Home Blog Page 105

Izveštaj o energetici EU 2024: Solar nadmašio ugalj, vetar stabilan uz izazove, LNG u porastu

Foto-ilustracija: Pixabay (Alicja)
Foto-ilustracija: Unsplash (nazrin-babashova)

Prema najnovijem godišnjem izveštaju organizacije Ember za 2024. godinu, Evropska unija je postigla značajne korake ka tranziciji sa fosilnih goriva na čiste izvore energije. Glavni zaključak opsežnog izveštaja jeste da je solarna energija po prvi put prestigla ugalj i postala jedan od najznačajnijih pokretača smanjenja fosilne proizvodnje električne energije. U nastavku slede podaci i pregled ključnih informacija i procenata iz Ember analize.

Solarna energija u porastu 

Solarni kapaciteti EU dostigli su 338 GW u 2024, što je skoro pa trostruki rast u odnosu na 2019, kada je kapacitet iznosio 120 GW. Uprkos nešto slabijem sunčevom zračenju u poređenju sa prethodnom godinom, proizvodnja solarne energije porasla je za 22 odsto, zahvaljujući rekordnoj godišnjoj instalaciji od 66 GW. Ovako ubrzana ekspanzija podigla je solarni udeo na 11 odsto od ukupne količine električne energije u EU, prestigavši prvi put ugalj (9,8 odsto).

Vetrenjače ostaju drugi vodeći izvor električne energije 

Vetroelektrane održale su stabilan udeo od 17 odsto u ukupnoj proizvodnji. Iako je došlo do daljeg povećanja instaliranih kapaciteta (sa 169 GW u 2019. na 231 GW u 2024), manje povoljni vetrovni uslovi utiču na ograničenje rasta proizvodnje, a sa manjkom vetra su se 2024. susrele i Španija i Nemačka. Ipak, vetar je zadržao drugu poziciju u evropskom energetskom miksu i time dodatno utvrdio svoju prednost u odnosu na gas, koji je opao na treće mesto.

Obnovljivi izvori premašuju 47 odsto udela 

Foto-ilustracija: Unsplash (matt-artz)

Zajednički doprinos vetra i sunca dostigao je rekordnih 29 odsto energije EU, a u kombinaciji sa hidro i nuklearnom energijom, čisti izvori sada predstavljaju 71 odsto ukupnog energetskog miksa EU. Hidroelektrane su ostvarile rast proizvodnje od 10 odsto, što se delom pripisuje iznadprosečnim padavinama u većem delu Evrope. Nuklearna energija, čiji je kapacitet opao sa 110 GW na 96 GW u poslednjih pet godina, takođe je zabeležila rast od 5 odsto u odnosu na 2023, uglavnom usled manjeg broja kvarova u francuskim reaktorima. Osim toga, čini se i da sveopšte interesovanje za nuklearnim reaktorima i njihovim proširenjima raste.

Pročitajte još:

Fosilna energija na istorijskom minimumu 

Fosilna proizvodnja električne energije pala je na najniži nivo u više od četrdeset godina. U odnosu na 2023, zabeležen je pad od -9 odsto, i to uprkos blagom rastu potražnje za električnom energijom i povećanim izvozom struje van EU. Emisije iz elektroenergetskog sektora smanjile su se za 9 odsto (585 miliona tona CO₂), što je manje od polovine nivoa iz 2007. godine.

Ugalj u padu 

Ugalj sada čini 9,8 odsto evropskog energetskog miksa, prema podacima iz izveštaja Ember-a, što je pad od 16 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. Čak 16 od 17 zemalja koje ga koriste, smanjile su upotrebu uglja, a proizvodnja se posebno sužava u Nemačkoj i Poljskoj. Više država – među kojima su Austrija, Švedska i Portugal – već su potpuno izbacile ugalj iz upotrebe, dok je niz drugih zemalja najavio potpunu obustavu u narednih nekoliko godina. Ember procenjuje da će do 2030. samo sedam članica EU i dalje koristiti ugalj, što znači gašenje najmanje 34 GW od preostalih 101 GW operativnih kapaciteta.

Pad gasne proizvodnje i ruski uvoz 

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Gasna proizvodnja beleži petu godinu uzastopnog pada, na 16 odsto u 2024. Većina zemalja EU smanjila je korišćenje gasa, uključujući neke od najvećih potrošača poput Italije (-2 odsto), Španije (-19 odsto) i Holandije (-5 odsto). Zahvaljujući ovoj tendenciji, ukupna potražnja za gasom u EU pala je za 20 odsto u poslednjih pet godina, s tim što je oko trećine tog smanjenja rezultat pada u elektroenergetskom sektoru. Uvoz gasa iz Rusije i dalje postoji, ali je smanjen, dok je istovremeno povećan uvoz LNG-a, koji sad čini 38 odsto ukupnih nabavki gasa, što je rast sa ranijih 22 odsto.

Petogodišnji efekat Evropskog zelenog dogovora 

Ukratko, od 2019. do 2024, vetar i solar prešli su sa 17 odsto na 29 odsto ukupne proizvodnje električne energije. Time je sprečeno sagorevanje oko 460 miliona tona CO₂ u istom periodu. Istovremeno, udeo uglja je znatno smanjen – sa 16 odsto na ispod 10 odsto, a gas je izgubio drugo mesto u energetskom miksu, spustivši se sa 20 odsto na 16 odsto. 

Izazovi i troškovi u vetroenergetskom sektoru 

Dok solar nastavlja ubrzano da raste, vetroenergetski sektor se suočava sa sporijim razvojem, delom zbog makroekonomskih okolnosti, rasta cena materijala i problema u lancu snabdevanja. Trošak izgradnje vetroelektrana povećan je za oko 10 odsto od 2021, mada je ovaj rast usporen u 2024. Kamate na investicije u energetici takođe su porasle, ali su manje nego prethodnih godina. Offshore vetar, s druge strane, nastavlja sa inovacijama i uspeva da zadrži trend pada troškova, zahvaljujući većoj iskorišćenosti i tehnološkim unapređenjima. Nedavno smo pisali o velikom projektu offshore vetroelektrane u Poljskoj, koja počinje sa razvojem ovog sektora. Osim toga, najave Sjedinjenih država iz povlačenja iz Pariskog sporazuma, i trenutna obustava dozvola za izgradnju vetroelektrana, takođe će potencijalno uticati na buduće korake.

Energetski portal

Naučnici razvili biogorivo od starog jestivog ulja koje je efikasno kao dizel

Foto-ilustracija; Unsplash (Ashwini Chaudhary)

Tim naučnika sa Kraljevskog koledža u Londonu i Brazilske nacionalne laboratorije za bioobnovljive izvore energije razvio je inovativnu metodu proizvodnje biogoriva iz otpada od hrane, poput korišćenog ulja za kuvanje. Njihova studija, objavljena u časopisu Green Chemistry, pokazuje da novo gorivo može dostići efikasnost dizela i biti čak 1000 puta efikasnije od trenutnih metoda proizvodnje.

Proces se bazira na korišćenju modifikovanih enzima koji razgrađuju masne kiseline prisutne u otpadu hrane, pretvarajući ih u alkene – ključne sastojke goriva poput benzina i dizela. Ovaj pristup omogućava proizvodnju goriva koje ne samo da smanjuje emisiju gasova staklene bašte za čak 94 odsto, već i značajno smanjuje potrebu za fosilnim gorivima.

Jedan od glavnih izazova kod biogoriva ranije je bila niska efikasnost sagorevanja, zbog prisustva molekula kiseonika u gorivu. To je ograničavalo njihovu upotrebu jer su proizvodila samo 90 odsto energije u poređenju sa dizelom, dok je sama proizvodnja zahtevala više sirovina i povećavala troškove.

Pročitajte još:

Kako bi rešili ovaj problem, istraživači su modifikovali enzim P450 dekarboksilazu, omogućavajući mu da efikasno uklanja kiseonik iz masnih kiselina. Umesto u vodi, reakcija je izvedena u specijalnoj tečnoj soli, pod UV svetlom, što je značajno povećalo prinos alkena. Ova inovacija zahteva manje energije i sirovina, čime se postiže održiviji proces proizvodnje.

Dodatno, modifikovani proces eliminiše potrebu za skupim i potencijalno štetnim katalizatorima poput platine, kao i za toksičnim hemikalijama poput vodonik peroksida. Ove promene doprinose manjem ekološkom otisku i čine tehnologiju održivom i ekološki prihvatljivom.

„Naša biotehnologija otvara vrata za proizvodnju različitih vrsta goriva, uključujući benzin i kerozin za vazduhoplovnu industriju. Iako je pred nama još mnogo izazova, uzbuđeni smo što možemo doprineti rešavanju jednog od najvećih globalnih problema – klimatskih promena,” izjavila je dr Letisija Zanfurlin, glavni istraživač u projektu.

Energetski portal

EIB: Šema garancija vredna pet milijardi evra za razvoj industrije vetroturbina

aukcije
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Za razvoj sektora energije vetra neophodna je značajna finansijska podrška industriji vetroturbina. U tom cilju, Evropska investiciona banka (EIB) pokrenula je šemu garancija u iznosu od pet milijardi evra.

Ova šema omogućava evropskim bankama da izdaju garancije za projekte iz oblasti vetroenergije, čime se olakšava finansiranje novih vetroparkova, lanca snabdevanja i interkonekcija elektroenergetskih mreža.

U januaru 2025. godine, EIB je potpisala četvrti deo ove šeme sa francuskom bankom Société Générale. Prema ugovoru, EIB će obezbediti garanciju od 500 miliona evra, što će omogućiti Société Générale da stvori portfelj garancija u vrednosti do jedne milijarde evra.

Ove garancije će mobilisati dodatna sredstva od drugih investitora, a procenjuje se da bi ukupna ulaganja mogla da dostignu čak osam milijardi evra.

Pročitajte još:

Ovaj sporazum je prvi put da je EIB obezbedila deo garancije za francusku banku i deo je šireg plana podrške razvoju vetroenergije u Evropi, čiji cilj je proizvodnja 32 GW kapaciteta vetroenergije do 2030. godine.

Kako je istakao Fil Kol, direktor za industrijske poslove u WindEurope, nastavak primene šeme garancije je veoma važan za podršku evropskoj industriji vetroturbina.

Međutim, kako bi šema bila efikasnija, potrebno je da obuhvati i garancije koje pokrivaju projekte tokom njihove izgradnje i rada. On objašnjava da bez tih garancija, proizvođači morati da traže dodatne garancije od drugih izvora, što proces čini složenim.

Energetski portal

Lansirana testna verzija aplikacije za uvid u kvalitet vazduha u Crnoj Gori

Zagađenje vazduha Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

U saradnji sa Ekološkim pokretom „Ozon” iz Nikšića i podrškom Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja severa Crne Gore, Agencija za zaštitu životne sredine nedavno je predstavila testnu verziju nove mobilne aplikacije „Vazduh.me”.

Reč je o aplikaciji koja omogućava građanima da uživo prate koncentracije zagađujućih PM2,5 i PM10 čestica i dobiju korisne savete za prilagođavanje svojih aktivnosti u skladu sa trenutnim kvalitetom vazduha u datom momentu.

Cilj je unaprediti dostupnost i razumljivost informacija o kvalitetu vazduha, što je tema od velike važnosti na području našeg regiona. Stručnjaci koji se bave monitoringom kvaliteta vazduha dali su svoje preporuke za dalje poboljšanje aplikacije, naglasivši važnost usklađivanja terminologije sa međunarodnim standardima.

Pročitajte još:

Zahvaljujući aplikaciji, koja direktno crpi podatke iz Državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha, korisnici će imati brz i jednostavan pristup ažuriranim informacijama. Saveti unutar aplikacije su razvijeni u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, pružajući dodatnu podršku građanima.

Planirana je i široka medijska kampanja kako bi bilo osigurano da što više ljudi čuje i koristi aplikaciju.

Aplikacija „Vazduh.me” je dostupna besplatno za sve platforme i može se preuzeti sa Play Store-a i App Store-a.

Energetski portal

Ministarstvo raspisalo dva javna konkursa za zamenu kotlarnica i individualnih ložišta

Foto ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo je dva javna konkursa na osnovu kojih su lokalnim samoupravama stavljena na raspolaganje sredstva za podršku u realizaciji projekata zamene kotlarnica u toplanama i javnim ustanovama i zamene individualnih ložišta u domaćinstvima u 2025. godini.

Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, istakla je da se javni pozivi odnose na projekte važne za bolji kvalitet vazduha, a time i za sve građane.

„Već petu godinu zaredom Ministarstvo koje vodim raspisuje javne konkurse, kojima dajemo značajan doprinos unapređenju kvaliteta vazduha u sredinama u kojima se realizuju. Zahvaljujući dobroj saradnji sa rukovodstvom gradova i opština širom Srbije, tokom prethodne četiri godine uspeli smo zajedničkim snagama da zamenimo 169 kotlarnica u 76 lokalnih samouprava i da podržimo oko 4.500 domaćinstva da zamene svoje ložište. Sada nastavljamo sa merama koje su dale dobar rezultat”, rekla je Vujović i pozvala lokalne samouprave da iskoriste i ovu priliku i kandiduju kvalitetne projekte, jer njihova realizacija doprinosi boljem kvalitetu životne sredine u celini.

Pročitajte još:

Ona je naglasila lokalnim samoupravama sada stavljeno na raspolaganje ukupno 480 miliona dinara – za projekte zamene kotlarnica u toplanama i javnim ustanovama opredeljeno je 350 miliona dinara, a za podršku domaćinstvima da zamene ložišta opredeljeno je 130 miliona.

Lokalne samouprave mogu da dostave konkursnu dokumentaciju Ministarstvu zaštite životne sredine do 10. februara, a više detalja o konkursu dostupno je na internet stranici Ministarstva.

„Bolji kvalitet vazduha ostaje jedan od glavnih prioriteta države i u 2025. godini. U narednom periodu ulagaćemo sredstva u te svrhe, jer smanjenjem aerozagađenja podižemo kvalitet života građana, što je naš glavni cilj”, rekla je Vujović.

Energetski portal

CBAM – izazovi i prilike za izvoznike i tranziciju ka čistoj energiji

Foto-ilustracija: Pixabay (SD-Pictures)

Emisije gasova sa efektom staklene bašte predstavljaju ozbiljan problem kojim se Evropska unija počela baviti pre više od 20 godina, kada je usvojila Sistem za trgovinu emisijama (EU ETS). Ovaj sistem, zasnovan na principu plati koliko zagađuješ, ograničava ukupnu količinu emisija i omogućava kompanijama da trguju dozvolama. Kompanije koje ostvare uštede u količini emisija, višak mogu da prodaju onim kojima su potrebne dodatne dozvole, odnosno dodatne količine. Na taj način kompanije se podstiču da ulažu u čiste tehnologije, a emisije gasova ostaju u domenu opšteg ograničenja, raspodeljujući se samo koja će kompanija koliko da ih emituje. Međutim, sistem ima nedostatke. Kompanije su često premeštale proizvodnju u zemlje izvan EU gde ne postoje stroge mere za smanjenje emisija, čime su zaobilazile ograničenja i unosile emisije nazad u Uniju kroz uvoz proizvoda i na taj način ugrožavale globalne klimatske ciljeve.

Kako bi se zaustavilo takozvano karbonsko curenje iz zemalja izvan Evropske unije i nadomestio propust u EU ETS, 2022. godine ostvaren je dogovor o uredbi Mehanizma EU za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM).

CBAM sastavni je deo Fit for 55 paketa koji ima za cilj da Evropska unija smanji neto emisije gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030. godine.

Na kojim principima se zasniva

Evropska unija uvozi mnoge proizvode iz zemalja koje nisu njene članice. Ovo je od posebnog značaja za kompanije van EU jer im omogućava širenje tržišta i održavanje konkurentnosti. Međutim, u cilju ostvarivanja globalnih klimatskih ciljeva, Evropska unija je uvela mere koje imaju za cilj da motivišu kompanije i iz tih zemalja da pređu na čistu energiju i tehnologiju. CBAM je alat koji postavlja cenu za emisije ugljen-dioksida nastale tokom proizvodnje dobara intenzivnih u pogledu emisije ovih gasova. Dakle, ako kompanija iz zemlje van EU želi da izveze svoje proizvode u Uniju, moraće da plati za emisije ugljen-dioksida koje su ugrađene u proizvod. Ove ugrađene emisije odnose se na sve emisije koje su nastale tokom celokupnog procesa proizvodnje proizvoda, uključujući i transport. Što je proizvod imao čistiji proces proizvodnje, to će biti niža cena naknade za emisije.

U FOKUSU:

Prelazna faza

Foto-ilustracija: Pixabay (TheDigitalArtist)

Kako bi se industrijama omogućilo da pređu na čistiju tehnologiju i energiju na lakši i pažljiviji način, CBAM nije odmah stupio na snagu u punoj primeni. Prelazni period pruža industrijama dovoljno vremena da se prilagode novim pravilima i obavezama, kao i da razviju potrebnu infrastrukturu za efikasno sprovođenje Mehanizma. Zbog toga je uspostavljena prelazna faza koja je na snagu stupila 1. oktobra 2023. godine, a prvi izveštajni period za uvoznike završen je 31. januara 2024. godine. U ovom periodu, CBAM se primenjuje na uvoz određenih proizvoda kod kojih je procenjeno najveće karbonsko curenje i to su cement, gvožđe, čelik, aluminijum, đubriva, električna energija i vodonik. Treba pomenuti da uvoznici tokom prelaznog perioda neće imati obavezu da kupuju i predaju CBAM sertifikate. Njihova jedina obaveza biće da prijave emisije gasova sa efektom staklene bašte, uključujući direktne i indirektne emisije koje su sadržane u proizvodima koje uvoze.

Do kraja 2024. godine, kompanije mogu da biraju jedan od tri načina izveštavanja o emisijama svojih proizvoda: EU metodologija (nova pravila EU), Ekvivalentna metoda (tri opcije) i Podrazumevane vrednosti (do jula 2024). Međutim, od 2025. godine kompanije koje izveštavaju o emisijama proizvoda moraće da koriste EU metodologiju, što znači precizno računanje emisija prema pravilima Evropske unije. Ako proizvod ima delove za koje nije lako dobiti tačne podatke o emisijama (složeni proizvodi), omogućeno je korišćenje procene emisija (podrazumevane vrednosti), ali samo za najviše 20 odsto ukupnih emisija proizvoda, dok ostatak emisija mora da bude tačno izračunat. Još jedna novina koja se uvodi od početka 2025. godine jeste da će operateri postrojenja izvan EU moći da dele podatke o emisijama preko CBAM portala umesto da ih, kao do sada, šalju svakom uvozniku posebno. Na kraju, od 2025. godine, kompanije koje žele da uvoze proizvode obuhvaćene CBAM pravilima moći će da steknu status ovlašćenog CBAM deklaranta, kroz podnošenje zahteva putem CBAM registra. Njihov zahtev pregledaće nadležno telo u državi u EU u kojoj su registrovani.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Međunarodni dan čiste energije – Put ka pravednoj energetskoj tranziciji

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Obnovljiva energija je temelj održivog razvoja i ključni saveznik u borbi protiv klimatskih promena. Međutim, iako je njen značaj za budućnost planete i kvalitet života milijardi ljudi neprocenjiv, mnoge zajednice širom sveta i dalje nemaju pristup pouzdanim i održivim izvorima energije. Upravo zbog toga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2023. godine proglasila 26. januar Međunarodnim danom čiste energije kako bi podstakla akcije ka pravednom prelasku na obnovljive izvore energije u celom svetu.

Foto-ilustracija: Freepik (tawatchai07)

Ovaj dan ima posebnu simboliku, jer je 26. januara 2009. godine osnovana Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA). Kao globalna međuvladina organizacija, IRENA pruža podršku zemljama u njihovim energetskim tranzicijama, služi kao ključna platforma za međunarodnu saradnju i obezbeđuje analize i podatke o tehnologijama, inovacijama, politikama, finansijama i investicijama u oblasti čiste energije.

Ovaj međunarodni dan podseća nas na hitnost prelaska na održive izvore energije za dobrobit svih ljudi i očuvanje naše planete.

Pročitajte još:

Obnovljivi izvori energije u službi očuvanja planete

Čista energija je centralna u rešavanju dva globalna izazova – borbe protiv klimatskih promena i obezbeđivanja održivog razvoja za sve. Ipak, čak 685 miliona ljudi i dalje živi bez pristupa električnoj energiji, a više od 80 odsto njih nalazi se u podsaharskoj Africi. Ova situacija dodatno otežava obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i ekonomske mogućnosti u pogođenim zajednicama, pišu Ujedinjene nacije.

Upozoravajući podaci pokazuju da, uprkos napretku, svet nije na dobrom putu da ispuni cilj održivog razvoja 7 (SDG7), koji predviđa univerzalni pristup modernoj i održivoj energiji do 2030. godine. Ako trenutni trendovi potraju, do kraja decenije oko 1,8 milijardi ljudi će i dalje koristiti nesigurne i zagađujuće sisteme za kuvanje, poput spaljivanja drveta i balege.

Usvajanje čiste energije je ključni deo strategije za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, koje većinom potiču iz proizvodnje energije sagorevanjem fosilnih goriva. Prelazak na obnovljive izvore energije – sunce, vetar, vodu i geotermalnu toplotu – mogu značajno doprineti očuvanju planete.

Takođe, poboljšanje energetske efikasnosti kroz inovativne tehnologije u sektorima transporta, građevinarstva i uređaja, ne samo da smanjuje emisije, već i štedi novac i obezbeđuje širu dostupnost održive energije.

Međunarodni dan čiste energije je podsetnik na hitnost i značaj prelaska na čistu energiju kako bi se osiguralo bolje sutra za ljude i planetu.

Energetski portal

Vrdnik domaćin najveće regionalne konferencije o obnovljivoj energiji – OIE SRBIJA 2025

Foto: OIE Srbija

Najveća regionalna konferencija posvećena obnovljivim izvorima energije, OIE SRBIJA 2025, održaće se 17. i 18. septembra 2025. godine u Vrdniku, saopštilo je udruženje OIE Srbija.

Petu godinu zaredom, ovaj prestižni događaj okupiće poslovnu zajednicu, predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Svetske banke, državnih institucija i vodeće investitore, koji će u prelepom ambijentu etno-kompleksa Vrdnička kula na Fruškoj gori diskutovati o ključnim temama iz oblasti zelene energije.

Tradicionalni organizator konferencije je Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije, koje okuplja sve relevantne kompanije i institucije iz sektora OIE u zemlji. Zbog izuzetnog interesovanja javnosti i velikog broja učesnika, ovogodišnja konferencija će se ponovo održati tokom dva dana.

Pročitajte još:

Na OIE SRBIJA 2025 biće reči o radu vetroelektrana koje su dobile tržišne premije kroz prve aukcije, kao i o novinama koje donosi drugi krug aukcija, čiji rok za prijave uskoro ističe. Posebna pažnja biće posvećena obrazovanju kao ključnom faktoru energetske tranzicije, temama e-mobilnosti i ESG standardima, koje su privukle veliku pažnju na prošlogodišnjim panelima.

Pored tradicionalnih diskusija o razvoju vetroelektrana i solarnih elektrana, konferencija će otvoriti prostor za inovacije – od pitanja skladištenja električne energije do drugih aktuelnih tema koje oblikuju budućnost zelene energije.

Na prethodnim konferencijama učestvovali su najviši zvaničnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, Elektroprivrede Srbije, EBRD-a, kao i predstavnici renomiranih kompanija poput Masdar, Elicio, Nordex, Enlight, evropskih organizacija poput WindEurope i SolarPower Europe, Sekretarijata Energetske zajednice, direktori vodećih finansijskih institucija i brojni drugi ključni akteri u oblasti obnovljivih izvora energije.

Energetski portal

U planu izgradnja samobalansiranih solarnih elektrana širom Srbije kapaciteta 1 GW

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Do kraja ove ili početkom naredne godine počeće radovi na izgradnji samobalansiranih solarnih elektrana kapaciteta jednog gigavata širom Srbije, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

O realizaciji ovih značajnih projekata razgovarali su Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike i Li Sung, šef kancelarije južnokorejske kompanije „Hyundai Engineering” u Beogradu.

Đedović Handanović je istakla da je izgradnja solarnih elektrana, opremljenih baterijskim sistemima za skladištenje energije, jedan od najvećih evropskih projekata obnovljivih izvora energije i najvažnijih projekata u energetskom sektoru Srbije.

Trenutno se radi na planskoj i tehničkoj dokumentaciji, koja bi trebalo da bude završena u predviđenom roku.

Ministarka je navela da će to omogućiti više zelene energije u našem sistemu, što je od izuzetnog značaja za privredu i građane, a dovešće i do unapređenja sigurnosti snabdevanja.

Pročitajte još:

„Zahvaljujući ovom projektu, Elektroprivreda Srbije će dobiti najveći proizvodni kapacitet iz obnovljivih izvora energije, što će dodatno osnažiti njen položaj kao ključnog proizvođača zelene energije”, ukazala je ministarka.

Đedović Handanović je objasnila da će, pored toga, savremeni baterijski sistemi za skladištenje električne energije poboljšati mogućnosti za balansiranje elektroenergetskog sistema.

Ministarka je podsetila na to i da je sredinom oktobra prošle godine potpisan ugovor o izgradnji ovih solarnih elektrana, te da su pregovori o finansijskim uslovima u toku.

Li Sung je naglasio posvećenost kompanije „Hyundai Engineering” ovom strateškom projektu, koji će doprineti razvoju obnovljivih izvora energije i jačanju energetske stabilnosti Srbije.

Energetski portal

Poljska će proizvoditi energiju na otvorenom moru

Foto-ilustracija: Unsplash (Zoltan Tasi)
Foto-Ilustracija: Pixabay

Radovi na izgradnji dve podstanice za prvu poljsku offshore vetroelektranu nedavno su završeni, označavajući tako početak razvoja vetroelektrana velikih razmera u poljskim vodama. Offshore vetroelektrane, smeštene dalje od kopna na moru, koriste snažniji i konstantniji morski vetar, čineći ih efikasnijim u proizvodnji električne energije. Osim toga, smanjuju se problemi i dileme vezane za buku i vizuelni uticaj, koji su česti kod kopnenih vetroelektrana. Međutim, one su tehnički kompleksnije i skuplje za izgradnju i održavanje zbog izazova koji prate rad u morskom okruženju.

Ipak, Poljska očekuje da će ovo biti najnaprednija offshore vetroelektrana, i da će „Baltic Power“ biti puštena u rad 2026. godine, čime će postati prva elektrana takve vrste u zemlji.

Do 2030. godine, Poljska planira da ostvari 5,9 GW kapaciteta iz offshore vetroelektrana, kroz prvu fazu projekta koji uključuje ukupno sedam pojedinačnih vetroelektrana. Podstanice koje su završene u Gdanjsku i Gdinji biće instalirane u sklopu pomenute vetroelektrane „Baltic Power“ – ujedno i najnaprednijeg projekta, navodi WindEurope.

Pročitajte još:

Završetak elektrane omogućavaće pokrivanje tri odsto trenutne potrošnje električne energije u Poljskoj. Udruženje za vetroenergiju Poljske procenjuje da ukupni potencijal za offshore vetroenergiju u zemlji iznosi 33 GW, što bi Poljsku učinilo vodećom zemljom za offshore vetroenergiju na Baltičkom moru i značajno doprinelo smanjenju upotrebe uglja kao dominantnog energenta.

