Ciljevi održivog razvoja, nova razvojna agenda UN-a

Ciljevi održivog razvoja su skup ciljeva koji se odnose na budući međunardni razvoj. Njih je kreirala Organizacija ujedinjenih nacija. Milenijumski ciljevi razvoja čiji je rok istekao krajem 2015. godine zamenjeni su novim setom ciljeva koji bi trebalo biti ispunjeni do 2030. godine. Milenijumski ciljevi, usvojeni 2000. godine, obuhvatali su veliki broj pitanja, uključujući borbu protiv siromaštva, gladi, bolesti, neravnopravnosti polova i obezbjeđivanje vode i sanitarnih uslova života. Na postizanju milenijumskih ciljeva ostvaren je ogroman uspjeh, što ukazuje na značaj postojanja objedinjujućeg programa koji počiva na ciljevima i rezultatima. Uprkos uspehu, siromaštvo nije u potpunosti iskorijenjeno.

Nakon iskustava sa prethodnom globalnom razvojnom agendom poznatom po Milenijumskim razvojnim ciljevima, UN su želele da se o novim ciljevima razvoja ne pitaju samo stručnjaci i političari, nego svi oni kojih se razvojne politike tiču. Novi globalni ciljevi održivog razvoja su definisani kroz širok konsultativni proces. Ovaj proces je omogućio da širom sveta građani i različiti društveni i ekonomski akteri (poslodavci, sindikati, pripadnici manjinskih grupa, donosioci odluka na centralnom i lokalnom nivou, deca i mladi, stari itd.) iskažu svoje mišljenje o problemima sa kojima se suočavaju u svakodnevnom životu i svoju viziju sveta u kakvom žele da žive.

Globalni razvoj može biti ostvaren samo ako njegovi ciljevi budu prihvaćeni i na nivou pojedinačnih država i ugrađeni u nacionalne razvojne politike. Tokom 2013. i 2014. godine i u Srbiji su održana dva talasa nacionalnih konsultacija. Zaključci iz izveštaja koje je za kancelariju UN u Srbiji uradio SeConS – grupa za razvojnu inicijativu slili su se u globalni izveštaj i uticali na definisanje novih ciljeva održivog razvoja. Zanimljivo je da su se među najvažnijim ciljevima koje su građani Srbije istakli, odmah uz smanjenje siromaštva i povećanje zaposlenosti, našle odgovorne i efikasne institucije.

Nakon globalnog ispitivanja javnog mnjenja iz 193 zemlje konačno je definisano sledećih 17 ciljeva:

  • Okončati siromaštvo svuda i u svim oblicima;
  • Okončati glad, postići bezbednost hrane i poboljšanu ishranu i promovisati održivu poljoprivredu;
  • Obezbediti zdrav život i promovisati blagostanje za ljude svih generacija;
  • Obezbediti inkluzivno i kvalitetno obrazovanje i promovisati mogućnosti celoživotnog učenja;
  • Postići rodnu ravnopravnost i osnaživati sve žene i devojčice;
  • Obezbediti sanitarne uslove i pristup pijaćoj vodi za sve;
  • Osigurati pristup dostupnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve;
  • Promovisati inkluzivan i održiv ekonomski rast, zaposlenost i dostojanstven rad za sve;
  • Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovisati održivu industrijalizaciju i podsticati inovativnost;
  • Smanjiti nejednakost između i unutar država;
  • Učiniti gradove i ljudska naselja inkluzivnim, bezbednim, prilagodljivim i održivim;
  • Obezbediti odgovornu potrošnju i proizvodnju;
  • Preduzeti hitnu aciju u borbi protiv klimatskih promena i njenih posledica;
  • Očuvati i održivo koristiti okeane, mora i morske resurse;
  • Održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta i sprečiti uništavanje biodiverziteta;
  • Promovisati miroljubiva i inkluzivna društva za održivi razvoj, obezbediti pristup pravdi za sve i izgraditi efikasne, pouzdane i inkluzivne institucije na svim nivoima;
  • Učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj.

Ovih 17 osnovnih ciljeva bliže je definisano sa 169 podciljeva.  Više o ciljevima održivog razvoja možete pročitati ovde.

Milan Zlatanović

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti