Home Blog Page 1011

Vest o otvaranju poglavlja 27 za Crnu Goru bi bila veoma važna

Foto: Kabinet potpredsednika Vlade Crne Gore

 

Foto: Kabinet potpredsednika Vlade Crne Gore

Potpredsednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović sastao se juče sa ambasadorom Savezne Republike Nemačke u Crnoj Gori dr Robertom Veberom.

Potpredsednik Simović je ambasadoru Veberu poželio dobrodošlicu i uspešnu diplomatsku misiju u Crnoj Gori, istakavši da će Crna Gora i dalje doprinositi razvoju snažnih i prijateljskih odnosa sa Saveznom Republikom Nemačkom. Simović je zahvalio Nemačkoj na snažnoj podršci koju je do sada pružala Crnoj Gori, kako na ekonomskom planu tako i na ispunjavanju zahtevne evropske agende.

Iako je na početku integracionih procesa sve izgledalo, zahtevno, obimno i kompleksno, Crna Gora je postala članica NATO, otvorila je 31 poglavlje u pregovorima za članstvo u EU, u značajnoj meri je usaglasila svoje zakonodavstvo sa evropskim, ojačala administrativne kapacitete i uspešno koristi predpristupne fondove za finansiranje projekata koji doprinose ukupnom razvoju, kazao je Simović.

Poruke koje na temu evropske perspektive Crne Gore dolaze iz Nemačke su vrlo ohrabrujuće, istakao je Simović i dodao da je to posebno važno zbog utiska koji se može steći, da je politika proširenja u zamoru.

Simović je kazao da su poruke Nemačke veoma važne i za Zapadni Balkan i predstavljaju ohrabrenje za dalje iskorake u integracionim procesima. U vezi sa tim Crna Gora posebno ceni uticaj Berlinskog procesa na značajnim projektima za celi region.

Sa druge strane, Crna Gora očekuje da se vrednuju rezultati koje ostvaruje u dostizanju standarda i ispunjavanju merila u pregovaračkom procesu i shodno tome očekujemo pozitivan epilog kada je u pitanju otvaranje poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promene. Isto tako očekujemo i pozitivne izveštaje u vezi sa poglavljima 23 i 24, kazao je Simović i naglasio da bez obzira na epiloge, Crna Gora neće stati, jer ispunjavanje standarda EU ne vidi kao uslov za članstvo, već pre svega kao potrebu Crne Gore i svih građana.

Ambasador Nemačke Veber se zahvalio na ukazanom gostoprimstvu i dobrodošlici i kazao da nije teško osećati se dobro u Crnoj Gori, jer je istovremeno lepa i uzbudljiva.

U odnosima dve zemlje u fokusu je pregovarački proces Crne Gore sa EU. Nemačka će i dalje biti partner Crnoj Gori u prevazilaženju izazova na preostalom putu prema članstvu u EU i svim snagama će je podržavati, potvrdio je ambasador Veber. Crna Gora pripada Evropi u političkom, ekonomskom i kulturnom aspektu, dodao je ambasador i zahvalio se na svim naporima koje Crna Gora sprovodi u predpristupnim pregovorima.

Unutar EU su potrebne reforme, ali one ne smeju zaustaviti politiku proširenja. Proces reformi i proces daljeg proširenja Unije se moraju odvijati paralelno, istakao je Veber.

U vezi sa otvaranjem poglavlja 27, ambasador je kazao da se, od kada je započeo mandat u Crnoj Gori, vrlo intenzivno bavi ovim pitanjem. Istakao je da u okviru ove teme postoje dva aspekta, tehnički i politički, i da bi i za Crnu Goru, ali i za celi Zapadni Balkan, vest o otvaranju poglavlja 27 u ovom trenutku bila veoma važna.

Potpredsednik Simović i ambasador Veber su susret iskoristili i za razgovor o intenziviranju saradnje dve zemlje u oblastima investicija, poljoprivrede, turizma i trgovinske razmene.

Milisav Pajević

Dodeljena sredstva za sprovođenje kontrole plodnosti poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini

Foto: Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo

 

Foto: Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo

Pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Mladen Petković uručio je juče ugovore poljoprivrednim stručnim službama u Vojvodini, koje su dobile sredstva za sprovođenje kontrole plodnosti poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini.

Sredstva u ukupnom iznosu blizu 15.000.000 dinara dobilo je 12 poljoprivrednih stručnih službi i, prema rečima pomoćnika Petkovića, na ovaj način biće omogućeno da se sprovede analiza makro i mikro elemenata poljoprivrednog zemljišta na više od 1.000 uzoraka.

– Cilj ovih ugovora je sprovođenje kontrole plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta, te podizanje nivoa kvaliteta proizvodnje na ovim parcelama, kao i smanjenje troškova proizvodnje na osnovu analiza koje će biti urađene, kako bi proizvođači znali koja đubriva i u kojoj meri treba da koriste, naglasio je Petković.

Pozvao je poljoprivrednike da iskoriste usluge stručnih poljoprivrednih službi i urade besplatne analize zemljišta na svojim parcelama, jer će upravo one omogućiti da ostvare kvalitetne pomake u daljoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Petković je naveo da će ova podsticajna mera biti nastavljena i u narednoj godini, jer daje izuzetne efekte kako za poljoprivredne proizvođače, tako i kada je reč o poljoprivrednim stručnim službama koje na ovaj način mogu da iskoriste kapacitete kojima raspolažu.

Pomenuta podsticajna sredstva Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dodelio je stručnim poljoprivrednim službama u Novom Sadu, Vršcu, Bačkoj Topoli, Rumi, Somboru, Pančevu, Senti, Subotici, Vrbasu, Kikindi, Sremskoj Mitrovici i Zrenjaninu, koje su nadležne za teritorije koje su im raspoređene, navodi se u saopštenju Pokrajinske vlade.

Milisav Pajević

Nizak Dunav u oktobru – manje struje i prometa na baržama

Vodostaj Dunava počeo je da raste, a iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda prestali su da upozoravaju na nizak plovidbeni nivo. Ipak, on i dalje otežava plovidbu baržama koje prenose daleko manje tereta od svog punog kapaciteta.

I u Hidroelektrani “Đerdap” kažu – ovo je po dotoku vode najgori oktobar otkad rade, što je prouzrokovalo smanjenje u proizvodnji struje za 20 odsto. Ova godina će ostati zabeležena po najnižem dotoku vode, odmah iza 2003.

Od -3 koliko je iznosio, vodostaj se popeo na 39 centimetara. U RHMZ-u navode da su do porasta nivoa vode dovele obilne padavine u zemljama kroz koje Dunav protiče. Da je sada lakše, ali i dalje ne bez problema, dodaju u Lučkoj kapetaniji.

“U prethodnom periodu kada je vodostaj bio niži i ispod nule, a i sada je na nekim deonicama tako, pored toga što ima dubine i što se plovni put kod nas odlično održava, imamo problema sa širinom”,  kaže Boris Oreb iz Lučke kapetanije Novi Sad.

Tako brodovi, na primer, ne mogu istovremeno prevoziti više barži, niti barže mogu poneti robu u punom kapacitetu.

“Vi sad imate situacije gde brodovi koji nose između 800 i 1300 tona, a imate i URSU koja tovari 4500 i 5000 tona, jednostavno ne mogu da plove”, kaže Dragan Panjković iz Luke Novi Sad.

Tako u Luci Novi Sad, gde kamioni obično čekaju u redu na istovar, radnici sada čekaju njih. Dragan objašnjava da je nivo vode pre dva dana bio još niži, te da će ih nizak vodostaj koštati. Biće srećni ako godinu završe sa pretovarenih 750 hiljada tona robe, za razliku od blizu milion i 200 hiljada koliki im je maksimum.

“To je fabrika pod otvorenim nebom. Znači, vremenski uslovi ovde diktiraju šta će da se radi i kako će da se radi. Prvo, cena žitarica na svetskom i domaćem tržištu je bila jedan od parametara koji nije dozvoljavao učestali izvoz ili uvoz, e sada niska voda je dovela do toga da mi praktično tri meseca tavorimo”, dodaje Panjković.

Izvor: N1

Odlična saradnja Srbije i Švedske u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sastao se juče sa ambasadorom Kraljevine Švedske u Republici Srbiji Janom Lundinom sa saradnicima.

U otvorenom i prijateljskom razgovoru ukazano je na značaj kontinuirane saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, i izražena spremnost da se ta saradnja uspešno nastavi.

Ministar Trivan zahvalio je na podršci i pomoći koju Kraljevina Švedska ukazuje Srbiji u realizaciji značajnih projekata na unapređenju zaštite životne sredine, ukazavši da ona predstavlja ujedno i značajan podsticaj procesu otvaranja Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene, i postizanju evropskih ekoloških standarda u našoj zemlji.

– Saradnja sa Švedskom u oblasti zaštite životne sredine je odlična, ali to ne znači da ona ne može biti bolja. Mi smo uspostavili administrativne kapacitete za oblast zaštite životne sredine, formirano je posebno Ministarstvo, i u prvih godinu dana rada napravili smo snažan korak napred, ali želimo da idemo dalje, i da rešavamo ključna, kako praktična, tako i strateška pitanja, u čemu nam je dragocena pomoć Švedske kao jedne od vodećih zemalja u ovoj oblasti, istakao je Trivan.

Ono što je za napredak u zaštiti životne sredine u Srbiji od najvećeg značaja, kako je naglasio ministar tokom razgovora, jeste jačanje administrativnih kapaciteta Ministarstva, kao i obezbeđivanje namenskog trošenja zelenog dinara za poslove zaštite životne sredine.

Ambasador Jan Lundin  je ovom prilikom naglasio naročitu posvećenost Švedske pitanjima zaštite životne sredine, zbog čega će i u narednom periodu nastaviti da podržava Srbiju na njenom putu ka uspostavljanju evropskih i svetskih ekoloških standarda.

Milisav Pajević

Održan trening za rendžere o osnovama vođenja turista u prirodi

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

 

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U Nacionalnom parku Biogradska gora održan je trening za rendžere o osnovama vođenja turista u prirodi i “Leave no trace” principima.

Aktivnost je deo terenskog projekta “Posmatranje medveda u NP Biogradska gora i NP Tara” koji Parkovi Dinarida sprovode u partnerstvu sa WWF Adria kroz program “Zaštićena područja za prirodu i ljude”.

Nacionalni park Biogradska gora osnovan je 1952. godine.

Smešten je u prostoru severoistočne Crne Gore, između reka Tare i Lima, u središnjem delu planine Bjelasice, zahvata površinu od 5.650 hektara.

Omeđen planinskim visovima, ispresecan potocima i uvalama, ukrašen prelepim jezerima, okićen vekovnim šumama i pitomim livadama, predstavlja veličanstven dar prirode.

Najznačajnija prirodna vrednost ovog nacionalnog parka je prašuma Biogradska gora, koja zauzima površinu od 1600 hektara i jedna je od poslednjih triju u Evropi. Ima karakter strogo zaštićenog rezervata.

Milisav Pajević

Počinje “Green Economy Congress”

Foto: Udruženje “U mreži”

 

Foto: Udruženje “U mreži”

Međunarodna konferencija “Green Economy Congress” počinje danas i trajaće do 3. novembra u Beogradu, pod sloganom „Shaping Synergies into a Circular Society“.

U tri dana konferencije Green Economy Congress, učesnici će imati priliku da čuju neke od lidera u ekonomiji, preduzetništvu, inovacijama i nauci, zaštiti životne sredine.

Cilj organizatora nije samo podizanje svesti o zelenim temama, već i izgradnja održive zajednice koja će omogućiti brži razvoj zelenih inicijativa na međunarodnom nivou.

Žaklina Živković, iz Centra za održivi razvoj Grupe za analize i kreiranja javnih politika kaže da zelenu ekonomiju posmatraju kao jedan od najprogresivnijih globalnih koncepata jer generiše razvoj i poštuje regionalni i globalni ekosistem, rezultira poboljšanjem životnog standarda i društvene jednakosti, a značajno smanjuje rizike za životnu sredinu.

– Projekti u oblasti zelene ekonomije predstavljaju razvojnu šansu za Srbiju i region. Tokom konferencije, učesnici će imati priliku da čuju odlične predavače i paneliste iz domena cirkularne ekonomije, kao i da učestvuju u speed dating-u sa start up kompanijama priređenim u sklopu kongresa.

Misija “Green Economy Congress-a” je stvaranje globalne mreže koja će omogućiti razvoj zelenih inicijativa na međunarodnom nivou, izjavila je Žaklina Živković.

Konferencija je otvorena za studente, koji tek razvijaju svoje interesovanje za modele zelene ekonomije, kao i za profesionalce i aktiviste.

– Kongres takođe predviđa prostor za prezentacije učesnika, i ako imate neki projekat ili inicijativu koju želite da predstavite ovo je konferencija za vas, poručuje Žaklina Živković.

Organizatori Green Economy Congress-a su udruženja “U mreži” i “Grupa za analizu i kreiranje javnih politika”, organizacije iz Republike Srbije koje od 2012. rade na umrežavanju, razvoju javne politike, podršci i zagovaranju primene principa održivog razvoja u svim sferama – za razvoj zelene ekonomije i lokalnog preduzetništva, zaštite životne sredine, klimatskih promena, ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, medijskih prava i sloboda.

Milisav Pajević

Nastavlja se kontrola komunalnog reda u somborskim selima

Foto: Wikipedia

 

Foto: Wikipedia

Odeljenje inspekcije i komunalne policije nastavlja redovne kontrole komunalnog reda u somborskim selima.

Sačinjen je i plan nadzora tokom novembra koji će se vršiti prema sledećem rasporedu: 7.11. Kljajićevo i Telečka, 8.11. Stanišić, 14.11. Stapar i Doroslovo, 15.11. Čonoplja i Riđica, 21.11. Bački Monoštor, 22.11. Bački Breg i Kolut, 28.11. Svetozar Miletić i Aleksa Šantić, 29.11. Gakovo i Rastina i 30.11. Bezdan.

Građani kontakt sa inspekcijom i komunalnim policajcima mogu ostvariti i mimo redovnih poseta selima posredstvom mesne zajednice, ili lično putem telefona broj: 025/468-241, putem elektronske pošte na e-mail: komunalnapolicija@sombor.rs, kao i pisanim putem redovnom poštom na adresu: Odeljenje inspekcije i komunalne policije, Trg cara Uroša 1, 25000 Sombor.

Milisav Pajević

Poljski turoperatori obišli Crno jezero i panoramsku rutu Durmitorski prsten

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

 

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni park Durmitor sa svojim prirodnim lepotama i raznovrsnom turističkom ponudom, predstavlja jednu od najatraktivnijih destinacija na severu naše zemlje koju su imali priliku da posete turoperatori iz Poljske.

U cilju upoznavanja sa turističkom ponudom i brojnim mogućnostima za aktivan odmor u prirodi, gosti iz Poljske obišli su Crno jezero, panoramsku rutu Durmitorski prsten, most na Đurđevića Tari i degustirali tradicionalnu domaću hranu u nacionalnom restoranu Crno jezero.

Takođe je boravak na severu uključivao i posetu etno sela Nevidio.

Pored NP Durmitor i Žabljaka, turoperatori su posetili Ulcinj, Bar i Kotor, te vinski podrum Šipčanik kompanije „Plantaže”. Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore dalo je podršku ovoj poseti imajući u vidu značaj promocije turističke ponude Nacionalnog parka Durmitor na tržištu Poljske, kao i značajan broj turista koji svake godine dolazi iz ove zemlje i posećuje nacionalne parkove.

Program posete turoperatora iz Poljske organizovala je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa AviaRepsom i AdriaAirways koji su boravili u Crnoj Gori od 22-25.oktobra.

Milisav Pajević

Kako se Beč na koristan način rešava opalog lišća

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Šareno lišće je na sve strane: jesen je stigla i u Beč. Prikupljanjem opalog lišća ovih dana ne bave samo zaposleni bečke komunalne službe, nego i baštovani.

Kako postojeći kontejneri za biootpad koji građanima stoje na raspolaganju ne bi bili pretrpani, te kako bi se zbrinjavanje suvog lišća učinilo što jednostavniji, Gradska služba za zbrinjavanje otpada MA 48 i ove godine građanima nudi biorazgradive vreće za prikupljanje lišća. Vreća kapaciteta 100 litara može se po pristupačnoj ceni od jednog evro kupiti na nekom od 16 bečkih reciklažnih dvorišta.

Napunjene vreće odvoze se istovremeno kada i preostali biootpad te završavaju u bečkoj gradskoj kompostani Lobau. Od 100.000 tona biološkog otpada, koji se godišnje prikupi u Beču, proizvede se između 40.000 i 45.000 tona komposta vrhunskog kvaliteta. Proizvedeni kompost građani već godinama mogu kupiti po pristupačnim cenama od tri evra za vreću od 18 litara i pet evra za vreću od 40 litara, navode iz Eurocomma.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije

Da li je novi predsednik Brazila pretnja po Amazon?

Foto: pixabay
Photo: Pixabay

Novi predsednik Brazila, Žair Bolsonaro želi podršku farmera i poljoprivredne industrije. Šta to znači za Amazon?

Hoće li se Bolsonaro, sada kada je dobio izbore posvetiti planiranom uništenju Amazonske prašume. Uzimajući u obzir njegove izjave tokom predizborne kampanje, ovo je vrlo ozbiljno pitanje. Bolsonarovi stavovi vezani za ekološka pitanja zabrinuli su mnoge i naveli ih da se pitaju kakva će biti budućnost najveće prašume na svetu.

Ono što je zbunjujuće jeste da se u Bolsonarovovom zvaničnom predsedničkom programu ne pominje Amazon. On, kada je reč o ekološkoj politici podržava tranziciju na obnovljive izvore energije, naročito na severoistoku zemlje, želi da naruči izgradnju više hidroelektrana i da spoji Ministarstvo poljoprivrede sa Ministarstvom zaštite životne sredine. Takođe planira da razbije monopol nad energetskim sektorom tako što će privatizovati deo energetskog giganta, kompanije Petrobras. U programu nema mnogo o deforestaciji ili pak o napuštanju ciljeva smanjenja gasova sa efektom staklene bašte.

Ipak, novinari, uglavnom na osnovu predsednikove podrške Donaldu Trampu na socijalnoj mreži tviter, tvrde da i on planira da napusti Pariski sporazum koji obavezuje Brazil da do 2030. godine smanji emisiju gasova staklene bašte za 43%, što je direktno povezano sa smanjenjem krčenja Amazona.

Alis Amorim, koordinatorka odeljenja za klimatsko zakonodavstvo na “Clima e Sociedade”, institutu koji promoviše razvoj čiste industrije u Brazilu, izjavila je da novoizabrani predsednik nije najavio da će se povući iz Pariskog sporazuma. “Bolsonarove izjave o zaštiti životne sredine namerno su nepotpune,” rekla je. “On ih prilagođava specifičnim kontekstima u kojima se postavljaju pitanja, ali teško je znati šta zaista planira. Mi radimo sa pretpostavkom da su pitanja i dalje otvorena.”

Novinari tvrde da je Bolsonaro na sastanku sa biznismenom koji se proslavio poslujući osiguranjima, u Riu de Žaneiru, prošlog septembra o Pariskom sporazumu rekao: “U pitanju je 136 miliona hektara zemljišta nad kojim ne smemo izgubiti kontorlu, moramo da izađemo.” Prošle nedelje, potvrdio je da mu nije namera da napusti Pariski sporazum iako traži garanciju kontrole nad zemljištem Amazona.

Kada je reč o međunarodnim sporazumima, Bolsonaro deluje kao da želi da povrati kontrolu nad zemljištem a ne da eksploatiše prašumu. Zapravo, povlačenje iz Pariskog sporazuma ne bi mu omogućilo da promeni zakon o zaštiti Amazona. Da bi to uradio, morao bi da poništi Brazilski zakon o šumama koji omogućava vlasnicima zemlje, domorodačkim plemenima, da zadrže 80% teritorije koju poseduju i koja služi kao rezerva lokalne vegetacije. Drugim rečima, samo 20% zemljišta u privatnom posedstvu bi moglo biti legalno raskrčeno.
Da bi ovo promenio, morao bi da napravi reformu kroz Senat i Kongres gde njegova partija nema većinu. Ono što je zabrinjavajuće jeste da je Parlamentarni poljoprivredni front koji drži 1/3 donjeg doma i ¼ Senata, podržao Bolsonara početkom ovog meseca. Poljoprivredni biznisi su najveća podrška Bolsonara i u interesu mu je da im izađe u susret.

Ponovo, stvari nisu toliko jasne. Neke grupe, poput Demokratske poljoprivredne unije brane konzervativne stavove o poljoprivredi i zalažu se za “labave” zakone o seči šuma kako bi se intenzivna poljoprivreda u Amazonu pospešila. Oni nailaze na rastući otpor od strane agrobiznisa koji budućnost Brazila vide u industriji sa niskim ekoloskim otiskom.

Ono što obećava jeste da je Brazil potpisanik Amsterdamske deklaracije koja je potpisana između Danske, Francuske, Nemačke, Holandije, Norveške i Velike Britanije a njen cilj je da do 2020. godine potpuno prekinu uvoz proizvoda koji su rezultat deforestacije. To bi podrazumevalo soju, najveći izvoz Brazila. Kada se ovo uzme u obzir jasno je zašto bi Brazilu bilo u interesu da je proizvodi bez seče šuma u Amazonu.

Vidimo da strane koje će najviše uticati na Bolsonarov stav o zaštiti imaju različite interese i stoga je on verovatno ostao neopredeljen povodom ovih pitanja. No, stručna javnost je zabrinuta jer je Bolsonaro politički kontroverzna figura koja dovodi na vlast osobe sa podjednako upitnim stavovima i metodama.

Milan Zlatanović

Izvor: wired

Kina dozvolila prodaju tigrove kosti i roga nosoroga u medicinske svrhe

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Kina je najavila da će dozvoliti ograničenu prodaju proizvoda od tigrove kosti i roga nosoroga što je naišlo na kritiku aktivista za zaštitu životinja.

Prodaja određenih proizvoda dobijenih od praha tigrove kosti ili roga nosoroga može biti dozvoljena u posebnim okolnostima, saopštila je kineska vlada.

Ovi proizvodi koriste se u tradicionalnoj kineskoj medicini, ali tu praksu neki stručnjaci dovode u pitanje.

Za korišćenje ovih preparata biće potrebno posebno odobrenje, navodi se u dokumentu koji je potpisao kineski premijer Li Kećijang.

Ove lekove će moći da prepisuju samo lekari u bolnicama priznatim od strane Nacionalne uprave za tradicionalnu kinesku medicinu.

Njihova primena i trgovina biće “strogo kontrolisani”, navodi se u dokumentu.

Kina je 1993. godine uvela zabranu trgovine ovim proizvodima.

Margeret Kinerd iz Svetskig fonda za zaštitu divljih životinja (WWF) upozorila je da bi legalizacija trgovine proizvodima od ubijenih životinja bila paravan za ilegalnu trgovinu i da bi doprinela povećanju potražnje za takvim preparatima.

Izvor: Nacionalna geografija

Javni poziv za rekonstrukciju JPU “Naša radost” u Herceg Novom

Foto: Pixabay.com

 

Foto: Pixabay.com

Ministarstvo ekonomije Crne Gore je 18. oktobra raspisalo Javni poziv za rekonstrukciju JPU “ Naša radost” u Herceg Novom.

Izvođenje radova se realizuje u okviru druge faze „Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama”, koji se finansira iz kredita i donacije obezbeđene od strane KfW banke.

Za implementaciju Programa opredeljena su sredstva u iznosu od 22,743 miliona evra.

Rekonstrukcija vrtića biće finansirana delimično iz sredstava kredita, a delimično iz sopstvenih sredstava Ministarstva prosvete.

Druga faza Programa podrazumeva primenu mera energetske efikasnosti u odabranim obrazovnim ustanovama, koje su u nadležnosti Ministarstva prosvete, zatim administrativnim objektima koji su u nadležnosti Uprave za imovinu, kao i odabranim objektima u nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Do sada je u okviru druge faze Programa izvršena primena mera energetske efikasnosti u sedam obrazovnih ustanova u Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Ulcinju u vrednosti od 5,6 miliona eura.

Takođe, u toku je izvođenje radova na šest objekata, i to Zavodu “Komanski most” u Podgorici, OŠ “Aleksa Đilas Bećo” i S.M.Š.”Vuksan Đukić” u Mojkovcu, Resursnim centrima “Podgorica” i “1.jun” i Gimnaziji “Slobodan Škerović” u Podgorici.

Vrednost ugovorenih radova na ovim objektima iznosi 5,6 miliona evra.

U periodu od 2012 do 2015. godine realizovana je prva faza “Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama“, gde je izvršena primena mera energetske efikasnosti u 20 osnovnih i srednjih škola kao i jednom studentskom domu. Vrednost izvedenih radova u prvoj fazi projekta iznosila je 13,2 miliona evra.

Javni poziv za dostavljanje ponuda za rekonstrukciju JPU “Naša radost” u Herceg Novom ističe 5. decembra.
Javni poziv objavljen je na sajtu  www.energetska-efikasnost.me .

Milisav Pajević

Promovisana knjiga o finansiranju poljoprivrede i ruralnom razvoju u Srbiji

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

 

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode je u četvrtak 25. oktobra 2018. godine, održana promocija knjige „Finansiranje poljoprivrede i ruralnog razvoja u Srbiji: izazovi i perspektive u kontekstu evropskih integracija”.

Knjigu su promovisali autori: Budimir Babić (Ekološko udruženje „Avalon”, Vršac) je govorio na temu uzroka krize ruralnih zajednica i putevima oporavka, Nebojša Lazarević (Centar za evropske politike, Beograd) je govorio o nastanku, istoriji i značaju Zajedničke poljoprivredne politike EU, i kakvo je trenutno stanje u procesu pregovora u poglavlju 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj) i poglavlju 12 (bezbednost hrane, veterina i fitosanitarna politika).

Treći koautor Dejan Maksimović (Ekološki centar „Stanište“, Vršac) je predstavio rezultate istraživanja kako su se u periodu 2015- 2017. godine sprovodile finansijske odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o podsticajima u poljoprivredi, na svim nivoima.

Na kraju se razvila vrlo zanimljiva diskusija o odnosu poljoprivrede i zaštite prirode, IPARD komponenti i drugim temama u vezi finansiranja poljoprivrede i EU.

Učesnici promocije su bili predstavnici nekoliko udruženja građana (NIDSBE „Josif Pančić” Novi Sad, „Zeleni most” Banatski Brestovac, Fondacija za razvoj domaćinstva Novi Sad, Foto- kino i video savez Vojvodine), zatim predstavnici javnih institucija (Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Gradska uprava Sombor, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Skupština AP Vojvodine) i medija (Poljoprivrednik, Agro dan).

Milisav Pajević

Tetovo i Tuzla među najzagađenijim gradovima u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash

Tetovo, grad u zapadnoj Makedoniji i Tuzla, industrijski grad u Bosni i Hercegovini, našli su se među 10 evropskih gradova s najvišom koncentracijom toksičnih čestica u vazduhu, prema studiji Svetske zdravstvene organizacije za 2018. godinu.

Foto-ilustracija: Unsplash

Tetovo i Tuzla se u industriji i grejanju domaćinstava u velikoj meri oslanjaju na visoko zagađujući ugalj lignit.

Visoke emisije gasova iz starijih vozila takođe znatno doprinose zagađenju, navodi se u izveštaju.

Svetska banka procenjuje da u Makedoniji oko 1.350 osoba godišnje izgubi život zbog zagađenja vazduha sitnim česticama, dok troškovi privrede premašuju 200 miliona evra, prenosi Rojters.

Izvor: RTS

Uspešna saradnja lokalne samouprave i civilnog sektora u Paraćinu

Foto: Pixabay

Krajem osamdesetih godina prošlog veka, zahvaljujući liberalnim idejama tadašnje omladinske organizacije u Paraćinu, osnovan je lokalni Ekološki pokret i podružnica Mladih istraživača. To su bili prvi koraci u promociji ideje zaštite životne sredine u Pomoravlju. Osim lokalnih tema o očuvanju prirode, ista grupa entuzijasta napravila je i odštampala prvi ekološki plakat a organizovala je takođe i nacionalni konkurs za antinuklearnu karikaturu u sklopu tadašnje opšte kampanje za uvođenje moratorijuma na izgradnju nuklearnih centrala u tadašnjoj SFRJ. Među tim borcima za zaštitu prirodnog okruženja nalazio se i Vladimir Janković, zagovornik održivog razvoja i osnivač organizacije civilnog društva (OCD) UNEKOOP, koji se danas trudi da što više sugrađana upozna sa značajem održivog upravljanja prirodnim resursima.

Vladimir Janković, osnivač organizacije civilnog društva (OCD) UNEKOOP Foto: privatna arhiva

U okviru UNEKOOP-a postoje četiri centra: za alternativnu energiju i energetsku efikasnost, zelenu gradnju, ruralni razvoj i upravljanje otpadom. Polazeći od angažovanja UNEKOOP-a na promociji novih standarda i primera dobre prakse, Vladimir kaže da oni nastoje da i na lokalu zagovaraju uvođenje mera na unapređenju energetskog menadžmenta i energetske efikasnosti. „Aktivno učestvujemno u izradi akcionih dokumenata, obuka i realizaciji projekata. Imajući u vidu ograničene kapacitete lokalne administracije mislimo da je moguće podići nivo partnerstva koje bi podrazumevalo i poveravanje pojedinih poslova civilnom sektoru. Naime, poznato je da se OCD u mnogim zemljama pojavljaju kao pružaoci usluga javnom sektoru. Na taj način mislim da bi se podigao kvalitet rada lokalne uprave i stvorile bi se pretpostavke za institucionalnu održivost OCD-a”, kaže Vladimir.

Postizanje ekološke ravnoteže na lokalnom i nacionalnom nivou predstavlja veoma zahtevan i dugoročan proces, a situacija u Pomoravlju odraz je opšteg stanja u državi gde velika stopa nezaposlenosti i nezadovoljavajuća ekonomska situacija stavljaju u prvi plan otvaranje novih privrednih objekata i zapošljavanje, čime se često zapostavljaju negativni uticaji novootvorenih pogona na ekološku i zdravstvenu bezbednost građana i održivo upravljanje prirodnim resursima. Potrebno je raditi na razvoju svesti građana o potrebi očuvanja životne sredine, premda Vladimir smatra da o tome možemo govoriti samo u onoj meri koliko kao pojedinci izjednačavamo ovu temu sa pitanjima ugrožavanja zdravlja i zdravih stilova života. “Mali broj kod nas ovoj temi prilazi kao civilizacijskoj obavezi u cilju očuvanja same planete Zemlje i života na njoj.”

U fokusu UNEKOOP-a ne nalazi se samo lokalna zajednica jer su poslednjih godina više uključeni u kreiranje javnih politika na nacionalnom nivou i učešću u aktivnostima vezanim za pregovaračko poglavlje 27. Uzevši u obzir da mnoge pilot aktivnosti realizuju baš na teritoriji opštine Paraćin, lokalna samouprava prepoznala je značaj takvih inicijativa i ostvarena su brojna partnerstva. (više na www.klima.unecopn.org)

Imajući u vidu značaj i složenost aktivnosti u okviru pregovaračkog poglavlja 27, Vladimir smatra da bi civilni sektor trebalo da kroz konstruktivnu saradnju nadomesti evidentne nedostatke kapaciteta javnog sektora. „Ne sme se dozvoliti da to partnerstvo bude prepreka za objektivni korektivni faktor timu za pregovaranje, kako bi se na najmanju moguću meru svela rešenja koja će imati negativne posledice. UNEKOOP je kroz učešče u više radnih grupa Nacionalnog konventa o EU direktno uključen u ove aktivnosti. Zahvaljujući programu CSOnnect koji implementira REC uz finansijsku pomoć Švedske razvojne agencije SIDA u poslednje vreme aktivnosti OCD dobijaju na zamahu i kvalitetu”, objašnjava Vladimir.

Tekst u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA, jula 2018, od 78. do 81. stranice.

Priredila: Tamara Zjačić

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Novi Sad treći na listi 10 svetskih gradova koje turisti treba da obiđu

Foto-ilustracija: Pixabay

Lonely Planet, izdavač knjiga namenjenih turistima ograničenog budžeta i pustolovima koji se zapute u nepoznato samo sa ruksakom na leđima, objavio je nedavno listu 10 svetskih gradova koje bi valjalo posetiti u narednoj godini.

Krunu među destinacijama vrednim pažnje ponela je danska prestonica Kopenhagen koja se često kotira na visokim pozicijama u sličnim izveštajima, a autorima su se dopala čak dva grada iz našeg regiona – Novi Sad (Srbija) i Zadar (Hrvatska).

U nastavku bacite pogled na celokupnu listu:

1. Kopenhagen, Danska

Foto-ilustracija: Unsplash

2. Šenžen, Kina

3. Novi Sad, Srbija

4. Majami, Sjedinjene Američke Države

5. Katmandu, Nepal

6. Meksiko Siti, Meksiko

7. Dakar, Senegal

8. Sijetl, Sjedinjene Američke Države

9. Zadar, Hrvatska

10. Meknes, Maroko

Da li ste posetili ili planirate da posetite neka od ovih mesta?

Glavni grad Vojvodine Lonely Planet je opisao kao elegantan, ali jednostavan. Petrovaradinska tvrđava predstavljena je kao žarište gradskog života, pogotovo za vreme dva festivala koja ju oživljavaju kroz muziku, film, pozorište i umetnost: Egzita i Gradić Festa. Kineska četvrt takođe pruža zabavu Novosađanima i njihovim posetiocima, rame uz rame sa Petrovaradinom.

Pre nego što spakujete kofere, prisetite se da je turizam mač sa dve oštrice.

Iako vama donosi uživanje, odmor i vredne uspomene, a lokalnom stanovništvu ekonomske koristi, ova grana privrede ima negativan uticaj na životnu sredinu. Od izduvnih gasova vozila kojim se zaputite u avanturu i vašeg smeštaja, preko smeća koje možda nepromišljeno bacate po tuđoj zemlji, konzumacije hrane i pića i kupovine drugih dobara, nemarnog odnosa prema flori i uznemiravanja životinjskog sveta – svaka od pobrojanih aktivnosti produbljuje ekološki otisak.

Imajući ovo na umu, potrudite se da svoje zadovoljstvo ne podredite održivosti planete, zato što treba da je ostavimo u nasleđe budućim generacijama.

Jelena Kozbašić