Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter

U proseku, muškarcima je dnevno potrebno 55 grama belančevina, a ženama 10 manje. Njhov nedostatak vodi manjku energije i slabosti. Ipak, svi mi znamo bar jednog poletnog vegetarijanca za kojeg imamo osećaj da je nezaustavljiv, zar ne? Kako im to polazi za rukom ukoliko su iz svojih obroka isključili meso? Pronašli su mu supstitute, a oni su...

U naučnom časopisu, Nature Climate Change, nedavno su objavljeni rezultati istraživanja koje je bilo usmereno na izračunavanje ugljeničnog otiska turizma. Tim istraživača došao do saznanja da je uticaj turizma u proizvodnji štetnih gasova oko četiri puta viši nego što se…

Protekle dve nedelje provela sam na pregovorima o klimatskim promenama u Bonu, u Nemačkoj. Upoznala sam se sa političkom perspektivom na globalno zagrevanje, o čemu više možete da čitate na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/tag/izvestaji-iz-bona/. I dok su nama, pojedincima, sredstva u borbi protiv klimatskih promena - smanjeni unos mesa ili izbegavanje korišćenja plastičnih kesa - države svoj ugljenični otisak smanjuju potpisivajući konvencije i obrazujući komisije. Jedna od njih je i Međuvladina komisija za klimatske promene (IPCC).

Ekološki otisak predstavlja zbir svih "eko-usluga" koje ljudi "zahtevaju" od određenog područja. Njegova merna jedinica je globalni hektar (gha). Uz trenutne kapacitete, "budžet" naše planete za jednu osobu iznosi 1,7 gha. Odgovarajući na pitanja na linku: http://www.footprintcalculator.org/ brzo i jednostavno možete da izračunate koliki ekološki otisak "utiskujete" svojim svakodnevnim navikama - od prevoza koji koristite, preko tipa stambene jedinice u kojoj živite, do količine mesa koju jedete.

Napitak koji nas ujutru razbudi, a popodne, serviran uz neku poslasticu, vrati volju za životom. Verovatno su retki od nas, ispijajući svoju dnevnu dozu kafe, razmišljali koliki uticaj na životnu sredinu ona ostavlja za sobom, umesto "Ugh, zar ne postoji neki alternativni ekonomski sistem u kojem ne bismo morali da ustajemo ranom zorom da bismo zaradili novac za hranu?". Ili je osam sati pre podne samo moje poimanje "rane zore" baš kao što je i navedena misao samo moja? Bilo kako bilo, danas se bavim upravo time - koliko jedna naizgled bezazlena navika proizvodi kolateralne štete.

U nedavno objavljenom izveštaju „Fusion 2030“ u Kanadi, zatraženo je od kanadske vlade da do 2030. godine investira 125 miliona dolara za izgradnju prototipa postrojenja za nuklearnu fuziju. Nuklearna fuzija mogla bi da bude jedna od najefikasnijih opcija za obnovljive…