Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Ogromne količine hrane svakodnevno se bacaju, iako milioni ljudi širom sveta gladuju. Ovaj gubitak resursa doprinosi klimatskim promenama i naglašava potrebu za održivijim pristupom proizvodnji i potrošnji hrane.
Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), 13,2 odsto hrane se izgubi pre nego što stigne do maloprodaje, što predstavlja procenjeni gubitak od 400 milijardi dolara. Dodatnih 19 odsto hrane se baca na nivou maloprodaje i kod potrošača. Zbog toga Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i FAO pomažu zemljama koristeći naučno utemeljena rjšenja za smanjenje gubitaka i otpada hrane.
Evo pet načina na koje nuklearna nauka pomaže u borbi protiv otpada hrane i podršci budućnosti bez otpada:
Iradiacija hrane je inovativna, sigurna i neinvazivna tehnika koja koristi zračenje, poput X-zraka, gama zraka ili elektronskog snopa, kako bi hrana duže ostala sveža i sigurna za konzumaciju.
Ova metoda deluje smanjenjem mikroorganizama i štetočina koje uzrokuju kvarenje hrane, značajno produžavajući njen rok trajanja. Na primer, iradiacija može pomoći da sveže jagode čuvane u frižideru traju do sedam dana duže.
Produžavanjem trajanja voća, povrća, žitarica i začina, ova tehnika smanjuje gubitke tokom skladištenja i transporta, te pomaže da više hrane stigne do potrošača umesto da bude odbačeno.
Hrana kontaminirana patogenima ili toksinima, otkrivena laboratorijskim testiranjem u okviru kontrole na tržištu ili granici, često se povlači ili odbija za uvoz, a zatim se baca. Nuklearno izvedene metode, poput rendgenske fluorescencije, neutronske aktivacije, tehnika zasnovanih na stabilnim izotopima i napredne laboratorijske dijagnostike, pomažu zemljama da brzo i precizno otkriju kontaminante.
Ove tehnike jačaju nacionalne sisteme bezbednosti hrane, smanjuju nepotrebno odbacivanje hrane i sprečavaju da hrana koja je sigurna bude bačena zbog neizvesnosti.
Nuklearne tehnike mogu ubrzati prirodni proces oplemenjivanja biljaka, omogućavajući razvoj sorti koje su otpornije na klimatski stres, štetočine i bolesti. Mutacijsko oplemenjivanje i povezane biotehnologije za razvoj kultura otpornijih na bolesti, tolerantnijih na klimatski stres gubi se manje ujeva.
FAO/IAEA Centar za nuklearne tehnike u hrani i poljoprivredi, pomogao je naučnicima u Mauricijusu da razviju sortu karfiola otpornu na crnu trulež koristeći radiacijom inducirano oplemenjivanje biljaka, čime se smanjuje upotreba pesticida i jača bezbednost hrane u Mauricijusu.
Štetočine svake godine uništavaju milione tona useva. Tehnika sterilnih insekata (SIT) koristi jonizujuće zračenje za sterilizaciju velikog broja insekata uzgojenih u masovnim uzgajalištima, koji se zatim puštaju na zaražena područja da se pare sa divljom populacijom. Budući da sterilni insekti ne mogu proizvesti potomstvo, populacija insekata postepeno opada.
SIT je pomogla zemljama poput Dominikanske Republike da suzbiju glavne poljoprivredne štetočine, štiteći useve i podržavajući pristup izvoznim tržištima.
Hrana se često kvari dok čeka inspekciju i rezultate provere usklađenosti sa propisima i smernicama. Nuklearne i izotopske tehnike pomažu u proveri autentičnosti hrane, otkrivanju falsifikata i proveri informacija na deklaracijama, osiguravajući usklađenost sa međunarodnim standardima. Brža i pouzdana sertifikacija znači manje zastoja i manje hrane bačene zbog kvarenja tokom transporta.
Kroz Zajednički FAO/IAEA podržavaju bezbednost i kvalitet hrane te razvijaju partnerstva u okviru inicijative Atoms4Food, koja ima za cilj koristiti inovativne nuklearne tehnike za povećanje poljoprivredne produktivnosti, smanjenje gubitaka i otpada hrane, osiguranje sigurnosti hrane i poboljšanje ishrane.
Energetski portal