Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter



Šumski ekosistemi imaju nemerljiv značaj za celokupan živi svet na planeti. Šume proizvode kiseonik, štite od poplava, klizišta i erozije, one su staništa, skloništa i izvor hrane za životinje. Nama ljudima, korisne su kao važan resurs za ekonomski razvoj, a jedan su od ključnih faktora u borbi protiv klimatskih promena. Dok ovo čitamo i postajemo svesni koliko su nam šume značajne, hektari kopna se pretvaraju u pustoš upravo zbog uništenja ovog važnog ekosistema. Veliki problem su nelegalne seče, krčenje puteva, prenamena u poljoprivredna zemljišta, ali se ipak kao daleko najveća pretnja degradaciji šuma izdvajaju – požari.
Blizu 60 odsto teritorije Crne Gore je pokriveno šumama, koje se na osnovu očuvanosti, raznovrsnosti i vrednosti svrstavaju među najkvalitetnije u Evropi. Veliko bogatstvo koje imamo, nesavesnim ponašanjem i odnosom prema prirodi, možemo izgubiti bukvalno za jedan dan. Svake godine dešavaju se veliki šumski požari koji u najvećem broju slučajeva nastaju nakon namernog paljenja livada, pašnjaka, biljnog otpada ili bilo koje druge vrste otpada koji se zatim otrgne kontroli i zahvati šumski kompleks.
Direktna šteta nastala kao rezultat požara najčešće se predstavlja kao ekonomski problem i izražava se u metrima kubnim izgubljene drvne mase. Međutim, ono što brojevi ne mogu pokazati je stvarni uticaj na ekološku funkciju šume. U potpunosti uništen biljni i životinjski svet, zagađenje tla i vazduha, posledice su koje možemo da vidimo i do 70 godina kasnije, koliko je jednoj opožarenoj šumi potrebno da se oporavi. Vatra deluje direktno na vegetaciju i ekosistem u celini, ostavljajući za sobom pustoš koja se oporavlja narednih nekoliko decenija. Ona uništava nadzemni i podzemni dio biljke, a za posledicu ima promenu predela i pokretanje ciklusa vegatacijskih sukcesija.
Za šumske požare ćete čuti da su prirodne katastrofe ali činjenica je da je u 95 odsto slučajeva krivac za šumski požar – čovek. Uzroci požara su razni, nekada je to nečija želja da namerno uništi šumu, ali u najvećem broju slučajava šumski požari se dešavaju zbog nemara, neznanja i nedovoljne informisanosti. Kaznena politika kada su požari u pitanju, gotovo da se i ne primjenjuje. Sa druge strane, upravljanje šumskim resursima na način koji to danas činimo prepušta naše dragocene šume velikom riziku i izlaže negativnim uticajima.
Sa željom da građanima predoči koliko su šume važne i koliko zapravo možemo doprineti njihovom očuvanju odgovornim ponašanjem, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) je izradio video.
Glas šumama dali su: Aleksandar Popaj Radunović, Dejan Dedović, Marija Božović, Dubravka Drakić, Aleksandra Mudreša, Igor Majer;
Snimanje i produkcija: CEZAM;
Kadrovi šuma: Solutions4You i Beautiful Montenegro;
Video je izrađen u okviru BioNET mreže, za potrebe regionalnog projekta koji podržava GIZ – ORF BDU u ime Vlade Nemačke, a CZIP realizuje u saradnji sa Centrom za životnu sredinu (Bosna i Hercegovina) i Društvom za zaštitu i proučavanje ptica (Srbija).
Izvor: CZIP