Home Blog Page 112

U Srbiji registrovano 2.526 divljih deponija u 2024. godini – najviše u seoskim sredinama

Foto-ilustracija: Unsplash (documerica)

Divlje i nesanitarne deponije predstavljaju jedan od najizraženijih ekoloških problema u Srbiji, ugrožavajući kvalitet vazduha, zemljišta i vode, a time i zdravlje stanovništva.

Naime, prema podacima iz izveštaja o stanju životne sredine u Republici Srbiji za 2023. godinu koji je objavila Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), u Srbiji je u maju 2024. godine registrovano čak 2.526 divljih deponija. Od ukupnog broja gradova i opština, šest jedinica lokalne samouprave su poslale izjavu da na svojoj teritoriji nisu imale nijednu divlju deponiju – Crna Trava, Tutin, Bajina Bašta, Sremski Karlovci, Čajetina, Bački Petrovac). U sedam jedinica lokalne samouprave prijavljena je samo po jedna divlja deponija – Ada, Aleksandrovac, Merošina, Opovo, Srbobran, Titel i Novi Pazar, dok šest JLS nisu dostavile nikakve podatke o divljim deponijama na svojim teritorijama – Koceljeva, Paraćin, Pirot, Golubac, Majdanpek i Mionica.

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Kako je dalje navedeno u izveštaju, divlje deponije najčešće se javljaju u seoskim sredinama koje nisu obuhvaćene redovnim prikupljanjem komunalnog otpada, kao i uz saobraćajnice gde se otpad najčešće kipuje iz kamiona.

Iako su lokalne samouprave u zakonskoj obavezi da uklanjaju divlje deponije, prema dostavljenim podacima čak 1.617 divljih deponija nije uopšte čišćeno tokom 2023. godine, dok je 848 divljih deponija čišćeno 1.713 puta.

Međutim, uprkos naporima nadležnih službi, na 803 očišćene divlje deponije nastavljeno je nelegalno odlaganje otpada što jasno ukazuje na nizak nivo svesti građana o opasnostima koje nose ove vrste deponija, jer se otpad odlaže nelegalno i nekontrolisano. Stoga je, pored čišćenja divljih deponija, neophodno obezbediti i postaviti posude, najčešće kontejnere različitih vrsta, za propisno odlaganje otpada kako divlje deponije ne bi iznova nastalaje. Još jedno moguće rešenje je i izgradnja malih reciklažnih centara na mestima nekadašnjih divljih deponija, gde će građani moći da odlože svoj otpad koji će naknadno biti sortiran i pripremljen za ponovno iskorišćenje, stoji u izveštaju.

Pročitajte još:

Pored divljih deponija, još jedan ekološki problem predstavljaju i nesanitarne deponije – mesta na kojima se, odlukom gradova i opština, odlaže komunalni otpad. Nesanitarne deponije, odnosno smetlišta, mogu imati značajan negativan uticaj na životnu sredinu zbog neadekvatnog odlaganja otpada; na ovim objektima se najčešće ne vodi evidencija primanja otpada, niti imaju čuvarsku službu, sisteme protivpožarne zaštite, kapiju i sistem za prečišćavanje procednih voda.

Nesanitarne deponije tako vrše direktan uticaj na vazduh, podzemne i površinske vode, zemljište i stvaranje buke. Osim što emituju sumporne okside, furane, prašinu, teške metale i druge zagađujuće materije, sa nesanitarnih deponija se nekontrolisano širi deponijski gas koji nastaje procesom razgradnje otpada, a koji sadrži 50 odsto metana.

Foto-ilustracija: Unsplash (Francois Le Nguyen)

Neadekvatno deponovanje otpada na nehigijenskim deponijama, pored vazduha, dovodi do zagađivanja zemljišta i podzemnih voda. Padavine koje se filtriraju kroz masu deponovanog otpada rastvaraju štetne materije, čime zagađuju zemljište i podzemne vode. Dodatni problem je i to što zagađivanje tla nema isključivo lokalni karakter, već dolazi do zagađivanja tla, podzemnih i površinskih voda na širem prostoru, a posredno i do ugrožavanja flore i faune u i na tlu. Pored toga, nesanitarne deponije emituju neprijatne mirise koji imaju značajan uticaj na kvalitet života u okolini deponija.

U skladu sa dostavljenim podacima, u Republici Srbiji je u 2023. godini registrovano 129 nesanitarnih deponija, pri čemu Pirot, Paraćin, Koceljeva i Golubac nisu dostavili nikakav podatak o nesanitarnim deponijama na svojim teritorijama. Čak 20 nesanitarnih deponija nalaze se u poplavnom području, što može imati značajan negativan efekat na površinske i podzemne vode.

Povodom zatvaranja i sanacije nesanitarne deponije na obodu Smedereva, Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, najavila je da su budžetom za 2025. godinu predviđena značajna sredstva za nastavak podrške realizaciji projekata zatvaranja i sanacije nesanitarnih deponija i u drugim lokalnim samoupravama u kojima za to ima uslova.

Energetski portal

Vujović: Nastavljamo sa subvencijama za električna vozila i u 2025. godini

Foto-ilustracija: Freepik

Ministarstvo zaštite životne sredine će i u 2025. godini, šestu godinu zaredom, nastaviti da subvencioniše kupovinu električnih vozila, kao jednu od mera za unapređenje kvaliteta vazduha.

Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, istakla je da je tokom prethodnih pet godina, uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine kupljeno oko 2.800 ekološki prihvatljivijih vozila.

Prema njenim rečima, subvencionisanje električnih automobila je važna mera za bolji kvalitet vazduha i zato će njeno sprovođenje biti nastavljeno i u ovoj godini.

„Dinamika je trenutno takva da očekujem da će Vlada Srbije do kraja januara usvojiti Uredbu o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila na električni pogon za 2025. godinu, kako bi već u februaru fizička i pravna lica mogla da podnesu zahteve i ostvare pravo na ovaj vid podrške države. Prošle godine smo za ovu namenu predvideli 170 miliona dinara, ali smo zbog velikog broja validnih pristiglih zahteva obezbedili i dodatna sredstva, i utrošili ukupno 205 miliona dinara. Ukoliko interesovanje i ove godine bude premašilo opredeljen iznos, potrudićemo se da obezbedimo dodatna sredstva”, rekla je Vujović.

Pročitajte još:

Ona je dodala da će i ove godine visina subvencije zavisiti od vrste električnog vozila i iznosiće od 250 do 5.000 evra. Na subvenciju države mogu da računaju i budući kupci električnog automobila „Panda” iz kragujevačke fabrike, a budući da je reč o putničkom vozilu, predviđen iznos podrške je 5.000 evra.

Nakon donošenja Uredbe za 2025. godinu koja će precizno definisati iznose i proceduru za ostvarivanje prava na subvenciju u ovoj godini, na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine biće objavljen obrazac sa podacima o neophodnoj dokumentaciji. Rok za podnošenje zahteva će, kao i prethodnih godina, biti  31. oktobar, kako bi se u tekućoj godini obradili svi pristigli zahtevi, navedeno je u saopštenju Ministarstva.

Energetski portal

U Nišavskoj oblasti najveća potrošnja i gubici vode u Srbiji, a najmanji broj priključenih na kanalizaciju i vodovod

Foto-ilustracija: Pixabay

Da najveću specifičnu potrošnju vode u domaćinstvu ima Nišavska oblast u kojem jedan korisnik potroši više od 200 litara u danu, dok je sa druge strane upravo Nišavska oblast na dnu u Srbiji po broju priključenog stanovništva na javnu kanalizaciju i vodovod, pokazuju podaci Izveštaja o stanju životne sredine koji je objavila Agencija za zaštitu životne sredine. Niš prednjači i po gubicima vode iz mreže, pa je tako ona bila 51 odsto, dok je prošle godine smanjena na oko 48 odsto.

I dok se korišćenje vodovoda i kanalizacije smatra osnovim životnim uslovima u savremenom svetu, a prečišćavanje otpadnih voda smatra jednim od osnova za zaštitu životne sredine, jug Srbije na začelju je po ovim pitanjima.

Tako je, prema Izveštaju o stanju životne sredine u Republici Srbiji za 2023. godinu, najmanji procenat priključenog stanovništva na vodovod u Nišavskoj oblasti – 47,3 odsto i Topličkoj oblasti -69,4 odsto.

Pročitajte još:

Slični su i podaci o procentu priključenog stanovništva na kanalizaciju – namanji je u Zapadnobačkoj (31,8 odsto) i Nišavskoj (31,1 odsto) oblasti, gde su stanovnici većinom priključeni na septičke jame. Ovo je pokazao i poslednji Popis stanovništva, prema kojem više od 40.000 domaćinstava na jugu Srbije nema kanalizaciju.

Prema podacima JKP Naissus, u Nišu je skoro 29.000 korisnika priključenih na kanalizaciju, dok je na vodovod priključeno 43.755 korisnika.

Sa druge strane, Nišavski okrug je ističe po potrošnji vode.

Najveću specifičnu potrošnju vode u domaćinstvu u 2021. godini imaju Niška oblast (247,6 litar/korisnik/dan) i Beogradska oblast (204,4 litar/korisnik/dan), a najmanju Severnobačka (111,5 litar/korisnik/dan) i Zaječarska oblast (106,6 litar/korisnik/dan) – piše u Izveštaju.

U Planu poslovanja za 2025. godinu niškog Vodovoda, jedna od stavki je upravo smanjenje potrošnje po stanovniku – kažu nastojaće da se ona svede na 150 litara po danu.

Na vrhu nepopularne liste Nišavska oblast je i po neprečišćenim opadnim vodama – naime, 100 odsto otpadnih voda se ne prečišćava u ovoj oblasti, a isti procenat je i u Topličkoj i Jablaničkoj oblasti.

Tekst u celosti pročitajte ovde.

Izvor: Južne vesti 

Meksiko najavio proizvodnju električnih automobila od samo 4.400 dolara

Foto: Vlada Meksika

Vlada Meksika donela je odluku da pokrene proizvodnju sopstvenih električnih automobila čija će cena varirati od 4.400 do 7.400 dolara, u zavosnosti od modela. Klaudija Šejnbaum Pardo, predsednica Meksika, predstavila je Oliniju, prvog proizvođača mini električnih vozila razvijenih u Meksiku, na nedavno održanoj konferenciji u Vladi.

Prema njenim rečima, ovi mali automobili omogućiće bezbedno, efikasno i održivo rešenje za gradsku mobilnost.

Kako je navela, u planu je proizvodnja tri tipa električnih mini vozila – jedan model namenjen je za potrebe lične mobilnosti, na primer, mladima koji vode decu u školu ili onima koji bi inače vozili motocikle. Drugi model dolazi kao alternativa za taksi motocikle, pružajući bezbednu, tihu i udobnu alternativu za korisnike, a niske operativne troškove za vozače. Najzad, treći model namenjen je distribuciji robe na kratkim relacijama kao održiv odgovor na rastuću potražnju za isporukom u onlajn trgovini i sve zastupljenijom dostavom namirnica.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Zamudio Noticias (@zamudionoticias)

Predsedica Meksika objasnila je da će ovi modeli, osim što će biti povoljni, moći da se pune na bilo kojoj utičnici čime će dodatno biti olakšana njihova svakodnevna upotreba. Cilj je da u različitim državama Meksika budu izgrađena regionalna montažna postrojenja, kao i da većina komponenti ovih električnih automobila bude meksičkog porekla.

„Ideja je da Vlada podrži Sekretarijat (Sekretarijat za nauku, humanističke nauke, tehnologiju i inovacije) da izradi ovaj dizajn a, kada je reč o sklapanju vozila, delovi mogu da se prave i sastavljaju na različitim mestima, što je jedan od ciljeva. Budući da putovanje automobilom od Sonore do Jukatana ima svoju cenu, to povećava i cenu vozila. Ako možemo da imamo montažnu kompaniju u Jukatanu i jednu u Sonori, to bi bilo veoma dobro jer nam omogućava da prodajemo vozila po nižoj ceni“, rekla je Šejnbaum Pardo.

Projekat će koordinirati Ministarstvo nauke, humanističkih nauka, tehnologije i inovacija, a razvijaće ga Nacionalni politehnički institut (IPN) i Nacionalni tehnološki institut Meksika (TecNM). Investicija u projekat će u 2025. godini iznositi oko 1.200.000 dolara.

„Za sada imamo radni tim; Oni su već napredovali. Čak će u dogledno vreme biti pozvane i privatne kompanije koje su već dugo posvećene proizvodnji elektromotora u Meksiku“, dodala je predsednica Meksika.

Pročitajte još:

Prekretnica u meksičkoj industriji

Rosaura Ruis Gutijeres, Sekretarka za nauku, humanističke nauke, tehnologiju i inovacije, rekla je da Olinija, što na astečkom jeziku znači kretanje, označava prekretnicu u meksičkoj industriji i naglašava saradnju između akademske zajednice, vlade i proizvodnog sektora u potrazi za tehnološkim suverenitetom i blagostanjem Meksika.

„Posredstvom Olinije nastojimo da ostvarimo uspešan transfer tehnologije iz akademskog i istraživačkog sektora za osnivanje kompanija, u ovom slučaju javno-privatnog partnerstva. To je jedan od načina na koji će se reflektovati model zajedničkog prosperiteta, jer će se deo ostvarenih prihoda izdvajati za nauku i obrazovanje“, istakla je Ruis Gutijeres.

Roberto Kapuano Trip, koordinator projekta Olinija, objasnio da će sva tri modela koristiti višenamensku modularnu platformu što znači da će šasija, motor, pogon i baterija biti razvijeni samo jednom, a toj platformi će biti dodate različite karoserije koje će im pružiti različite namene.

On je precizirao da će vozila biti nulte emisije, odnosno da ne emituju gasove staklene bašte, ne prave buku i imaju mnogo niže operativne troškove od vozila na benzin. U planu je da vozila budu opremljlena litijum-jonskim baterijama.

Milena Maglovski

Više od 220 miliona evra za program poboljšanja kvaliteta vazduha u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Dragan Tomić )

U saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u Hrvatskoj, najavljuje novi ciklus investicija u iznosu od 220 miliona evra, usmeren na poboljšanje kvaliteta vazduha širom Hrvatske. Iako je tokom prethodne decenije došlo do postepenog smanjenja zagađenja zahvaljujući usklađivanju propisa sa evropskim direktivama, kako se navodi na sajtu resornog ministarstva, poslednjih nedelja zabeležene su povećane koncentracije štetnih materija u vazduhu u određenim gradovima.

Glavni uzrok porasta koncentracije čestica (PM10 i PM2,5) jesu mala kućna ložišta na čvrsta goriva, potom i drumski saobraćaj. Kako je objašnjeno, u prilog svakako ne ide stabilno i hladno vreme bez vetra i padavina, jer se zagađujuće čestice duže zadržavaju pri tlu.

Ministarstvo planira da tokom 2025. godine, zajedno sa Državnim hidrometeorološkim zavodom, unapredi strateški okvir i pojača nadzor nad sprovođenjem mera za čistiji vazduh.

Pročitajte još:

U dvogodišnjem periodu od 2025. do 2026, resorno ministarstvo objavilo je različite vidove projekata koji će biti finansirani.

Reč je o sledećim projektima – kupovina vozila sa nultom emisijom za korisnike koji prelaze velike kilometraže (taksi službe, dostavna vozila), ukupne vrednosti 90 miliona evra, pri čemu će 45 miliona biti dodeljeno kao bespovratna sredstva, a ostatak obezbeđen kroz povoljne zajmove; potom energetska obnova porodičnih kuća građana izloženih riziku od energetskog siromaštva, u iznosu od 25 miliona evra; zamena starih kućnih kotlova, vredna 10 miliona evra; sufinansiranje ugradnje solarnih panela, u ukupnom iznosu od 10 miliona evra; modernizacija rashladnih sistema u distribucionim centrima i kod prevoznika smrznute robe, kako bi se eliminisali fluorirani gasovi, u vrednosti od 35 miliona evra; i na kraju – nabavka vozila na alternativna goriva i izgradnja električnih punjača, za šta je predviđeno 53 miliona evra.

U septembru 2023, Državni hidrometeorološki zavod priveo je kraju značajan projekat vredan 16,6 miliona evra, kojim su modernizovane postojeće i izgrađene nove merne stanice širom zemlje, kako bi se pratilo stanje.

Energetski portal

Sudar dva vremenska ekstrema u SAD

Foto-ilustracija: Freepik (freepik AI)

Iako Balkan karakteriše umerena klima, ne možemo da ne zapazimo da se posebno poslednjih godina suočavamo sa sve češćim i intenzivnijim vremenskim ekstremima. Duži sušni periodi presecani su obilnim padavinama koje su izazivale poplave, a početak januara obeležen je prolećnim temperaturama. Kada okrenemo globus i zavirimo na drugu stranu, u Sjedinjene Države, uočavamo još dramatičnije klimatske ekstremnosti koje se upravo dešavaju.

Na zapadnoj obali Sjedinjenih Država, u Los Anđelesu, u utorak ujutru izbio je požar, a za manje od 24 sata proširio se zahvatajući skoro 3.000 hektara u Pacifičkim Palisadama. Ovaj požar okarakterisan je kao najgori u južnoj Kaliforniji od 2011. godine. U ovom području je, kako su preneli svetski mediji, izbilo još tri požara, od kojih je jedan zahvatio više od 2.000 hektara. Ovakvim posledicama doprineli su snažni udari vetra koji su dostizali do 145 kilometara na čas. Zbog ovih okolnosti, pristup avionima i helihopterima za gašenje požara bio je vrlo otežan. Grad Pasadena izdao je i hitno upozorenje usled nesigurnosti pijaće vode, uz savet građanima da koriste samo flaširanu vodu za sve potrebe.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Krećući se prema istočnom delu Sjedinjenih Država, nailazi se na potpuno drugačiju sliku. Gotovo u istom vremenskom periodu, snažna zimska oluja pogodila je istočni deo, nanoseći mećave, obilne snežne padavine i vrlo niske temperature. Među pogođenim područjima nalaze se Kanzas, Misuri, Merilend, Virdžinija i druga.

Ekstremni vremenski uslovi doveli su do zatvaranja aerodroma, temperatura od skoro -20 stepeni Celzijusa, ugrožavanja oko 60 miliona ljudi i prekidima u snabdevanju strujom.

Neka područja proglasila su vanredno stanje, a meteorolozi upozoravaju da bi zimska oluja ove godine mogla da bude najteža u poslednjoj deceniji, najavljujući još jednu zimsku oluju koja bi mogla da donese još više snega od petka do subote. Koliko klimatske promene imaju izražen uticaj, potvrđuje i podatak da se i Teksas, u kojem su zime obično blage, našao pod upozorenjem.

Dok nas ovi događaji podsećaju na moć prirode i njenu nepredvidivost, istovremeno nas opominju na važnost delovanja u borbi protiv klimatskih promena i stvaranju budućnosti gde ekstremi neće biti pravilo, već izuzetak.

Katarina Vuinac

Češka ažurirala Nacionalni plan za klimu i energiju- fokus na OIE i nuklearnu energiju

Foto-ilustracija: Freepik (yanalya)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Krajem 2024. godine, Vlada Češke Republike je dala zeleno svetlo za ažuriranje Nacionalnog plana za klimu i energiju, inicijativu koju su zajednički razvili Ministarstvo industrije i trgovine i Ministarstvo zaštite životne sredine. Ažurirani plan usmeren je na moguće scenarije razvoja češkog energetskog sektora do 2030. godine, i stavlja naglasak na ispunjenje evropskih ciljeva, ali i sigurnosti snabdevanja.

Nakon izdate saglasnosti od strane Vlade, ažurirani Nacionalni plan predviđa znatno povećanje kapaciteta iz obnovljivih izvora energije i nuklearne energije, kako bi se ispunili klimatski ciljevi na najisplativiji način. U strategiji je naglašena uloga obnovljivih izvora energije (OIE) i nuklearne energije, uz to da gas ostaje bitan segment energetskog plana, kako se navodi i na sajtu Ministarstva industrije i trgovine.

Plan ističe da će udeo OIE u proizvodnji električne energije porasti sa 16,5 odsto u 2023. godini na 28 odsto do 2030. i dalje na 46 odsto do 2050. godine. Plan je da udeo nuklearne energije iznosi oko 44 odsto do 2030. godine, a sa završetkom novih reaktora očekuje se porast na 68 odsto do 2040. godine. Takođe, 28 odsto toplotne energije u Češkoj trenutno potiče iz obnovljivih izvora, sa planom da se ovaj udeo poveća na 40 odsto do 2030. i 74 odsto do 2050. godine.

Pročitajte još:

Plan detaljno opisuje ulogu prirodnog gasa kao prelaznog izvora energije, koji će zbog svoje stabilnosti i sposobnosti brze proizvodnje idealno dopunjavati manje predvidljivu proizvodnju iz obnovljivih izvora. Međutim, predviđa se da će gas postepeno skoro u potpunosti nestati iz energetskog miksa, tako što će biti zamenjen obnovljivim i niskoemisionim gasovima, uključujući vodonik.

Cilj ažuriranog plana je smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto do 2030. godine, kroz razvoj OIE, poboljšanje skladištenja i fleksibilnosti sistema, uštede energije, kao i postepeno ukidanje fosilne energije, uključujući i potpuno ukidanje rudarenja i sagorevanja uglja do 2033. godine. Predviđa se i petostruko povećanje proizvodnje energije iz solarnih panela i vetrogeneratora, kao i povećanje stope renoviranja zgrada, što se trenutno ostvaruje kroz program Nova zelena štednja, i razvoj nuklearne energije.

Trenutno, Češka Republika ima šest nuklearnih reaktora koji generišu oko trećine njene električne energije. Planirano je veliko proširenje kapaciteta, uključujući izgradnju do četiri nova velika energetska bloka, kao i uvođenje do tri GW kapaciteta iz malih modularnih reaktora.

Sve ovo potiče od pozicije kada se Češka našla među 13 država članica koje su kritikovane od strane Evropske komisije zbog kašnjenja u dostavljanju ažurirane verzije dokumenta, što je dovelo do pokretanja prekršajnog postupka. Ali zahvaljujući višemesečnim pregovorima i konačnom finalizovanju plana, izbegnute su ozbiljne kazne. Ažurirani plan sada stavlja veći akcenat na obnovljive izvore i nuklearnu energiju kao temelje buduće proizvodnje električne energije, sa proširenom ulogom gasnih izvora i ključnom obavezom postepenog ukidanja upotrebe uglja do 2033. godine.

S obzirom na plan, predviđa se i drastično smanjenje zavisnosti od uvoza energije do 2050. godine, ukoliko se ostvare zadati ciljevi.

Energetski portal

Kako izgleda budućnost grejanja i hlađenja?

Foto-ilustracija: Pixabay (Gruendercoach)

Tehnologija koja koristi energiju zemlje postaje sve važnija za budućnost energetskih sistema. Koristeći prirodni potencijal zemlje, omogućava skladištenje toplote tokom letnjih meseci i njeno korišćenje zimi, čime se rešava jedan od ključnih izazova energetske tranzicije.

Reč je o tehnologiji poznatoj kao plitka geotermija, koju koristi bečka energetska kompanija Wien Energie. Sistem čine cevi u obliku petlji koje se postavljaju u bušotine duboke i do 150 metara. Kroz njih cirkuliše tečnost, koja preuzima toplotu iz tla. Na dubinama od 15 i više metara temperatura tla je stabilna tokom cele godine – na 150 metara to je oko 13 stepeni Celzijusa. Preuzeta toplotа zatim se koristi, na primer, za rad toplotnih pumpi.

Plitka geotermija omogućava tzv. sezonski prenos energije. Tokom leta, višak toplote iz obnovljivih izvora, poput solarne energije, ubrizgava se u zemlju, čime se tlo puni toplotom. Ova toplotа se zatim zimi vraća na površinu i koristi za grejanje.

Pročitajte još:

Međutim, održivo upravljanje sondnim poljima je ključno. Ako se tlu kontinuirano oduzima toplotа bez punjenja, ono se hladi, što smanjuje efikasnost sistema. Zato se leti sondna polja regenerišu, a tehnologija može služiti i za hlađenje zgrada – viškovi toplote iz prostora odvode se u tlo putem sistema poput podnog grejanja. Ova napredna tehnologija se posebno efikasno primenjuje u novogradnjama.

Jedan od najvećih primera dolazi iz Beča – u novom urbanom kvartu Village im Dritten gde Wien Energie gradi najveće polje geotermalnih sondi u Austriji, sa čak 500 sondi dubokih po 150 metara. Kada projekat bude završen 2027. godine, ovaj kvart će obuhvatiti oko 2.000 stanova i poslovnih prostora, od kojih će se do 80 odsto energije za grejanje i hlađenje dobavljati iz lokalnih obnovljivih izvora.

Većina obnovljivih izvora energije proizvodi najviše energije leti, dok je zimi potrošnja daleko veća. Tehnologija plitke geotermije omogućava efikasan prenos energije između godišnjih doba, čineći je ključnim alatom za stabilizaciju energetske potrošnje tokom godine.

Izvor: City of Vienna

Završena prva faza revitalizacije RHE „Bajina Bašta“

Prvi revitalizovani agregat u reverzibilnoj hidroelektrani „Bajina Bašta”, nakon uspešno završenih ispitivanja, zvanično je počeo jednomesečni probni rad, saopštila je „Elektroprivreda Srbije”.

Posle isteka probnog režima agregata R1, sledi garantni period od dve godine, a početkom februara japanska „Tošiba” sa izvođačima radova, institutima „Nikola Tesla” i „Mihailo Pupin”, zvanično će „Elektroprivredi Srbije” predati prvi obnovljeni agregat.

Zahvaljujući revitalizaciji reverzibilne HE „Bajina Bašta”, obezbediće se dodatna sigurnost našem elektroenergetskom sistemu, veća pouzdanost i produženje radnog veka zlatne rezerve u sistemu „Elektroprivrede Srbije”.

Ova reverzibilna hidroelektrana važna je rezerva tokom perioda povećane potrošnje struje ili u sušnim periodima.

Pročitajte još:

Revitalizacija se sprovodi nakon 42 godine od izgradnje ove reverzibilne hidroelektrane, a očekuje se da obnova drugog agregata počne 1. marta 2025. godine.

Prema rečima Dušana Živkovića, generalnog direktora „Elektroprivrede Srbije”, u prethodne 42 godine rada, RHE „Bajina Bašta” potvrdila je opravdanost izgradnje, jer je sa rezervom struje deponovanom u akumulaciji u Zaovinama doprinosila sigurnom snabdevanju električnom energijom.

Probnom radu agregata R1 prethodila su završna ispitivanja glavne i pomoćne opreme, koja su pokazala da je ona spremna za probni rad u svim režimima.

Energetski portal

Subvencije i uvoz – zašto je hrana sve skuplja u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (nrd)

Iz republičke kase za poljoprivredu je ove godine opredeljeno rekordnih 149,5 milijardi dinara, što je čak 7,5 odsto ukupnog budžeta. Stručnjaci se slažu da je ovo najviše novca koji je izdvojen za domaći agrar. Ipak, upozoravaju da će, prema planu, većina sredstava otići na rešavanje akutnih problema i pomoć proizvođačima u prevazilaženju krize u koju su dospeli zbog nekoliko loših godina kada su klimatske promene ostavile i velike posledice na proizvodnju hrane.

Stručnjaci su saglasni – agrarni budžet od 149,5 milijardi dinara je istorijski. Ipak, mnogi ga smatraju i kriznim, jer je posledica izuzetno loših rezultata koje beležimo poslednjih godina u domaćoj poljoprivredi. Od pada broja grla stoke, zemljišnog fonda do produktivnosti i niskih otkupnih cena poljoprivrednih proizvoda.

„U kratkom roku smo od zemlje koja bi mogla da hrani pola Evrope, stigli do zemlje koja uvozi mleko, meso, prerađevine, čaki i živu stoku i peciva. Mislim da je zato država rešila, što se narodski kaže, da odreši kesu i da poljoprivredi posveti malo više pažnje i malo više novca”, kaže Žarko Galetin, agroekonomski analitičar.

Budžet za poljoprivredu podeljen je na pet segmenata – direktna plaćanja, mere ruralnog razvoja, kreditnu podršku, posebne i IPARD podsticaje. Za direktna plaćanja namenjeno je čak 80 odsto budžeta.

„To su mere koje treba da ugase akutni požar. Da pomognu poljoprivrednicima da im se smanje troškovi proizvodnje. S jedne strane imamo napor za podizanje proizvodnih kapaciteta i to se reflektuje u davanju po hektaru, a sa druge strane tu je deo da se smanje troškovi proizvodnje kroz refakciju za dizel gorivo i za sertifikovano seme. Kada je 80 odsto budžeta usmereno na direktna davanja, negde se moralo zakinuti. Očigledno se zakinulo u delu budžeta koji je trebalo da ima razvojnu notu”, objašnjava naš sagovornik.

Iako je za razvoj poljoprivrede potrebno drugačije ulagati novac iz budžeta, ovogodišnji plan trošenja sredstava je, prema mišljenju Galetina, ipak, opravdan. Proizvođačima se mora pomoći da prevaziđu probleme koje im poslednjih godina zadaju, pre svega, klimatske promene. Samo tokom 2024. godine smo, podseća, imali više od 40 tropskih dana, skoro bez padavina u dugom periodu.

„U takvim okolnostima, kada imate veliki pad proizvodnje i nenaklonjeno tržište u smislu niskih cena proizvoda onda je očigledno naš poljoprivrednik u ozbiljnom problemu da elementarno zanovi proizvodnju. Ovo je iznuđen potez, ali neophodan kako bi se proizvođači relaksirali”, objašnjava ovaj agroekonomski analitičar.