U februaru, Evropska komisija planira da predstavi „Čisti industrijski sporazum“, novu viziju za industrijski preporod Evrope, koji će se fokusirati na širenje domaćih, konkurentnih obnovljivih izvora energije kao ključnog elementa za očuvanje industrijske konkurentnosti i liderstva Evrope u dekarbonizaciji, posebno u kontekstu globalne ekonomske neizvesnosti.

Energetski portal

Solarna energija kao pokretač promena

Foto: MT-KOMEX

Solarna energija je u poslednjih nekoliko decenija postala ključni faktor u globalnoj energetskoj tranziciji, a kompanija MT-KOMEX tokom svoje tri decenije poslovanja u velikoj meri doprinosi ovom trendu. Kroz konstantan rast i inovacije, MT-KOMEX je postigao značajne rezultate u oblasti solarnih sistema, instalirajući megavate energije koji čine stvarnu promenu u regionu. Ove, 2024. godine, kompanija je proširila svoje poslovanje van granica Srbije, ostavljajući značajan pečat na tržištu obnovljivih izvora energije. Početak 2025. godine donosi nove izazove i ciljeve, a kompanija nastavlja da se razvija kao lider u sektoru solarne energije, sa jasnim fokusom na održivost i ekološke benefite.

Gledajući celokupnu sliku, tokom godina MT-KOMEX izgradio je više od 250 solarnih elektrana – 90 MW na zemlji i preko 70 MW na krovu, instalirajući više od 350.000 solarnih panela. Trenutno tim broji preko 30 inženjera i 80 montera. S rastućom potražnjom za obnovljivim izvorima energije i električnom energijom, raste i broj projekata, kao i stručni tim.

Ogroman uspeh u 2024. godini jeste izgradnja i puštanje u rad dve solarne elektrane koje je kompanija realizovala – „B2 Nova Sun” u Novoj Crnji i „B2 Sunspot” u Kikindi.

Solarna elektrana „B2 Nova Sun” zvanično je puštena u avgustu. Reč je o elektrani snage 9,9 MW, koja se nalazi u industrijskoj zoni Nove Crnje, na prostranstvu od oko 13 hektara. Sačinjena od 16.820 bifacijalnih panela, elektrana će omogućiti proizvodnju od oko 14.000 MWh električne energije.

Osim energetske sigurnosti koju će pružiti, ova solarna elektrana smanjiće emisije ugljen-dioksida za više od 15.817 tona godišnje, što se može uporediti sa više od 3.000 prosečnih automobila isključenih iz saobraćaja tokom cele godine.

U FOKUSU:

Drugi deo velikog uspeha je puštanje u rad solarne elektrane „B2 Sunspot” u Kikindi, snage 7 MW. Locirana je na mestu gde je prethodno odlagan otpad, dok je sada reč o potpuno produktivno iskorišćenom zemljištu. Procenjena godišnja proizvodnja od 11.000 MWh, zajedno sa energijom proizvedenom u Novoj Crnji, obezbediće ovom delu Banata 25.000 MWh čiste zelene energije dobijene od sunca.

Obe elektrane našle su se među pobednicima prvih aukcija koje je organizovalo Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije. Ugovori o otkupu električne energije i preuzimanju balansne odgovornosti potpisani su sa Akcionarskim društvom „Elektroprivreda Srbije”. Tom prilikom EPS je prvi put sa nekom solarnom elektranom potpisao ugovore za otkup energije i preuzimanje balansne odgovornosti na probnom i trajnom radu u trajanju od 15 godina.

Nakon uspešno završene prve aukcije, kompanija MT-KOMEX priprema se za učešće u drugom krugu aukcija u Srbiji za dodelu tržišnih premija obnovljivim izvorima energije, težeći da ponovi prethodne rezultate.

Poslovanje u regionu

Kada je reč o regionu, neminovno je osvrtanje na MT-KOMEX BH u Bosni i Hercegovini. Iako otvoren 2023. godine, već u prvoj poslovnoj godini ostvarene su značajne saradnje i poslovni uspeh. Pionirski projekat u BiH bio je izgradnja najveće solarne elektrane u sistemu JP „Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo”. Osim toga, izgrađene su solarne elektrane „Markovac Jungići” i „Markovac Jungići 1”. Ukupna snaga ovih solarnih elektrana je 280 kWp, dok će, prema urađenim procenama, njihova godišnja proizvodnja iznositi 360 MWh.
MT-KOMEX je 2024. godine prvi put gradio u Evropskoj uniji, tačnije u Hrvatskoj, gde su nešto drugačiji proceduralni zahtevi uspešno prevaziđeni, te je solarna elektrana na krovu za potrebe tamošnjeg investitora puštena u rad.

Ipak, sva ova dostignuća nisu ostvarena bez pratećih izazova, poput evolucije zakonskih okvira koja je pratila razvoj sektora još od 2009. godine, kada je omogućeno da privatni korisnici i industrijska postrojenja postanu istovremeno proizvođači i korisnici energije. Propisi su se menjali, a svaka nova verzija zakonskih odredbi, iako ne savršena, omogućila je određeni napredak i olakšala je ulaganje u obnovljive izvore energije. Prvi značajniji projekti ostajali su bez veće finansijske podrške, samim tim neisplativi, a bankama neizvesni. Kompanija MT-KOMEX razvijala se paralelno prateći evoluciju sektora solarne energije, zbog čega danas završava godinu sa svim navedenim rezultatima.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Promocija monografije „Predeo izuzetnih odlika Veliko ratno ostrvo“

Foto: Wikipedia/Stefan Didam

u Galeriji Nauke i tehnike Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu predstavljena je monografija „Predeo izuzetnih odlika Veliko ratno ostrvo“ u izdanju Zavoda za zaštitu prirode Srbije i JKP „Zelenilo Beograd“.

U monografiji je opisano jedinstveno zaštićeno prirodno dobro koje se nalazi u središtu Beograda, kroz prirodne, istorijske, društvene i ekološke vrednosti, kao i model upravljanja i razvoja područja kao prirodnog dobra u kategoriji Predeo izuzetnih odlika.

Šta čini geološke, hidrološke vrednosti, floru, faunu, istorijske, ekološke i druge vrednosti Predela izuzetnih odlika „Veliko ratno ostrvo“, sadržaj je knjige koja daje stručne podatke na popularan način. Knjiga je pisana dvojezično na srpskom i engleskom jeziku i bogato ilustrovana fotografijama.

Na promociji će govoriti u ime izdavača: Dušan Tojagić, v.d. generalnog direktora JKP „Zelenilo Beograd“ i Branka Vujović, izvršna direktorka Zavoda za zaštitu prirode Srbije. O sadržaju i značaju knjige govoriće recenzenti: dr Slađana Škobić i mr Tanja Kukobat. Autore i učesnike u izradi knjige predstaviće urednica Ivana Jovanović.

Predeo izuzetnih odlika „Veliko ratno ostrvo“ koga čine rečna ostrva-dunavske ade Veliko i Malo ratno ostrvo predstavljaju jedno od retkih sačuvanih oaza netaknute prirode u samo jezgru grada.

