Tag: klimatske promene

Amerika se vraća u Pariski klimatski sporazum

Lideri država članica prošle nedelje su obeležili petu godišnjicu potpisivanja Pariskog sporazuma o klimi, a juče je i novoizabrani američki predsednik Džo Bajden održao predizborno obećanje potpisavši ukaz o povratku u okvire...

Zašto reke menjaju boju?

Mnogo je vode Dunavom proteklo od doba čuvenog kompozitora Johana Štrausa Mlađeg do danas. Zub vremena nagrizao je i tada romantičarsku sliku druge najduže evropske reke - od lepe i plave svojevremeno do ne tako lepe i ne tako plave sada. Umesto "na lepom, plavom Dunavu", čini se, plovimo "na Dunavu". Slično kao kod devojaka, lepotu reka narušava plastika u ogromnim količinama, a zbog čega menjaju boju? Da li žute od zavisti, zelene od muke ili crvene od stida? Ili pak d) sve od navedenog? Ili pak e) ništa od navedenog?

Futuristički grad bez emisije štetnih gasova niče u Saudijskoj Arabiji

Sve češće se priča o smanjenju zagađenja vazduha i emisije gasova staklene bašte, zato sve više država donosi zakone i uredbe kojima pokušavaju da regulišu ova pitanja koja su veoma značajna kada...

Čega su ljudi u EU, SAD i Kini spremni da se odreknu da bi doprineli borbi protiv klimatskih promena

Prema anketi o klimatskim promenama koju je nedavno sprovela Evropska investiciona banka (EIB), svega 10 odsto Kineza i 19 odsto Evropljana spremno je da radikalno promeni životne navike u borbi protiv klimatskih...

Kako možemo da smanjimo emisiju CO2 i zašto je to važno?

Kina, zemlja sa najvećim emisijama gasova sa efektom staklene bašte na planeti (čak 28 odsto globalnih emisija CO2!), obavezala se još u septembru, da će do 2060. godine postati ugljenično neutralna. U...

ENV.net – Cirkularna ekonomija i klimatske promene

Rezultati realizovanog regionalnog projekta za unapređenje politika o zaštiti životne sredine obuhvataju jačanje interakcija među pojedinim akterima kao što su organizacije civilnog društva, mediji, lokalne zajednice, donosioci odluka i politika. Treći ciklus projekta...

Tropske šume bi mogle da počnu da proizvode ugljen-dioksid do 2050. godine

Rast temperatura tokom sledećih nekoliko decenija mogao bi prouzrokovati da kopneni ekosistemi Zemlje - uključujući kišne šume - počnu umesto uklanjanje ugljenika iz atmosfere da počnu da ga oslobađaju. Koliko dobro ekosistem može...

Norveška povećava porez na emisije ugljen-dioksida

U sklopu novog plana usmerenog na borbu protiv klimatskih promena, Norveška planira da znatno poveća porez na emisije ugljen-dioksida naftnim i gasnim kompanijama do kraja decenije, navodi portal Upstream. Prema planu koji je...

Podstaknute klimatskom politikom, kompanije se takmiče za čistija goriva

Jedan od najvažnijih trendova u klimatskim promenama nije ništa što ste već čuli u raznim kampanjama, već nešto tako jednostavno kao osnovni podaci - i tehnološka eksploatacija istih. Kompanije otkrivaju više podataka o sopstvenim...

Zelena arhitektura koja će oblikovati svet u 2021. godini

Rad na većini projekata u 2020. godini obustavljen je zbog pandemije izazvane koronavirusom, ali zato 2021. godina obećava realizaciju mnogih interesantnih projekata. Za početak planira se završetak centra za umetnost u Tajpeju, kuće muzike...

Voda, naš saveznik u prilagođavanju na klimatske promene na Zapadnom Balkanu

U vreme krize, kao što je ova s kojom se sada suočavamo usled pandemije virusa COVID-19, adekvatna higijena i pristup čistoj vodi od ključnog su značaja. Isto toliko je važan i set mera...

Oksfordski naučnici stvorili ugljen-neutralno mlazno gorivo od CO2

Tim istraživača sa Univerziteta u Okfordu otkrio je kako kažu, isplativ i efikasan način proizvodnje mlaznog goriva iz ugljen-dioksida, nudeći nadu da će jednog dana turisti moći da odlete u inostranstvo bez...

Globalno zagrevanje pred 2021: Zašto odbrojavanje treba da zaustavimo na dvojci?

I dok se ljudi širom sveta, ispraćajući za mnoge turobnu 2020. i puni nade dočekujući 2021, zagrevaju za provod pomoću C2H5OH, mi ćemo trezveno da sumiramo šta je CO2 učinio našoj planeti kako bismo u godini od koje mnogo očekujemo bili iole bolje osobe. Zemlja se menja brže nego ikada u istoriji, a sve to zbog uticaja globalnog zagrevanja koje je svojim razornim aktivnostima izazvalo čovečanstvo kao takvo. Početkom 19. veka ljudi su počeli da zagrevaju svoje domove sagorevanjem uglja. Širenjem Industrijske remolucije širila su se i polja primene ovog fosilnog goriva: od transporta, preko proizvodnje dobara, do snabdevanja strujom uz pomoć ovog energenta u 20. veku. Pored uglja, i upotreba nafte i gasa škodi atmosferi i čini da svet bude sve topliji.

Ambasador Mađarske, Atila Pinter: Energetska sigurnost je imperativ i za Mađarsku i za Srbiju

Mnogo toga što Mađarska radi poslednjih godina može da posluži kao primer zemljama ne samo u regionu nego i u celoj Evropi. Iako tu spada i veoma uspešan način na koji su...

Kineski krediti – šansa i rizik za svetsku privredu

Kina je mnogim zemljama u razvoju pozajmila novac i ta finansijska pomoć Kine mogla bi veoma da koristi svetskoj ekonomiji, ali je ujedno i rizik, delom zbog opasnosti prezaduživanja, a u prvom redu...

Koracima krupnih zveri

Broj divljih životinja u svetu je opao za 68 odsto u poslednjih 46 godina, tačnije u periodu od 1970-2016. godine, objavila je ove godine Svetska organizacija za zaštitu prirode, (WWF). Nestanak prirodnih...

IZDVOJENE VESTI