Grejanje i kvalitet vazduha u Nišu – šta Toplana radi da građani prodišu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Početak grejne sezone vesnik je i nezdravog vazduha u Nišu, a očekivanja Gradske toplane su da od 2026. godine više neće koristiti tečna fosilna goriva, koja i najviše zagađuju. I dalje planiraju prelazak na biomasu, za šta je tender nedavno propao i do kraja godine očekuju novi. Preuzimaju i javne zgrade koje za loženje koriste mazut, ugalj ili lož ulje, ali među njima nisu tri velika zagađivača – Univerzitet, Pravni i Ekonomski fakultet, jer i pored brojnih pokušaja nisu uspeli da ih ubede da pređu na daljinsko grejanje.

Jedan od zagađivača niškog vazduha, koji je tokom grejne sezone rekorder po štetnim česticama koje građani udišu, jeste i Gradska toplana, ali je i jedna od retkih koja nešto preduzima da se to u budućnosti promeni.

Veliki korak bilo je preuzimanje kotlarnice Univerzitetskog kliničkog centra početkom prošle godine, pa tako od prošle sezone svi javni objekti u njegovoj blizini više ne koriste mazut i ugalj za grejanje, već prirodni gas.

Direktor Toplane Predrag Milačić kaže da su pred novu grejnu sezonu, koja počinje 15. oktobra, nastavili sa tim poslom.

,,Nastavili smo sa priključenjem javnih objekata (koji su se grejali na mazut, ugalj ili ložulje) na sistem daljinskog grejanja i nastavili sa planovima konverzije naših kotlarnica koje koriste mazut ili lož ulje na gas i biomasu’’, pojašnjava Milačić.

Međutim, i dalje ima velikih kotlarnica u Nišu koje utiču na zagađenje vazduha u gradu. Među njima su i zgrada niškog Univerziteta, kao i Pravni i Ekonomski fakultet, koji i pored brojnih pokušaja ne prelaze na „zdravije“ grejanje.

,,Gradski objekat u kome se nalazi Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj i službe još nekih javnokomunalnih preduzeća je priključen na sistem daljinskog grejanja i od ovog oktobra neće koristiti svoju individualnu kotlarnicu na ugalj. Za fakultete i univerzitet je bilo brojnih pokušaja da njihove donosioce odluka ubedimo u priključenje na SDG, ali za sada bezuspešno’’, ističe Milačić.

Foto-ilustracija: Pixabay (Foto-Rabe)

Takođe, bitan korak ka zdravijem vazduhu je i projekat javno-privatnog partnerstva, kojim bi tri kotlarnice u Nišu prešle sa mazuta i lož ulja na biomasu, ali je tender za taj posao pre par meseci propao.

Milačić objašnjava da je nakon te neuspele javne nabavke stručni tim morao da izradi novi predlog projekta, koji je dobio odobrenje Komisije pri Vladi Srbije.

,,Sledeći korak je pribavljanje saglasnosti Skupštine Grada Niša. Ova dva koraka smo morali da prođemo i sa prethodnim Predlogom projekta. Tek nakon pribavljanja obe saglasnosti, raspisaćemo novu javnu nabavku. Nije realno očekivati da se to desi pre kraja novembra, ali bi i to bilo dovoljno brzo za početak radova sledeće godine, ukoliko u postupku javne nabavke dobijemo izabranog ponuđača i sa njim sklopimo ugovor’’, objašnjava Milačić.

Lakše ćemo da dišemo od 2026. godine

Kada se podvuče crta – Toplana jeste preduzela mnogo koraka ka čistijem vazduhu, ali ga i dalje zagađuje, jer koristi tečna fosilna goriva, ali kako Milačić kaže u jako malom procentu.

,,Gradska toplana Niš je već 2021. godine imala sledeće učešće energenata u proizvodnji toplotne energije: 95,29 odsto gas, 4,54 odsto mazut i 0,17 odsto ložulje. Konverzijom preostalih kotlarnica u sledećih par godina, u potpunosti ćemo izbaciti tečna fosilna goriva, kao što smo to građanima Niša i obećali’’, zaključuje.

Milačić takođe napominje da imaju jasnu strategiju za svaku od preostalih 8 manjih kotlarnica (sedam koriste mazut i jedna lož ulje) o konverziji na gas ili biomasu.

,,Svaki od tih projekata je u u nekoj fazi realizacije. Očekivanja su da sve bude realizovano do 2026. godine. Naglasio bih samo da i u tim kotlarnicama ne premašujemo granične vrednosti emisije štetnih gasova, ali je jasno da je to ekološki nepovoljniji energent u odnosu na gas ili biomasu’’, ističe Milačić.

Inače, pred novu sezonu grejanja je više korisnika raskinulo ugovor sa niškom Toplanom, nego što je odlučilo da se priključi na daljinsko grejanje – 132 je podnelo zahtev za obustavu isporuke toplotne energije, ugovor su trajno raskinula dva korisnika, a 34 je tražilo da se ponovo priključi.

Podsetimo, drva su i duplo poskupela pred početak sezone loženja, pa su građani zabrinuti da li će imati dovoljno para da zagreju svoje domove.

Izvor: Južne vesti

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti