Home Blog Page 102

Odaberite pravi put u električnu budućnost

Foto: Charge&GO
Foto: Charge&GO

Ljudi svakodnevno traže različite načine da uštede. Iako često izbegavamo da ulažemo značajna sredstva ukoliko je dugačak rok isplativosti, električni automobili, koji će vremenom postajati sve pristupačniji, potvrđuju da su ipak opcija koja ima prednosti čak ako se posmatraju i kratkoročni efekti. Na našim prostorima još uvek vlada skepticizam prema električnim vozilima, često potkrepljen uobičajenom sklonošću ljudi da oko sebe traže i upijaju samo informacije koje potvrđuju njihovo prvobitno i naravno, uvek ispravno mišljenje.

Zbog toga, pregršt argumenata poput „nema dovoljno punjača za sve korisnike” ili pak „električna vozila nisu praktična za duge vožnje” često zasene brojne prednosti, poput smanjenja buke i zagađenja, uštede novca prilikom punjenja u odnosu na točenje goriva i ostale benefite. Upravo na takve i slične ustaljene argumente pokušava da odgovori kompanija Charge&GO, koja već godinama razvija mrežu punjača i pruža podršku vozačima električnih automobila u Srbiji, bilo da su lokalni vozači ili tranzitni korisnici. Uložen trud daje rezultate – broj sesija punjenja porastao je sa nekoliko desetina u 2020. na desetine hiljada u 2024. godini.

Električni automobil, zbog svoje funkcije regenerativnog kočenja, spas je za ljude koji su svakodnevno u gradskim gužvama. Ukoliko u obzir uzmemo cene goriva, koje su vrlo nestabilne, i najave resornog ministarstva o svim pogodnostima koje očekuju vlasnike električnih automobila – poput nižih putarina i besplatnog parkinga, ušteda bi zapravo bila evidentna na svakom pređenom kilometru puta.

Iako ima mnogo prostora za unapređenje infrastrukture, regulative i drugih pitanja, ne može se poreći činjenica da Srbija krupnim koracima napreduje ka elektromobilnosti.

U FOKUSU:

Lakša vožnja uz aplikaciju Charge&GO

Charge&GO nudi rešenje zahvaljujući kome ne morate da brinete o sredstvima na nalogu u trenutku kada je potrebno da dopunite bateriju svog vozila. Njihova aplikacija, sa više od 4.500 korisnika, omogućava jednostavno i efikasno upravljanje procesom punjenja. Kreiranjem naloga na platformi, korisnici ostvaruju pristup mreži od 400.000 punjača širom Evrope zahvaljujući integraciji sa najvećom platformom za e-roming. Korisnici aplikacije uživaju, nakon registracije, u određenim pogodnostima i povoljnijim cenama punjenja.

Punjači se lako pronalaze putem mape na aplikaciji, gde se mogu proveriti dostupnost, tip konektora i cena. Naplata se automatski vrši sa korisničkog naloga nakon što se unese platna kartica. Za one koji ne žele da se registruju, dostupna je opcija jednokratnog plaćanja, dok je korisnička podrška Charge&GO-a dostupna 24 sata dnevno za sva pitanja ili probleme.

Poziv za predloge i saradnju

Kompanija Charge&GO poziva zainteresovane da putem mejl-adrese elektropunjaci@chargego.rs predlože nove lokacije za punjače, ali i da traže ponudu za integraciju svojih punjača na Charge&GO platformu.

Takođe, kompanija nudi instalaciju punjača po principu „ključ u ruke”, bilo da se radi o AC ili DC modelima. Stručni tim izlazi na teren, vrši procenu lokacije i realizuje ceo projekat – od planiranja do instalacije. Svima koji nisu sigurni kako da započnu proces punjenja ili imaju nedoumice, inženjeri kompanije Charge&GO stoje na raspolaganju da pruže odgovore na sva pitanja.

Bez obzira na to da li su u pitanju benzinske stanice, poslovni objekti, hoteli ili kućni uslovi, Charge&GO nudi rešenja prilagođena potrebama i kapacitetima korisnika. Razbijajući predrasude konstantnim širenjem mreže, kompanija radi na tome da e-mobilnost postane praktična i pristupačna mogućnost za sve. Svojim radom Charge&GO omogućava korisnicima uživanje u svakodnevnim prednostima vožnje na struju.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Svetski dan močvarnih staništa – močvare su važnije nego što mislimo

Foto-ilustracija: Unsplash (jordan-whitfield)
Foto-ilustracija: Unsplash (brecht-denil)

Svetski dan močvarnih staništa obeležava se 2. februara, kada je 1971. godine potpisana Ramsarska konvencija o zaštiti močvara. Upravo zato se svake godine na ovaj dan ističe značaj ovih ekosistema koji, iako čine nešto više od 6 odsto kopnene površine Zemlje, pružaju stanište za 40 odsto svih biljnih i životinjskih vrsta.

