Enter your email address below and subscribe to our newsletter

Procredit banka – održivost počinje iznutra

ProCredit banka u Srbiji ove godine obeležava 25 godina uspešnog poslovanja, tokom kojih je izgradila reputaciju pouzdanog i odgovornog finansijskog partnera, posebno kada je reč o malim i srednjim preduzećima i stanovništvu. Od prvih zelenih kredita za fizička lica 2007. godine, pa do najnovijih programa podrške digitalnoj i energetskoj tranziciji, banka dosledno sprovodi strategiju održivog bankarstva. O dosadašnjim rezultatima, planovima za zelenu budućnost i značaju interne kulture za prepoznavanje ekoloških potencijala kod klijenata razgovaramo sa Nemanjom Tomićem, članom Izvršnog odbora ProCredit banke.

Fotografija: ljubaznošću Nemanje Tomića

Povodom 25 godina uspešnog poslovanja ProCredit banke u Srbiji – koje su to ključne vrednosti koje ste negovali kroz ceo taj period i na čemu ćete nastaviti da radite u budućnosti, posebno kada je reč o održivom bankarstvu?

– Naše poslovanje od samog početka počiva na jasnim vrednostima: odgovornosti, transparentnosti i dugoročnom pristupu klijentima. Tokom 25 godina nismo težili brzom rastu po svaku cenu, već stabilnosti i kvalitetu plasmana, uz snažnu podršku malim i srednjim preduzećima i stanovništvu. Posebno mesto u našem poslovnom modelu ima održivo bankarstvo, koje ne tretiramo kao trend, već kao strateško opredeljenje. U narednom periodu nastavićemo darazvijamo zelene i digitalne proizvode, ali i da ulažemo u edukaciju klijenata kako bi bolje razumeli značaj održivih investicija i donosili dugoročno odgovorne finansijske odluke.

Već 2007. godine lansirali ste prve zelene kredite za fizička lica. Nakon skoro dve decenije razvoja zelenih finansija – kakvi su vaši dalji planovi kada je reč o proširenju zelene kredit ne ponude, posebno za stanovništvo, s obzirom na rastuće cene energenata i interesovanje građana za energetsku efikasnost?

– Bili smo među prvima koji su prepoznali potencijal ulaganja u energetsku efikasnost domaćinstava. Danas je interesovanje građana značajno veće, posebno zbog rasta cena energenata. Naš fokus ide ka daljem unapređenju ponude – širenju finansiranja za solarne sisteme, energetsku sanaciju objekata, kao i ka pojednostavljenju procesa apliciranja kroz digitalizaciju. Cilj nam je da ove investicije budu dostupne što širem krugu građana, uz jasnu računicu o uštedama i dugoročnim benefitima.

ProCredit banka je nedavno dobila O.U.R. HR nagradu za najbolji HR tim. Šta za vas znači ovo priznanje i kako kultura održivosti unutar banke – koju ste izgradili kroz HR prakse – pomaže zaposlenima da bolje prepoznaju zelene potencijale kod klijenata i budu proaktivniji u ponudi zelenih finansijskih proizvoda?

– Ova nagrada predstavlja potvrdu našeg dugogodišnjeg ulaganja u razvoj zaposlenih i organizacione kulture zasnovane na odgovornosti. U ProCredit banci verujemo da održivost počinje iznutra – kroz znanje i svest zaposlenih. Kroz kontinuirane obuke i razvojne programe naši zaposleni stiču razumevanje tema kao što su klimatske promene i zelene finansije, što im omogućava da budu kompetentni savetnici klijentima. Zahvaljujući tome, oni ne samo da prepoznaju prilike za zelene investicije već i aktivno podstiču klijente da razmišljaju u tom pravcu.

U fokusu:

ProCredit banka i EBRD potpisali su ugovor o kreditima za mikro, mala i srednja preduzeća u vrednosti od 10 miliona evra. Koji su tačno kriterijumi za kvalifikaciju preduzeća za ova sredstva i kako izgleda procedura za prosečnog vlasnika MSP u Srbiji?

– Program Go Digital in the Western Balkans omogućava kombinaciju specijalizovanog finansiranja za automatizaciju, digitalizaciju, konkurentnost i zelene tehnologije za mikro, mala i srednja preduzeća. Ključni kriterijumi odnose se na održivost poslovanja, transparentnost finansija i konkretnu investicionu ideju koja doprinosi većoj energetskoj efikasnosti ili smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu. Sama procedura je pojednostavljena – klijent zajedno sa bankarskim savetnikom definiše projekat, nakon čega sledi procena i brza odluka o finansiranju. Dodatna prednost je subvencija do 10% ukupnog iznosa kredita i besplatna tehnička podrška programskog konsultanta, finansirana od strane EU.

S obzirom na to da je najmanje 60 odsto plasmana usmereno na zelene i digitalne investicije, koliko će ovaj program ubrzati zelenu tranziciju u Srbiji?

– Smatramo da će efekat biti značajan jer MSP sektor čini okosnicu domaće privrede. Upravo kroz ovakve programe omogućava se brža modernizacija poslovanja, smanjenje troškova energije i konkurentnije poslovanje. Naš fokus na zelene plasmane već daje rezultate, a dodatna tehnička pomoć i investicioni podsticaji Evropske unije, kroz partnerstva poput ovog sa EBRD-om, samo ubrzavaju proces tranzicije.

ProCredit banka već primenjuje Net Zero kalkulator za merenje ugljeničnog otiska – kakvi su prvi povratni utisci klijenata koji su ga koristili? Da li su bili iznenađeni rezultatima i koliko često taj alat bude presudan za njihovu odluku da zatraže zeleni kredit?

– Reakcije klijenata su vrlo pozitivne. Za mnoge je ovo prvi put da na konkretan način sagledaju sopstveni ugljenični otisak i razumeju gde nastaju najveće emisije. Često su iznenađeni rezultatima, ali upravo to ih motiviše da razmotre promene. U praksi, ovaj alat neretko predstavlja prvi korak ka donošenju odluke o investiranju u energetsku efikasnost ili obnovljive izvore energije. Sve češće vidimo da klijenti nakon analize traže konkretne preporuke i finansijska rešenja za smanjenje emisija.

Do sada ste finansirali prvi solarni projekat 2013. godine, a potom i najveću solarnu elektranu 2023. Koji je sledeći veliki korak u podršci obnovljivim izvorima energije?

– Nakon finansiranja pionirskih projekata u oblasti solarne energije, naš sledeći fokus jeste dalja decentralizacija proizvodnje energije. To podrazumeva podršku malim solarnim sistemima za preduzeća i domaćinstva, ali i ulaganja u inovacije poput skladištenja energije. Naša ambicija je da nastavimo da budemo pouzdan partner u energetskoj tranziciji Srbije i da aktivno doprinosimo njenoj održivoj budućnosti.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

-->-->