Pročitajte još:

Najveći deo agrarnog budžeta je namenjen za direktna plaćanja

Foto-ilustracija: Unsplash (no one cares)

I profesorka Žaklina Stojanović sa Ekonomskog fakulteta kaže da su ovogodišnja sredstva iz agrarnog budžeta dominantno usmerena ka direktnim podsticajima, dok se godinama deo koji se odnosi na ruralni razvoj u ukupno opredeljenim sredstvima smanjuje. Unutar direktnih podsticaja značajno je učešće za kupovinu semenske robe i goriva, premija za mleko, davanja po hektaru ili grlu stoke.

„Utisak je da je budžet oblikovan na osnovu zahteva poljoprivrednika izraženih kroz proteste u toku 2024. godine. Ono što treba razumeti jeste da poljoprivrednici traže stabilnost i brigu o njihovom poslovanju u teškim, kriznim situacijama”, objašnjava prof. dr Žaklina Stojanović, dekan Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

„Trenutno stanje u našoj poljoprivredi posledica je kako opšteg nemara i nebrige o ovom sektoru decenijama unazad, tako i prethodno donetih, problematičnih odluka u periodu pandemije i krize na svetskom tržištu hrane izazvane ratnim dešavanjima u Ukrajini, uz sve izraženiji, nepovoljni uticaj klimatskih promena”, dodaje naša sagovornica.

Rešavanje navedenih izazova je, kaže, moguće uz snažnije tehnološko inoviranje i funkcionalno povezivanje – udruživanje ili ugovaranje proizvodnje, uključujući i marketing ugovore koji se realizuju na berzi.

„Novac iz agrarnog budžeta treba usmeriti ka korisnicima koji mogu da unaprede sopstvenu proizvodnju i proizvedu hranu u većoj količini, na produktivniji i efikasniji način nego što su to činili ranije. To je uslov svih uslova – hrana treba da bude dostupna po nižim cenama za potrošače kako bi bio otvoren prostor za brži ekonomski rast i razvoj. U suprotnom, zbog velikog učešća troškova hrane u strukturi ukupne potrošnje prosečnog domaćinstva u Srbiji, agrar sa postojećim performansama postaje kamen oko vrata, jer ograničava prostor za razvoj drugih tržišnih segmenata”, smatra Stojanovićeva.

Uprkos subvencijama hrana je sve skuplja, a uvoz sve veći

Stručnjaci upozoravaju da je najvažnije da novac iz budžeta dođe do poljoprivrednika u pravo vreme.

„Subvencije moraju da budu pomoć poljoprivrednicima. Da dođu u prave ruke i u pravo vreme. Javni pozivi se moraju raspisivati na vreme, a jako je bitna i brzina isplate podsticaja. Da proizvođači pred prolećnu setvu dobiju novac za gorivo, za seme, za đubrivo. Veoma su bitne i kontrole. Da se stane na put onima koji su do sada nelegalno uzimali novac”, kaže Kosta Rajević, komentator u listu „Poljoprivrednik”.

Poljoprivrdnici bi od novca koji dobijaju od države trebalo da obezbede bolje uslove za proizvodnju i nove investicije. To bi se pozitivno odrazilo i na njihovu zaradu, ali i na sve potrošače.

„Da li je davanje subvencija dobro za nas potrošače? Za sada nije. Bez obzira što se daju podsticaji, hrana je sve skuplja, a uvoz hrane je sve veći. Tu treba da se napravi red”, dodaje Rajević.

Srbiji nedostaju dva sistemska zakona u poljoprivredi

Za agroekonomskog analitičara Milana Prostrana odluka o podršci stočarskoj proizvodnji je više nego dobra, jer su u ovoj oblasti rezultati poražavajući. Pre 20-30 godina Srbija je izvozila meso i mesne prerađevine, a sada to uvozi u velikim količinama. Dodaje i da bi za agrar u narednom periodu trebalo izdvajati 10 odsto nacionalnog budžeta. Da bi se novac racionalno trošio i da bi i farmeri i javnost u Srbiji imali uvid u to potrebno je, objašnjava, doneti dva sistemska zakona.

„Potreban je jedan kojim bi se amortizovali visoki troškovi ulaganja u poljoprivredu. Tu mislim na troškove, što je i najavljeno, deklarisanog semena i goriva, ali i sadnica, mineralnog đubriva i sredstva za zaštitu bilja bez kojih danas ne možemo. Treba utvrditi procente subvencija, a onda bi se svake godine u skupštini određivao obim para za pokrivanje tih procenata podrške. To je bitno zbog kontrole. Agrarnu politiku voditi kroz uredbe nije dobro”, navodi Milan Prostran, agroekonomski analitičar.

Drugi zakon, kaže, treba da bude razvojnog tipa, a to su razvojne premije, poput davanja po grlu stoke.

„Premija ima razvojni karakter, a regres umanjuje troškove proizvodnje. Ni jedno, ni drugo nije deo cene. Moramo da razmišljamo o razvojnim projektima. Treba otvarati kreditne linije, pre svega, kada su u pitanju sistemi za navodnjavanje i odvodnjavanje. To su infrastrukturni projekti kojima se mogu ublažiti posledice klimatskih promena, jer nama su, nažalost, zapušteni kanali. Ušli smo u investicione zajmove, ali imajući u vidu trendove i krizu u hrani, moramo da osposobimo infrastukturne objekte”, dodaje Prostran.

Izuzetno je važno, upozorava, sačuvati naučne institute za proizvodnju bilja, ali i obnoviti repro-centre koje smo nekada imali, kako bi se smanjio uvoz žive stoke.

Srbija se, kažu stručnjaci, nalazi na prekretnici, na šta nas upozoravaju i poražavajući podaci poslednjeg popisa poljoprivrede. Bez snažnije modernizacije i tržišnog povezivanja poljoprivrednika neće biti moguć opstanak srpskog sela. A na selu se, iskustva razvijenih pokazuju, nužno ne mora baviti samo poljoprivredom, već je moguć razvoj komplementarnih delatnosti u okviru ruralne ekonomije od kojih se pristojno može zaraditi i živeti.

Izvor: RTS

Nemačka ostvarila novi rekord – 62,7 odsto električne energije iz OIE u 2024.

Photo-illustration: Pixabay (makunin)

Prema analizi nemačkog Fraunhofer instituta za sisteme solarne energije ISE (Fraunhofer Institute for Solar Energy Systems ISE), u Nemačkoj je u 2024. godini proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora postavila novi rekord dostigavši 62,7 odsto u neto javnoj proizvodnji električne energije.

Prošla godina bila je naročito povoljna za razvoj solarne energije, pa su tako novi solarni kapaciteti nastavili da premašuju ciljeve savezne vlade, dok je proizvodnja solarne energije dostigla novi rekord od 72,2 teravat sati (TWh). Ukupna proizvodnja povećana je za oko 10,8 TWh, ili 18 odsto, u odnosu na prethodnu godinu, a njen udeo u neto javnoj proizvodnji električne energije iznosio je 14 odsto.

Sa 8,7 TWh, jul 2024. godine bio je mesec sa najvećom proizvodnjom solarne energije. Kao i 2023. godine, solarno proširenje ponovo je premašilo ciljeve nemačke vlade, pa je umesto planiranih 13 gigavata (GW), do novembra 2024. godine instalisano 13,3 GW. Svi energetski podaci za 2024. još uvek nisu dostupni, međutim, institut procenjuje da novi solarni kapacitet za prethodnu godinu iznose 15,9 GW.

U Nemačkoj je energija vetra ponovo bila najvažniji izvor električne energije u 2024. godini sa 136,4 TWh, odnosno 33 odsto udela u neto javnoj proizvodnji električne energije. U protekloj godini, doprinos energije vetra na kopnu pao je na 110,7 TWh ( u poređenju sa 115,3 TWh 2023. godine), dok je proizvodnja na moru bila nešto iznad nivoa prethodne godine na 25,7 TWh.

Pročitajte još:

Međutim, širenje novih kapaciteta energije vetra nije ispunilo očekivanja u 2024. godini – na kopnu je instalisano samo 2,44 GW novih kapaciteta vetra do novembra 2024, u poređenju sa planiranih sedam gigavata. Širenje ofšor instalacija je bilo nešto bolje nego prethodnih godina, ali još uvek daleko od zadovoljavajućeg. Nemačka je 2024. godine dodala 0,7 GW ofšor instalacija u svoj energetski miks, dok bi prema planu trebalo da doda pet do sedam GW godišnje, odnosno 30 GW do 2030. godine.

Kada je reč o hidroenergji, proizvodnja prethodne godine iznosila je 21,7 TWh čime je bila približno jednaka 2023. godini (19,7 TWh), dok su instalisani kapaciteti rečnih postrojenja porasli sa 4,94 GW na 6,4 GW. Još jedan važan energetnt, biomasa, doprinela je proizvodnji električne energije sa 36 TWh, a instalirani kapacitet je ostao nepromenjen – 9,1 GW.

Pored neto javne proizvodnje električne energije, ukupna neto proizvodnja električne energije uključuje i električnu energiju koju proizvodi industrija za sopstvene potrebe. Učešće obnovljive energije u ukupnoj neto proizvodnji električne energije, uključujući elektrane preduzeća u prerađivačkoj industriji, rudarstvu i vađenju kamena, iznosila je 58,6 odsto 2024. godine.

Postrojenja obnovljivih izvora energije proizvela su oko 275,2 TWh električne energije u 2024. godini, 4,4 odsto više nego 2023. godine (267 TWh), navedeno je u saopštenju instituta.

Milena Maglovski

Otkrivena nova metoda za dobijanje zlata iz elektronskog otpada

Foto-ilustracija: Freepik (freepik AI)

Urbano rudarenje zlata, odnosno izdvajanje ovog plemenitog materijala iz neispravnih telefona, računara i druge elektronike, često uključuje zagađujuće procese. Tradicionalne metode koriste jake hemikalije, poput cijanida, koje predstavljaju značajan ekološki rizik. Kako bi ovaj proces postao ekološki prihvatljiviji, naučnici sa američkog Univerziteta Kornel razvili su novu metodu koja eliminiše opasne hemikalije, koristeći umesto njih hemijsku adsorpciju – proces u kojem čestice prianjaju za površinu.

Ova nova metoda ne samo da omogućava efikasnije izdvajanje zlata iz otpada, već pruža i dodatnu vrednost – istraživački tim je otkrio način kako da pretvori zlato u katalizator koji može pomoći u pretvaranju ugljen-dioksida (CO2) u korisne organske materijale. Ovaj dvostruki pristup rešava ekološke izazove urbanog rudarenja, a istovremeno doprinosi i smanjenju emisije CO2.

Nova metoda može ponuditi održivu upotrebu za oko 50 miliona tona elektronskog otpada koji se svake godine odbacuje, od kojih se samo 20 odsto reciklira, prema rečima Amina Zadehnazarija, postdoktorandskog istraživača u laboratoriji Alireze Abaspurada, koji je vođa istraživačkog tima.

Zadehnazari je sintetisao par vinilno-povezanih kovalentnih organskih okvira (VCOFs) za vađenje zlatnih jona i nanočestica sa ploča za štampana kola u odbačenim elektronskim uređajima. Jedan od njegovih VCOFs pokazao je sposobnost da selektivno uhvati 99,9 odsto zlata, dok je samo malo drugih metala, uključujući nikl i bakar, uhvaćeno sa uređaja.

Pročitajte još:

„Zatim možemo koristiti zlato koje je vezano za COFs kako bismo pretvorili CO2 u korisne hemikalije. Pretvaranjem CO2 u materijale sa dodatnom vrednošću, ne samo da smanjujemo potrebe za odlaganjem otpada, već pružamo i ekološke i praktične koristi. To je kao pobednička situacija za životnu sredinu”, rekao je Zadehnazari.

Ova studija pod nazivom Reciklaža elektronskog otpada u zlatom obložene kovalentne organske okvire kao katalizatore za karboksilaciju terminalnih alkena objavljena je u časopisu Nature Communications.

Elektronski otpad je doslovno rudnik zlata – procenjuje se da tona elektronskog otpada sadrži barem 10 puta više zlata nego tona rude iz koje se zlato vadi. Sa predviđenih 80 miliona metričkih tona elektronskog otpada do 2030. godine, sve je važnije pronaći načine za oporavak tog plemenitog metala, saopštili su sa Univerziteta Kornel.

Energetski portal

Zelena mobilnost ključan je deo evropskog zelenog plana

Foto: Schneider Electric

Evropskim zelenim planom postavljeni su ambiciozni ciljevi za sve članice Unije, koje je važno ispuniti kako bismo odgovorili najvećem izazovu današnjice: klimatskim promenama. Jedno od njegovih najvažnijih područja, uz, naravno, efikasno i racionalno korišćenje energije, jeste prelazak na zelenu mobilnost, što obuhvata električna vozila i infrastrukturu za njihovo punjenje.

Prema zakonodavnom paketu Evropske komisije „Spremni za 55”, putni saobraćaj usmerava se ka mobilnosti sa nultom stopom emisija do 2050, uključujući smanjenje prosečne emisije iz novih automobila za 55 odsto do 2030. godine.

Važno je i da se napomene kako će, u skladu sa novim i izmenjenim direktivama ETS (Evropski sistem za trgovinu emisijama), EED (Direktiva o energetskoj efikasnosti) i EPBD (Direktiva o energetskim svojstvima zgrada), putni saobraćaj biti uključen u sistem trgovine emisijama. Darko Zeljković, koji je u „Schneider Electricu” zadužen za dalji razvoj e-mobilnosti u Jugoistočnoj Evropi, govori o zelenoj mobilnosti.

U kontekstu novih i izmenjenih direktiva, sa stanovišta „Schneider Electrica”, šta nas očekuje na polju zelene mobilnosti?

– Nove obaveze koje su pred nama kao proizvođačima, kupcima i potrošačima dovešće do značajnog povećanja korišćenja električnih automobila. Statistika pokazuje kako u Evropskoj uniji broj prodatih električnih vozila raste tri puta brže od broja punjača za ta ista vozila. Zato je već sada u našoj regiji potrebno početi sa izgradnjom infrastrukture za punjenje vozila za kratka i duga putovanja. Kada je reč o infrastrukturi, moramo biti svesni da ona ne obuhvata samo javno dostupne površine već i privatne površine, odnosno privatne veze.

Predvodnici aktuelnog talasa elektrifikacije saobraćaja u Srbiji i Crnoj Gori su na prvom mestu kompanije koje u svoje flote službenih automobila sve više uvode električna vozila i svoja postojeća garažna i parking mesta opremaju adekvatnim punjačima. Jedna od njih je i naša kompanija „Schneider Electric”, koja kao potpisnica globalne inicijative EV100 ima ambiciju da do 2030. svoju flotu vozila kompletno zameni električnim vozilima. Pored njih, značajnu ulogu imaju hoteli, ugostiteljski objekti, tržni centri, javne garaže i parking-prostori, koji svojim korisnicima žele da pruže „uslugu više”.

U FOKUSU:

Svesni smo da javno dostupni punjači neće moći da zadovolje potrebe za punjenjem električnih automobila. Možemo li ih očekivati u privatnim zgradama i kućama?

Foto: Schneider Electric

– Veoma je važno razviti mrežu javno dostupnih punjača duž auto-puteva, u blizini čvorišta ključnih saobraćajnica i stanica javnog prevoza. Ovde treba istaći veliki značaj domaćih kompanija („Charging Point Operatora” i „eMobility Service Providera”), koje su prethodnih godina, bez obzira na mali broj električnih automobila registrovanih u Srbiji, prepoznale ovu potrebu i pokrenule ili nastavile svoj biznis u pravcu razvoja infrastrukture punjača. Zahvaljujući njima, danas kroz njihove mreže i aplikacije za punjenje i naplatu imamo dostupno oko 150 punjača u Srbiji i oko 30 u Crnoj Gori.

Za pohvalu su i napori JP „Putevi Srbije” da svoju mrežu javno dostupnih punjača duž glavnih putnih pravaca u Srbiji, koja trenutno ima osam brzih punjača, prošire do kraja ove godine sa novih 50, a do kraja 2025. do ukupnog broja od 114 brzih punjača različitih snaga.

Nadam se da će se njihove namere obistiniti, što će, uz već pomenute domaće kompanije, vozačima električnih vozila, pogotovo u toku letnjih meseci, kada je veliki broj tranzitnih putnika iz Evrope na našim putevima, omogućiti bezbednu i sigurnu vožnju, odnosno korisničko iskustvo najvišeg nivoa.

Ono što želim da istaknem je da će najnovije izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji Republike Srbije značajno doprineti daljem razvoju infrastrukture i povećanju broja punjača u rezidencijalnim zgradama, poslovnim objektima i duž puteva. Komercijalne, višestambene zgrade i kuće u osiguranju infrastrukture imaju veliku ulogu jer se tu vozila redovno parkiraju na duže vreme.

Automobili sa motorima na unutrašnje sagorevanje se najčešće pune na putu. Stručne procene pokazuju da će u budućnosti čak 90 odsto punjenja električnih automobila biti na destinaciji, kod kuće ili na poslu. Punjenja na destinaciji povećaće potrošnju električne energije za 40 odsto u zgradama, a to na kraju dovodi do povećanja troškova električne energije za svaku zgradu, odnosno za svako domaćinstvo. Zato je upravo sada idealna prilika da se zgrade koje su u nekim vrstama obnova prilagode budućoj povećanoj potrošnji električne energije i potrebi pripreme instalacija za punjače električnih vozila.

Schneider Electric

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT

Upravljanje preteranim turizmom i ekološke takse od 1. januara u Grčkoj

Foto-ilustracija: Freepik (fanjianhua)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Spencer)

Grčka uvodi nove ekološke takse od 1. januara 2025. godine, koje su ranije bile poznate kao boravišne takse. Ove takse su preimenovane i prilagođene finansiranju mera za borbu protiv klimatskih promena. 

Ekološke takse se plaćaju širom sveta u različitim oblicima i pod različitim imenima. Na primer, u mnogim evropskim zemljama postoje takse na CO2 za automobile, takse za korišćenje plastičnih kesa, ekološke takse u turizmu kao što je slučaj sa Grčkom, kao i mnoge druge vrste ekoloških taksi koje su namenjene za finansiranje projekata zaštite životne sredine i održivog razvoja.

U kontekstu Grčke, takse se razlikuju u zavisnosti od vrste smeštaja – na primer, u hotelima sa jednom ili dve zvezdice, taksa iznosi od 1,5 do 2 evra po noćenju po smeštajnoj jedinici, dok je u hotelima sa pet zvezdica od 10 do 15 evra. U kampovima, međutim, taksa se neće naplaćivati. U hotelima sa tri zvezdice je od 3 do 5 evra, po noćenju, a u hotelima sa četiri zvezdice od 7 do 10 evra, takođe po noćenju.

Pročitajte još:

Pored toga, Grčka uvodi i posebne takse za putnike na kruzerima koji posete popularne destinacije poput Santorinija i Mikonosa, gde će taksa iznositi 20 evra po osobi. Za ostale destinacije poput Krita, Krfa i Rodosa, taksa će biti niža i iznosiće pet evra. Radi se o upravljanju preteranim turizmom na najpopularnijim destinacijama. 

Oba ostrva ugoste i preko milion putnika na kruzerima. Santorini je 2023. godine dočekao 800 kruzera, što ističe pritisak koji takav obim poseta stavlja na lokalnu infrastrukturu i resurse. Važno je istaći da je reč o izuzetno malim ostrvima koji imaju između 10 i 15 hiljada stanovnika.

Zbog toga je deo šire inicijative i plana da Vlada ograniči broj brodova koji mogu pristati u isto vreme u luku. 

Nove takse bi trebalo da donesu prihode duplo više u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi će biti usmereni ka Fondu za otpornost na klimatske promene, koji će pomagati u implementaciji održivih turističkih praksi i upravljanju ekonomskim posledicama prirodnih katastrofa.

Energetski portal

Energetski skener Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay (Thomas)

Ukoliko bismo energetski sistem Srbije stavili na skener, videli bismo da su gotovo sva energetska postrojenja koja proizvode struju, greju nas i hlade, starija od 30 godina.

Neko je pre 50 i 60 godina mislio na nas, tada buduće generacije, i ostavio nam jaka i kvalitetna energetska postrojenja zahvaljujući kojima smo jedna od retkih zemalja koja je još uvek bezbrižna po pitanju energije, i to jeftine. Zahvaljujući tim postrojenjima, izgrađenim u vreme bivše SFRJ, razvija nam se i privreda.

Mnoga od tih postrojenja u to vreme predstavljala su čudo tehnike ne u Evropi, već u svetu. Jedno od tih čuda bila je hidroelektrana „Đerdap”.

U poslednjih 30 godina Srbija je, uz pomoć Kineza, uspela da izgradi jedan termoblok jačine 350 megavata. Reč je o termobloku B3 u Kostolcu, koji je, nakon nekoliko godina kašnjenja, od nedavno konačno na mreži.

Foto-ilustracija: Pixabay (Erich Westendarp)

Kada je reč o hidroelektranama, u poslednjih 30 i više godina nije izgrađena nijedna velika takva elektrana. Međutim, aktuelna vlast označila je izgradnju Reverzibilne hidroelektrane „Bistrica” i „Đerdap 3” kao prioritetne projekte.

Zanimljivo je da su oba projekta izvučena iz jugoslovenske fioke i da se o njima mislilo i pre 40 godina.

Ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE) još uvek su zanemarljiva. Prema podacima Udruženja OIE, u Srbiji je do sada izgrađeno 11 vetroparkova jačine 607 megavata. Vetroelektrane su u privatnom vlasništvu, ali skoro sve imaju ugovor o otkupu energije sa Elektroprivredom Srbije (EPS).

Kada je reč o solarima, solarne elektrane u Srbiji daju tek 60 megavata energije, a jačina solarnih panela koji su u sistemu prozjumera iznosi oko 80 megavata.

U međuvremenu, Srbija se priključila Turskom toku preko kojeg stiže ruski gas, a interkonekcijom sa Bugarskom od ove zime dobija i gas iz Azerbejdžana.

Međutim, velika je razlika imati energiju „u svom dvorištu” i biti zavisan od drugih. Koliko je to rizik pokazale su geopolitičke tenzije između Rusije, Evropske unije i SAD nakon rata u Ukrajini.

Zbog tih tenzija, nekoliko puta je i proticanje gasa Turskim tokom bilo upitno, a upitno i je u ovom trenutku s obzirom na to da su SAD uvele sankcije Gasprombanci. Evropske zemlje koje i dalje koriste ruski gas zajedno sa Rusijom traže rešenje kako da se plaćanje gasa nastavi. Među tim zemljama je i Srbija.

Pročitajte još:

Pred Srbijom je još jedan rizik. Potpisivanjem Pariskog sporazuma i kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Srbija se indirektno obavezala da će do 2050. postati klimatski neutralna. To znači da bi za 25 godina trebalo da ugasi sve elektrane koje rade na ugalj.

Prema podacima Agencije za energetiku, Srbija je 2023. godine skoro 58 odsto struje dobijala iz uglja, 35 odsto iz hidroelektrana, oko pet odsto iz termoelektrana-toplana (koje koriste gas i mazut), oko tri odsto iz vetroelektrana i ostatak iz solara, biomase i biogasa.

Prošle godine, ukupna instalisana snaga termoelektrana u Srbiji iznosila je oko 4.000 megavata. To znači da Srbija za 25 godina mora da nađe energetsku zamenu za 4.000 megavata koje nam trenutno daje ugalj.

Potrebe za strujom su sve veće, Srbija uglja ima sve manje, za vratom su joj i zelene agende, vremena je sve manje i postavlja se pitanje: „Da li će buduće generacije biti ovako bezbrižne po pitanju struje ili će naša neulaganja njima doći na naplatu?”.

Mnogi energetski stručnjaci kao jedini izlaz iz ove situacije vide izgradnju nuklearne elektrane.

Stručan kadar zaslužan za jake temelje energetskog sistema Srbije

Energetska istorija Srbije je veoma bogata, pre svega zahvaljujući stručnom i kvalitetnom kadru koji je postavio dobre temelje na kojima srce našeg energetskog sistema kuca i danas.

Elektroprivreda Srbije (EPS) 6. oktobra 2024. godine proslavila je 131. rođendan. Tog datuma davne 1893. godine puštena je u rad prva javna elektrana u Srbiji, Termoelektrana na Dorćolu u Beogradu.

Ona je osvetljavala ulice grada i domove uglednih građana, a bila je dovoljno snažna i da pokrene varošku železnicu (tramvaji) i neke industrijske pogone. Zato taj datum predstavlja početak elektrifikacije u Srbiji.

Termoelektrane u Srbiji

Najstarija aktivna termoelektrana u Srbiji je „Kolubara” čiji je prvi termoblok pušten u rad pre skoro 70 godina, tačnije 1956. godine. Tokom vremena dobila je ukupno pet blokova, a njena ukupna snaga dostigla je oko 270 megavata.

U oktobru 2024. godine, EPS je raspisao tender za gašenje ove termoelektrane, ali i još jedne termoelektrane koja spada među najstarije u zemlji. Reč je o termoelektrani „Morava” koja je puštena u rad 1969. godine, a tokom svog radnog veka imala je jedan blok jačine 125 megavata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Felske)

Dve godine pre njenog puštanja u rad, počela je sa radom termoelektrana „Kostolac A” i te 1967. pušten je u rad njen blok A1.

Prvi blok najveće termoelektrane u Srbiji „Nikola Tesla A”, snage 210 megavata, pušten je u rad 1970. godine, a šest meseci kasnije pušten je i drugi termo blok iste jačine.

„TENT A” počeo je da se gradi 1967. godine, i prva dva najstarija bloka izgrađena su za tri godine. Paraleno su se gradile termoelektrana „Kostolac A1” i termoelektrana „Morava”. Izgradnja obe termoelektrane počela je 1965. godine.

Podsetimo, blok B3 u Kostolcu, koji su ove grejne sezone Kinezi predali EPS-u, počeo je da se gradi 2017. godine. Sedam godina je bilo potrebno da se izgradi jedan blok, dok su pre 50 godina četiri bloka izgrađena za pet godina, a koja su i dan danas u funkciji.

Od 1976. do 1979. izgrađena su i preostala četiri bloka „TENT A”, a ukupan kapacitet tada je iznosio 1.650 megavata.

Godinu dana kasnije pušten je u rad i blok A2 termoelektrane „Kostolac A”.

U tom periodu počela je i izgradnja „TENT B”. Dva najveća termobloka u energetskom sistemu Srbije nalaze se u ovoj elektrani. Prvi je pušten u rad 1983. godine, a drugi 1985. godine. Oba bloka imala su u tom trenutku po 620 megavata instalisane snage.

Najmlađa termoelektrana u Srbiji je termoelektrana „Kostolac B”. Prvi blok pušten je u rad 1988. godine, drugi 1991. godine, a treći ove grejne sezone posle više od 30 godina.

Sve ove termoelektrane i danas su u funkciji. Ne treba zaboraviti da su se tada gradile termoelektrane i na Kosovu i Metohiji, kao i u drugim bivšim zemljama SFRJ.

Članak u celosti pogledajte ovde.

Izvor: Danas.rs

Otvorene prijave za konferencije Solar Flex Croatia 2025 i RE-Source Croatia 2025

Foto-ilustracija: Pixabay (matthiasboeckel)

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske saopštilo je da su otvorene prijave za dve konferencije – Solar Flex Croatia 2025, koja se održava 12. marta u hotelu Sheraton u Zagrebu, i RE-Source Croatia 2025, koja će na istoj lokaciji uslediti dan kasnije, 13. marta.

Prijavu za Solar Flex Croatia 2025 možete popuniti ovde, dok se za RE-Source Croatia 2025 možete prijaviti ovde. Cena za pojedinačni događaj iznosi 390 evra, a za one koji žele da učestvuju na obe konferencije, cena kotizacije iznosi 590 evra.

Konferencija Solar Flex Croatia 2025 deo je kampanje Let’s Flex, koju je pokrenula evropska organizacija SolarPowerEurope kako bi podstakla fleksibilnost neophodnu za dalju integraciju obnovljivih izvora energije. Fleksibilnost je sposobnost potrošnje i proizvodnje električne energije, kao i drugih tehnologija (poput skladištenja energije), da prilagode svoj način rada potrebama mreže ili dostupnosti energije, omogućavajući optimalna i ciljano usmerena ulaganja u mrežnu infrastrukturu.

Kako se navodi u saopštenju OIEH, uloga baterijskih sistema je ključna za stabilnost i efikasnost elektroenergetskog sistema, a interes poslovne zajednice za njihovu integraciju u postojeće i planirane elektrane iz obnovljivih izvora sve je veći. Stoga je ova konferencija od izuzetne važnosti kao platforma za razmenu znanja, iskustava i najboljih praksi u ovom brzorastućem segmentu. Dodatna vrednost konferencije leži u prilici za upoznavanje potencijalnih poslovnih partnera i umrežavanje sa ključnim akterima industrije.

Program konferencije Solar Flex Croatia 2025 možete pogledati ovde.

Konferenciju RE-Source Croatia 2025 organizuje udruženje OIEH kao regionalni HUB evropske RE-Source platforme. Konferencija će se fokusirati na razvoj PPA (Power Purchase Agreement) ugovora i sistema garancije porekla (Guarantees of Origin), odnosno na njihovu ulogu u održivoj energetskoj tranziciji.

PPA ugovori kompanijama osiguravaju dugoročno i stabilno snabdevanje zelenom energijom, smanjuju izloženost volatilnosti cena na tržištu i omogućuju postizanje ciljeva održivog poslovanja.

RE-Source platforma spaja proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora sa industrijom. Činjenica da su strateški partneri platforme Amazon, Microsoft, Google, Meta i Metlen Energy & Metals potvrđuje kako je globalna industrija prepoznala važnost saradnje za efikasnu energetsku tranziciju i ispunjavanje ciljeva dekarbonizacije.

Više o konferenciji RE-Source Croatia 2025 možete pročitati ovde.

Energetski portal