Radi se o jednom od najefikasnijih prirodnih skladišta ugljenika. U uslovima sa malo kiseonika, biljke koje u močvarama upijaju CO₂ preko fotosinteze dugo se razgrađuju, pa se ugljenik „zarobljava“ u zemljištu. Međutim, klimatske promene (suše, poplave) mogu ugroziti ovaj proces isušivanjem močvara i oslobađanjem veće količine CO₂ u atmosferu.

Močvare su često pogrešno doživljavane kao neplodne i nekorisne površine, a zapravo su izuzetno važne: upijaju višak vode tokom obilnih padavina i time smanjuju rizik od poplava, dok postepeno otpuštaju vodu u sušnim periodima, filtriraju i prečišćavaju vodu, pružaju sklonište retkim i ugroženim vrstama biljaka, ptica i riba, i sprečavaju eroziju zemljišta stabilizacijom obala i sprečavanjem ispiranja tla.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (jeffrey eisen)

Ipak, močvare su najugroženiji ekosistemi na svetu – od 1970. izgubljeno je 35 odsto močvarnih područja, dok je prema drugim pokazateljima više od trećine svetskih močvara nestalo u poslednjih 50 godina. Uzroci su brojni: poljoprivredna ekspanzija, urbanizacija, zagađenje, klimatske promene i nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa. Više od milijardu ljudi – dakle otprilike jedna od osam osoba na planeti – direktno zavisi od močvara kroz poljoprivredu, ribarstvo ili turizam, pa nestanak ovih staništa ugrožava i njihov opstanak.

Na svim kontinentima osim Antarktika nalaze se močvare koje, iako pokrivaju mali deo Zemljine površine, imaju ogroman značaj za klimatsku stabilnost, biodiverzitet i ljudsku dobrobit. Najnoviji podaci o ubrzanom nestajanju ovih staništa upozoravaju na važnost njihovog očuvanja i obnove. Uz bolju edukaciju, pooštrene mere zaštite i promenu svesti, močvare mogu nastaviti da nas štite, hrane i podupiru održivi razvoj.

Energetski portal

Dodela bespovratnih sredstava za kupovinu kuće na selu 2025. godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije je na nedavnoj sednici usvojila Uredbu o programu dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom na teritoriji Republike Srbije za 2025. godinu.

Cilj ovog programa je podrška naseljavanju ruralnih područja i motivacija stanovništva da ostane, ili se vrati, u seoske sredine, s ciljem rešavanja stambenih pitanja i zaustavljanja depopulacije, navodi se na sajtu Vlade.

Program omogućava naseljavanje oko 675 seoskih domaćinstava.

Osim toga, usvojena je i Uredba o programu dodele bespovratnih sredstava za nabavku minibuseva koji će služiti za transport seoskog stanovništva.

Pročitajte još:

Očekuje se da će ova inicijativa, koja obuhvata kupovinu 17 minibuseva, poboljšati povezanost 264 sela sa opštinskim i gradskim centrima, podižući time dostupnost osnovnih usluga kao što su zdravstvo, obrazovanje i kultura.

Vlada je takođe proglasila Spomenik prirode „Kanjon reke Vučjanke”, koji se nalazi na teritoriji grada Leskovca u Južnom Pomoravlju. Kanjon, poznat po svojoj divljoj lepoti i očuvanosti, stavljen je pod zaštitu kako bi se očuvala njegova prirodna vrednost i biodiverzitet, uključujući endemične i ugrožene vrste flre i faune.

Energetski portal

Pored vode i grejanje skuplje od februara u Nišu

Foto-ilustracija: Unsplash (robert-linder)

Nakon što je Nadzorni odbor Gradske toplane Niš predložio da varijabilni deo računa za centralno grejanje umesto, dosadašnjih 7,07 dinara po kilovatu sata, košta 7,48 dinara, Gradsko veće usvojilo je taj predlog. Nova cena stupa na snagu od subote, 1. februara, a zvaničan razlog poskupljenja su nove cene energenata.

Odluku da usvoje predlog nove cene varijabilnog dela računa za grejanje, iz Gradskog veća navode procene Nadzornog odbora da je cena gasa porasla za 5,77 odsto, cena mazuta sa prevozom za 1,02 odsto, cena struje za 8,68 odsto, cena soli za pripremu vode za 25,92 odsto, a cena sredstva za kondicioniranje vode za 28,95 odsto. Niža je jedino cena lož ulja sa prevozom.

Pročitajte još:

Predlog za promenu cene toplotne energije zbog porasta varijabilnog dela cene može da bude podnet u slučaju kada se ukupna cena energenta poveća za više od 3 odsto, a obavezno ukoliko se smanji za više od 5 odsto. Savetodavno telo je u skladu sa članom 82. stav 4. Zakona o zaštiti 3556/4 od 24.12.2024. godine, dalo saglasnost na predlog odluke. Gradska uprava za komunalne delatnosti, poslove inspekcije i komunalne milicije je, razmatrajući navedenu odluku, konstatovala da su dostavljeni akti u skladu sa propisima koji regulišu proceduru donošenja, te je imajući u vidu navedeno, izrađeno rešenje kao u dispozitivu – navedeno je.

