Manjak energenata na svetskom tržištu, rezerve gasa u Evropi smanjene

Napadi SAD na ostrvo Larak i iranski odgovor doveli su do novog povećanja cene nafte, pri čemu već duži vremenski period postoji manjak energenata na svetskom tržištu. Sporazum SAD i Venecuele mogao bi tek u nešto daljoj budućnosti da doprinese smirivanju situacije, kaže ekonomista i broker Branislav Jorgić. Istovremeno, u Evropi su skladišta gasa na svega oko 60 odsto popunjenosti. Situacija u Srbiji je bolja – skladišta gasa su popunjena, a nazire se i konačno rešenje situacije sa NIS-om. Ipak, i Srbija zavisi od stanja na svetskom tržištu.

Nafta je poskupela za pet posto u odnosu na cenu koju je imala pre vikenda i sada iznosi 91 dolar po barelu. Gas je takođe poskupeo za šest posto.

Ekonomista i broker Branislav Jorgić objašnjava da je to posledica događaja koji su se desili za vikend.

„U prethodnom periodu imali smo najave da može doći do smirivanja na Bliskom istoku – postignut je sporazum između Omana i Irana o kontroli saobraćaja u Ormuskom moreuzu, ali to nije bilo prihvaćeno od strane Amerike. Amerika je najavila oštre ekonomske sankcije i javnost je mislila da su odustali od vojnih udara i da će svoje ciljeve postići praktično tim ekonomskim sankcijama. Nažalost, za vikend su se desili vojni udari na Iran i došlo je do eskalacije i posledica toga je praktično ovo što imamo – a to je više cene nafte“, objašnjava Jorgić.

Dodaje da su više cene nafte trenutne i da se ne mogu izvlačiti zaključci za duži vremenski period, jer one zavise od stanja na Bliskom istoku, ali i stanja u Ukrajini.

Pročitajte još:

Šta treba da se dogodi da bi se situacija stabilizovala

Podseća da već duži vremenski period postoji manjak energenata na svetskom tržištu i da, čak i da SAD i Iran postignu sporazum, situacija neće odmah biti stabilizovana, jer su razorena postrojenja za eksploataciju i preradu nafte na Bliskom istoku.

„Donekle situaciju može popraviti sporazum između SAD-a i Venecuele, gde se predviđa eksploatacija američkih kompanija nafte u Venecueli. Međutim, treba videti u kom je obimu to predviđeno i, s druge strane, u kom vremenskom periodu“, naveo je Jorgić, dodajući da bi tek u nekom dužem vremenskom periodu ta nafta mogla da dovede do smirivanja situacije na svetskom tržištu.

Rezerve gasa u Evropi na 63 odsto

Procenat rezervi gasa u evropskim zemljama kreće se od pedeset do sedamdeset posto.

„Visoko razvijene zapadne zemlje su intervenisale iz robnih rezervi da bi smirile cenu i nafte i gasa za svoje potrošače. U tome su delimično uspeli, ali posledice toga su niske rezerve. Sada će morati intenzivno da popunjavaju te rezerve“, rekao je Jorgić.

Na pitanje da li će to ostaviti posledice po Evropu, Jorgić odgovara da to zavisi od nivoa racionalizacije potrošnje, ali i od toga kakva će biti zima.

„Ukoliko bude blaga zima, onda će te rezerve verovatno izdržati. Ukoliko bude oštra zima, može biti problema i biće, zavisiće od hidropotencijala, da li će on da se napuni i da se elektrane koriste u punom kapacitetu, kao i nuklearne elektrane koje koriste vodu za hlađenje svojih reaktora“, rekao je Jorgić.

Tekst u celosti pročitajte ovde.

Izvor: RTS

-->-->