Klimatski ekstremi koštali EU 920 milijardi evra za 45 godina

Ekstremni vremenski i klimatski događaji prouzrokovali su ekonomske gubitke od oko 920 milijardi evra u Evropskoj uniji u periodu od 1980. do 2025. godine. Od tog iznosa, više od 270 milijardi evra zabeleženo je samo u poslednjih pet godina, što ukazuje na intenziviranje ekonomskih posledica klimatskih ekstrema, navodi se u najnovijem indikatoru koji je objavila Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

Gotovo trećina ukupnih ekonomskih gubitaka od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u Evropskoj uniji zabeležena je u periodu od 2021. do 2025. godine. Poplave su odgovorne za 44 odsto ukupne štete, dok je manje od petine gubitaka bilo osigurano.

U obračun su uključeni direktni ekonomski gubici, izraženi u vrednosti evra iz 2025. godine, dok indirektne posledice, poput smanjenja produktivnosti i BDP-a, uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, nisu obuhvaćene.

Očekuje se da će se ekonomska šteta povećavati kako se klimatske promene budu intenzivirale, posebno imajući u vidu da postojeće mere prilagođavanja ne prate dovoljno brzo rastuće klimatske rizike.

Poplave odgovorne za najveći deo štete

Klimatski ekstremi koštali EU 920 milijardi evra za 45 godina / Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Gallagher)

Poplave su najveći pojedinačni uzrok ekonomskih gubitaka, sa udelom od 44 odsto u ukupnoj šteti zabeleženoj od 1980. do 2025. godine. Klimatološki događaji, među kojima su suše, hladni talasi i mraz, kao i meteorološki događaji poput oluja i udara groma, čine po približno četvrtinu ukupnih gubitaka. Šumski požari, grad i toplotni talasi zajedno su odgovorni za oko pet odsto direktne ekonomske štete

Podaci pokazuju i da je najveći deo gubitaka posledica relativno malog broja događaja. Naime, pet odsto ekstremnih događaja sa najvećom materijalnom štetom prouzrokovalo je 63 odsto ukupnih gubitaka, dok je samo jedan odsto događaja odgovoran za 31 odsto štete.

Posmatrano po državama, najveći apsolutni ekonomski gubici u periodu od 1980. do 2025. godine zabeleženi su u Nemačkoj, Italiji i Francuskoj. Kada se šteta uporedi sa brojem stanovnika, na vrhu liste su Slovenija, Španija i Luksemburg, dok su najveći gubici po jedinici površine zabeleženi u Sloveniji, Belgiji i Luksemburgu.

Posebno zabrinjava podatak o osiguranju od klimatskih rizika. Manje od 20 odsto ukupnih ekonomskih gubitaka u EU u posmatranom periodu bilo je osigurano. U Bugarskoj, na Kipru i u Rumuniji taj udeo bio je manji od dva odsto, dok je u Danskoj i Luksemburgu premašio 60 odsto.

Pročitajte još:

Klimatski rizici zahtevaju snažnije mere prilagođavanja

Prva Evropska procena klimatskog rizika (EUCRA) upozorila je da se klimatski rizici ubrzavaju i da njihovo međusobno povezivanje može izazvati sistemske probleme koji pogađaju čitava društva. Procena ukazuje i na mogućnost značajnih budućih ekonomskih posledica: pri globalnom zagrevanju od 3 °C, godišnji gubici za EU i Ujedinjeno Kraljevstvo mogli bi da dostignu najmanje 175 milijardi evra.

Budući troškovi zavisiće od učestalosti i intenziteta ekstremnih događaja, vrednosti imovine izložene riziku, ali i efikasnosti mera kojima se društva i privreda prilagođavaju klimatskim promenama.

Evropska unija je 2021. godine usvojila Strategiju za prilagođavanje klimatskim promenama, dok je Evropska komisija u oktobru 2026. predstavila Okvir za klimatsku otpornost. Cilj ovih inicijativa je jačanje spremnosti za upravljanje klimatskim rizicima i smanjenje ekonomskih gubitaka.

Novi okvir predviđa i predlog evropskog zakona o klimatskoj otpornosti, uz praktične alate koji bi trebalo da pomognu u prelasku sa reagovanja na katastrofe na pravovremeno prepoznavanje rizika i sprečavanje štete koja se može izbeći.

Energetski portal

Podelite
--> -->