Podsetimo, grejanje je u Nišu prošle godine poskupelo u tri navrata, poslednji put u novembru.

Izvor: Južne vesti

Montrealski protokol – od spasavanja ozona do borbe protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Unsplash (Pero Kalimero)

Montrealski protokol predstavlja najznačajniji globalni sporazum, kada je reč o očuvanju i oporavku ozonskog omotača. Razlog njegovog donošenja zasniva se na naučnom radu koji je objavljen 1985. godine, kada je otkriveno da postoji velika rupa u ozonskom omotaču iznad Antarktika.

U tom trenutku, donošenje Montrealskog protokola bilo je usmereno na oporavak ozonskog omotača zato što on štiti planetu i njen živi svet od ultraljubičastog zračenja Sunca. Kroz godine se pokazalo da je zahvaljujući njemu ostvaren vrlo uspešan rezultat u ovom kontekstu, ali ono što je zanimljivo jeste da je doprineo još jednoj značajnoj i gorućoj temi – ograničavanju klimatskih promena.

Objašnjenje se nalazi u činjenici da najveći broj supstanci koje oštećuju ozonski omotač, ujedno doprinose i globalnom zagrevanju. Uzimajući u obzir to da je Sporazum doveo do postepenog povlačenja 99 odsto ovakvih supstanci, uključujući hlorofluorohidrokarbone (CFC) i hidroklorofluorohidrokarbone (HCFC), doprineo je istovremeno i daljem napredovanju klimatskih promena.

Pročitajte još:

Pojašnjenja radi, rashladni gasovi CFC i HCFC nekada su se nalazili u frižiderima, klima uređajima, sprejevima, aparatima za gašenje požara i drugim uređajima. Međutim, nakon što je Protokol doveo do njihovog povlačenja iz upotrebe, oni su zamenjeni hidrofluorohidrokarbonima (HFC), odnosno gasovima koji, iako nisu štetni za ozonski omotač, veoma doprinose efektu staklene bašte.

Zbog toga je 2016. godine usvojen Amandman iz Kigalija Montrealskom protokolu, koji je kao cilj postavio upravo i postepeno smanjenje proizvodnje HFC-a u narednih 30 godina. Ovaj sporazum je do sada ratifikovalo 162 zemlje, kao i Evropske unije.

Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), uklanjanje EFC-a moglo bi da spreči zagrevanje planete za do 0,5°C do kraja veka.

Najnoviji Izveštaj o emisijama UNEP-a, pokazuje da bi porast temperature od 0,5°C povećao učestalost i ozbiljnost ekstremnih vrućina, jakih padavina i regionalnih suša.

Energetski portal

Podrška razvoju održivih rešenja

Foto-ilustracija: Unsplash (Marvin Meyer)

Borba sa izazovima očuvanja prirode pokazuje da pravi uspeh zahteva posvećenost, hrabrost, inovacije i, pre svega, zajedničko delovanje, jer ovi problemi prevazilaze mogućnosti pojedinca i jedne nacije. U svetu suočenom sa tim izazovima, rađa se mnoštvo ideja. Mnogi poseduju volju, znanje i zamisli koje bi mogle doprineti rešavanju, ali često ostaju samo neostvarene vizije zbog nedostatka potrebne podrške i resursa.

Ova potreba prepoznata je 2011. godine, kada je osnovan Fond za inovacionu delatnost, sa zadatkom unapređenja inovacionog eko-sistema u Srbiji. Fond pruža finansijsku, mentorsku i savetodavnu podršku inovativnim timovima, startapima, malim i srednjim preduzećima, kao i naučnoistraživačkim organizacijama, sa ciljem razvoja novih proizvoda, tehnologija i poslovnih modela. Kroz saradnju akademske i poslovne zajednice, primenu etičkih i poslovnih standarda, Fond je ključni oslonac za stvaranje održivih rešenja koja menjaju svet. O aktivnostima Fonda i značaju inovacija koje podržavaju, razgovarali smo sa Milenom Kostadinović, posebnim savetnikom za međunarodnu saradnju Fonda za inovacionu delatnost.

Od samog osnivanja, Fond je imao zadatak da pokrene razvoj inovativnog preduzetništva, podstičući finansiranje iz zajednice i omogućavajući stvaranje tržišnih rešenja. Kroz odgovarajuće finansijske mehanizme, postavljeni su temelji za dinamičan razvoj inovacionog eko-sistema, koji danas obuhvata brojne organizacije podrške, razvijenu infrastrukturu, takmičenja i pristup različitim izvorima finansiranja.

U FOKUSU:

Podrška koju pružaju ima ključnu ulogu u podsticanju ekonomskog i društvenog razvoja, ali i u unapređenju zaštite životne sredine. Inovativni projekti koje finansiraju doprinose privrednom rastu, otvaranju radnih mesta, povećanju konkurentnosti domaćih preduzeća i jačanju ekonomije zasnovane na znanju. Kvalitet života unapređuje se kroz inovacije u zdravstvu, obrazovanju i digitalizaciji, dok se ekološki aspekt podrške ogleda kroz aktivno finansiranje zelenih tehnologija i održivih rešenja koja smanjuju negativne efekte na životnu sredinu. Važno je istaći da Fond u procesu selekcije projekata koji se prijavljuju sprovodi i nezavisnu procenu njihovog uticaja na životnu sredinu i društvo, bez obzira na oblast iz koje projekti dolaze, podržavajući samo one koji nemaju negativan uticaj.

Porast broja prijava na njihove programe potvrđuje sve veću zainteresovanost za inovacione projekte u našoj zemlji, posebno u oblastima digitalnih tehnologija, održivih rešenja i veštačke inteligencije.

– Ovi projekti imaju veliki potencijal za plasman na međunarodna tržišta, što dodatno motiviše preduzeća da unaprede svoje poslovanje i ostvare globalni uspeh.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Kragujevac: Uručeni ugovori za energetsku sanaciju kuća i stanova za 133 domaćinstva

Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cao)

U okviru programa podrške energetske sanacije kuća i stanova „Čista energija i energetska efikasnost za građane Srbije” koji zajednički realizuju grad Kragujevac i Ministarstvo rudarstva i energetike u zgradi Gradske uprave danas su uručeni ugovori. Ove godine subvencije je dobilo 133 domaćinstva, a vrednog programa iznosi nešto više od 27 miliona dinara.

Najveće interesovanje, oko 90 odsto, i ove godine je bilo za zamenu stolarije na stanovima i kućama, a potom slede toplotne pumpe, solarni paneli i izolacija.

Prema rečima Dejana Ružića, zamenika gradonačelnika Kragujevca, ovo je četvrta godina zaredom kako ovaj grad sa resornim ministarstvom dodeljuje subvencije, ističući značaj programa jer građani uz pomoć i podršku rešavaju pitanje energetske efikasnosti na svojim domaćinstvima.

Pročitajte još:

Ispunjenjem uslova za subvencije građani dobijaju sredstva a dinamika izvođenja radova zavisi od firmi i privrednih društva, koji su uzeli učešće u programu.

Mere u okviru programa „Čista energija i energetska efikasnost za građane Srbije” uključuju zamenu stolarije, izolaciju zidova i krovova, zamenu kotlova na gas, kotlova na pelet, toplotne pumpe, solarne kolektore i solarne panele kao i dokumentaciju: izrada elaborata i energetskih pasoša.

Energetski portal

Bugarska teži da postane prva država u Evropi sa funkcionalnim reaktorom AP1000

Foto-ilustracija: Pixabay

Bugarska ima dugogodišnje iskustvo u nuklearnoj energetici, a realizacija projekta izgradnje novih nuklearnih kapaciteta ima strateški značaj ne samo za ovu zemlju, već i za region Jugoistočne Evrope, izjavio je Žečo Stankov, ministar energetike Bugarske.

Naglasio je važnost efektivnog učešća bugarskih firmi u izgradnji sedmog i osmog bloka na lokaciji nuklearne elektrane Kozloduj, istakavši da će se proces realizacije zasnivati na kvalitetu, brzini i konkurentnoj ceni.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva energetike Bugarske, bugarska strana će preduzeti sve neophodne korake kako bi ubrzala proces realizacije.

Pročitajte još:

Ministar je takođe istakao da projekat mora biti u skladu sa bugarskim pravnim okvirom i standardima, uz poštovanje međunarodnih normi bezbednosti i zaštite životne sredine.

„Ambicija Bugarske je da bude prva država u Evropi sa funkcionalnim reaktorom AP1000. Očekujem da zajedno pretvorimo projekat novih kapaciteta u Kozloduju u simbol uspeha i standard za realizaciju ugovora o nuklearnim elektranama, ne samo u Evropi, već i globalno”, dodao je ministar Stankov.

Energetski portal

Puštena u rad najveća solarna elektrana u Evropi uz aerodromsku pistu (FOTO)

Foto-ilustracija: Freepik (@Oleksandr Ryzhkov)

Na aerodromu „Fiumicino” u Rimu izgrađena je i puštena u rad najveća solarna elektrana za samopotrošnju na aerodromima u Evropi, koja je ujedno i druga po veličini u svetu.

Solarna elektrana se prostire na 2,5 km uz istočnu stranu piste tri, sadrži oko 55.000 panela od monokristalnog silicijuma sa kapacitetom od 22 MWp. Generisaće više od 30 miliona kWh godišnje, čime će se smanjiti emisija CO₂ za više od 11.000 tona.

Uz instalaciju dodatnih solarnih panela u narednih pet godina planiraju da dostignu kapacitet od 60 MWp. Ovaj kapacitet bio bi dovoljan da zadovolji godišnje energetske potrebe 30.000 italijanskih domaćinstava za celu godinu, ili da potpuno napuni više od milion električnih vozila.

Čitav projekat koštao je oko 50 miliona evra, a deo je portfolija inicijativa za generaciju obnovljive energije i održivu mobilnost sa finansijskom obavezom koja prelazi 200 miliona evra.

Pored smanjenja korišćenja fosilnih goriva za energetske potrebe operacija aerodroma, novi projekat će takođe poboljšati energetsku nezavisnost i otpornost na tržišne promene.

Pročitajte još:

„Lansiranje nove solarne farme jača našu posvećenost zelenoj tranziciji i dekarbonizaciji, sa infrastrukturom koja je jedinstvena na međunarodnoj aerodromskoj sceni. Energetska nezavisnost koju ovaj novi projekat omogućava našem aerodromu sa pet zvezdica značajno će smanjiti uticaj naših operacija na životnu sredinu, u skladu sa modelom održivog razvoja koji gradimo već godinama – modelom koji predstavlja prvi i osnovni preduslov za rast aerodroma, regiona i celokupne zemlje”, izjavio je Marko Tronkone, izvršni direktor aerodroma.

Na otvaranju najveće fotonaponske elektrane za samopotrošnju okupili su se brojni zvaničnici iz Italije koji su istakli da je ovo primer pomirenja vazdušnog saobraćaja i životne sredine.

Jasna Dragojević

Održana svečana skupština Konfindustrije Srbija – brojna priznanja i nagrade za članove

Foto: Konfindustrija Srbije

Konfindustrija Srbija, Udruženje italijanskih industrijalaca u Srbiji, održala je svoju Svečanu skupštinu, koja predstavlja ključni godišnji događaj ovog poslovnog udruženja. Ovaj skup bio je prilika za sumiranje dosadašnjih postignuća i predstavljanje budućih planova, čime su dodatno učvršćene ekonomske veze između Srbije i Italije.

Skupštinu je obeležilo predstavljanje novoizabranog predsednika Konfindustrije Srbija, Romana Rosija, koji će u naredne četiri godine voditi Udruženje. Pored njega, prisutnima su se obratili i Patricio Dei Toso, predsednik Konfindustrije Est Europa, Luka Gori, ambasador Italije u Beogradu, Barbara Ćimino, potpredsednica Konfindustrije za izvoz i privlačenje investicija, Mateo Zopas, predsednik Italijanske agencije za spoljnu trgovinu (ICE), kao i predstavnici vlada Srbije i Italije.

„U poslednjih nekoliko godina, privredna saradnja između Italije i Srbije dostigla je značajne nivoe, potvrđujući stratešku ulogu italijanskih preduzeća u privrednom tkivu ovog regiona. Međutim, u ovom kontekstu želim da stavim akcenat na vas, naše članove: danas Konfindustrija Srbija s ponosom broji 215 članica, koje zapošljavaju 33.000 ljudi”, rekao je Rosi i dodao da ovi brojevi Konfindustriju Srbije čine drugim najvećim evropskim poslovnim udruženjem u našoj zemlji.

Kompanije članice Konfindustrije Srbije aktivno rade na unapređenju svog poslovanja kako bi odgovorile na izazove klimatskih promena i energetske tranzicije, istovremeno se prilagođavajući ESG standardima. Ova posvećenost održivom razvoju dodatno jača njihov položaj na tržištu i doprinosi ekološki odgovornom poslovanju.

Pročitajte još:

Nakon uvodnih govora domaćina i gostiju, održana je svečana ceremonija dodele godišnje nagrade Konfindustrije „Franko Delneri”, nazvane po jednom od osnivača ovog udruženja u Srbiji. Ova prestižna nagrada dodeljuje se kompanijama koje su ostvarile izuzetne rezultate u primeni ESG principa. U kategoriji velikih preduzeća nagrađena je italijanska kompanija Conceria Pasubio, dok je u kategoriji malih i srednjih preduzeća priznanje pripalo kompaniji Propulzija.

Gost ovog svečanog događaja bio je i Miloš Kostić, generalni direktor kompanije MT-KOMEX koja se ističe po svojim doprinosima smanjenju gasova staklene bašte i širenju obnovljivih izvora energije u Srbiji i u regionu.

Govoreći pred kamerama Radio-televizije Srbije, Kostić je istakao da su kompanija MT-KOMEX i njihovi partneri postavili za cilj da u 2025. godini izgrade oko 100 megavata solarne energije.

„Ukupno prema našim analizama tržišta, negde oko 300 megavata je već izgrađenih solarnih elektrana ili u završetku izgradnje. Očekujemo da će u naredne tri godine biti izgrađeno još nekih 500”, rekao je Kostić za RTS.

Energetski portal

FIAT Grande Panda stiže u Evropu u martu 2025. – poznate i cene

Foto: Fiat Grande Panda / Promo

FIAT je zvanično najavio dolazak modela Grande Panda na evropsko tržište u martu 2025. godine. Ovim modelom, FIAT se vraća u B-segment, u kojem je decenijama bio lider sa više od 23 miliona prodatih vozila širom Evrope, navodi se u saopštenju Stelantisa.

Grande Panda je izgrađena na globalnoj multi-energetskoj platformi Stelantisa i dolazi u dve verzije – potpuno električnoj i hibridnoj. Električni model biće dostupan u verzijama Grande Panda La Prima i (Grande Panda) RED, po početnoj ceni manjoj od 25.000 evra. Hibridna verzija nudiće se u tri paketa – Pop, Icon i La Prima, sa početnom cenom ispod 19.000 evra.

Dizajniran u Torinu, Grande Panda crpi inspiraciju iz kultne Pande iz 1980-ih, dok savremena rešenja donose napredne tehnologije. Električna verzija poseduje bateriju od 44 kWh sa dometom do 320 km, kao i elektromotor snage 83 kW (113 KS). Maksimalna brzina električnog modela iznosi 132 km/h, dok ubrzanje od nula do 100 km/h traje 11 sekundi.

Pročitajte još:

Model je opremljen inovativnim integrisanim kablom na uvlačenje za AC punjenje na prednjoj strani, koji omogućava dopunu baterije od 20 do 80 odsto za nešto više od četiri sata. Alternativno, kupci mogu odabrati port za punjenje pozadi sa snagom od 11 kW, koji omogućava isto punjenje za dva sata i 50 minuta. Standardno je uključen i DC port za brzo punjenje od 100 kW, koji omogućava dopunu od 20 do 80 odsto za samo 27 minuta.

Grande Panda će se u prodajnim salonima širom Evrope naći od marta 2025. godine. Poseban fokus stavljen je na pristupačnost, jednu od ključnih vrednosti brenda, omogućavajući kupcima da učestvuju u električnoj tranziciji po prihvatljivoj ceni.

Energetski portal

Javni poziv za rekultivaciju nesanitarne deponije u Pirotu – u planu izgradnja solarne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay (Prylarer)

Regionalna deponija Pirot raspisala je javni poziv za izradu projekta sanacije i rekultivacije nekadašnje nesanitarne deponije u ovom gradu. Plan je da se na njenom mestu izgradi solarna elektrana, čime bi se degradirana površina stavila u funkciju proizvodnje čiste energije.

Kako je navedeno u tehničkoj dokumentaciji javnog poziva, nesanitarna deponija nalazi se u okviru sadašnje industrijske zone, na oko 400 metara udaljenosti od najbližih stambenih objekata. Bila je u upotrebi od 1990. do 2013. godine, a nakon otvaranja Regionalne deponije Pirot 2013. godine, lokacija više nije korišćena za odlaganje otpada.

Blizina reke Nišave, koja se u najužem delu nalazi na svega 100 metara od deponije, dodatno naglašava potrebu za adekvatnim sanacionim merama u cilju prevencije negativnog uticaja na životnu sredinu.

Pročitajte još:

Kako bi bilo sprečeno širenje neprijatnih mirisa i raznošenje lakog otpada pod uticajem vetra, naslage su mestimično prekrivane glinovitim i zemljanim materijalom. Telo deponije sada je većim delom prekriveno zemljanim slojem i obraslo niskom vegetacijom.

Površina zahvaćena otpadom prostire se na oko pet hektara, dok sloj deponovanog otpada dostiže dubinu od 10 metara.

Osnovni cilj javnog poziva je pronalaženje optimalnog tehničkog rešenja za sanaciju i rekultivaciju lokacije, kao i njenu dalju namenu. Grad Pirot planira da primenom principa održivog razvoja na ovoj lokaciji instalira solarne panele, čime bi Pirot postao još jedan pozitivan primer ekološki odgovornog upravljanja resursima. Pored izgradnje solarne elektrane, rekultivisana površina može se koristiti i za druge privredne, poslovne ili komercijalne namene.

Rok za podnošenje prijava je 10. februar 2025. godine do 11 časova.

Energetski portal

Ulaganja u nuklearnu energiju u zamahu, ali ne izostaju izazovi – šta Srbija može da uradi

Foto-ilustracija: Unsplash (marko-sun)

Nuklearna energija, globalno gledano, pokriva 10 odsto svetske potrošnje struje. Našoj zemlji potrebno je da razvija nuklearnu nauku da bi u budućnosti razmatrala uvođenje nuklearne energije, napominje Đorđe Lazarević, naučni saradnik u Institutu „Nikola Tesla”.

U svetu je aktivno više od 420 nuklearki i ove godine proizvodnja nuklearne energije biće rekordna. To ukazuje najnoviji izveštaj Međunarodne agencija za energetiku u kojem se savetuje da do kraja decenije nuklarne investicije treba duplirati jer potrošnja struje raste.

Naučni saradnik u Institutu „Nikola Tesla” Đorđe Lazarević rekao je za RTS da će usled rastućih potreba za čistom energijom, nuklearna energija kao provereno čisti izvor energije biti sve više razmatrana i uvođena u zemljama gde je to moguće.

„U prilog tome govori činjenica da se sve više koriste električni automobili, veštačka inteligencija, data centri, tj. da je potražnja za energijom sve veća i veća, a u narednoj deceniji biće veća nego ikad pre, tako da će nuklearna energija imati šansu da poveća procenat učešća u dobijanju električne energije”, objašnjava Lazarević.

Pročitajte još:

Ekspanzija ulaganja u izgradu reaktora – šta su izazovi

Ulaganje u izgradnju novih reaktora je u ekspanziji. Više od 40 zemalja planira da proširi nuklearne kapacitete, a trenutno se grade 63 nova reaktora, najviše u Kini, Americi, ali i u Evropi.

Govoreći o izazovima, Lazarević kaže da, kada su u pitanju velike elektrane nove generacije, na Zapadu su često probijani rokovi za njihovu izgradnju, ali i projektovana cena izgradnje – to je ključni izazov da se u budućnosti problem prevaziđe.

Kada su u pitanju mali modularni reaktori, izazov je da se konačno sa koncepta projekata pređe na izgradnju malih modularnih reaktora, koji će biti primamljiviji jer su manja početna ulaganja, i svešće se na privatne investitiore.

Prema njegovim rečima, velike tradicionalne elektrane su naša realnost, one se grade i uvode u pogon.

Razvoj nuklearne nauke u Srbiji

Našoj zemlji potrebno je da razvija nukelearnu nauku da bi u budućnosti razmatrala samo uvođenje nuklearne energije, napominje Lazarević.

„S obzirom na sve veće potreba za energijom, a sa smanjenim rezervama uglja u zemlji, sigurno da nuklearna energija, odnosno elektrana može da bude jedna od opcija za zadovoljavanje nacionalnih potreba za električnom energijom, kao i toplotnom energijom”, zaključio je Lazarević.

Tekst u celosti pročitajte ovde

Izvor: RTS

Kanjon reke Vučjanke proglašen za spomenik prirode

Foto: Ministarstvo zaštite životnesredine

Vlada Republike Srbije donela je odluku o proglašenju Spomenika prirode „Kanjon reke Vučjanke”, čime je dodatnih 49 hektara stavljeno pod zaštitu. Ovaj izuzetno vredan prirodni prostor nalazi se na teritoriji grada Leskovca, u Južnom Pomoravlju, i obuhvata oblasti sa režimima zaštite prvog, drugog i trećeg stepena.

Kanjon reke Vučjanke važi za jedan od najlepših kanjona u Srbiji. Njegova nepristupačnost omogućila je očuvanje prirodnog ambijenta bez značajnog ljudskog uticaja. Strme obale krase raznolike geološke, geomorfološke, florističke i faunističke karakteristike, a područje poseduje i bogato kulturno nasleđe. Na osnovu ovih vrednosti, ispunjeni su svi kriterijumi za zaštitu u statusu spomenika prirode.

Reka Vučjanka ima poseban značaj kao jedan od najvažnijih vodotokova planine Kukavice, gde i izvire, ali i kao značajna pritoka reke Veternice u Leskovačkom polju.

Pročitajte još:

Bogatstvo flore ovog područja ogleda se u prisustvu 52 drvenaste vrste, od kojih je 10 endemičnih, retkih, reliktnih ili ugroženih. Među najznačajnijima su brekinja (Sorbus torminalis), poljski brest (Ulmus minor), breza (Betula pendula), brdski brest (Ulmus montana) i divlja kruška (Pyrus pyraster). Na relativno maloj površini evidentiran je 161 biljni takson, što dodatno potvrđuje njegovu prirodnu vrednost.

Fauna je takođe raznolika – zabeleženo je 11 vrsta vodozemaca (od kojih je 10 zaštićeno), devet vrsta gmizavaca i čak 60 vrsta ptica. Posebno su značajni ihtiološki predstavnici poput potočne pastrmke (Salmo trutta) i potočne mrene (Barbus balcanicus), koji ukazuju na visok kvalitet i očuvanost vodenih ekosistema.

Ovim proglašenjem, Kanjon reke Vučjanke dobija status važne prirodne i ekološke celina, koja zaslužuje posebnu pažnju i odgovorno upravljanje u cilju njenog dugoročnog očuvanja.

Energetski portal

Turska premašila solarni cilj za 2025. godinu – kapacitet udvostručen za 2,5 godine

Foto-ilustracija: Pixabay (_leoneil)

Turska je udvostručila svoj solarni kapacitet za samo dve i po godine, čime je već krajem 2024. godine premašila zacrtani cilj za 2025. godinu, navedeno je u izveštaju globalnog energetskog analitičkog centra Ember.

Od jula 2022. godine, čak 94 odsto rasta kapaciteta solarne energije dolazi iz instalacija namenjenih sopstvenoj potrošnji. Zahvaljujući tome, ukupni kapacitet solarne energije porastao je sa 9,7 GW na više od 19 GW do kraja 2024. godine. Poređenja radi, prethodno udvostručavanje kapaciteta trajalo je više od četiri godine (između 2018. i 2022), dok je najnoviji rast ostvaren za samo dve i po godine, što potvrđuje ubrzanje razvoja sektora obnovljive energije u Turskoj.

