Home Blog Page 88

Mađarska pokreće najveći program razvoja daljinskog grejanja u poslednjih 35 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (dan-lefebvre)

Vlada Mađarske pokreće najveći program razvoja daljinskog grejanja u poslednjih 35 godina u okviru Jedlik Ányos energetskog programa. Njime su predviđene investicije u vrednosti od 96 milijardi forinti (oko 250 miliona evra), a cilj mu je prelazak proizvodnje daljinske toplote na obnovljive izvore i povećanje energetske efikasnosti.

Mere uključuju zamenu prirodnog gasa industrijskim toplotnim pumpama, geotermalnom energijom i biomasom, čime se smanjuje energetska zavisnost Mađarske od uvoza. Takođe, predviđena je obnova i izolacija cevovoda kako bi se smanjili gubici toplote i vode u mreži. Trenutni gubici u sistemima daljinskog grejanja iznose između 10 i 12 odsto, što je u proseku Evropske unije.

Pročitajte još:

U Mađarskoj postoji više od 210 sistema daljinskog grejanja, koji snabdevaju gotovo 700.000 domaćinstava – odnosno oko milion i po potrošača – kao i približno 12.000 obrazovnih, socijalnih i zdravstvenih ustanova, tržnih centara i sportskih objekata.

Međunarodna agencija za energetiku prepoznaje značaj daljinskog grejanja u širenju upotrebe geotermalne energije. Udeo geotermalne energije u proizvodnji daljinske toplote u Mađarskoj porastao je sa 5,3 odsto u 2018. na osam odsto u 2023. godini.

Ove aktivnosti deo su revidiranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, koji predviđa povećanje učešća obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije na 30 odsto do 2030. godine, umesto ranije planiranih 21 odsto.

Energetski portal

Izabrani pobednici drugog STE(A)M izazova

Foto: UNDP

Pobednici drugog STE(A)M izazova u Srbiji su RePET3D iz Tehničke škole Pirot, Trashformers iz Palanačke gimnazije, Smartanci iz Tehničke škole Rade Metalac iz Leskovca i Gimnazija eko tim (GET) iz Gimnazije Vrnjačka Banja. Njihova rešenja za primenu nauke, tehnologije, inženjerstva, umetnosti i matematike, odnosno STE(A)M disciplina, za rešavanje lokalnih problema, odabrana su kao najbolja u konkurenciji osam timova u finalu ovog takmičenja koje je održano u Palati Nauke u Beogradu.

STE(A)M izazov je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u partnerstvu sa Ministarstvom prosvete i Fondacijom Petlja.

Tim RePET3D iz Pirota osmislio je rešenje za smanjenje plastičnog otpada i podsticanje održivog korišćenja resursa. Rešenje obuhvata sistem za prikupljanje PET ambalaže, njenu preradu u plastični filament, koji se zatim koristi za 3D štampu u obrazovne i praktične svrhe. Tim Trashformers iz Smederevske Palanke problem nepravilnog odlaganja otpada u školskom dvorištu rešava kroz inovativan i interaktivan pristup reciklaži. Rešenje se zasniva na “Smart Bin” pametnoj kanti, koja kroz zanimljiv dizajn i interaktivne elemente motiviše učenike da pravilno odlažu otpad. Tim Smartanci iz Leskovca osmislio je inovativan način za  povećanje energetske efikasnosti i smanjenje nepotrebne potrošnje električne energije kroz primenu pametnog uličnog osvetljenja. Ovo rešenje zasniva se na senzorima pokreta i svetlosti, koje automatski prilagođava intenzitet svetla u zavisnosti od okruženja. Najzad, Gimnazija eko tim (GET) iz Vrnjačke Banje odlučio se da unapredi turističku ponudu kroz mapiranje i obeležavanje postojećih staza za biciklizam, brzo hodanje, trčanje i šetnju u okolini Vrnjačke Banje, kreiranjem interaktivne aplikacije koja će omogućiti korisnicima da otkriju nove rute i dobiju informacije o njihovoj dužini, težini savladavanja, mestima za odmor, izvorima vode, kao i o lokalnoj flori i fauni.

Marija Krneta, načelnica Odeljenja za poslove srednjeg obrazovanja i vaspitanja i obrazovanja odraslih u Ministarstvu prosvete čestitala je pobednicima STE(A)M izazova i pohvalila ideje i zalaganje svih učesnika. „Ovo je prilika da učenici pokažu timski duh, usvoje nova znanja i veštine, i praktično primene znanja iz nekoliko predmeta. Takođe, važno je naglasiti da su ovako kvalitetni projekti rezultat saradnje učenika i njihovih nastavnika. Nastavnici koji na ovaj način rade sa učenicima sem unapređivanja sopstvenog rada mogu i da razmenjuju svoja iskustva i ideje iz različitih oblasti”, rekla je Krneta.

Na konkurs, raspisan u oktobru 2024. godine, prijavio se ukupno 31 školski tim iz Srbije. Uz podršku nastavnika, timovi učenika su identifikovali problem u svojim lokalnim sredinama i za njegovo rešavanje osmislili inovativna rešenja koja se baziraju na upotrebi podataka i primeni STE(A)M disciplina, kao i tehnologija poput veštačke inteligencije, interneta stvari (IoT), blokčejna i robotike. 

Pročitajte još:

„Važno je što ovaj vid projektnog učenja prepoznajete, jer će vam to pomoći da znanje primenite u realnom svetu i u rešavanju konkretnih problema. Posebno je važno to što svi radite skupa kao tim i to je iskustvo koje ćete nositi tokom celog života”, rekla je Jelena Ružičić, rukovoditeljka sektora za odgovornu upravu UNDP. Čestitajući svim finalistima na sjajnom uspehu, Ružičić ih je pozvala da podstaknu svoje drugare i posebno drugarice da se uključe u neki od sledećih zajedničkih projekata.

U finale Izazova su se plasirali timovi iz: srednje škole „Vuk Karadžić” iz Babušnice, Elektrotehničke škole „Mija Stanimirović” iz Niša, Gimnazije Vrnjačka Banja, Palanačke gimnazije, dva tima Prve tehničke škole iz Kragujevca, Tehničke škole „Rade Metalac” iz Leskovca i Tehničke škole Pirot. Oni su imali osam nedelja da razviju svoja rešenja, uz finansijsku, mentorsku i stručnu podršku za pripremu završne prezentacije.

Stručni žiri koji je izabrao četiri pobednička rešenja činili su: Jelena Batur iz Ministarstva prosvete, Milan Simić, direktor Fondacije Petlja, Marija Beslać, direktorka za partnerstva i komunikacije, Nordeus Fondacija, Zoja Kukić, preduzetnica i Ana Seke, projektna koordinatorka u UNDP-u.

Četirti pobednička tima nagrađena su jednodnevnom posetom relevantnim akterima startap ekosistema u Beogradu. Takođe, učenici i učenice članovi pobedničkih timova, kao i nastavnici i nastavnice, dobili su vaučer za kupovinu kompjuterske opreme u iznosu od 300 dolara za svakog člana tima.  Ostala četiri tima ce dobiti vaučere u iznosu od po 500 dolara, koja su obezbeđena kroz regionalni projekat “Klimatski paket” koji sprovodi UNDP Srbija.

Pored četiri pobednička, u finalu su predstavljena i rešenja za smanjenje negativnog uticaja građevinske industrije korišćenjem recikliranog betona, kao i problema nepravilnog odlaganja otpada izradom kanti od plastičnih flaša. Uz to, timovi su predstavili i inovativne ideje kao što su automatizovani vrt i reciklaža iskorišćenog papira za pravljenje ukrasnog papira za dekorativne i upotrebne predmete.

STE(A)M izazov je organizovan u okviru projekta „Izgradnja ključnih računarskih kompetencija – ka radnoj snazi budućnosti”, koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u partnerstvu sa Ministarstvom prosvete i Fondacijom Petlja, uz podršku Vlade Republike Srbije.

Izvor: UNDP

Fleksibilnost i skladištenje energije – ključ energetske sigurnosti Evrope

Foto-ilustracija: Freepik (rorozoa)

Ministri nadležni za energetiku sastali su se u Briselu kako bi razmatrali energetske prioritete Evropske unije, uključujući Akcioni plan za pristupačnu energiju, okvir energetske bezbednosti i pripreme za narednu zimsku sezonu. Glavni zaključak sastanka bio je jasan: obnovljivi izvori energije predstavljaju ključ energetske sigurnosti.

Iako je značajan deo diskusije bio posvećen snabdevanju gasom, organizacija SolarPower Europe naglasila je da evropski prioritet mora biti smanjenje zavisnosti od svih fosilnih goriva.

U vezi s tim, Dris Ake, zamenik generalnog direktora SolarPower Europe, izjavio je da gas više ne sme da se tretira kao deo rešenja. Pravi put ka energetskoj sigurnosti i pristupačnosti leži u ubrzanom razvoju obnovljivih izvora, fleksibilnosti i elektrifikacije.

Poseban naglasak stavljen je na fleksibilnost energetskog sistema. Iako solarna energija već sada značajno doprinosi energetskoj sigurnosti Evrope, bez fleksibilne mreže rizikujemo ograničenu upotrebu obnovljivih izvora i nastavak zavisnosti od fosilnih goriva. Prema rečima zamenika generalnog direktora, energetski sistem zasnovan na obnovljivim izvorima, fleksibilnosti, skladištenju i elektrifikaciji mogao bi da uštedi poreskim obveznicima Evropske unije 30 milijardi evra godišnje do 2030. godine, a čak 160 milijardi evra godišnje do 2040. godine.

Pročitajte još:

Zbog toga, SolarPower Europe poziva Evropsku komisiju i države članice da se obavežu na usvajanje Paketa za fleksibilnost, uz poseban Akcioni plan za skladištenje energije, koji bi dopunio Paket za mreže.

Udvostručenje kapaciteta mrežnog povezivanja do 2030. godine već je prepoznato u Akcionom planu EU za mreže i predstojećem Paketu za mreže, ali to nije dovoljno – kapacitet baterijskog skladištenja mora se povećati čak deset puta do 2030. godine kako bi energetski sistem mogao da u potpunosti iskoristi potencijal obnovljivih izvora.

U ovom kontekstu, fleksibilnost podrazumeva sposobnost energetskog sistema da se prilagodi promenama u potražnji i snabdevanju, što uključuje pametne mreže, skladištenje energije i dinamičnu potrošnju.

Energetski portal

SET Trebinje: Regionalna mreža stabilna, ali modernizacija neophodna

Drugog dana konferencije SET Trebinje 2025, održana je panel diskusija pod nazivom „Jačanje i proširenje prenosne mreže s ciljem postizanja pouzdanosti, sigurnosti i dinamičke otpornosti EES BiH”, tokom koje su stručnjaci iz regiona analizirali stanje elektroenergetske mreže i izazove koje donosi integracija obnovljivih izvora energije (OIE) i osvrnuli se na prošlogodišnji nestanak struje na Balkanu koji je zahvatio četiri zemlje – Crnu Goru, Albaniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Cvjetko Žepinić, izvršni direktor za rad i održavanje Elektroprenosa BiH, istakao je da je u Bosni i Hercegovini ključno ulagati u obnovu postojeće opreme, umesto u izgradnju novih dalekovoda.

„Naši dalekovodi nisu preopterećeni, a postoji i pogrešna percepcija da prenosna mreža ne može prihvatiti obnovljive izvore energije. Sve što je do sada potpisano od priključnih ugovora, mreža može da prihvati”, rekao je Žepinić.

Danko Blažević, direktor sektora za vođenje elektroenergetskog sistema HOPS-a, naglasio je da redovno održavanje mreže produžava njen vek trajanja.

„Kada je potrebno inovirati mrežu, pribegavamo strategiji povećanja prenosne moći za 50 odsto, a stubovi se pri zameni vodiča dorađuju”, objasnio je Blažević. Dodao je da Hrvatska mora razvijati mrežu, ali i alate koji će omogućiti njeno efikasnije upravljanje.

Predsednik Odbora direktora CGES-a, Aleksandar Mijušković, podsetio je da su dalekovodi na crnogorskom primorju građeni pre 60 godina. Kao primer dobre prakse naveo je Italiju, gde pametna mreža omogućava efikasno usmeravanje električne energije iz solarnih elektrana na jugu ka potrošačima na severu.

„Naši sistemi nisu napravljeni za velike tranzite, a ovako visoka priključenost obnovljivih izvora energije predstavlja ozbiljan izazov”, upozorio je Mijušković.

Pročitajte još:

Duško Ančić, izvršni direktor za upravljanje u tržištu EMS-a, istakao je da deo dalekovoda u Srbiji ima starost do 45 godina, ali da je mreža stabilna.

„Imamo osam granica i to nas na neki način držim bezbednijim jer imamo bolju konekciju sa operatorima iz regiona. Takođe imamo i velike tranzite, posebno kada je struja na jugu jeftinija usled velikog broja sunčanih sati, a na severu skuplja. Osim u pojedinim izazovnim trenucima poput isključenja i rekonstrukcija, mi generalno nemamo problem sa mrežom”, rekao je Ančić.

Kada je reč o nestanku struje na Balkanu, izveštaj Evropske mreže operatora prenosnog sistema ENTSO-e otkrio je da se prvi kvar desio u Crnoj Gori zbog dodira dalekovoda sa vegetacijom. Mijušković kaže da nije uobičajno da do kratkog spoja dođe usled dodira sa vegetacijom, ali da do ovakvih situacija ipak može doći.

„Zbog visoke temperature u tom periodu, došlo je do otezanja užadi što je dovelo do dodira. Mi redovno obilazimo teren, nadgledamo i sa dronovima, ali imamo problem oko dobijanja dozvola za praćenje drveća koje je izralo, otežana nam je saradnja sa pojedinim nadležnim institucijama”, ističe Mijušković.

Ipak, on dodaje da svuda u svetu dalekovodi ispadaju, ali to nije smelo da dovede do ispada dalekovoda u celom regionu, a to samo ukazuje da ceo sistem u regionu nije dobar.

Na kraju panela, učesnici su se složili da je elektroenergetska mreža u regionu u relativno stabilnom stanju, ali da su neophodna dalja ulaganja u modernizaciju i prilagođavanje novim energetskim trendovima. Iskustvo Italije pokazuje da pametne mreže i dodatni regulacioni elementi mogu značajno poboljšati stabilnost sistema, što bi mogao biti pravac razvoja elektroenergetske infrastrukture i u regionu.

Energetski portal

Najduži podvodni tunel na svetu – Inženjersko čudo sa ekološkim pečatom

Foto-ilustracija: Freepik (bedneyimages)

Budućnost infrastrukturnih projekata zahteva da održivost bude prioritet u svakoj fazi razvoja, od ideje do realizacije. Predstavljam vam Fehmarnbelt tunel, jedan od najambicioznijih evropskih projekata koji savršeno oslikava ovu novu paradigmu. Kao najduži podvodni tunel na svetu, ovaj projekat povezaće Dansku i Nemačku, ali i prošlost sa budućnošću koja mora biti u potpunosti okrenuta očuvanju životne sredine. Kada bude završen 2029. godine, Fehmarnbelt tunel neće biti samo inženjersko čudo, već simbol održivog razvoja u infrastrukturnim projektima.

Ušteda vremena i smanjenje emisija

Putovanje između ove dve zemlje trenutno se odvija na nekoliko načina. Putnici koji koriste trajekt između Danske i Nemačke, sada putuju oko 45 minuta. Međutim, kada tunel bude pušten u rad, putovanje trajektom biće skraćeno na samo 10 minuta automobilom i sedam minuta vozom. S druge strane, putnicima na relaciji Hamburg-Kopenhagen koji koriste voz, vreme putovanja biće prepolovljeno sa gotovo pet i po sati na samo 2,5 sata. Skraćivanjem vremena putovanja smanjuju se emisije iz saobraćaja. Takođe, postavljanjem železničkog saobraćaja u ovom tunelu podstiče se korišćenje voza kao ekološki prihvatljijeg prevoznog sredstva. Pored toga, Fehmarnbelt tunel će imati potpuno elektrifikovane železnice, što će doprineti razvoju zelene transportne mreže. Međunarodnim vozovima i kamionima više neće biti potrebno da idu obilaznim putem kroz Dansku, čime će se skratiti čak 160 kilometara vožnje.

Smanjenje emisija ugljen-dioksida biće postignuto i tokom gradnje Fehmarnbelt tunela. Kompanija Sund & Bælt, koja je odgovorna za izgradnju i operaciju tunela, posvetiće posebnu pažnju ovom aspektu. Očekuje se da će emisije tokom gradnje biti niže od granica definisanih u izveštaju o proceni uticaja na životnu sredinu (EIA). Takođe, primeniće se ekološki prihvatljivi materijali, kao i zelene tehnologije i alternative koje smanjuju negativan uticaj na životnu sredinu.

Obnova prirodnih staništa

Iako će značajna pažnja biti usmerena na smanjenje emisije ugljen-dioksida, pomalo bi utopijski bilo reći da ih ne bude uopšte. Kompanija Sund & Bælt ima u planu da preostale emisije kompenzuje kroz masovno pošumljavanje. Deo prirodnih područja koja budu pogođena izgradnjom tunela biće nadoknađen stvaranjem novih ekosistema, poput močvarnih područja, priobalnih livada, tresetišta i suvih travnjaka.

Naime, iako postoji neizbežni uticaj na mestu gde će se postaviti sam tunel, to će biti nadoknađeno stvaranjem novih područja na drugim lokacijama. Pogođena prirodna područja na Lollandu biće zamenjena novim površinama, koje će biti barem dvostruko veće od tih pogođenih područja. Primera radi, umesto starog Strandholm jezera, koje je bilo pogođeno projektom, stvoriće se novo područje od osam hektara. To područje će biti okruženo sa još 60 hektara nove prirodne teritorije.

Rekonstruisaće se i kameniti grebeni. Područje koje se prostire na oko 42 hektara morskog dna južno od ostrva Fehmarn biće rekonstruisano kao greben sa bogatim biljnim i životinjskim životom. Kamenita zaštita biće postavljena na oba kraja uronjenog tunela. Kako se ističe, kroz vreme će kamenje početi da obavlja istu funkciju kao prirodni kameniti grebeni i pružiće stanište za mnoge vrste.

Ovo je samo deo plana kako da se projekat izgradnje najdužeg podvodnog tunela na svetu učini društveno koristnim i ekološki održivim.

Katarina Vuinac

Pokazatelji klimatskih promena dostigli rekordne nivoe

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Jasni znakovi klimatskih promena uzrokovanih ljudskim delovanjem dostigli su nove vrhunce u 2024. godini, koja je verovatno prva kalendarska godina s prosečnom temperaturom višom od 1,5 °C iznad predindustrijskog perioda, kako se navodi u novom izveštaju Svetske meteorološke organizacije (WMO) pod nazivom Stanje globalne klime 2024 (eng. State of the Global Climate 2024).

Prethodna godina bila je najtoplija godina u evidenciji merenja dugoj 175 godina. Između ostalog, izveštaj navodi da su koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi na najvišem nivou u poslednjih 800.000 godina, kao i da je najveći trogodišnji gubitak ledene mase na glečerima zabeležen u protekle tri godine.

„Naša planeta šalje sve više signala uzbune, ali ovaj izveštaj pokazuje da je još uvek moguće ograničiti dugoročno globalno zagrevanje na 1,5 °C. Lideri moraju preuzeti odgovornost i delovati koristeći prednosti jeftinih, čistih obnovljivih izvora energije za svoje građane i ekonomije, s novim nacionalnim klimatskim planovima koji se očekuju ove godine”, izjavio je Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Pročitajte još:

Rekordne globalne temperature zabeležene 2023. i oborene 2024. godine, uglavnom su rezultat stalnog rasta emisija stakleničkih gasova, uz prelazak iz faze hlađenja La Ninja u fazu zagrevanja El Ninja. Prema izveštaju, nekoliko drugih faktora moglo je doprineti neočekivano velikim temperaturnim skokovima, uključujući promene u solarnom ciklusu, masivnu vulkansku erupciju i smanjenje aerosola koji imaju efekat hlađenja.

„Podaci za 2024. godinu pokazuju da su okeani nastavili da se zagrevaju, a nivo mora je nastavio rasti. Ledeni delovi Zemljine površine, poznati kao kriosfera, tope se alarmantnom brzinom – glečeri se i dalje povlače, a obim antarktičkog morskog leda dostigao je drugu najnižu zabeleženu vrednost. U međuvremenu, ekstremne vremenske prilike nastavljaju da izazivaju razorne posledice širom sveta”, izjavila je Seleste Saulo, generalna sekretarka WMO.

Tokom prethodne godine vremenski ekstremi doveli su do najvećeg broja novih raseljenja u poslednjih 16 godina, pogoršavajući krize u vezi sa nedostatkom hrane i izazivajući ogromne ekonomske gubitke. Kao odgovor na to, WMO i globalna zajednica pojačavaju napore kako bi ojačali sisteme ranog upozoravanja i klimatske usluge.

Energetski portal

Elektrana na biomasu u BAT-ovoj fabrici i istraživanje geotermalne energije u Hrvatskoj

Foto-illustracija: Pixabay (longdan91)

Jedan od najnovijih koraka u pravcu energetskih projekata u Hrvatskoj jeste otvaranje elektrane na biomasu u Kanfanaru. Ova elektrana deo je fabrike kompanije British American Tobacco (BAT), jednog od vodećih svetskih proizvođača duvanskih proizvoda, i predstavlja ključni segment modernizacije proizvodnog pogona u Istri.

Fabrika u Kanfanaru, jedna od najnaprednijih industrijskih lokacija u regionu, deo je investicionog ciklusa BAT grupe vrednog više od 80 miliona evra, kako se navodi na sajtu Ministarstva privrede.

Osim industrijskih investicija, država ulaže i u jačanje energetske infrastrukture kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u okviru kojeg je predviđeno 640 miliona evra za modernizaciju elektroenergetske mreže, uključujući 80 miliona evra za razvoj baterijskih sistema.

Otvaranjem elektrane na biomasu u Kanfanaru smanjuju se i emisije CO₂, povećava udeo obnovljivih izvora energije i podstiče održivi razvoj lokalnih zajednica.

Pročitajte još:

Razvoj nuklearne i geotermalne energije

Pitanje energetske stabilnosti i dostupnosti električne energije bilo je ključno i na nedavnom sastanku ministara energetike Evropske unije u Briselu, gde se raspravljalo o pristupačnosti cena energije i sigurnosti snabdevanja.

Hrvatska je podržala predložene mere Akcionog plana EU za pristupačnu energiju, posebno one koje podstiču modernizaciju elektroenergetske mreže. Naglašeno je da Hrvatska već ima solidno razvijenu unutrašnju povezanost mreža, ali da su dodatna ulaganja neophodna za prelazak na obnovljive izvore energije.

Poseban akcenat stavljen je na nuklearnu i geotermalnu energiju kao ključne faktore za smanjenje emisija i stabilizaciju cena električne energije. Hrvatska se zalaže za podršku postojećim i novim nuklearnim elektranama, kao i za veća ulaganja u geotermalne kapacitete, koji imaju veliki neiskorišćeni potencijal.

U tom kontekstu, u Velikoj Gorici, gradu sa preko 60.000 stanovnika, započela je izrada istražne geotermalne bušotine. Ovaj projekat, vredan više od 11 miliona evra, deo je Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i ima za cilj istraživanje potencijala korišćenja geotermalne energije za sistem centralnog grejanja. Bušotina će dostići dubinu od tri kilometra, pružajući važne podatke o temperaturi i protoku geotermalne vode, što bi moglo dovesti do njene komercijalne upotrebe u grejanju grada.

Ovakvi projekti potvrđuju posvećenost Hrvatske energetskoj tranziciji i prelasku na obnovljive izvore, čime se osigurava dugoročna stabilnost snabdevanja i ekonomska održivost.

Energetski portal

U Crnoj Gori otkrivena nova biljka koje nema nigde drugo na planeti

Foto: Ministarstvo prosvete, nauke i inovacija

Nakon gotovo dva veka, na području Štitara u okolini Cetinja, pronađena je nova biljka koje nema nigde drugo na planeti.

Reč je o Petrolaminum crnojevici, a Anđela Jakšić Stojanović, ministarka prosvete, nauke i inovacija, istakla je da je ovo otkriće od velikog značaja za naučnu zajednicu i biodiverzitet zemlje, kako se navodi na sajtu Vlade Crne Gore.

Zahvalnost za pronalazak nove biljke upućena je Snežani Dragićević iz Eko centra CANU i Snežani Vuksanović iz Prirodnjačkog muzeja Crne Gore.

Pročitajte još:

Srđan Šišić, direktor pravnih, regulatornih i korporativnih poslova kompanije ONE, rekao je da ovo otkriće potvrđuje bogatstvo biodiverziteta Crne Gore te da su posvećenost i istraživački duh tima primer kako znanje i upornost mogu doprineti revolucionarnim saznanjima.

U znak zahvalnosti i priznanja, istraživačima je uručen simboličan poklon – prvi suvenir sa motivom otkrivene biljke.

Kako prenose crnogorski mediji, potvrdu da je reč o značajnom i velikom otkriću dala je i laboratorija u Kini.

Energetski portal

Radna grupa za izgradnju RHE Bistrica razmotrila napredak u izradi dokumentacije

Foto-ilustracija: Pixabay (schauhi)

Na četvrtoj održanoj sednici Radne grupe za izgradnju reverzibilne hidroelektrane Bistrica, razmotren je napredak u izradi projektno-tehničke dokumentacije, kao i planiranje narednih koraka u realizaciji projekta.

Prema rečima Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, RHE Bistrica je najvažniji projekat u energetskom sektoru.

Kako je istakla, neophodne je da energetska preduzeća i druge nadležne institucije dodatno poboljšaju koordinaciju kako bi se u skladu sa planiranom dinamikom, do kraja godine, završila izrada projektno-tehničke dokumentacije, uključujući i korigovanu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, u skladu sa novim Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu koji je nedavno usvojen.

„Izgradnja RHE Bistrica je prioritet, doprineće većoj stabilnosti elektroenergetskog sistema i omogućiti efikasno balansiranje proizvodnje iz obnovljivih izvora”, rekla je ministarka.

Pročitajte još:

Na sastanku je istaknuto da je Studije opravdanosti završena, kao i da su u završnoj fazi pribavljanje lokacijskih uslova i izrada projektne dokumentacije za izmeštanje dela trase državnih puteva, dalekovoda i vodovoda.

Sastanku Posebne radne grupe osim predstavnika Ministarstva rudarstva i energetike prisustvovali su i predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva kulture, Elektroprivrede Srbije, Elektrodistribucije Srbije, Elektromreže Srbije, Republičkog geodetskog zavoda, Republičke direkcije za imovinu, Sektora za vanredne situacije MUP-a, Energoprojekta kao i opština Priboj i Nova Varoš.

Energetski portal

Električni automobili uštedeće EU 20 miliona tona CO2 – izazov ostaju vazdušni i brodski saobraćaj

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U ostvarenju cilja smanjenja emisija, širom sveta podstiče se razvoj električnih vozila. Organizacija Transport&Environment (T&E), sastavila je izveštaj o stanju evropskoj transporta, u kojem se ističe  da će zahvaljujući povećanju broja električnih automobila na putevima, Evropa ove godine uštedeti 20 miliona tona ugljen-dioksida. Međutim, iako raste broj ovakvih automobila, problem ostaje uporedni rast vazdušnog saobraćaja.

U 2024. godini, transportni sektor u Evropi, emitovao je 1,05 milijardi tona CO2, što je pad od pet odsto u odnosu na 2019. godinu. Zasluge za ovaj pad priprisuju se najviše električnim automobilima.

Ipak, istovremeno nastavljaju da rastu emisije iz vazdušnog saobraćaja.  Naime, evropske aviokompanije su prošle godine emitovale 143 miliona tona ugljen-dioksida, što je povećanje od gotovo 10 odsto u odnosu na 2023. godinu. Takođe, emisije iz brodarski saobraćaja ostaju visoke, sa 195 miliona tona ekvivalenta CO2.

Pročitajte još:

Kako se navodi, oba sektora su sada uključena u sistem trgovine emisijama EU (ETS), što znači da će kompanije iz tih sektora morati da kupe dozvole za emisiju CO2. Prihodi od prodaje ovih dozvola, procenjeni su na pet milijardi evra, a mogao bi do kraja decenije na godišnjem nivou da porastu na 30 milijardi evra. Upravo ovi fondovi, mogu da se iskoriste kako bi se pokrila razlika u ceni između zelenih goriva i tradicionalnih fosilnih goriva, prenosi T&E.

Iako je Evropa postigla značajan napredak u smanjenju emisija putem povećanja broja električnih vozila, izazovi poput rasta emisija iz vazdušnog i brodskog saobraćaja ostaju. Stoga je ključno da EU i dalje ustraje na zelenim politikama i nastavi da ulaže u održive tehnologije, kako bi obezbedila čistiju i energetski nezavisnu budućnost.

Energetski portal

Beč već postigao cilj u oblasti proizvodnje solarne energije

Foto-ilustracija: Pixabay (NxTide)

U glavnom gradu Austrije razvoj solarne energije je poslednjih godina napredovao brže nego što se očekivalo. To potvrđuju činjenice da je do kraja 2025. godine cilj Beča bio da postigne proizvodnju solarne energije od 250 megavata (MWp).

Prema aktuelnim izveštajima, taj cilj je već sada dostignut. Za manje od pet godina, proizvodnja solarne energije se više nego petostruko povećala.

Sledeći cilј je 800 MWp do 2030. godine. „To znači da će električna energija biti obezbeđena za četvrtinu svih bečkih domaćinstava“, rekao je član gradskog veća za klimu, Jirgen Černohorski.

Pročitajte još:

Do februara 2025. godine, u Beču je u funkciji 13.146 fotonaponskih sistema (PV), koji zajedno proizvode 252 MWp. Time se čistom energijom može snabdeti oko 72.000 domaćinstava.

„Mi smo prvi među administrativnim oblastima koji smo doneli sopstveni Zakon o klimi“, izjavio je gradonačelnik Beča, Mihael Ludvig. „Takođe, plan razvoja grada koji smo nedavno predstavili, ima klimatsku neutralnost i zaštitu životne sredine kao poseban prioritet.“

Plan je da se do 2030. godine kapacitet fotonaponskih sistema utrostruči, pomoću lakšeg načina dobijanja dozvola, subvencija za fotonaponske (PV) sisteme i besplatnim savetovanjima. Na primer, prema izmenama bečkog Zakona o izgradnji i Zakona o elektroprivredi, sada se sve PV instalacije do 15 kWp mogu postaviti na krovovima ili fasadama, izvan zaštićenih zona, zelenih površina i područja sa zabranama gradnje, bez potrebe za prijavom i odobrenjem. Podsticajna kampanja koja je započela početkom 2024. godine, sa budžetom od 15 miliona evra, biće nastavljena i ove godine.

U Austrijskoj agenciji za energetiku vide velike potencijale za dalji razvoj, posebno na krovovima kuća.

Izvor: Grad Beč

Turizam potvrđuje da su promene nabolje moguće

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Bosna i Hercegovina, kao zemlja u energetskoj tranziciji, suočava se s brojnim izazovima u očuvanju životne sredine. Problem divljih deponija, neadekvatno upravljanje postojećim odlagalištima otpada i izuzetno zagađen vazduh, koji spada među najgore u svetu, samo su deo ekoloških pitanja koja zahtevaju hitnu pažnju. O aktuelnim problemima, postignutom napretku i budućim planovima, razgovarali smo s Nasihom Pozder, federalnom ministarkom životne sredine i turizma.

Šta biste izdvojili kao najvažnije što je urađeno u protekloj godini?

– Primarna funkcija i zadatak ministarstva je da izradi strateške okvire i zakone, koji potom moraju dobiti podršku Vlade i biti izglasani na oba doma Federalnog parlamenta. Zvuči vrlo administrativno, možda i neinteresantno, ali dinamičan je to put i proces, koji podrazumeva analiziranje potreba i stanja, konsultacije sa strukom, privredom, građanima, donosiocima odluka sa svih nivoa, tako da sam na kraju zadovoljna jer smo u protekloj godini uspeli da realizujemo važne, zacrtane ciljeve. Na snagu su stupile Izmene i dopune Zakona o zaštiti prirode, Izmene i dopune Zakona o upravljanju otpadom, usvojili smo novi zakon o vazduhu, pokrenuli izradu Plana upravljanja otpadom za FBiH i upravo usvojili Uredbu o strateškoj proceni. Ono na šta sam posebno ponosna, sva pomenuta zakonska rešenja su skoro jednoglasno usvojena, uz veliku podršku poslanica i poslanika iz svih stranaka, i pozicije i opozicije. Uverena sam da je razlog tome bila dobra priprema, kao i stalni dijalog s kantonima i drugim nivoima vlasti.

Građani ne smeju gubiti nadu da su promene nabolje moguće. Verujem da jesu, a možda to najbolje vidimo i u turizmu i njegovom razvoju. Protekle godine smo ostvarili najbolje rezultate otkako vodimo statistiku. Kada posmatramo ukupan broj turista za period januar–decembar 2024. u odnosu na isti period 2023, broj dolazaka i noćenja turista povećan je za 12,97 odsto, u odnosu na 2022. za 34,80 odsto i u odnosu na 2019. za 17,62 odsto. U 2024. godini ukupan broj domaćih turista bio je 1.057.782, dok je broj stranih turista iznosio 3.184.520. To su brojevi koji raduju i koji su nam vodilja i za dalje. Protekle godine smo imali tekući i kapitalni transfer za razvoj turizma u iznosu od četiri miliona KM i verujem da su i projekti koji su dobili javni novac doprineli rekordnoj turističkoj sezoni. Pokrenuli smo i proces zaštite planine Prenj, Mokre Megare, a dali smo i doprinos da proglasimo prva zaštićena područja u Posavini, bare Staraču i Tišinu, realizovali brojne aktivnosti u oblasti upravljanja otpadom, tako da je 2024. iz naše vizure bila jako uspešna.

U FOKUSU:

Koji su trenutno glavni problemi u oblasti Vašeg resora?

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

– Izazova ima. Ne volim da se pozivam na nadležnosti, ali u složenom administrativnom okviru u kakvom mi delujemo, često je to nešto što oduzima vreme i energiju. Upravo iz tih razloga redovno organizujem sastanak i sa resornim kantonalnim ministrima i turizma i životne sredine. Pronađemo način da se mnogi izazovi reše i to je, kako sam već rekla, i pomoglo da donesemo nekoliko važnih zakonskih rešenja u prvoj polovini mandata. Poslednji koordinacioni sastanak s ministrima turizma imali smo krajem godine i tu smo razgovarali i o novom zakonu o turizmu u FBiH.

Imamo jasan plan, hodogram aktivnosti u vezi s ovim zakonskim rešenjem, a nadam se da ćemo u 2025. godini dobiti novi zakon o turizmu.

Brojni su izazovi i u pitanjima zaštite životne sredine, gde divlje deponije predstavljaju velike probleme, uz nerešene imovinsko-pravne, administrativne, tehničke i druge izazove, pa do toga kako se prilikom donošenja ekoloških dozvola strogo mora voditi računa o zakonskim propisima, o interesima i lokalnih stanovnika i investitora.

Šta podrazumevaju izmene i dopune Zakona o upravljanju otpadom u FBiH?

– Izmene i dopune Zakona o upravljanju otpadom u FBiH odnose se na dva važna pitanja – pitanje rešavanja odlagališta u opštinama i gradovima i operativnog delovanja inspekcije na terenu, kao i krivičnih odredbi za posebne kategorije otpada, poput guma, ulja i slično. Tekst smo uspeli usaglasiti na oba doma i, prema ovom zakonskom rešenju, upravljanje otpadom od sada mogu vršiti odgovarajući opštinski, međuopštinski, gradski i međugradski, kantonalni i međukantonalni, kao i regionalni centri, što dosad nije bio slučaj. Takođe, stvorene su i pravne pretpostavke za pravilnu i potpunu primenu Zakona o upravljanju otpadom u praksi, te usklađivanje sa zakonodavstvom EU. Naime, preciznije se uređuje pitanje odlagališta otpada, a koje će biti detaljno definisano u provedbenom aktu čija se izrada očekuje. Takođe, Izmene i dopune definišu i iznose novčanih kazni prema težini učinjenog prekršaja za posebne kategorije otpada, što do sada nije bilo prepoznato u zakonu. U ovom trenutku radimo na potpuno novom zakonu, sveobuhvatnom i, rekla bih, hrabro postavljenom u smislu preispitivanja dosadašnjih praksi u upravljanju otpadom. Već krajem ovog meseca Prednacrt ovog zakona trebalo bi da bude na javnom uvidu, pa se nadamo konkretnim predlozima i dobrim sugestijama.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Međunarodni značaj izbora na Grenlandu – pitanje energetskih i strateških interesa

Foto-ilustracija: Unsplash (Filip Gielda)

U poslednje vreme Grenland sve češće dolazi u središte pažnje, iako nije tako bilo donedavno. Usled izjava političkih krugova, naročito iz Sjedinjenih Američkih Država, ova samoupravna autonomna teritorija i deo Kraljevine Danske, opet je tema međunarodnih odnosa jer su na Grenlandu održani prevremeni izbori.

Grenland leži na veoma važnoj strateškoj lokaciji – na najkraćem putu od Severne Amerike do Evrope. Osim ka Evropi, to je put i ka Arktiku, i ne čudi da onda dodatno privlači pažnju. Iako je tri četvrtine ove teritorije pokriveno ledom, Grenland je prostor neiskorišćenih skrivenih prirodnih bogatstava. Topljenje glečera usled promena klime sve više otvara pristup potencijalno velikim zalihama nafte, gasa i retkih minerala. To, pored očiglednog energetskog značaja, može pružiti i ozbiljnu ekonomsku dobit onoj državi koja se dublje uključi u istraživanja. Pored toga, otapanje arktičkog leda skraćuje pomorske rute između glavnih svetskih tržišta, što donosi nove ekonomske prednosti.

Kako je međunarodna zajednica sve više uključena u unutrašnje poslove ove teritorije, tako je premijer raspisao izbore ranije nego što je planirano. Izjava američkog predsednika o preuzimanju kontrole na ovoj teritoriji privukla je pažnju međunarodnih medija i učinila lokalne izbore globalno interesantnim.

Pročitajte još:

Neočekivani rezultati izbora

Ovog puta, opoziciona stranka desnog centra Demokraatit ostvarila je iznenađujuću pobedu na parlamentarnim izborima na Grenlandu, osvojivši 29,9 odsto glasova, pokazuju rezultati objavljeni tokom marta.

Pored Demokrata, veliki uspeh zabeležila je i nacionalistička stranka Naleraq, najglasniji zagovornik nezavisnosti Grenlanda, koja je osvojila 24,5 odsto glasova, više nego duplirajući svoju podršku u odnosu na prethodne izbore. Dve partije koje su činile dosadašnju koaliciju levog centra završile su tek na trećem i četvrtom mestu, kako prenose svetski mediji.

Površina Grenlanda iznosi oko 2,16 miliona kvadratnih kilometara, što ga čini najvećim ostrvom na svetu, i potencijalno ogromnim čvorištem energetskih resursa. Spominjanje Grenlanda u političkim izjavama takođe može biti vrlo povezano sa pitanjima arktičkih prava i teritorijalnih zahteva. Uz Grenland kao uporište, Danska stiče pravo na deo Arktika, što je među ostalim razlozima važno i za druge zemlje. Teritorija Grenlanda i Arktika, jeste površina ogromnih rezervi prirodnih resursa i strateške lokacije koja omogućava kontrolu nad istima.

Energetski portal

Raspisan Javni poziv za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture

Foto-ilustracija: Pixabay (Stefan-1983)

Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za investicije za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture za 2025. godinu, raspisan je od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprave za agrarna plaćanja.

Poziv se raspisuje za podsticaju koji obuhvataju investicije u izgradnju i opremanje objekata i to za snabdevanje vodom, putne infrastrukture, za skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda, za kanalizacionu infrastrukturu i za javnu rasvetu.

Zahtev za ostvarivanje prava na podstizacije prema ovom Javnom pozivu, moći će da se podnese do 2. aprila 2025. godine.

Pravo na podsticaje ostvaruje jedinica lokalne samouprave, u skladu sa zakonom kojim se uređuju podsticaji u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koja ispunjava uslove za ostvarivanje prava na podsticaje u skladu sa Pravilnikom.

Pročitajte još:

Podsticaji se utvrđuju u procentualnom iznosu od vrednosti prihvatljive investicije, a najviši ukupni iznos podsticaja koji korisnik može da ostvari po Javnom pozivu je 400.000.000 dinara.

Tekst Javnog poziva možete preuzeti ovde.

Informacije u vezi sa raspisanim Javnim pozivom dostupne su na telefone Info-centra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: 011/260-79-60 ili 011/260-79-61, kao i kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja 011/30-20-100 ili 011/30-20-101, svakog radnog dana od 7.30 do 15.30 časova, kao i na zvaničnoj veb prezentaciji eAgrar koja je dostupna ovde.

Energetski portal

Carine na električna vozila – zašto evropski giganti i dalje padaju u kineski zagrljaj

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Visoke carine na uvoz kineskih električnih vozila koje je uvela Evropska unija imaju za svrhu da njene proizvođače zaštite od tržišne utakmice koju bi sigurno izgubili od kvalitetnih i znatno jeftinijih kineskih takmaca, kao i da im daju vremena da sami razviju konkuretnu tehnologiju i proizvodne procese. Međutim, evropski proizvođači, umesto da se oslone na svoje snage, hrle u naručje kineskim kompanijama.

Evropska unija je prošlog oktobra uvela visoke carine na električne automobile kineskog porekla da bi zaštitila svoju industriju, ali nemački, francuski, italijanski i drugi proizvođači, koji bi trebali da iskoriste štit koje one pružaju kako bi razvili sopstvena vozila na električni pogon, sposobna da se na tržištu po ceni i kvalitetu takmiče sa kineskim, sada hitaju u zagrljaj kineskim proizvođačima.

Za brzi razvoj novih, efikasnih električnih vozila nema boljih kooperanata od Kineza, a brza produkcija novih ekoloških automobila je imperativ i zbog propisa EU i tehnološke tranzicije koja je u toku i, naročito, zbog pada profita koji je zadesio sve veće evropske proizvođače: Volkswagen, Mercedes Benz, BMW, Renault i Stellantis.

Pad profita i „rezanje” troškova

Najozbiljnija situacija je zadesila, pišu azijski mediji, Stellantis i Renault, gde je profit opao za čak 70, odnosno, 66 odsto, dok je teško i u Mercedesu, gde pad iznosi 31 odsto i Volkswagenu, koji je ostvario 28 odsto profita manje u prošloj u odnosu na pretprošlu godinu.

Otud, ovim kompanijama su, između ostalog, potrebna poboljšanja poput rezanja troškova proizvodnje električnih automobila i skraćivanja vremena potrebnog za razvoj novih modela.

Pročitajte još:

Tako je, na primer, Tomas Šafer, generalni direktor Folksvagena, saopštio da njegova kompanija planira da redukuje vreme potrebno da na tržište izbaci novi model sa prosečno 54 na 36 meseci u saradnji sa kineskim proizvođačem Xpeng, kroz zajedničko konstruisanje delova i razvoj softvera za automobile.

Renault je u januaru ove godine otvorio novi centar za istraživanje i razvoj električnih vozila u Šangaju, gde sa kineskim partnerom, čije ime nije objavio, namerava da razvije novu varijantu električnog modela “tvingo” – pristupačan automobil cene niže od 20.000 evra.

Saradnja sa kineskim inženjerima

Generalni direktor francuske kompanije Luka de Meo je u intervjuu kineskoj državnoj novinskoj agenciji Sinhua izjavio da je saradnja sa kineskim inženjerima omogućila njegovoj kompaniji da drastično skrati vreme potrebno za konstruisanje novih modela, sa između 48 i 60 meseci na manje od dve godine, te da će pomenuti model biti ponuđen kupcima već u 2026.

Stellantis je u decembru prošle godine odlučio da uloži 4,1 milijardu evra u giga fabriku za proizvodnju baterija za električna vozila u Španiji po tehnologiji kineskog giganta CATL.

Investirao je 2023. godine 1,5 milijardi evra u mladog kineskog proizvođača automobila Lipmotor, sa sedištem u gradu Handžou, radi razvoja novih električnih modela koji bi se prodavali u Evropi i jugoistočnoj Aziji.

Pošto je prošle godine uvećao svoju investiciju i oformio zajedničku kompaniju sa Lipmotorom, u kojoj ima vlasnički udeo od 51 odsto, Stellantis je sada u prilici da u svojim fabrikama u Evropi (najpre u Poljskoj) proizvodi električna vozila koje je projektovao i konstruisao kineski partner.

To Kinezima odgovara, jer time mogu da zaobiđu namete koje je EU uvela protiv fabrika u Kini.

Tako, mada će visoke tarife (do 45 odsto) na kineska električna vozila koje je uvela EU, nesumnjivo umanjiti njihovu privlačnost za kupce na Starom kontinentu i tako omesti njihovu prodaju.

Izvesno je da će kineski proizvođači električnih automobila, kao i kompanije koje se specijalizuju za pravljenje električnih baterija za vozila, zahvaljujući svom ljudskom potencijalu i sveobuhvatnom znanju i iskustvu, naći načina da zarade u EU.

Izvor: RTS

Nov metod dugoročnog predviđanja suša – bolje planiranje vodnih resursa 

Foto-ilustracija: Pixabay

Precizna prognoza suša mogla bi imati veliki značaj u upravljanju vodnim resursima na nacionalnom i međunarodnom nivou, kao što je predviđeno Okvirnom direktivom EU o vodama. Temperature rastu, padavine su ili intenzivne i u kratkom vremenskom periodu padne velika količina koja donose poplave, ili ih nema nedeljama. Dugoročna prognoza suše baš kao i vremenska prognoza mogla bi umnogome olakšati neke procene.

Postojeći metodi predviđanja, koji se oslanjaju na kratkoročne vremenske prognoze, uglavnom su efikasni samo za jednu sezonu i ne pružaju dovoljno podataka za dugoročno planiranje. Stoga su neophodni neki novi pristupi koji će omogućiti pravovremene i efikasne odgovore na nestašicu vode. Jedan od obećavajućih alternativnih metoda koristi znanje o ponavljajućim obrascima u velikim vremenskim sistemima.

Nova metodologija u analizi suša

Kako bi testirali ovaj pristup, istraživači su koristili podatke iz dva izvora. Prvi izvor su zapisi Nacionalnog arhiva nivoa podzemnih voda Britanskog geološkog instituta (NGLA) u periodu od 1960. do 2023. godine, gde su analizirali trajanje i intenzitet suša na osnovu nivoa podzemnih voda. Drugi izvor je Indeks severnoatlantske oscilacije (NAO), koji meri razlike u atmosferskom pritisku na nivou mora između suptropskih i polarnih regiona severnog Atlantika.

Pročitajte još:

Dugoročno, ovakvi sistemi mogu uticati na vremenske obrasce hiljadama kilometara daleko i predstavljaju ključni faktor za padavine u Evropi. Istraživači su uporedili trendove suša zabeležene u NGLA sa osmogodišnjim ciklusima identifikovanim u NAO indeksu, kako bi testirali značaj ovih povezanosti. Kombinacija ovih podataka omogućila je izradu modela koji istražuje kako NAO utiče na pojavu i trajanje suša u podzemnim vodama, kako je objašnjeno na sajtu Evropske komisije.

Preciznija predviđanja do četiri godine unapred

Rezultati istraživanja pokazuju da NAO obrasci mogu služiti kao prediktor trajanja i intenziteta suša na nacionalnom i regionalnom nivou. Ovim metodom moguće je predvideti suše i do četiri godine unapred, što značajno poboljšava postojeće metode koje se oslanjaju na mesečne podatke ili prosečne zimske padavine.

Preciznost modela varirala je u zavisnosti od trajanja suša, pri čemu je najbolje rezultate pokazivao pri predviđanju dužih suša. Takođe, njegova efikasnost zavisila je od hidrogeoloških regiona. Najbolji rezultati dobijeni su u oblastima gde vodeni sistem sporo reaguje na promene u padavinama.

Energetski portal