U izradi knjige učestvovalo je 14 autora tekstova i 19 autora fotografija, koji su predstavili vrednosti Velikog ratnog ostrva, koje se nalazi u veličanstvenom pejzažu ušća Save u Dunav, u trouglu koga okružuju Beograd i Zemun. Prostor specifičnih prirodnih osobenosti i izuzetnih predeonih vrednosti, predstavlja značajnu morfološku i hidrološku pojavu, sa očuvanim autohtonim ekosistemima vlažnih područja koji su prirodno mrestilište i stanište retke i ugrožene flore i faune i posebno ptica.

Pročitajte još:

Manji peščani sprud, (Veliko ostrvo, Danubius Insel, Cigansko ostrvo) prvi put se pojavljuje i beleži tokom 16. veka. Dokumenta svedoče o promeni oblika, načinu korišćenja u bezbrojnim vojnim operacijama turskih i austrijskih flota i postojanju danas nestalih fortifikacionih objekata.

Vegetacija Velikog ratnog ostrva i njen mozaičan raspored, a posledično i sastav i brojnost životinjskog sveta, regulisana je režimom podzemnih voda kao i stalnim i povremenim plavljenjem. Voda je presudan faktor koji utiče na prirodnu dinamičnost predela aluvijalnih ravni velikih reka.

U registrovanim veoma značajnim biotopima na Velikom i Malom Ratnom ostrvu, gnezdi se, hrani ili boravi oko 90 vrsta ptica od kojih su pojedine vrste ugrožene i zaštićene. Veliko ratno ostrvo je i zaštićeno riblje plodište.

Reperna tačka na najznačajnijem evropskom plovnom putu, Dunavu, potencijalno izvorište vodosnabdevanja, živa je tvorevina koju reke i dalje oblikuju i na kojoj se mogu pratiti i usmeravati kompleksni prirodni procesi.

Najznačajnije osobenosti Velikog ratnog ostrva su: autentičnost, integralnost ekosistema, pejzažne vrednosti, reprezentativnost i raznolikost.

Ono što je danas slika Velikog ratnog ostrva jeste i kupalište “Lido”, koje je najposećenija prirodna plaža na dunavskim obalama Beograda.

Veliko ratno ostrvo, danas, nalazeći se u težištu jedinstvenog urbanog prostora, nezaobilazni je element istorijske slike i prostornog identiteta Zemuna i Beograda, i kao svedok burnih istorijskih događaja koji čuva priču o Dunavu, istoriji Balkana i Kalemegdanskoj tvrđavi – kapiji istoka.

Uvažavajući opšti interes za očuvanjem prirodnih prostora u kontekstu razvoja Beograda, Skupština grada Beograda, na stručni predlog Zavoda za zaštitu prirode Srbije proglasila je 2005. godine Veliko ratno ostrvo za zaštićeno prirodno dobro kao predeo izuzetnih odlika i za upravljača proglasila JKP „Zelenilo Beograd“.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

ESG standardi kao temelj održive budućnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (krakenimages)

U svetu poslovanja i investicija, skraćenica ESG – koja označava Environmental, Social, and Governance (ekološki, društveni i upravljački standardi) – postala je ključna odrednica za procenu održivosti kompanija. ESG standardi nisu samo trend, već su se razvili u neophodan alat za rešavanje izazova modernog društva, poput klimatskih promena, socijalne pravde i etičkog poslovanja. Ali šta to zapravo podrazumeva i zbog čega su ove vrednosti postale nezaobilazne?

Šta su ESG standardi

ENVIRONMENTAL (E): Ovaj aspekt obuhvata uticaj kompanije na životnu sredinu, uključujući emisije ugljen-dioksida, upravljanje otpadom, korišćenje resursa i ulaganje u obnovljive izvore energije. Kompanije sa snažnim ekološkim praksama doprinose globalnim ciljevima smanjenja emisija i očuvanju prirodnih resursa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Collins)

SOCIAL (S): Društvena komponenta podrazumeva odnose kompanije sa zaposlenima, zajednicom i dobavljačima. To uključuje pravedne radne uslove, raznolikost i inkluziju, zaštitu ljudskih prava, kao i doprinos lokalnim zajednicama.

GOVERNANCE (G): Upravljanje se fokusira na etičko vođenje kompanije, transparentnost, borbu protiv korupcije, poštovanje pravila i usklađenost s regulativama. Kvalitetno korporativno upravljanje obezbeđuje poverenje akcionara i dugoročni rast.

ESG standardi su evoluirali od preporuka do pravila koja investitori i kompanije sve više integrišu u svoje poslovne strategije. Organizacije koje se pridržavaju ovih principa ne samo da smanjuju rizike već i privlače održive investicije, jačaju reputaciju i zadobijaju poverenje potrošača.

U FOKUSU:

Zemlje koje prednjače u primeni ESG standarda

Mnoge zemlje širom sveta postavile su standarde koji definišu ESG prakse, ali nekoliko njih posebno se ističe zbog svojih naprednih politika, transparentnosti i uspešnosti.

Norveška je primer kako ESG standardi mogu biti integrisani na nacionalnom nivou. Norveški državni penzioni fond, poznat i kao Naftni fond, vredan preko 1,4 biliona dolara, jedan je od najvećih globalnih investitora koji se striktno pridržava ESG principa. Fond je poznat po isključivanju kompanija koje ne ispunjavaju ekološke i društvene standarde, poput onih koje krše ljudska prava ili zagađuju životnu sredinu. Pored toga, Norveška kontinuirano ulaže u obnovljive izvore energije, poput vetroparkova i hidroelektrana, a Oslo je postao svetski lider u održivom urbanom razvoju.

Tu je i Holandija, koja se ističe svojim naporima da ESG standarde primeni u svim sektorima ekonomije. Holandske kompanije, poput Unilevera, postale su globalni primer kako se održivost može integrisati u poslovnu strategiju. Takođe, holandska vlada podržava regulative koje podstiču zelenu tranziciju i prava radnika. Holandija je takođe među prvim zemljama koja je uvela obavezu za kompanije da prijavljuju emisije ugljen-dioksida i usvoje mere za njihovo smanjenje.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVO POSLOVANJE

Put ka održivosti i ekološkoj odgovornosti

Foto-ilustracija: Wikipedia/Planeti
Foto: Ljubaznošću Nihata Biševca

Novi Pazar, jedan od najslikovitijih gradova Sandžaka, postao je prepoznatljiv ne samo po svojoj bogatoj kulturno-istorijskoj baštini već i po pionirskim koracima u očuvanju životne sredine. Kao grad sa dinamičnom energijom i mladalačkim duhom, Novi Pazar sve više privlači pažnju kao predvodnik u sprovođenju zelenih inicijativa koje imaju dugoročni uticaj na kvalitet života svojih građana. Ono što ga čini posebnim jeste raznovrsnost ekoloških projekata: od uvođenja programa kompostiranja, preko procesuiranja ekoloških krivičnih dela, pa sve do ulaganja u obnovljive izvore energije, Novi Pazar pokazuje kako se lokalna zajednica može aktivno angažovati u borbi protiv klimatskih promena i zaštiti životne sredine.

Nihat Biševac, gradonačelnik Novog Pazara, sa nama je podelio detalje o već postignutim rezultatima, izazovima sa kojima se ovaj grad suočava i ambicioznim planovima za budućnost. Kako su uspeli da povežu tradicionalne vrednosti sa modernim ekološkim rešenjima i pozicioniraju se kao uzor za druge gradove u Srbiji ali i šire, čitajte u nastavku.

O posvećenosti Grada Novog Pazara ekologiji svedoči podatak da su u poslednjih godinu dana značajna sredstva uložena u projekte zaštite životne sredine. Recite nam nešto više o tome.

– U okviru ekoloških projekata, Grad Novi Pazar je u proteklih godinu i po dana uložio čak 160 miliona dinara u zaštitu životne sredine. U fokusu su bili projekti kojima se unapređuje kvalitet života građana, povećava energetska efikasnost, smanjuje emisija zagađujućih gasova i doprinosi prelasku na održive izvore energije. Ovi projekti obuhvataju modernizaciju kotlarnica u javnim ustanovama, daljinsko grejanje na bio-masu i program subvencija za građane.

Značajan deo ulaganja usmeren je na rekonstrukciju kotlarnica u obrazovnim institucijama i javnim ustanovama, kao što su Dvorana „Pendik”, Gimnazija, Tehnička škola, Tekstilna škola i Osnovna škola „Vuk Karadžić”. Sve ove ustanove ranije su koristile ugalj, što je dovodilo do velikog zagađenja vazduha, naročito tokom zimskih meseci, kada je grejna sezona na vrhuncu. Rekonstrukcijom i prelaskom na pelet – obnovljivi resurs – smanjuje se emisija štetnih materija kao što su ugljen-dioksid i sumpor-dioksid, dok istovremeno raste energetska efikasnost. Ovi projekti su usklađeni sa dugoročnom strategijom Grada ka potpunoj supstituciji fosilnih goriva u javnom sektoru, čime Novi Pazar postavlja standarde za gradove slične veličine u Srbiji.

U FOKUSU:

Takođe, uvođenje sistema daljinskog grejanja na bio-masu za Kulturni centar, zgradu opštine i Dom omladine jedno je od najvažnijih dostignuća u smanjenju potrošnje fosilnih goriva u Novom Pazaru. Postavljanjem toplovoda i prelaskom sa uglja na bio-masu ne samo da smanjujemo zagađenje u centru grada već i značajno povećavamo energetsku efikasnost. Bio-masa se smatra obnovljivim resursom jer njena upotreba ima znatno manji ugljenični otisak u poređenju sa ugljem. Na taj način ostvarujemo dvostruku korist – doprinosimo globalnim ciljevima smanjenja zagađenja i stvaramo održiv lokalni energetski resurs.

Grad Novi Pazar pokrenuo je i program subvencionisanja građevinske sanacije objekata, koji uključuje poboljšanje izolacije (fasada), zamenu stolarije i prelazak sa kotlova na čvrsto gorivo na ekološki prihvatljivije opcije. Subvencije omogućavaju domaćinstvima da smanje potrošnju energije tokom zime, čime se dodatno smanjuje potrošnja fosilnih goriva. Ovaj projekat je realizovan u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike, a jedan od ciljeva je da se olakša održavanje toplote u domaćinstvima, čime se direktno smanjuje energetska potrošnja, kao i troškovi grejanja za domaćinstva.

Novi Pazar je dobio novu toplanu na bio-masu, koja je zamenila staro postrojenje na mazut, a Grad je sufinansirao i izgradnju solarnih elektrana na porodičnim kućama. Koliko su obnovljivi izvori energije trenutno zastupljeni na teritoriji grada i kakvi su planovi za naredne godine?

Foto-ilustracija: Wikipedia/Jovanvb

– Grad Novi Pazar je 2022. godine pokrenuo toplanu na bio-masu i gas snage 20,3 MW, čime je postignuto značajno smanjenje emisije štetnih materija. Već u prvoj sezoni rada, emisija sumpor-dioksida smanjena je za 47 odsto, PM10 za 19 odsto, PM2.5 za 20 odsto, a azot-dioksida za devet odsto. Ove brojke jasno pokazuju efekat prelaska na obnovljive izvore energije, što je važan korak u zaštiti zdravlja građana i očuvanju životne sredine. Grad je takođe sufinansirao izgradnju solarnih elektrana na porodičnim kućama, čime je dodatno podstaknut prelazak na obnovljive izvore energije na nivou domaćinstava. U narednim godinama planiramo da sve preostale kotlarnice koje su u sistemu daljinskog grejanja zamenimo onima na bio-masu i gas, čime bismo u potpunosti postigli nezavisnost od fosilnih goriva u svom sistemu grejanja.

Kakav je kvalitet vazduha u Novom Pazaru i zbog čega je važna izrada plana kvaliteta vazduha?

– Tokom zime kvalitet vazduha je ugrožen, to je posledica nepovoljnog geografskog položaja, gustog saobraćaja i individualnih kotlarnica na čvrsto gorivo. Zbog ovog kompleksnog problema, izrada plana kvaliteta vazduha postala je prioritet. Očekuje nas javna rasprava o planu i nakon toga usvajanje na sednici gradske skupštine, čime će Novi Pazar dobiti strateški okvir za sprovođenje mera u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha. Plan predviđa niz mera, kao što su optimizacija saobraćajnih tokova, postepeni prelazak kotlarnica na obnovljive izvore i razvoj sistema monitoringa zagađenja. Uz to, plan omogućava Gradu da aplicira za sredstva međunarodnih donatora i resornih ministarstava kako bi se obezbedili dodatni resursi za implementaciju programa smanjenja zagađenja.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Svaka ptica se računa – doprinesi zaštiti ptica kroz novi EuroBirdPortal projekat

Foto-ilustracija: Unsplash (gary-bendig)

Dobro je poznato da ptice ne poznaju ustanovljene državne granice, te ako želimo da proučavamo ili štitimo neku vrstu, potrebna je šira međunarodna saradnja. Prvi i osnovni korak te međunarodne saradnje u proučavanju i zaštiti ptica svakako je sakupljanje i deljenje podataka o njima, jer jedino na taj način možemo izgraditi kompletnu sliku o životu neke vrste koja svojim krilima povezuje toliko udaljene predele.

Na EuroBirdPortalu možete pratiti kretanje ptica u realnom vremenu, ali takođe i u prošlosti. Zašto ih je 2011. godine bilo tako malo?

Zahvaljujući prstenovanju i korišćenju baze podataka, kasnije je ustanovljeno da su uzrok tome katastrofalne suše na Rogu Afrike gde rusi svračci odmaraju tokom migracija. Zbog suše, pticama je bilo potrebno više vremena za izgradnju telesne mase neophodne za putovanje, što je za posledicu imalo kasniji dolazak i gnežđenje u Evropi te 2011. godine.

Na mapama se može videti i potpuno odsustvo podataka sa većeg dela Balkanskog poluostrva. U čitavoj jugoistočnoj Evropi situaija je slična. Iako u ovom delu Evrope živi 8.9 odsto evropskog stanovništa, odavde stiže tek 1.4 odsto posto podataka. Da bi se ta slika promenila, a priroda temeljnije proučavala i štitila, pokrenut je projekat LIFE EBP reinforcement sa ciljem da podstakne prikupljanje podataka, poboljša njihovu količinu i kvalitet na području jugoistočne Evrope. Zajedno sa još devet organizacija iz Evrope, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije deo je ovog projekta.

U nastavku, saznajte ključna pitanja o važnosti sakupljanja podataka kako biste i vi mogli da doprinesete ciljevima projekta.

Šta je EBP?

Euro Bird Portal (EBP) je krovni portal koji objedinjuje podatke o pticama sa 21 drugog globalnog (npr. eBird) ili regionalnog (npr. ORNITODATA, SmartBirds..) portala o pticama.

Opšti ciljevi EuroBirdPortala :

  • opisati i prikazati prostorne i vremenske promene u rasprostranjenju ptica trenutno i kroz duži vremenski period na nivou cele Evrope
  • podstaći prikupljanje podataka o pticama i poboljšati kvalitet istih

Zašto je sakupljanje podataka važno?

Neke promene u prirodi se dešavaju brzo, a ptice kao izuzetno pokretljivi organizmi su dobri indikatori takvih promena. Odgovor ptica na promene u prirodi može biti u vidu promena u brojnosti, seobi, ishrani, ponašanju, itd. Ukoliko adekvatno ispratimo sve promene, možemo blagovremeno predložiti odgovarajuće mere zaštite ptica i najvažnijih staništa.

Ornitologa nema dovoljno da isprate sve promene i potrebna je pomoć građana, ljubitelja prirode i posmatrača ptica.

Šta je podatak?

Najjednostavniji podatak čine: lokacija (koordinate) ptice, datum i vrsta. Dodatno, se može upisati vreme posmatranja, broj jedinki, pol/starost jedinke, posmatrač itd… Što više detalja zabeležimo to je podatak vredniji.

Podatak može biti prikupljen na dva načina kao slučajno opažanje ili u vidu liste. U zavisnosti od toga na koji način se prikupi, različito vredi.

Navedeni podatak o crvendaću bi bio slučajno opažanje. Na osnovu slučajnog opažanja dobijamo informaciju o tome gde je crvendać prisutan, ali ne i da li su druge (manje zanimljive) vrste bile prisutne (npr. velika senica i svraka) i koliko je vremena uloženo u posmatranje.

Pročitajte još:

Podatak u vidu liste

Najjednostavniju listu čine: lokacija (koordinate) ptice, datum, niz prepoznatih vrsta, vremenski period posmatranja, istraživano područje na osnovu lokacije posmatrača.

Za prikupljanje podataka u vidu lista postoji jedno pravilo: svaka prepoznata vrsta se mora zabeležiti (nema ignorisanja manje zanimljivih vrsta).

Zašto su liste bolje?

Na osnovu podatka u vidu liste, osim informacije o prisustvu neke vrste, dobijamo i informacije o odsustvu drugih vrsta i o uloženom naporu u posmatranje.

Zašto je važno odsustvo vrste?

Na osnovu liste iz primera znamo da za pola sata posmatranja nije zabeležena crna crvenrepka kao i ostalih 345 drugih vrsta zvanično zabeleženih u Srbiji. To ne znači da crne crvenrepke nema u Minićevu. Znači da nije zabeležena za pola sata posmatranja u dvorištu škole. Ta jedna lista ne govori mnogo, ali mnogo govori zajedno sa još 10 000 drugih lista. Na osnovu njih znamo da crna crvenrepka nije tako česta u naseljima u pobrđu. Ili možda jeste?

Zašto je važan napor uložen u posmatranje?

Nije isto ako ptice posmatramo tokom 10 minuta i tokom 20 minuta.  Tokom 10 minuta zabeležićemo najbrojnije, najčešće i najdetektabilnije vrste. Što duže posmatramo, imamo veću šansu da zabeležimo ređe vrste.

U kojoj aplikaciji praviti liste?

I slučajna opažanja i liste možemo beležiti u aplikaciji Naturalist. Prikupljanje slučajnih opažanja je detaljno objašnjeno u sledećem videu.

Za prikupljanje podataka u vidu liste u aplikaciji Naturalist potrebno je kliknuti na žuti plus u donjem desnom uglu i potom odabrati treću (gledano odozgo) opciju – lista na terenu. Aplikacija će pitati da li želite da beleži putanju kretanja posmatrača – preporučujemo ovu opciju. Klikom na žuto dugme dalje aplikacija će početi da meri vreme posmatranja i možete  početi sa beleženjem svih vrsta koje prepoznate (i svrake i vrane).

Kada primetite da nemate više koncentracije ili vremena da zabeležite sve prepoznate vrste, prekinite posmatranje klikom na kvadratić stop u gornjem desnom uglu. Potom će se pojaviti vreme početka i završetka liste i žuto dugme sve vrste su unešene na koje je potrebno kliknuti da biste završili listu i potvrdili da ste uneli sve prepoznate vrste. Na taj način ste prikupili vašu prvu listu. Čestitamo!

Ceo proces je završen tek nakon što pošaljemo podatke iz liste na server, jednostavnim klikom na dugme za sinhronizaciju u dnu ekrana.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Uklonjen otpad sa divlje deponije u Zmajevu

Foto: JKP „Komunalac” Vrbas

Na obodu Mađarske ulice u Zmajevu, na površini od blizu pet hiljada kvadratnih metara, buldozerom je sanirana divlja deponija. Divlju deponiju očistili su radnici JKP „Komunalac” Vrbas, na osnovu rešenja Odeljenja za inspekcijske poslove Opštinske uprave Vrbas.

Prema rečima Mladena Pavlovića, poslovođe u PJ „Čistoća”, smeće se najpre sabija u obližnju depresiju, a potom se niveliše teren. Ovom prilikom uklonjeno je približno dve i po hiljade kubika smeća.

U svim naseljenim mestima vrbaske opštine komunalni otpad odnosi se jednom nedeljno. Zmajevčani zadužuju kante za odlaganje smeća, stoga, kažu u „Komunalcu”, nema potrebe da se ova vrsta otpada gomila na rubu sela. Ukoliko je pojedinim žiteljima nedovoljna jedna kanta, mogu da se obrate JKP „Komunalac” i reše taj problem. Dostupni su i tipizirani džakovi za smeće čija je cena 103,31 dinar.

Pročitajte još:

Građani opštine Vrbas sav višak otpada mogu da istovare na glavnu deponiju u Vrbasu.  Deponovanje smeća besplatno je za fizička lica koja otpad istovaraju iz putničkih vozila sa prikolicom, navodi se u saopštenju JKP „Komunalac”.

U Bačkom Dobrom Polju, velike količine otpada našle su se na seoskom groblju. Udruženim snagama radnici MZ Bačko Dobro Polje i JKP „Komunalac” očistili su taj prostor krajem prošle nedelje. Posao su obavili po nalogu Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas. Apeluje se na sugrađane da otpad ne odlažu van kanti i kontejnera koje se nalaze na mesnom groblju.

Energetski portal