Šta pokazuje Izveštaj o stanju Energetske unije 2024?

Evropska komisija, objavila je Izveštaj o stanju Energetske unije za 2024. godini (eng. State of the Energy Union Report 2024), u kojem je prikazano na koji način je Evropska unija odgovorila na bezbednosne i energetske izazove tokom mandata trenutne komisije.

Izdvojeno je nekoliko najvažnijih rezultata koji su ostvareni tokom prethodnih godina. Obnovljivi izvori energije dostigli su nove rekorde kapaciteta, a najnoviji podaci pokazuju da je u prvom polugodištu 2024. godine, polovina proizvodnje električne energije u Evropskoj uniji bila iz obnovljivih izvora. Istovremeno, energija vetra popela se na drugo mesto među najvećim izvorima električne energije, iza nuklearne.

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Jedan od ciljeva Evropske unije bio je smanjenje zavisnosti od uvoda ruskog gasa. Pozitivan trend uočava se ukoliko se u obzir uzme da je u 2021. godini uvoz iznosio 45 odsto, a da je u junu 2024. godine smanjen na 18 odsto. Istovremeno, uvoz iz pouzdanih partnera, kao što je Norveška, je povećan. Generalno, potrošnja gasa je smanjena između avgusta 2022. i maja 2024. godine za 138 milijardi kubnih metara. Takođe, rok za dostizanje cilja od 90 odsto zimskog skladišta gasa bio je 1. novembar, a Evropska unija postigla je ovo 19. avgusta.

Kada se osvrnemo na energetsku krizu iz 2022. godine, cene energije su značajno stabilnije i niže u poređenju sa najvišim nivoima iz tog perioda.

Pročitajte još:

Uspeh je postignut i kada je reč o emisijama gasova staklene bašte, koje su od 1990. do 2022. godine smanjene za 32,5 odsto, a ekonomija u Evropskoj uniji porasla je za oko 65 odsto u istom intervalu.

Kroz Fond za inovacije (eng. Innovation Fund), čiji budžet iznosi oko 40 milijardi evra do 2030. godine, Evropska unija obezbediće podršku tehnologijama sa nultim emisijama, uz uspešnu rundu aukcija za projekte obnovljivog vodonika, navodi se u Izveštaju.

Još jedan važan fond jeste Socijalni klimatski fond (eng. Social Climate Fund), koji će mobilisati najmanje 86,7 milijardi evra za period 2026-2032, koji je finansiran iz prihoda Sistema trgovine emisijama (ETS), a delom je sufinansiran od strane zemalja članica. Cilj je podržati energetski efikasne mere, kao što je pristup povoljnim i energetski efikasnim stanovima, čistom hlađenju i grejanju, integraciji OIE, kao i u mobilnost sa nultim i niskim emisijama.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti