Da li će svet utrostručiti globalni kapacitet OIE do 2030. godine?

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Reaubourg)

Na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama 2023 (COP28), postavljen je cilj o utrostručenju globalnog kapaciteta obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Mnoge zemlje i dalje nemaju eksplicitno postavljene ciljeve u vezi sa instalisanim kapacitetima do 2030. godine u svojim nacionalno određenim doprinosima (NDC). Štaviše, zvanične obaveze koje se nalaze u NDC trenutno iznose 1.300 GW, odnosno svega 12 odsto od onog što je potrebno kako bi se ostvario cilj postavljen na COP28.

Nova Analiza koju je sprovela Međunarodna agencija za energetiku (IEA), kojom je obuhvaćeno skoro 150 zemalja širom sveta, pokazala je da su ambicije vlada značajno veće. Kako se navodi, pomenute ambicije uključuju gotovo 8.000 GW globalnog instalisanog kapaciteta OIE do 2030. godine.

Prisećanja radi, NDC jesu obaveze koje zemlje preduzimaju kako bi smanjile svoje emisije gasova staklene bašte sa ciljem ublažavanja klimatskih promena. Zemlje će naredne godine izneti svoje nove NDC, koji će uključivati revidirane ambicije za 2030. godinu, kao i nove ciljeve za 2035. godinu. Ukoliko u nove NDC budu uključile sve postojeće politike i planove, moglo bi da dođe do povećanja sa prethodno pomenutih 12 odsto, na 70 odsto onoga što je potrebno do 2030. godine za utrostručenja OIE. Posmatrano iz ugla kapaciteta, reč je o 11.000 GW instalisanih obnovljivih kapaciteta na globalnom nivou.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)

Na nivou Evropske unije, udeo OIE u ukupnoj proizvodnji električne energije, više se nego udvostručio od 2004. godine, dostižući gotovo 40 odsto. Kako bi se osigurala energetska sigurnost, ali i unapredila dekarbonizacija, potrebno je podsticati razvoj održive električne mreže. U tom smislu, Savet je nedavno odobrio zaključke o infrastrukturi električne mreže EU. Kako se navodi, cilj je postići potpuno integrisan, međusobno povezan i sinhronizovan elektroenergetski sistem u Evropi. Naglašava se potreba za dugoročnim i koordinisanim planiranjem na evropskom nivou, uzimajući posebno u obzir sve veći izazov zagušenja mreže. Pritom, planiranje treba da bude kombinovano sa koordinacijom nacionalnih planova i to odozdo prema gore na regionalnom nivou, a takođe u obzir treba da se uzmu i specifičnosti regiona koji nisu međusobno povezani.

Ubrzavanje procena prelaska na čiste energetske tehnologije, ne samo da doprinosi ublažavanju klimatskih promena, već se i poboljšava pristupačnost energiji, a u širem smislu se može ublažiti i pritisak na troškove života, zaključuje se IEA. Izveštaj pod nazivom Strategije za pristupačne i pravedne tranzicije čiste energije (eng Strategies for Affordable and Fair Clean Energy Transitions), pokazao je da ukoliko bi se svet postavio na pravi put za ispunjenje neto nulte emisije do 2050. godine, bila bi potrebna dodatna ulaganja. Međutim, istovremeno se smanjuju operativni troškovi globalnog energetskog sistema za više od polovine tokom sledeće decenije u poređenju sa putanjom koja se zasniva na današnjim postavkama politike. Štaviše, tehnologije čiste energije, kao što su one na solar ili vetar, već sada su konkurentnije tokom svog životnog veka od onih koje se oslanjaju na konvencionalna goriva – nafta, ugalj, prirodni gas. Kao konkretan primer može da se navede da je cena solarnih panela u 2023. godini pala za 30 odsto.

Katarina Vuinac

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti