Potražnja za litijumom mogla bi da premaši 13 miliona tona do 2050. godine

Globalna potražnja za litijumom mogla bi do 2050. godine da dostigne više od 13 miliona tona litijum-karbonata, što je više nego dvostruko iznad projekcija iz osnovnog scenarija, pokazuje najnoviji izveštaj kuće Wood Mackenzie. U analizi se upozorava da bi tržište, bez značajnih novih ulaganja, moglo da uđe u deficit već 2028. godine, odnosno znatno ranije nego što deo industrije očekuje.

Prema različitim scenarijima energetske tranzicije koje razmatra Wood Mackenzie, tražnja za litijumom do sredine veka kretaće se od 5,6 miliona tona u slučaju odložene tranzicije, do 13,2 miliona tona u scenariju neto nultih emisija.

Glavni pokretač rasta tražnje ostaju električna vozila, koja će prema procenama učestvovati sa 72 do 80 odsto u ukupnoj potrošnji litijuma, zavisno od scenarija. Istovremeno, sve važniju ulogu dobijaju i baterijski sistemi za skladištenje energije, čiji će značaj rasti kako obnovljivi izvori budu zauzimali sve veći udeo u proizvodnji električne energije, a elektroenergetske mreže tražile veću fleksibilnost i balansiranje.

Pročitajte još:

Izveštaj pokazuje i da će baterije u celini, do sredine veka, činiti gotovo celokupnu potrošnju litijuma, odnosno između 96 i 98 odsto. Iako će reciklaža vremenom donositi sve veće količine sekundarne sirovine, ona neće moći da reši nestašice u narednim godinama. Značajniji doprinos recikliranog litijuma očekuje se tek od 2040-ih, kada veći broj baterija iz električnih vozila bude dostizao kraj životnog veka.

Litijum ostaje izgleda nezamenljiv resurs u energetskoj tranziciji, ali sadašnji planovi snabdevanja nisu dovoljni da isprate očekivani rast potrošnje. Zbog toga će, kako navodi Wood Mackenzie, naredna decenija biti ključna za odluke o investiranju, jer će upravo projekti odobreni danas u velikoj meri određivati ravnotežu na tržištu tokom 2030-ih i kasnije.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti