Home Blog Page 1162

ABB automatizovani brzi punjači za električne gradske autobuse

Foto: ABB
Foto: ABB

Sa povećanjem nivoa zagađenja vazduha i jačim nastojanjem zajednice da ima ekološki prihvatljiv i čist prevoz, električni gradski autobusi jesu idealna šansa za poboljšanje života u gradovima. Istovremeno se postiže smanjenje operativnih troškova. ABB automatizovani sistem brzog punjenja rešava ključne probleme za masovnu primenu kao i naglo smanjenje emisije štetnih gasova. Dugo vreme punjenja autobusa i kratki radijus kretanja pripadaju prošlosti.
ABB automatizovani sistem brzog punjenja omogućava nultu emisiju CO2 u javnom gradskom prevozu gradova i kretanje gradskog autobusa neprekidno 24 sata, 7 dana u nedelji.
Sa automatskim povezivanjem na krov autobusa i tipičnim vremenom punjenja od 4-6 minuta, sistem se lako može integrisati u postojeće autobuske linije postavljanjem brzih punjača na krajnjim tačkama – terminusima, depoima ili stanicama na trasi linije. Modularan dizajn omogućava snagu punjenja od 150 kW, 300 kW ili 450 kW u samo nekoliko minuta, što gradskom autobusu daje dovoljno energije da u toku dana konstantno prelazi definisanu trasu.

Praktično rešenje zasnovano na međunarodnim industrijskim standardima

ABB automatski sistem za punjenje je zasnovan na međunarodnom standardu IEC 61851-23 za brzo punjenje električnih vozila. To znači da je projektovan u skladu sa elektrotehničkim propisima i da obezbeđuje odgovarajuću sigurnost sistema na lokaciji, a sistemska arhitektura i princip rada su podržani od strane šire zajednice iz oblasti autoindustrije. Robusna automatizovana veza zasniva se na pantografu. To je dokazani opšteprihvaćeni sistem koji se koristi najčešće kod vozova, tramvaja i u metrou, ali u ovom slučaju montiran je na moderan infrastrukturni stub. Kada autobus dođe na punjenje ispod pantografa, uspostavlja se bežična veza autobus-punjač i pantograf se automatski spušta. Pošto se izvrše svi bezbednosni postupci i provere, sistem će obezbediti da se autobus brzo dopuni.

Foto: ABB

ABB automatizovani

sistem brzog punjenja

omogućava nultu emisiju CO2 u javnom

gradskom prevozu gradova

i kretanju gradskog

autobusa neprekidno

24 sata, 7 dana u nedelji 

Jednostavan isplativ interfejs radi sa bilo kojim električnim autobusom

ABB punjači su kompatibilni sa otvorenim interfejs „OppCharge” protokolom, što znači da i autobusi drugih proizvođača mogu koristiti punjače, pod uslovom da imaju ispravan kontakt na krovu. Obrnuta pantograf veza omogućava korišćenje isplativog i lakog kontakta na krovu autobusa, koji se sastoji od 4 jednostavna kontakta težine od oko 10 kilograma. Ovo omogućava proizvođačima električnih autobusa smanjenje težine vozila, poboljšanje energetske efikasnosti i nižu cenu električnog autobusa. Atraktivnost i efektnost ovakvog ABB rešenja za brzo punjenje je potvrđena od strane proizvođača električnih autobusa. U julu 2014. godine, ABB je potpisao ugovor o saradnji sa kompanijom Volvo Autobusi i zajedničkom nastupu na tržištu brzog punjenja autobusa.

Povezivanje i daljinsko upravljanje

Visoka raspoloživost i brz odziv usluge ključni su za punjenje električnih autobusa na visoko frekventnim autobuskim linijama. Automatski brzi punjač se nudi zajedno sa ABB paketom funkcija za povezivanje, uključuju i daljinsku dijagnostiku, daljinsko upravljanje i bežično nadogradiv softver. Sa više od 3.000 veb-povezanih DC brzih punjača, instaliranih na globalnom nivou, ABB je dokazao da karakteristike softverskog paketa za povezivanje omogućuju vrhunsku raspoloživost i brz odziv usluge, bilo gde u svetu.

ABB će napajati 101 električni autobus u Belgiji upotrebom otvorenog „OppCharge” protokola

Kompanija ABB je dobila porudžbinu za još 12 sistema za punjenje od kompanije Volvo Autobusi, što će zajedno činiti najveću pojedinačnu flotu električnih autobusa i sistem punjenja u Evropi. Projekat obuhvata instalaciju ukupno 15 ABB punjača do 2018. godine u mestu Šarlero u Belgiji, za napajanje 101 Volvo električno-hibridnog autobusa u Valona sistemu javnog transporta u okviru TEC Grupe. Ugovor je zaključen po sistemu „ključ u ruke” i uključuje kompletnu opremu, od punjača, transformatorskih stanica, elektro postrojenja, ostale opreme, montaže i radova do ugovora o servisu.

U januaru, ABB je promovisao prva dva „Opp- Charge” punjača za 7 elektro-hibridnih autobusa u zoni nulte emisije izduvnih gasova u gradu Namiru. Punjači će puniti vozila snagom od 150 kW za 3–6 minuta na terminusima linija.

ABB omogućava povezivanje sistema, daljinsko praćenje, nadogradnju softvera, dijagnostiku i upravljanje, što direktno omogućava brzu uslugu i pouzdanost sistema. Sa više od 5.000 instaliranih punjača širom sveta koji su povezani putem interneta, ABB-ova rešenja pružaju najkraće vreme odziva i reagovanja.

Električno-hibridni autobus Volvo 7900 je gotovo bešuman i ne emituje štetne izduvne gasove na gotovo 70 odsto svoje linijske rute na kojoj prevozi putnike. Baterije se pune za 3-4 minuta. Potrošnja energije je 60 odsto manja nego kod klasičnog autobusa na dizel gorivo istih prevoznih karakteristika. Volvo električno-hibridni autobusi već su u upotrebi u gradovima Geteborgu, Stokholmu, Hamburgu, Luksemburgu i Namiru.

Foto: ABB

Za više informacija kontaktirajte ABB u Srbiji:

ABB d.o.o.
Bulevar Peka Dapčevića 13, 11000 Beograd, Srbija Tel: +381(0)11 3094 300, 3954 866 predrag.vucinic@rs.abb.com
www.abb.rs
www.abb.com/evcharging

 

Ovaj sadržaj je prvobitno objavljen u magazinu Energetskog portala pod nazivom EKO-ZDRAVLJE, novembra 2017. godine.

Stigle REHAU cevi za Projekat zagrevanja javnih ustanova na daljinsko grejanje sa bušotine BB1 u Bogatiću

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Plastične predizolovane cevi za razvod tople vode, nemačke kompanije REHAU, stigle su 15. januara u Bogatić a Projekat zagrevanja javnih ustanova na daljinsko grejanje sa bušotine BB1 u Bogatiću bi uskoro trebalo da uđe u fazu finalne realizacije.

Ugovor o izgradnji sistema potpisan je krajem prošle godine, oprema je dopremljena, pa bi narednog leta poslovi trebalo da budu završeni.

– Ostalo je da Skupština opštine Bogatić usvoji reviziju planskog dokumenta, odnosno plan generalne regulacije za naseljeno mesto Bogatić, da dobijemo potrebne građevinske dozvole i već završetkom grejne sezone može da počne opremanje podstanica. Samo izvođenje na terenu počeće čim vremenski uslovi dozvole“, rekao je predsednik Opštine Bogatić, Nenad Beserovac.

Troškovi izgradnje toplovodne mreže iznose oko 120 miliona dinara, od čega se 75 odsto finansira iz kredita, a ostatak iz budžeta opštine Bogatić.

U Bogatiću se radi otvoreni prstenasti sistem sa podstanicama a sedam javnih ustanova u opštini Bogatić biće obuhvaćeno ovim sistemom grejanja, počevši od Predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, zatim zgrade Opštine i Suda i Policijske stanice i Javno komunalnog preduzeća.

NOVO Geotermalna energija: koliko je ima i kako je iskoristiti

Energija će se dobijati iz geotermalnog bunara BB1, temperature vode 75 stepeni i izdašnosti 25 litara u sekundi.

Ovakvim sistemom grejanja ušteda na godišnjem nivou iznosiće između 12 i 18 miliona dinara, a nemerljiv je i značaj smanjenja zagađenja vazduha.

Radovi se izvode po projektu urađenom u saradnji sa stručnjacima Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Dejanom Milenićem i dr Anom Vranješ, autorom Studije za toplifikaciju.

Geotermalna istraživanja u Mačvi započeta su pre više od 35 godina, nakon čega je utvrđeno da hidrogeotermalni potencijal ove ravnice dostiže tri biliona kilovata električne energije, koji je do dana današnjeg ostao je gotovo neiskorišćen.

Milisav Pajević

Zelena pop kultura je hit u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zelena pop kultura odavno je hit u svetu, a postaje sve popularnija i u Crnoj Gori. Istraživanje koje je sproveo UNDP pokazuje da je 48 odsto posetilaca muzičkih festivala i koncerata spremno da kartu plati više kako bi smanjili svoj uticaj na životnu sredinu.

U Crnoj Gori, u porodici zelenih festivala za sada su City Groove, Southern Soul, Lake Fest i festival Dečja radost. Ove maniestacije fokusirane su na efikasno korišćenje energije i vode, smanjenje otpada, korišćenje hrane iz domaćeg uzgoja, angažovanje lokalnih dobavljača i lokalnih izvora, recikliranje otpada, upotrebu ekološkog kartona umesto plastike, a mogu pomoći da se podigne svest o očuvanju prirodnih resursa.

Kako se navodi u saopštenju UNDP-a, istraživanja pokazuju da više od 80 odsto posetilaca smatra da buka, otpad i saobraćaj imaju negativan uticaj, da je sve veća svest o doprinosu festivala emisijama ugljen-dioksida, da je 48 odsto gostiju festivala spremno da svoju kartu plati više za zeleniji događaj, kao i da 36 odsto kaže da je biti zeleni festival važno prilikom kupovine karte.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

U planu otvaranje Informaciono-edukativnog centra u oblasti zaštite životne sredine u Hrvatskoj

Foto: haop.hr
Foto: haop.hr

U Hrvatskoj je završen jednogodišnji projekat “Jačanje uloge Hrvatske agencije za okolinu i prirodu u informisanju i podizanju svesti javnosti u području zaštite životne sredine, klimatskih promena, zaštite prirode i biodiverziteta”, vredan 270.000 evra.

Na svečanosti povodom završetka pomenutog projekta istaknuto je kako je realizacija ovog projekta prva faza u uspostavljanju modernog i inovativnog Informaciono-edukativnog centra Diverterra u oblasti zaštite životne sredine, klimatskih promena, zaštite prirode i biodiverziteta. Time će HAOP osnažiti svoju ulogu u podizanju nivoa znanja i opšte informisanosti građana o stanju, ali i zaštiti životne sredine i prirode, a na jednom mestu će se objediniti sve pomenute teme. Iako će centar biti u Zagrebu, deo prezentacionog sistema će biti mobilan što će omogućiti edukatorima da program demonstriraju deci u celoj Hrvatskoj.

Diverterra će koristiti modernu informatičku tehnologiju kako bi edukacija bila privlačna i interaktivna, a do otvaranja ovog centra realizuje se mobilna izložba koja će deci približiti teme zaštite životne sredine i ekologije uz pomoć hologramskih sadržaja.

izvor: haop.hr

Sandra Jovićević

Povećava se tržište električnih vozila

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Svake godine se u svetu proda milion električnih vozila zahvaljujući vladinim podsticajnim programima, smanjenju troškova baterija i novim modelima vozila, koji su za sve širi spektar vozača.

Prema tome, švedska kompanija EV-Volumes, koja prati svetsko tržište električnih vozila, predviđa da će prodaja krajem 2018. godine skočiti na oko 5 miliona. Za sledeću godinu se najavljuju i novi modeli, a među njima se očekuje i nova generacija najviše prodavanog električnog vozila Nissan Leaf, kao i najvećeg modela, poput Jaguar iPace.

Drugi najveći proizvođač vozila Toyota, do 2020. godine će izbaciti na tržište 10 novih modela električnih vozila, a do 2025. godine prestaće proizvoditi vozila na benzin i dizel. Toyota tako planira do 2030. godišnje prodavati i do milion električnih vozila. Njegov konkurent BMW također planira do 2025. godine ponuditi na tržištu još 12 novih modela. Ove dve kompanije su takođe najavile planove za razvoj efikasnih baterija, koje bi trebale dodatno ubrzati rast prodaje električnih vozila.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Uspešna godina za EPS

Foto: eps.rs
Foto: eps.rs

Vršilac dužnosti direktora EPS-a Milorad Grčić izjavio je da je „Elektroprivreda Srbije“ završila 2017. godinu veoma uspešno. On je istakao da je u planu da se i u 2018. godini poveća proizvodnja uglja i električne energije i doprinese stabilnom rastu bruto domaćeg proizvoda Srbije.

Prema njegovim rečima, u odnosu na 2016. godinu proizvedeno je 4 odsto više uglja u Kolubari i Kostolcu uprkos veoma hladnoj i dugoj zimi i vrelom letu kada su takođe otežani proizvodnja i transport uglja. Krajem godine poboljšana je i proizvodnja u hidrosektoru. Završen je i remont agregata 1 u HE „Đerdap 1“, a u planu je da do 2023. odnosno 2025. godine imamo potpuno obnovljen đerdapski sistem hidroelektrana, otkrio je Grčić. On je dodao i da će uskoro biti pušten u rad obnovljen sistem u Zvorniku, kao i da je potpisan ugovor za vetropark u Kostolcu.

Naveo je i da je pokrenuta izgradnja novog bloka od 350 MW u Kostolcu, a da će ove godine početi radovi na odsumporavanju TENT A.

izvor: eps.rs

Sandra Jovićević

Australija “objavila rat” papagajima

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Obalni gradovi zapadne Australije objavili su rat jatima malih belih papagaja koje su nazvali “pernatim oružjem za masovno uništavanje” zbog šteta koje su nanele kljucajući sve od krovova do instalacija.

“Te opake male ptice izazvale su velike štete gradu i imovini”, kazao je gradonačelnik Džeraldtona, jednog od gradova koji su zatražili od saveznih vlasti da dozvole smanjivanje broja tih ptica. Međutim, i dalje nisu poznate mere kontrole ove vrste.

“Uništavaju krovove izazivajući prokišnjavanje, skidaju gumene izolacije s rubova prozora. Njihovi oštri kljunovi toliko su snažni da mogu da unište uličnu rasvetu i veštačku travu”, kaže Šejn Van Stajn.

Ptice su uništile oznake u gradu, oštetile bakrene instalacije, pa čak izazvale i kratke spojeve.

“To su pernata oružja za masovno uništavanje”, kaže Van Stajn.

Po rečima gradonačelnika, iz gradskog budžeta se već godinama izdvaja oko 300.000 dolara godišnje za popravak šteta na gradskoj infrastrukturi.

Jata belih ptica ugrožavaju poljoprivredne zasade i druge endemske malobrojnije ptice.

Procenjuje se da je samo u Džeraldtonu oko 10.000 tih ptica i da se ubrzano razmnožavaju.

Izvor: N1

Nemačka gradi “svemirski” staklenik na Antarktiku

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Naučnici iz Nemačkog svemirskog centra počeli su sa montažom naprednog staklenika na Antarktiku, koji bi trebalo da odgovori na pitanje- da li se u svemiru mogu uzgajati biljke i proizvoditi hrana?

Prvo seme će biti posijano krajem februara, a prve glavice zelene salate i radiča će se brati krajem marta, navodi ovaj centar.

Staklenik je na zaleđeni kontinent stigao brodom 3. januara. Specijalna vozila za sneg odvukla su ga do 20 kilometara udaljene stanice Neumayer III, u sklopu instituta Alfred Wegener.

Najvažnije je ono šta je unutra, povrće i biljke, koje će, veruju naučnici, u savremenom stakleniku rasti bez zemlje i dnevnog svetla.

“Postavićemo police, pumpe za hranjenje i specijalnu LED rasvetu za optimalno osvetljenje”, rekao je Daniel Šubert, direktor projekta Eden-ISS.

Reč je o projektu Evropske unije koji ima za cilj da uzgoji svežu hranu za istraživače svemira na dugim misijama na Mjesecu i Marsu.

Ova stanica je takođe važna jer će pružiti bitne informacije koje mogu biti od koristi kao adaptacija na nadolazeće nestašice hrane prouzrokovane globalnim zagrevanjem.

Izvor: aljazeera

NOVO Geotermalna energija: koliko je ima i kako je iskoristiti

Odgovor čitaocima EP – Koje su prednosti geotermalne energije

U proteklih par meseci dobili smo veliki broj imejlova sa pitanjima o primeni geotermalne energije. Očigledno je da sve više raste interesovanje naših čitalaca o ovoj temi i verujemo da bi naš uvodni tekst o prednostima i načinu korišćenja geotermalne energije mogao da pruži uvid u ovu temu svim posetiocima našeg sajta – a naročito onima koji geotermalne izvore povezuju uglavnom sa termalnim banjama i sportsko-rekreativnim centrima… A toplu vodu sa ovih izvora, pa čak i vodu niže temperature, moguće je koristiti na drugačiji, i svakako, znatno racionalniji i efikasniji način.

Kako iskoristiti geotermalna izvorišta

Geotermalna energija može imati široku upotrebu – od proizvodnje električne energije u elektranama preko toplifikacije naselja do grejanja staklenika i plastenika, ali i u proizvodnji papira, pasterizaciji mleka, bazenima, u procesu sušenja drveta, stočarstvu i u drugim industrijskim granama.

Prema procenama domaćih stručnjaka, ukupna količina toplote geotermalnih resursa u Srbiji gotovo je dvostruko veća od toplote koja bi se generisala iz domaćih rezervi uglja. Međutim, ovaj potencijal jedva da je iskorišćen, ukoliko izuzmemo upotrebu tople vode sa geotermalnim izvora u terapeutske svrhe u domaćim banjama i rehabilitacionim centrima.

I dok su naša opšta saznanja o ovoj vrsti energije ograničena na eksploataciju tople vode, stručnjaci skreću pažnju na podjednaku, ili čak veću, mogućnost korišćenja geotermalnih izvora sa vodom niske temperature uz primenu toplotnih pumpi. To znači da energiju uskladištenu u unutrašnjosti Zemlje, bilo u vodi i gasovima, ili pak u čvrstim stenama čija toplota je tek odnedavno našla primenu, možemo iskoristiti za zagrevanje i hlađenje kuća i poslovnih prostorija pomoću tzv. otvorenog sistema, direktnim korišćenjem geotermalne vode ili posredno primenom toplotnih pumpi.

U čemu su najveće prednosti geotermalnih resursa

Energija sa ovog obnovljivog izvora je čista i bezbedna za okolinu, a gotovo ju je nemoguće iscrpeti. Što više koristimo obnovljive izvore energije, manje upotrebljavamo fosilna goriva, pa tako primenom geotermalne energije smanjujemo i emisiju gasova sa efektom staklene bašte. Velika prednost ogleda se i u tome što rad geotermalnog postrojenja ne zavisi od vremenskih uslova, sezone ni doba dana, nasuprot solarnim ili vetro elektranama.

Šta je sa proizvodnjom električne energije iz geotermalnih izvora

Geotermalne elektrane odavno nisu retkost. Daćemo jedan primer  – na Islandu i u Salvadoru 25 odsto ukupne električne energije dobija se iz geotermalnih izvora, kako prirodnih tako i veštačkih.

Ako već u mislima upoređujete uobičajenu sliku islandskih gejzira gde mlazevi vrele vode divlje kuljaju uvis i pitome srpske pejzaže sa mirnim potocima i rekama, trebalo bi da znate da u Srbiji postoji čak 360 izvorišta termalnih i termomineralnih voda čija se temperatura kreće u rasponu od 14 do 98 stepeni Celzijusa.

Naša zemlja ističe se velikim hidrogeološkim i geotermalnim resursima sa toplotom koja je značajno veća u odnosu na evropski prosek. Sasvim je druga stvar da li smo ih dovoljno i na pravi način iskoristili.

Šta je važno znati možete pročitati OVDE.

(Tamara Zjačić)

Vlada Republike Srpske podržava projekat energetske efikasnosti u Sokolcu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Vlada Republike Srpske sufinansiraće projekat Zeleni ekonomski razvoj za Osnovnu školu Sokolac ukupne vrednosti 321.000 KM, rekao je Srni načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica.

Bjelica je naveo da je ovo dogovoreno sa predstavnicima Vlade Srpske u Istočnom Sarajevu, kao i da je Zeleni ekonomski razvoj projekat opštine Sokolac koji je dobio prioritet od donatora u avgustu prošle godine. Sredstva za realizaciju ovog projekta vrednog 321.000 KM obezbediće najvećim delom Vlada Republike Srpske i opština Sokolac, a deo od 95.000 KM sufinansiraće Razvojni program Ujedinjenih nacija UNDP rekao je Bjelica.

Projekat povećanja energetske efikasnosti Zeleni ekonomski razvoj sprovodi UNDP u saradnji sa Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i Fondom za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti Republike Srpske. Projekat podrazumeva izvođenje radova na povećanju energetske efikasnosti objekta Osnovne škole Sokolac za koju se godinama izdvajaju značajna sredstva za zagrevanje prostorija u kojima se odvija nastava.

izvor: glassrpske.com

Sandra Jovićević

U toku rekonstrukcija vodovodne mreže u Podgorici

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Podgorici su u toku radovi na rekonstrukciji postojeće vodovodne mreže na području opštine Golubovci – naselje Mahala, čija je ugovorena vrednost 127.469,93 evra.

U narednom periodu planirana je rekonstrukcija i izgradnja nove sekundarne vodovodne mreže za naselje Mahala, II faza, procenjene vrednosti 100.000 evra, a radovi će se finansirati iz Budžeta Glavnog grada i sredstava preduzeća Vodovod i kanalizacija Podgorice.

Kako je navedeno, u 2017. godini na teritoriji opštine Golubovci završeni su radovi na izvođenju vodovoda na teritoriji opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci, naselje Bijelo Polje, kao i radovi na izradi vodovodne mreže u naselju Mahala i Goričani.

izvor: podgorica.me

Sandra Jovićević

Potpisan ugovor za projekat reciklažnog dvorišta u Zlatar Bistrici

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministar zaštite životne sredine i energetike Hrvatske Tomislav Ćorić boravio je u Krapini gde se sastao sa predstavnicima Krapinsko-zagorske županije i jedinica lokalne samouprave s tog područja na temu upravljanja otpadom. Ovom prilikom, ministar Ćorić je sa načelnikom Opštine Zlatar Bistrica Žarkom Miholićem potpisao ugovor o dodeli bespovratnih EU sredstava za projekat izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta u Zlatar Bistrici.

Ukupna vrednost projekta je 2.054.508 kuna, a od čega EU sufinansiranje iznosi 1.712.168 kuna, odnosno 85 odsto prihvatljivih troškova projekta. Projekat uključuje izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta na području Opštine Zlatar Bistrica zajedno sa sprovođenjem informativnih i edukativnih aktivnosti u cilju doprinosa povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalište.

Ministar je istakao da je ovo sedmo po redu reciklažno dvorište na području Krapinsko-zagorske županije za koje su osigurana bespovratna EU sredstva. Na području Krapinsko-zagorske županije do sada su već potpisani ugovori o sufinansiranju za reciklažna dvorišta u gradovima Pregrada i Klanjec, opštinama Krapinske toplice, Stubičke Toplice, Hum na Sutli i Konjščina.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Pušten u rad prečistač otpadnih voda u zrenjaninskoj fabrici

Foto: zrenjanin.rs
Foto: zrenjanin.rs

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović pustio je u rad postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda nastalih u proizvodnom procesu fabrike “Dafar” u Zrenjaninu.

