Svake godine, 2. februara, Svetski dan močvara okuplja ljude širom sveta kako bi proslavili i zaštitili vrednost ovih vitalnih ekosistema, koji ne samo da podržavaju biodiverzitet i regulaciju vodnih resursa, već su i od naročitog značaja za očuvanje kulturne baštine lokalnih zajednica.
U 2026. godini tema obeležavanja Međunarodnog dana zaštite močvara je „Močvare i tradicionalna znanja: Slavljenje kulturne baštine”, istražuje duboko ukorenjene veze između močvara i kulturnih praksi, tradicija i sistema znanja zajednica širom sveta.
Iako pokrivaju samo oko 6 odsto kopnene površine Zemlje, 40 odsto svih biljnih i životinjskih vrsta živi ili se razmnožava u močvarama. Biodiverzitet močvara je važan za naše zdravlje, snabdevanje hranom, turizam i radna mesta. Močvare su vitalne za ljude, druge ekosisteme i klimu, pružajući osnovne ekosistemske usluge, poput regulacije vode, uključujući kontrolu poplava i pročišćavanje vode. Više od milijardu ljudi širom sveta zavisi od močvara, što je otprilike jedan od osam ljudi na Zemlji.
– Močvare nestaju tri puta brže od šuma i predstavljaju najugroženiji ekosistem na Zemlji. U samo 50 godina – od 1970. – izgubljeno je 35 odsto svetskih močvara. Ljudske aktivnosti koje dovode do gubitka močvara uključuju isušivanje i zatrpavanje radi poljoprivrede i gradnje, zagađenje, prekomerni ribolov i eksploataciju resursa, invazivne vrste i klimatske promene – navode iz UN.
Pročitajte još:
- Izmenjen pravilnik o lovostaju u cilju očuvanja biodiverziteta
- Kenija kroz inovativni model postaje primer dobrog očuvanja biodiverziteta
- IKI 2025–2026: Podrška projektima u oblasti klime i biodiverziteta
Iz ove međunarodne organizacije ističu da se močvare pogrešno smatraju beskorisnim prostorom, jer su važan izvor poslova, prihoda i osnovnih ekosistemskih usluga. Glavni izazov je promeniti svest i podstaći vlade i zajednice da im daju prioritet i štite ih.
Stanje u regionu
Prema podacima službene baze podataka o močvarama od međunarodnog značaja pod Ramsar konvencijom BiH ima tri takva područja s ukupno 57.000 hektara, a to su Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje.
Srbija ima više Ramsar močvara, sa zbirnom površinom od preko 130.000 hektara. Neki od najznačajnijih su Vlasina, Labudovo oko, Đerdap, Slanovo Kopovo i druge.
Crna Gora, kao potpisnica Ramsar konvencije od 2006. godine, danas ima više Ramsar područja koja su ne samo važna staništa za biljke i životinje, već i prostori bogati kulturnim i istorijskim vrednostima, uključujući močvare Skadarskog jezera, Ulcinjsku solanu i Tivatska solila.
Hrvatska, potpisnica Ramsar konvencije od 1991. godine, ima pet močvarnih područja uvrštenih na Ramsar listu: Kopački rit, Lonjsko polje, Ribnjaci Crna Mlaka, delta reke Neretve i Vransko jezero. Ova područja čine mrežu međunarodno zaštićenih močvara, važnih za biodiverzitet, ptice vodarice i ekosistemske usluge.
Energetski portal





