Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Neprofitna lobistička organizacija za zaštitu životne sredine DUH iz Nemačke upozorila je da devetnaest nemačkih gradova, uključujući Berlin, Štutgart i Minhen, mogu da budu suočeni sa kaznama zato što su nivoi azot-dioksida (NO2) iznad dozvoljenih ograničenja, uvedenih u Evropsku uniju 2010. godine zarad čistijeg vazduha. Iako je zagađenje u Nemačkoj smanjeno za gotovo 60 odsto u odnosu na 1990. godinu, ono i dalje nije u okvirima standarda na nivou Unije.
Tim povodom, predstavnici nemačkih opština i država sastali su se u utorak, 28. novembra, sa kancelarkom Angelom Merkel i ministrima vlade na drugom „dizelskom samitu“ u poslednja tri meseca.
Pred septembarske izbore, vlada Merkelove izjavila je da će da udvostruči sredstva namenjena za smanjenje azot-dioksida u vazduhu, nastojeći da na taj način pomiri interese moćne auto-industrije svoje države kao jednog od najvećih zagađivača vazduha, s jedne strane, i Evropske unije i ekoloških organizacija, s druge. Uplašeni mogućnosti da automobili budu potpuno zabranjeni u gradskim centrima od strane nemačkih sudova, Folksvagen, Mercedes i BMW obećali su da će, modifikacijama svojih proizvoda, da smanje emisiju štetnih gasova svojih automobila i da će sa 250 miliona evra da učestvuju u jednoj milijardi pomoći „ozelenjavanju“ vazduha nemačkih gradova.
Međutim, skoro tri meseca kasnije, obećana novčana pomoć i dalje nije bila isporučena na adrese lokalnih samouprava. Gerd Landsberg, šef Udruženja nemačkih opština, ipak je bio optimističan povodom sastanka i nadao se usaglašenju oko programa hitne akcije. Dogovor kojem se nadao bio je i postignut. Kancelarka je najavila da će novac biti dostupan u toku sutrašnjeg dana i izrazila želju da pristup fondovima bude jednostavan i lišen nepotrebnih administracijskih poslova. Od opština se očekuje da novac usmere na nabavku digitalnih aparata za poboljšanje upravljanja saobraćajem i električnih autobusa i postavku punjača za električna vozila u cilju smanjenja nivoa azot-dioksida.
– Jedna milijarda obećane pomoći neće da bude dovoljna za finansiranje dugoročnih koraka… Potrebne su korenite promene u saobraćaju koje je nemoguće sprovesti u delo sa tom sumom na raspolaganju. Ipak, ona bi bila signal, i za sudove, da se preduzimaju koraci za smanjenje azot-dioksida – zaključio je Landsberg.