On je istakao da je ova investicija pomognuta od strane Pokrajinske vlade u iznosu od 36 miliona dinara, a najavio je i nova ulaganja u komunalnu infrastrukturu Zrenjanina.

Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić naveo je da će ovaj prečistač poslužiti kao model za centralni prečistač otpadnih voda u Zrenjaninu.

izvor: zrenjanin.rs

Sandra Jovićević

Zaštita životne sredine zajednički interes Srbije i Grčke

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sastao se sa ambasadorom Republike Grčke u Republici Srbiji Eliasom Eliadisom. U prijateljskom razgovoru razmatrana su aktuelna pitanja, razmenjena iskustva i konstatovane velike mogućnosti za unapređenje saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Siguran sam da bi odlične političke odnose, koji postoje između dve države, trebalo da prate i odlični odnosi i u ostalim oblastima, a ja garantujem da će tako biti u oblasti zaštite životne sredine, rekao je Trivan. Srbija i Grčka su suštinski faktori razvoja i stabilnosti Balkana, i postoji mogućnost razvijanja saradnje na svim poljima naglasio je ministar. Jačanje regionalne saradnje u borbi protiv klimatskih promena, moguće zajedničke akcije na povećanju površine pod šumama u regionu, samo su neke od mogućnosti koje su u zajedničkom interesu obe zemlje. Zaštita životne sredine sadrži i razvojne kapacitete, a podrška privatnoj inicijativi i investicijama u ovoj oblasti, doprineće razvoju „zelene ekonomije“ u regionu, sveukupnom napretku i kvalitetnijem životu ljudi, istakao je.

Životna sredina prožima sve pore života i ekonomije istakao je ambasador, nakon što je pohvalio osnivanje posebnog ministarstva za poslove zaštite životne sredine u Srbiji.

Na zajedničkom sastanku dogovorene su dalje aktivnosti na jačanju saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, a posebno u cilju pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Povećana proizvodnja energije u NE Krško u decembru prošle godine

Foto: NEK
Foto: NEK

NE Krško je u decembru 2017. godine proizvela 543076,3 MWh bruto električne energije na izlasku generatora, odnosno 516231 MWh neto električne energije.

U tom je mesecu proizvodnja bila za 1,22 odsto iznad planirane (510000 MWh). Faktor raspoloživosti bio je 100-postotni, kao i faktor iskorišćenja. Elektrana je radila unutar ograničenja tehničkih specifikacija. Svi su sigurnosni sistemi bili operativni. U decembru se reka Sava zagrevala zbog rada NEK prosečno za 0,8 ºC, a najviše za 2 ºC od dozvoljena 3 ºC. Najveća ukupna dopusna godišnja radioaktivnost u tekućim ispustima iznosi 45 TBq. Od toga je udeo za tritij iznosio 9,36 odsto, a ukupni godišnji udeo do kraja decembra 19,2 odsto.

Za ostale radionuklide, čija je dopusna godišnja radioaktivnost 100 GBq, udeo u proteklom mesecu iznosio je 0,00065 odsto, a godišnje 0,00682 odsto. Celogodišnji uticaj na stanovništvo zbog ispuštanja radioaktivnih materija ograničen je godišnjom dozom od 50 μSv za pojedinca iz kritične skupine stanovništva. Ocenjeni uticaj u decembru iznosio je 0,10 odsto i 2,02 odsto godišnje doze od dopusne doze na udaljenosti od 500 m. U tom je mesecu uskladišteno 22 paketa (5,898 m3) nisko i srednje radioaktivnog otpada.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Potpisan 551 ugovor o dodeli sredstava za energetsku efikasnost u Hrvatskoj

Foto: pks.rs
Foto: pks.rs

U okviru poziva Energetska obnova višestambenih zgrada dosad je potpisan 551 ugovor o dodeli bespovratnih sredstava iz Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Na poziv Ministarstva koji je bio otvoren u periodu od 17. oktobra 2016. godine do 31. januara 2017. godine, primljeno je 649 prijava od kojih kriterijume zadovoljava njih 596. Iznos ukupne investicije je preko milijardu kuna, a više od 560 miliona kuna čine bespovratna sredstva Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević