Swift i Volkswagen Polo. Članovi nezavisnog žirija bili su: Dušan Stokić iz Privredne komore Srbije, Filip Radović iz Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Božić iz Centra za motorna vozila – AMSS, Nebojša Ćulum iz Agencije za energetiku, Nevena Đukić ispred Energetskog portala i Zlatko Mitić iz Metro Marketa.

Titulu Eko automobil godine do sada su poneli: Honda Civic 5D I-DTEC (2012), Peugeot 208 1.4 e-HDI (2013), Dacia Logan MCV 1.5 dCi (2014), Mazda 2 1.5d (2015), Mercedes- Benz GLC 350e 4Matic (2016) i Citroen C3 1.6 Hdi (2017).

Posebno priznanje do sada su dobili Toyota Srbija zbog doprinosa očuvanju životne sredine uvođenjem na tržište modela na hibridni pogon, Centar za motorna vozila AMSS zbog razvoja i proizvodnje prvog domaćeg automobila na električni pogon, Gradsko saobraćajno preduzeće “Beograd” zbog uvođenja električnih autobusa i prve linije električnih autobusa u Evropi i Delta Motors zbog promovisanja automobila na električni pogon.

Mesna zajednica Novi Slankamen organizovala čišćenje divlje deponije i sadnju više od 30 sadnica bresta

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Mesna zajednica Novi Slankamen u saradnji sa Opštinom Inđija organizovala je čišćenje divlje deponije i sadnju više od 30 sadnica bresta.

Mesna zajednica je organizovala mehanizaciju koja je pripremala teren za sadnju.

Akciji su se dobrovoljno priključili meštani sela koji su na ovaj način pokazali želju da aktivno učestvuju u sređivanju i ulepšavanju životne sredine.

Plan Mesne zajednice Novi Slankamen je da se u narednom periodu dodatno pošumi ista lokacija, istovremeno je upućen apel svim neodgovornim pojedincima da ne bacaju smeće na mesto koje nije predviđeno za tu namenu.

Milisav Pajević

Kraj testiranja anestetika na životinjama?

Photo-ilustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pre nekoliko dana, vadili su mi zub. Koristili su anesteziju. Iako je bol probadanja injekcije u obraz bila trenutna i sačuvala me veće agonije kasnije, moram da priznam da sam se prilično uplašila. Zamislite tek kako je jadnom mišu u laboratoriji nesvesnom da na njemu upravo testiraju antibiotik. Zašto mu je stavljen prekrivač preko glave? Šta je pogrešno uradio pa je vezan? Zar mu nisu obećali nekakav sir? Mljac, čedar. Kakav je to zaboga neprijatan osećaj koji ima u nozi? Zašto mu trne celo telo? Ma sada bi od muke zvao i Toma da mu pomogne.

Anestetici su lekovi koji se koriste kako bi neutralisali bol tokom operacije. Otkriveni su u 19. veku kada su ljudi primetili da udisanje eter gasa zaustavlja bol koji bi pacijenti osećali tokom operativnog zahvata.  Trenutno se testiraju na životinjama, što je etički upitno i potencijalno neefikasno. Nedavna studija bi mogla da zauvek promeni način testiranja ovih lekova. Istraživači su otkrili da biljke na njih reaguju na sličan način kao ljudi i životinje što bi ih učinilo savršenim za buduća testiranja.

Istraživanje je sprovedeno na lišćima mimoze, grašku, muholovkama i rosuljama. Pod uticajem anestetika, muholovke bi prestale da proizvode elektične signale. Čak i kada bi njihove dlačice bile dodirnute, zamke bi i dalje zjapile otvorene. Anestetici su kod svih ispitivanih biljnih vrsta uzrokovali gubitak autonomnih pokreta i reakcija na dodir.

Za posmatranje i merenje efekata anastezije u biljkama istraživači su koristili fotoaparat, kako bi zabeležili njihove pokrete tokom progresije anestetičkog dejstva, mikroskop, za analizu kretanja materijala između ćelija, i srebro hlorid, za beleženje električnih vibracija, a rezultati su objavljeni u Annals of Botany.

Studija je doprinela našem razumevanju kako tačno anestetici utiču na žive organizme i njihovo funkcionisanje. Praktično, ona bi mogla da podstakne naučnike da lekove za ublažavanje bola ispituju na biljkama, što bi svakako bila opcija koja je ekonomičnija dostupnija i lakša za kontrolu, ali i potpuno bezopasna po životinjski svet. Pa i za Džerija.

Jelena Kozbašić

Javni poziv za dostavljanje podataka za Bazu podataka o ekološkim organizacijama

Foto: epodzaci.org
Foto: epodzaci.org

Ekološki pokret Odžaka objavio je javni poziv za dostavljanje podataka za Bazu podataka.

Kako je saopšteno, poziv je upućen u želji da ova organizacija do kraja 2017. godine svoju „Bazu podataka ekoloških NVO u Republici Srbiji“ kompletira sa što većim brojem tačnih podataka o nevladinim organizacijama koje su se statutarno opredelile za zaštitu i unapređenje životne sredine, energetsku efikasnost, organsku proizvodnju, podizanje ekološke svesti.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: epodzaci.org

Sandra Jovićević

Stara Pazova: Postupak javne nabavke male vrednosti usluge – Usluga energetskog pregleda i izdavanje energetskog pasoša

Foto: Sors bona, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1485156

Opštinska uprava opštine Stara Pazova objavljuje poziv za podnošenje ponuda u Postupku javne nabavke male vrednosti usluge – Usluga energetskog pregleda i izdavanje energetskog pasoša.

Foto: starapazova.rs

Predmetna javna nabavka se sprovodi kao javna nabavka male vrednosti i to u posebnom obliku postupka javne nabavke radi zaključenja okvirnog sporazuma sa jednim izvršiocem (dobavljačem), a prema uslovima za zaključenje ugovora utvrđenim u okvirnom sporazumu, na osnovu dostavljene ponude, a u skladu sa članom 40a Zakona o javnim nabavkama.

U konkretnom slučaju radi se o nabavci usluge usluge energetskog pregleda i izdavanja energetskog pasoša kod koje naručilac nije u mogućnosti da unapred odredi tačnu specifikaciju i vreme kada će se potreba za nabavkom pojaviti.

Okvirni sporazum se zaključuje na period od dve godine. Okvirni sporazum će koristiti Naručilac – Opštinska uprava opštine Stara Pazova.

Ugovori o javnoj nabavci će se zaključiti na osnovu okvirnog sporazuma i dostavljene ponude prvorangiranog ponuđača. Rok važenja pojedinačnih ugovora zaključenih na osnovu okvirnog sporazuma biće definisan pojedinačnim ugovorima.

Prilikom zaključenja ugovora o javnoj nabavci na osnovu okvirnog sporazuma strane ne mogu menjati bitne uslove okvirnog sporazuma. Procenjena vrednost javne nabavke: 4.000.000,00 dinara bez PDV-a.

Kontakt osoba je Snežana Plećaš, Odeljenje za finansije, Odsek za budžet i javne nabavke, email: snezana.plecas@starapazova.rs

Rok za podnošenje ponuda je deset dana od dana kada je objavljen poziv za podnošenje ponuda na Portalu Uprave za javne nabavke.

Vreme i mesto otvaranja ponude je 13. decembar ove godine,  ul. Svetosavska br. 11, sala za venčanje, Stara Pazova, 10,30 časova.

Milisav Pajević

U planu izgradnja gasovoda East Med

Foto:: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Italija, Grčka, Kipar i Izrael potpisali su sporazum u kome je navedeno da će podržati izgradnju gasovoda koji će povezati novootkrivena gasna polja u istočnom Sredozemlju sa evropskim tržištem.

Projekat je nazvan East Med, a osnova mu je 2.000 kilometara dug gasovod koji će povezati offshore gasna polja u moru između Kipra i Izraela. Vrednost projekta je oko 6 milijardi evra, a očekuje se da će u 2018. godini biti potpisan i poseban međuvladin sporazum koji se odnosi na ovaj projekat.

U vodama Izraela otkrivene su velike rezerve gasa koje su procenjene na 900 milijardi metara kubnih, dok kiparsko novo offshore polje Afrodita ima 128 milijardi metara kubnih.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Dodeljena priznanja za Green projekte u Hrvatskoj

Foto: fzoeu.hr
Foto: fzoeu.hr

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske Dubravko Ponoš dodelio je priznanja za posebno uspešne projekte zelene gradnje.

Priznanja su dodeljena u 7 kategorija. U kategoriji Green projekti obrazovnog sektora priznanje je dodeljeno projektu Studentski dom Varaždin, Američkoj međunarodnoj školi u Zagrebu i vrtiću „Katarina Frankopan“ Krk. U kategoriji Green turistički projekt priznanje je dobila javna ustanova Aquatika -slatkovodni akvarijum Karlovac, dok je u kategoriji Green gradska uprava nagrada pripala Gradu Krku.

Ponoš je izjavio da su programi energetske obnove u zgradarstvu već nekoliko godina aktuelni u Hrvatskoj – imaju veliki značaj u očuvanju okoline kroz smanjenje štetnih emisija, ali otvaraju i ogromni potencijal za razvoj građevinskog sektora.

izvor: fzoeu.hr

Sandra Jovićević

Jovana Mehandžić Đurđić: Besplatno punjenje za elektrovozila u IKEI

Svi smo čuli za švedskog giganta IKEU – vodeći svetski maloprodajni lanac sa širokom ponudom proizvoda za uređenje doma. Glavni koncept IKEE podrazumeva razvijanje proizvoda koji se odlikuju dobrim dizajnom, funkcionalnošću, kvalitetom i održivošću, po tako pristupačnim cenama da ih može priuštiti veliki broj ljudi.

Ovo je takođe kompanija kojoj je održivi razvoj jedan od važnih stubova poslovanja, stoga je izradila Strategiju za stvaranje promena „Pozitivni prema ljudima i planeti”. Osim ove strategije, IKEA godinama već primenjuje i standard IWAY koji predstavlja kodeks ponašanja kompanije u brojnim oblastima kao što su uslovi rada, sprečavanje dečijeg rada i očuvanje okoline.

Sledeći inovacije na svim poljima, IKEA je ugradila čak dva punjača za električna vozila u svoju prvu robnu kuću u Srbiji čije otvaranje sa nestrpljenjem išćekujemo. Dok čekamo da otvore svoja vrata brojnim kupcima, iskoristili smo priliku da porazgovaramo sa Jovanom Mehandžić Đurđić, regionalnom menadžerkom za održivi razvoj kompanije IKEA za Jugoistočnu Evropu, o punjačima, obnovljivim izvorima energije koje IKEA koristi, održivim principima kompanije, ali i njihovim planovima za daji razvoj.

EP: IKEA je prva robna kuća u našoj zemlji koja je u svom objektu instalirala punjače za električna vozila. Da li računate na to da će u Srbiji uskoro biti dovoljno vozača elektromobila, pa da će samim tim biti i veća potreba za punjačima?

Jovana Mehandžić Đurđić: Održivost je jedan od ključnih razvojnih principa kompanije IKEA i mi se trudimo da u okviru poslovanja naše kompanije imamo pozitivan uticaj na ljude i planetu. Kada u tom kontekstu pričamo o punjačima za električna vozila, to znači da ohrabrujemo i motivšemo naše kupce da dolaze u IKEA robne kuće prevoznim sredstvima koja su održiva, ili barem održivija od tradicionalnih. U Velikoj Britaniji, na primer, poslednjih pet godina IKEA ima partnerstvo sa kompanijom „Ecotricity” i zajedno nude besplatnu uslugu punjenja elektromobila. Verujemo da je takav strateški pristup doprineo uvećanoj upotrebi elektromobila u Velikoj Britaniji, i samim tim smanjenju emisije štetnih gasova. Rukovodeći se ovakvim primerima, verujemo da razvoj mreže punjača za elektrovozila i povećanje broja elektrovozila u Jugoistočnoj Evropi, pa samim tim i u Srbiji, tek sledi. Zdravlje i životna sredina važni su činioci kvaliteta života naših kupaca i kompanija IKEA nudi mogućnosti da i naši kupci, poput same kompanije, mogu da se ponašaju odgovornije prema svetu u kome žive i u skladu sa principima održivog razvoja. Do robne kuće IKEA Beograd Istok ići će i linija javnog prevoza, pa naši kupci neće morati da koriste isključivo svoja vozila da dođu do naše radnje.

Kada je reč o održivosti, svaku novu robnu kuću koju izgradimo odlikuju najmodernija tehnološka rešenja, zbog čega su naše robne kuće među najodrživijim objektima u regionu. U robnim kućama IKEA u Beogradu i Zagrebu primenjene su sledeće inovacije: „ sistem za separaciju i upravljanje za 23 frakcije otpada koji smanjuju količinu komunalnog otpada na manje od 10 odsto, „geotermalne pumpe za hlađenje i grejanje, „upotreba kišnice za ispiranje toaleta, „savremen sistem upravljanja zgradom koji optimizira potrošnju resursa, „postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, „solarni paneli na krovu zgrade i upotreba samo LED osvetljenja u objektu što će značajno umanjiti količinu električne energije koja će nam biti potrebna za svakodnevno funkcionisanje.

EP: Možete li nam reći nešto više o svojim punjačima? Koliko košta sat punjenja?

Jovana Mehandžić Đurđić: Elektrovozila će moći da se pune na dva parking mesta. S obzirom na to da je region Jugoistočne Evrope relativno mlado tržiste za kompaniju IKEA, robne kuće u Zagrebu i Beogradu nude besplatno napajanje za elektrovozila svojim kupcima. Želimo da podstaknemo ljude da se u što većoj meri okrenu alternativnim izvorima energije, a ovo je samo jedna od aktivnosti u tom pravcu. Na globalnom nivou, IKEA razmatra ugradnju super brzih punjača, kao i Tesla punjača u svaki IKEA objekat. U našoj robnoj kući u Beogradu je instaliran brzi punjač snage 22 kW AC, marke Schneider Electric. Verujemo da je ovo samo početak, jer kako bude rasla potreba, IKEA će prilagoditi i svoje kapacitete. Tako, na primer, u Zagrebu robna kuca IKEA nudi punjenje elektromobila na osam parking mesta, putem četiri brza punjača snage 22 kW AC, marke Etrel iz Slovenije.

EP: Kakav je plan širenja kompanije IKEA u regionu i da li ćete i u novim robnim kućama instalirati punjače?

Jovana Mehandžić Đurđić: Kompanija IKEA ima ambiciozan plan širenja u regionu Jugoistočne Evrope – može se reći da smo na samom početku rasta u četiri zemlje koje taj region obuhvata (Slovenija, Hrvatska, Srbija i Rumunija). Robna kuća IKEA u Beogradu je 400. po redu globalno gledano, a do 2025. godine otvorićemo ukupno 13 robnih kuća u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Rumuniji. Nastavićemo da uvodimo punjače u svaku novu robnu kuću koju izgradimo. Nadamo se da ćemo izgradnjom ove infrastrukture privući i pažnju zakonodavca da učini ovu tehnologiju dostupnijom što većem broju ljudi.

Foto: EP

EP: IKEA se u svakom smislu trudi da bude energetski efikasna i odgovorna prema prirodi, pa ste tako na krovu tržnog centra postavili solarne panele.

Jovana Mehandžić Đurđić: IKEA sledi vrednosti i koncept osnivača Ingvara Kamprada koji je odrastao u Smaland oblasti u Švedskoj. Smaland predelom dominiraju stenoviti pejzaži, a stanovnici imaju reputaciju inventivnih ljudi jer sve sirovine koriste na promišljen način i ne priznaju nesavršena rešenja. Taj duh, koji odiše i čvrstim uverenjem da nijedna metoda nije efikasnija od dobrog primera, ugrađen je i u kompaniju IKEA.

U tom smislu, robna kuća IKEA Beograd Istok koristiće sopstveno fotonaponsko postojenje, odnosno solarne panele, snage 340 kWp, i na tome smo sarađivali „Strabag”-om kao i sa domaćim dobavljačem „MT-Komex”-om. Efikasnost panela je 15,4 odsto, i verujemo da će nam upotreba sunčeve energije doneti značajne uštede pri dnevnom poslovanju.

Foto: EP

EP: Da li će deo proizvedene struje za punjače upravo dolaziti iz OIE? Da li ćete višak proizvedene struje prodavati ili je to samo za vaše potrebe?

Jovana Mehandžić Đurđić: Generalno govoreći, solarna elektrana napaja deo potrošnje električne energije koji je između 10 i 20 odsto, u zavisnosti od doba godine i količine sunčeve energije. Elektropunjači svakako su deo tog sistema. Tenderska procedura je sa naše strane još u toku, tako da će odgovor na ovo pitanje biti poznat uskoro.

EP: Da li IKEA u svom voznom parku ima ekoloških vozila, kao što su električna ili hibridna?

Jovana Mehandžić Đurđić: Interna politika i stremljenje kompanije IKEA je da sve manje koristimo tradicionalno gorivo. Podržavamo korišćenje naprednih biogoriva jer se ovaj resurs dobija iz otpada, a u sledećoj fazi ćemo se okrenuti električnoj energiji dobijenoj iz zelenih, odnosno obnovljivih izvora energije. IKEA aktivno promoviše i ohrabruje svoje zaposlene i kupce da koriste održivije vidove prevoza, a na globalnom nivou blisko sarađujemo sa svojim lancem dobavljača i partnerima iz industrije da bi zajedno radili na inovacijama, idejama i testiranju rešenja u domenu transporta i smanjivanja karbonskog otiska.

Priredila: Nevena Đukić

IKEA je deo „Inicijative za bolji pamuk“ (Better Cotton Initiative), a to znači da je drvo koje koriste u proizvodnji sertifikovano i da mu se zna poreklo. Cilj je da do 2020. godine 100 odsto drveta koje koriste, kao i papira i kartona, dolazi iz održivijih i odgovornijih izvora energije. Danas je IKEA jedan od najvećih korisnika drveta kupljenog u maloprodaji i sa sertifikatom FSC (garancija da drvo do krajnjeg korisnika dolazi strogo praćenim lancem – od šume preko obrade do proizvodnje). IKEA takođe vodi naročito brigu o tome da se tokom procesa proizvodnje (npr. prilikom proizvodnje pamuka i bojenja tekstila) kao i u operativnom poslovanju smanji potrošnja vode. Do 2020. godine IKEA je zacrtala da proizvedu onoliko energije koliko ukupno potroše, a po svemu sudeći na dobrom su putu da to i ostvare, ne samo pomoću solarnih elektrana postavljenihna krovu, već i dobijanjem energije iz vetroparkova koje IKEA poseduje širom sveta. Takođe, oni uvode brojne inovacije i na planu cirkularne ekonomije, što podrazumeva pretvaranja otpada u resurse kao i produžavanje životnog veka proizvoda.

Intervju sa Jovanom Mehandžić Đurđić prvobitno je objavljen u osmom broju biltena Energetskog portala, pod nazivom EKO-MOBILNOST.

Rekonstrukcija Spomen parka “Brdo mira” u Gornjem Milanovcu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U Gornjem Milanovcu se izvode radovi na rekonstrukciji Spomen parka “Brdo mira” – izgradnju trim staza, kao i rekreativnih objekata duž njih (teretana na otvorenom), izgradnju letnje učionice – amfiteatra na otvorenom za održavanje časova u prirodi.

Predviđeni su i adekvatni prateći sadržaji poput rekonstrukcije javne rasvete, ograđivanja i obezbeđenja parka, postavljanje urbanog mobilijara, info-panoa sa mapama i info tabli sa informacijama o spomeničkim celinama i biljnim vrstama, suvenirnica, uređenje parkinga, instalacije za zalivanje i sanitarni čvor.

Radovi na rekonstrukciji Spomen parka „Brdo mira“ počeli su 28. novembra, a trebalo bi da budu završeni do 23. aprila iduće godine i Dana opštine Gornji Milanovac.

Sredstva u vrednosti od preko 46 miliona dinara su opredeljena na osnovu Javnog poziva – Gradimo zajedno, a Ministarstvo privrede Republike Srbije podržalo je projekat rekonstrukcije Spomen parka “Brdo mira” u visini od 50 odsto od procenjene vrednosti radova.

Milisav Pajević

Na Zlatiboru predstavljen Program Grantova za izgradnju kapaciteta civilnog društva

Foto: ALTER
Foto: ALTER

U okviru Projekta “ALTER – Aktivne Lokalne Teritorije za Ekonomski Razvoj ruralnih područja” na Zlatiboru je za predstavnike medija i udruženja predstavljen Program grantova za izgradnju kapaciteta civilnog društva.

Aktivnosti u okviru ovog programa imaju za cilј: unapređenje nacionalnog dijaloga o LEADER-u i CLLD-u (Lokalni razvoj vođen od zajednice) sa nacionalnim vlastima i predstavnicima civilnog društva, unapređenje lokalnog dijaloga o LEADER-u i CLLD između nacionalnih vlasti, lokalnih vlasti i civilnog društva, sa cilјem promovisanja razumevanja LEADER-a i CLLD-a u lokalnim zajednicama u zemlјama zapadnog Balkana i Turskoj i podrška lokalnih ili subregionalnih inicijativa za kreiranje lokalnih akcionih grupa ili lokalnih partnerstava.

Grantovi de biti dodelјeni najmanje za 14 organizacija, tako da će svaki kandidat biti evaluiran na nacionalnom i međunarodnom nivou u Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj.

U svakoj od pomenutih zemalјa biće dodelјena najmanje dva granta. Organizacije registrovane u slededih sedam zemalјa će imati pravo na finansijsku podršku: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska.

Podobne organizacije mogu biti bilo koja od organizacija civilnog društva, pravno lice, neprofitna organizacija, organizacija civilnog društva ili reprezentativna mreža OCD koje rade na jednoj ili više tematskih oblasti od značaja za ovaj Poziv za podnošenje predloga projekata.

Podnosioci zahteva treba da budu aktivni, verifikovani rešenjem iz nacionalnog registra, maksimalni godišnji budžet u poslednje dve godine je jednak ili manji od 17.000 evra po kandidatu i svakom partneru u partnerstvu, imaju glavno polјe rada u ruralnom razvoju sa iskustvom u održivom razvoju i/ili rade na jednoj ili više tematskih oblasti od značaja za ovaj poziv (potvrđeno Statutom i spiskom i sažetkom prethodnih projekata i aktivnosti).

Projekti kojima budu dodelјeni grantovi moraju se realizovati u periodu od 1. februara do 31. oktobra 2018. godine. Aplikacije i svi prateći dokumenti za ovaj poziv moraju biti poslati na altergranting@gmail.com najkasnije do 17. decembra ove godine do 23.59.

Za više informacija posetite sajt www.balkan-noborder.com.

Milisav Pajević

U Adorjanu kod Kanjiže obavlja se rekonstrukcija vodovodne mreže

Foto: Bárdos Veronika Győr
Foto: Bárdos Veronika Győr

U Adorjanu kod Kanjiže je pri kraju rekonstrukcija vodovodne mreže.

Stare dotrajale azbestno-cementne cevi zamenjuju se polietilenskim. U završnoj fazi radova vodovodna mreža se obnavlja u dužini od 2,5 kilometra.

Radove izvodi preduzeće „Potiski vodovodi“ iz Horgoša, koje će dovesti u red bunar na izvorištu vodovoda koji je u Adorjanu u kritičnom stanju zbog toga što ne postoji rezervni bunar.

Treća ujedno i završna faza obnove vodovoda vredna je 7,5 miliona dinara, a ukupno je za rekonstrukciju vodovodne mreže uloženo oko 20 miliona dinara.

Sredstva su obezbedili Opština Kanjiža i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Milisav Pajević

Solin dobio stanicu za punjenje električnih vozila

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

HEP je otvorio ELEN punionicu za električna vozila u Solinu, koja je smeštena na parkingu kod dvorane Osnovne škole Kraljice Jelene.

Stanica je postavljena na osnovu Sporazuma o saradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila, gde je Grad Solin dao pravo korišćenja za parking mesta, a HEP nabavio, ugradio i pustio u pogon stanicu za punjenje električnih vozila uz tehničku podršku Elektrodalmacije Split. Na stanici je moguće istovremeno punjenje dva vozila, sa načinom punjenja AC mode3 type2, uz vreme punjenja od jednog do četiri sata, zavisno od stanja baterije vozila i vrsti pretvarača u samom vozilu. Punjenje na ELEN stanicama je trenutno besplatno, ali je moguće samo uz RFID identifikacionu karticu.

