Žute mrlje koje se šire morskom površinom na Jadranu su pojava koja će sa godinama postati sve učestalija. Iz Instituta Ruđer Bošković (IRB) ističu da je reč o polenu, koji više nije samo sezonska pojava već pokretač promena u ekosistemu.
U šibenskom kanalu, na morskoj istraživačkoj stanici Martinska, naučnici IRB u sklopu projekta Pollmar prate koliko polena dolazi u more, kako se ponaša, kakve materije otpušta i kako utiče na život u moru. Naučnici su upozorili da će Jadran u budućnosti sve češće biti prekriven ovim žutim slojem i to ne zato što je more zagađeno, već zato što prirodni ciklusi ulaze u novo, nepoznato poglavlje.
„Naučni scenariji jasno predviđaju da kako atmosferski CO₂ raste, tako se produžuje sezona oprašivanja, biljke stvaraju više polena, a vazduh nosi te mikroskopske čestice sve dalje do mora”, kaže Slađana Strmečki Kos, koordinatorica projekta.
Ističe da je cilj razumeti šta se događaja kada polen dospe u more i zašto je to važno u vreme klimatskih promena.
Pročitajte još:
- U Srbiji, ulaganja u prilagođavanje na klimatske promene vratila bi se dva do 10 puta
- Oporezivanje farmera jer njihove krave ispuštaju gasove – stvarno rešenje za klimatske promene?
- Ugroženo Baltičko more – Porast bakterija i smanjenje kiseonika zabrinjavaju naučnike
Šta je Pollmar?
Pollmar je prvi naučni projekat u Hrvatskoj, i među retkima u Evropi, koji istražuje uticaj polena na more. Tim okuplja stručnjake iz atmosferske hemije, aerobiologije, okeanologije i biogeohemije mora. Na njemu pored naučnika iz Hrvatske, rade naučnici iz Portugala i Poljske. Jedan od ciljeva projekta je da se identifikuju zagađujuće materije koje se vezuju za polen u vazduhu i zajedno s njim dospevaju u more. Ove supstance mogu biti potencijalno štetne, kako za morski ekosistem, tako i za zdravlje ljudi.
Uzorkovanje mora
Od marta do septembra 2024. godine, naučnici su dva puta mesečno uzimali uzorke mora ispred stanice Martinska i kod Jadrije, pri čemu su pored morske vode uzorkovali i vazduh, kišu, polen i lebdeće čestice. Pratili su kako polen reaguje u slanoj vodi, odnosno da li puca, koje supstance se oslobađaju, koliko dugo ostaje na površini i do koje dubine prodire u more. U laboratoriji su zatim rekonstruisali te procese u kojima su ispitivali kako različite vrste polena utiču na primarnu produkciju, odnosno na stvaranje organske materije fotosintezom, što predstavlja osnovu morskog prehrambenog lanca.
Iz IRB kažu da će u godinama koje dolaze, interakcije kopna i mora postati sve jače, a polen postati glasnik promena.
Energetski portal





