Ekologija

„Ne kosi još lolo“ – Beogradski pčelari predlažu šarenije zelene površine u gradovima
U Beogradu će tokom iduće godine biti pokrenut pilot projekat „Ne kosi još lolo“ koji će po ugledu na svetske metropole primeniti drugačiji način košenja i održavanja zelenih površina u gradovima. Inicijativu je pokrenuo „Bee Center“, pčelarski centar koje radi…

EU: Kakvi su izgledi za ostvarenje ciljeva zaštite životne sredine do 2030?
Evropska agencija za zaštitu životne sredine (EEA) objavila je izveštaj o napretku prema Ciljevima osmog akcijskog programa za zaštitu životne sredine Evropske unije do 2030. godine, u kojem se navodi da Evropska unija možda neće uspeti da ispuni neke ciljeve.…

Koliko rashladni uređaji doprinose globalnom zagrevanju i kako da postanu održiviji?
Rashladni uređaji svrstavaju se u kategoriju onih tehnologija bez kojih bi život bio veoma drugačiji i otežan. Možda najvažniju svrhu imaju u održavanju optimalne temperature za čuvanje lekova i drugih medicinskih sredstava. U većini domova možda i jedini uređaji rade…

Multilateralni ekološki sporazumi važni za oporavak planete
Multilateralni sporazumi o životnoj sredini (eng MEAs), predstavljaju međunarodne sporazume koji se odnose na pitanja životne sredine koja najhitnije moraju da se razmatraju i rešavaju problemi u vezi sa njima. Ujedno, oni su ključni instrumenti međunarodnog upravljanja životnom sredinom, kao…

Međunarodni dan planina – obnova planinskih ekosistema
Ujedinjene nacije proglasile su 11. decembar za Međunarodni dan planina i od tada se obeležava već 20 godina, kako bi se stvarala svest o značaju planina u našim životima, istakle mogućnosti i ograničenja u razvoju planina i izgradilo savezništvo koje…

COP28: Perspektiva nemačkog javnog mnjenja
Svetska klimatska konferencija Ujedinjenih nacija, poznata kao COP28, trenutno se održava u Dubaju, i traje još nekoliko dana. Događaj okuplja ljude iz 200 država, na desetine hiljada njih, u cilju donošenja mera za suzbijanje klimatskih promena, sa posebnim naglaskom na…

U jednoj toni elektronskog otpada ima više zlata nego u toni rude. Da li Srbija koristi ovaj važan resurs?
U 2019. godini je na globalnom nivou generisano neverovatnih 53,6 miliona tona (Mt) električnog i elektronskog otpada, što je u proseku čak 7,3 kg po stanovniku. Ukoliko nastavimo sa dosadašnjim praksama postupanja sa ovim otpadom, predviđa se da će njegova…