HEP je do sada u Hrvatskoj postavio i pustio u pogon oko 50 javnih ELEN stanica, a u idućih nekoliko godina planira izgraditi mrežu ELEN stanica na području cele Hrvatske i uspostaviti sistem njihovog daljinskog upravljanja i nadzora.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Stručni skup o vodi i sanitaciji održan u Kragujevcu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Kragujevcu je od 6. do 7. decembra 2017. godine održan stručni skup Samoprocena stanja jednakog pristupa vodi i sanitaciji u Srbiji.

Skup je imao za cilj da uputi poruku donosiocima odluka na nacionalnom i lokalnom nivou, civilnom društvu i organizacijama privatnog sektora u vezi sa ulogom koju imaju i aktivnostima koje treba da sprovedu u postizanju pravičnog pristupa u sektoru voda.

Rad o finansijskoj pristupačnosti vodi i sanitaciji koji je prezentovan na ovom skupu možete preuzeti na sledećem linku.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Saglasnost na sporazume o korišćenju prekograničnih kapaciteta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije je na sednici 8. decembra dao saglasnost na Sporazume između operatora prenosnog sistema Republike Srbije EMS AD i operatora prenosnih sistema Rumunije (Transelektrika), Makedonije (MEPSO), Mađarske (MAVIR), Bugarske, (EAD), Bosne i Hercegovine (NOSBIH) i Hrvatske (HOPS) o postupku i načinu raspodele prava korišćenja prekograničnih kapaciteta i pristupu prekograničnim prenosnim kapacitetima za 2018. godinu.

Organizovanjem zajedničkih aukcija, omogućava se efikasnije korišćenje prekograničnih kapaciteta, u skladu sa evropskim uredbama. Primenom ovih sporazuma se daju veće mogućnosti korisnicima sistema i unapređuju uslovi za razvoj tržišta električne energije u jugoistočnoj Evropi i njegovu integraciju u evropsko tržište.

Na istoj sednici, Savet Agencije za energetiku Republike Srbije je dao saglasnost na Pravila za raspodelu prekograničnih prenosnih kapaciteta na granicama regulacione oblasti JP EMS, koja će se primenjivati na granicama sa operatorima susednih sistema sa kojima nisu potpisani sporazumi o zajedničkim aukcijama.

izvor: aers.rs

Sandra Jovićević

Anketa u Vrbasu na temu uloge pojedinca u adaptaciji na klimatske promene

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Pixabay

Volonteri Ekološkog pokreta Vrbasa, članovi “zelenog tima” Gimnazije “Žarko Zrenjanin” i SSŠ “4. juli”, sproveli u centru Vrbasa anketu na temu uloge pojedinca u adaptaciji na klimatske promene.

Anketirano je stotinak građana Vrbasa sa svrhom otkrivanja njihove svesti o klimatskim promenama u njihovom ambijentu i spremnosti da daju lični doprinos pozitivnim uticajima i adaptaciji.

Analizom dobijenih rezultata utvrđeno je da građani Vrbasa imaju poprilično zrelo razmišljanje o ovom globalnom fenomenu i njegovom mogućem uticaju na lične živote.

Anketa je ukazala na gotovo jedinstven stav građana Vrbasa da izmena klime može uticati na proizvodnju hrane, da razbacivanje i nepravilno odlaganje otpada ima takođe negativan uticaj, te da je, uz one emisije iz saobraćaja, fabričkih, kućnih i gradskih dimnjaka, puno toga na čoveku.

Sprovedena anketa je deo kampanje Ekološkog pokreta Vrbasa koju podržava Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Milisav Pajević

U toku One Planet Summit u Parizu

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Pixabay

U Parizu je 11. decembra 2017. godine počeo One Planet Summit.

Glavni fokus samita biće na poboljšanju efikasnosti napora za smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte i pronalasku rešenja za prilagođavanje postojećih sistema.

Ministarski deo se odvija u formi 4 panela koji se održavaju 12. decembra, a teme panela su: Kako povećati finansiranja za klimatske akcije, Greening finansiranje održive privrede, Ubrzavanje akcija na lokalnom i regionalnom nivou u svrhu klime i Jačanje politika za ekološku i sveobuhvatnu tranziciju.

Na samitu učestvuje i predsednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

izvor: mzoip.hr