![](https://energetskiportal.rs/wp-content/uploads/2023/06/1-143-340x255.jpg)
Da bi se privrede regiona transformisale u zelene, održive i cirkularne ekonomije, važno je da politike Zapadnog Balkana međusobno usaglašavaju poslovanje svojih ekonomija, a kako bi ceo region što pre pristupio jedinstvenom evropskom tržištu, rečeno je na Samitu cirkularne ekonomije Zapadnog Balkana u Privrednoj komori Srbije.
Obraćajući se učesnicima skupa, Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u PKS, kaže da je važno da se politike država ZB međusobno usklađuju na zajedničkom putu ka EU, jer će to omogućiti da privreda i građani ZB osete prave efekte primene cirkularne ekonomije i zelene tranzicije.
„Jedino tako ćemo imati brzu transformaciju ekonomija ka cirkulrnom modelu i svi u regionu ćemo imati od toga koristi“, rekao je Vesović.
Državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Ivana Hadži Stošić, kaže da je zelena tranzicija proces koji podrazumeva ekonomsku, energetsku i investicionu tranziciju, koje su zasnovane na održivom korišćenju energije, smanjenju negativnog efekta na životnu sredinu, primeni inovacija, digitalnih alata i većoj konkuretnosti privrede.
Kako je rekla, Srbija i svet su se usvajanjem agende Ujedinjenih nacija i Pariskim sporazumom iz 2015. godine, opredelili za održivi razvoj i ublažavanje klimatskih promena.
„Jedan od alata je cirkularna ekonomija koja će pomoći u uštedi resursa i energije, kao i očuvanju vrednosti materijala i proizvoda“, ukazala je Stošić.
Pročitajte još:
Tatjana Matić, direktorka Fonda za razvoj Srbije, navodi da je samo 9,1 odsto svetske ekonomije cirkularno, ali da izazovi ne smeju da nas udalje od težnje da sačuvamo životnu sredinu.
![](https://energetskiportal.rs/wp-content/uploads/2023/06/1686919891540_960x665-340x236.jpg)
„Samo zajedničkim snagama možemo da transformišemo region u održiv i konkurentan“, poručila je Matićeva.
Kroz četiri panela, na kojima su učestvovali ključni akteri iz regiona, sagledani su dosadašnji efekti primene Zelene agende u Srbiji i na Zapadnom Balkanu sa aspekta nadležnih državnih organa, međunarodnih institucija i privrednih komora, predstavljena su cirkularna rešenja koje kompanije primenjuju u svom poslovanju, kao i mogući izvori finansiranja zelene tranzicije.
Nikola Grubor, predstavnik kompanije MT-KOMEX na Samitu je govorio je solarnoj elektrani „DeLasol“, koju je izgradila ova kompanija i prostire se na 12,5 hektara, kod Lapova u centralnom delu naše zemlje. Vrednost ove investicije je oko devet miliona evra. Instalisana snaga ove elektrane u Lapovu iznosi 9,9 MW. Ovo ukazuje da će tražnja za popularnim solarima nastaviti da bude velika i da postoji značajna potreba za ugrađivanjem solarnih panela i u Srbiji.
Kao prateći događaj Samita, u subotu 24. juna u 12 časova na Cvetnom trgu u Beogradu, održaće se i Festival cirkularne ekonomije. Programom Festivala obuhvaćene su razne vrste zabavno-edukativnih aktivnosti za decu i građane, u cilju podizanja svesti o klimatskoj krizi i značaju primene principa cirkularne ekonomije.
Energetski portal