Narodna skupština Republike Srpske je na nastavku 22. redovne sednice, usvojila novi Zakon o geološkim istraživanjima Republike Srpske.
Nakon što je dan ranije zaključena skupštinska rasprava o ovom zakonu, i data završna reč, isti je usvojen u danu za glasanje sa većinom poslaničkih glasova.
Prethodno, usvajanju finalnog teksta je prethodilo i usvajanje Nacrta zakona, prilikom čije izrade je, pored organa vlasti, učešće uzela i šira javnost dostavljanjem svojih komentara i primedbi.
U fazi javnog uvida u Nacrt zakona, Centar za životnu sredinu je podneo iscrpne komentare i primedbe na predložena zakonska rešenja. U finalni tekst Nacrta zakona, između ostalih, uvažene su primedbe istaknute u pogledu nelegitimnog delegiranja diskrecionog odlučivanja o mogućnosti geoloških istraživanja upravljačima zaštićenih područja, uslova za dokazivanje rešenih imovinsko-pravnih odnosa na budućem istražnom polju, neophodnosti prethodne procene uticaja na životnu sredinu, direktnog učešća lokalne samouprave i građana u odlučivanju o ishodovanju dozvole i dr. Delimično su uvažene i druge sugestije kojima se isticala neophodnost bolje zaštite životne sredine.
Nakon toga, a pre upućivanja Predloga zakona u redovnu zakonodavnu proceduru, Centar za životnu sredinu je iskoristio mehanizme participativne demokratije te, nakon što je podneo Amandmane na Predlog zakona, uzeo je učešće u javnoj raspravi na sednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine održane dana 31. maja 2022. godine. Tom prilikom, nakon elaboriranja amandmana od strane predlagača, Odbor za zaštitu životne sredine je iste jednoglasno prihvatio, te ih uključio u svoj finalni Izveštaj koji dostavlja Narodnoj skupštini.
Pročitajte još:
Konkretno, amandmanima se predlagalo značajno proširenje minimalnog istražnog radijusa u naseljenim područjima, kao i, u slučaju sukoba kod implementacije, prevagu primene propisa kojim se uređuje zaštita prirode, zaštita životne sredine, nacionalnih parkova i zaštićenih područja.
Međutim, iako su ovi predlozi amandmana, u toku poslaničke rasprave na sednici Narodne skupštine od 22. juna 2022. godine, načelno bili prihvaćeni od strane većine poslanika, u danu glasanja o zakonu amandmani se nisu našli u finalnom tekstu Predloga zakona zbog čega poslanici nisu mogli da glasaju o njima. Naime, nakon što je izrađivač zakona, Ministarstvo energetike i rudarstva, odbilo da prihvati amandmane, Odbor za zaštitu životne sredine, ipak, nije tražio izjašnjenje Narodne skupštine o tome, što je bio uslov za glasanje o konkrentim amandmanima.
,,Kod činjenice da je mandat Odbora za žaštitu životne sredine jasan, kao i da je isti prethodno jednoglasno prihvatio predloge amandmana, ispuštanje prilike da se vrhovna zakonodavna vlast izjasni o predloženim amandmanima je u najmanju ruku nesrećna. Na ovaj način, iako shodno poslovniku, imamo situaciju da je o dodatnoj zaštiti životne sredine i zaštiti posebnih prava zajamčenih ustavom i zakonom – a što je bio isključivi cilj predloženih amandmana – praktički odlučilo ministarstvo, dakle izvršna vlast”, izjavio je Redžib Skomorac, pravnik Centra za životnu sredinu.
“Budući da je evidentna namera izrađivača novog zakona bila da se u njegovoj primeni uputi na postojeće standarde žaštite životne sredine, mišljenja smo da bi predloženi amandmani tim pre samo potvrdili takvu nameru ministarstva. Stoga, iako u novom zakonu postoje unaprijeđeni segmenti, ostaje da se u praksi vidi koliko su geološki istražni radovi mogući uz ne samo zadržavanje, već i nužno unapređenje, kvaliteta životne sredine, ali i drugih prava koja proističu iz tog imperativa. U tom pogledu ćemo budno nastaviti da vršimo monitoring implementacije novog zakona”, dodao je Skomorac.
Sonja Kosanović, pravnica u Centru za životnu sredinu istakla je da je za odobravanje geoloških istraživanja prema novom zakonu neophodna saglasnost jedinice lokalne samouprave na čijoj se teritoriji istraživanje planira.
,,Ovim putem unapred apelujemo na organe lokalne samouprave da uzmu aktivno učešće u procesu odlučivanja, budući da se radi o zahvatima koja i te kako mogu uticati na dobrobit stanovništva sa datog prostora. Kao primer loše prakse možemo svakako navesti područje planine Ozren na kome su vršena geološka istraživanja uprkos protivljenju stanovništva koje je tim istraživanjima bilo pogođeno. Organi lokalne samouprave nisu učinili dovoljno napora da zaštite dobrobit stanovništva. Srećom, ovde je presudnu ulogu imao aktivizam samih meštana koji je na kraju rezultirao i ukidanjem rešenja, ali ovo ne treba da bude praksa”, dodala je Kosanović.
S obzirom na recentna iskustva u regionu, ali i svetu, uz tendenciju sve češćeg sukoba tržišnih potreba i tehnološkog razvoja sa potrebom za zaštitom životne sredine i zaštitom temeljnih ljudskih prava, evidentno su stoga i sve veći napori u dostizanju ekološke pravde.
Stoga, Centar za životnu sredinu ohrabruje nadležne vlasti da razvoj privrede ne dovodi u obaveznu konkurenciju sa opštim blagostanjem društva, te da stvarni prosperitet meri u skladu sa tim.
Izvor: Centar za životnu sredinu