Kako bi održala ovaj zamah, Turska planira dalju ekspanziju kroz solarne panele na krovovima, hibridne sisteme, plutajuće solarne elektrane i sisteme za skladištenje energije, otvarajući nove mogućnosti za nastavak rasta.

Pročitajte još:

Pored povećanja kapaciteta, u poslednje dve i po godine solarne elektrane proizvele su ukupno 52 TWh električne energije, što je činilo šest odsto ukupne potrošnje zemlje. Zahvaljujući tome, smanjen je uvoz prirodnog gasa, čime je izbegnut trošak od 5,4 milijarde dolara. Samo u 2024. godini, povećana proizvodnja solarne energije smanjila je uvoz gasa za 1,7 milijardi dolara, što predstavlja rast uštede od 22 odsto u odnosu na prethodnu godinu, uprkos padu cena prirodnog gasa za 18 odsto u 2024.

Kombinovana proizvodnja solarnih i vetroelektrana u poslednje dve i po godine omogućila je izbegavanje troškova uvoza prirodnog gasa u vrednosti od čak 15 milijardi dolara, što doprinosi energetskoj nezavisnosti Turske i smanjenju oslonca na fosilna goriva.

Turska takođe ima spremne projekte za skladištenje energije vetra i sunca ukupnog kapaciteta 33 GW, što višestruko premašuje trenutni zvanični cilj od 2,1 GW do 2030. godine. Ovi kapaciteti dodatno postavljaju temelje za nastavak snažnog rasta obnovljivih izvora energije i ambicioznije energetske planove u budućnosti.

Milena Maglovski

Ekstremni vremenski uslovi ugrožavaju ishranu u Latinskoj Americi i Karibima

Foto-ilustracija: Unsplash (Ender Vatan)
Foto-ilustracija: Unsplash (andras kovacs)

Latinska Amerika i Karibi su dva regiona koja su najviše izložena ekstremnim vremenskim prilikama u svetu, nakon Azije. Ove delove planete često pogađaju poplave i oluje, ali i suše zbog čega trpi poljoprivredna proizvodnja. Ekstremne vremenske prilike negativno utiču na sve dimenzije proizvodnje hrane, pokazao je to Izveštaj o regionalnom pregledu bezbednosti hrane i ishrane za 2024. godinu, koji se odnosi na proizvodnju, transport i pristup hrani.

Najmanje 20 zemalja (74 odsto analiziranih) suočava se sa visokom učestalošću ovih događaja, što ukazuje na značajnu izloženost, dok se 14 zemalja (52 odsto) smatra ranjivim, jer je verovatnije da će doživeti povećanu neuhranjenost. Uticaj ekstremnih vremenskih prilika dodatno pogoršavaju uporni strukturalni problemi, uključujući sukobe, ekonomska usporavanja, krize i osnovni faktori kao što su visoki nivoi nejednakosti, nedostatak pristupa zdravim navikama i nezdravim prehrambenim okruženjima.

Pročitajte još:

Prema izveštaju, između 2019. i 2023. godine, zastupljenost neuhranjenosti povećala se za 1,5 odsto u zemljama pogođenim klimatskom varijabilnošću i ekstremima. Glad je zahvatila 41 milion ljudi u regionu 2023. godine. To predstavlja smanjenje za 2,9 miliona ljudi u odnosu na 2022. i 4,3 miliona u odnosu na 2021. godinu. Međutim, uprkos regionalnom napretku, i dalje postoje razlike među podregionima. Prevalencija gladi porasla je tokom poslednje dve godine u Karibima, dostigavši 17,2 odsto, dok je ostala relativno stabilna u Mezoamerici, na 5,8 odsto.

Uprkos svemu, ovaj region je pokazao blagi napredak drugi uzastopni put. Ukupno 187,6 miliona ljudi u regionu iskusilo je nesigurnost u ishrani, što je 19,7 miliona manje nego u 2022. i 37,3 miliona manje nego u 2021. godini.

Izveštaj takođe naglašava da nesigurnost u ishrani disproporcionalno pogađa određene populacione grupe, poput ruralnih zajednica i žena. Rodna razlika u Latinskoj Americi i Karibima ostaje veća od globalnog proseka.

„U Latinskoj Americi i Karibima, jedno od desetoro dece mlađe od pet godina živi sa niskim rastom. Neuhranjenost i prekomerna telesna težina koegzistiraju u regionu, pogoršani visokom izloženošću i ranjivošću na klimatske događaje u najpogođenijim zajednicama. Ova dvostruka opterećenost neuhranjenosti svakodnevno preti punom razvoju dece”, rekla je Karin Hulshof, regionalna direktorka UNICEF-a za Latinsku Ameriku i Karibe.

Energetski portal