Home Blog Page 87

Dok u Srbiji opada interes, Republika Srpska jača proizvodnju borovnice

Foto-ilustracija: Unsplash (Élisabeth Joly)

U severozapadnom delu Republike Srpske sve je intenzivnija proizvodnja borovnice.

Proizvođači ove godine očekuju proizvodnju od oko 40 tona. Znanje unapređuju koristeći iskustva iz Srbije.

U proteklih pet godina, uz stalnu edukaciju, porodica Kočić iz Romanovaca kod Gradiške uspela je da sa tri sorte, podigne plantažu na 1,5 hektar. Prošlogodišnjim prinosima i plasmanom, kažu da su zadovoljni.

„Godina je bila dosta kvalitetna tako da smo mogli da ostvarimo te prinose koji su bili od tri do pet kila po biljci, a s obzirom na to da nam je biljka ušla u puno plodonošenje očekujemo ove godine da taj prinos malo povećamo”, rekla je Milana Kočić, proizvođač borovnice iz Romanovaca.

Domaći proizvođači borovnice pozitivna iskustva koriste uglavnom iz Srbije, gde su proizvođači sve manje zainteresovani za proizvodnju. Uzroke za to, profesor Instituta za voćarstvo iz Čačka Aleksandar Leposavić vidi u prevelikoj orijentaciji ka izvozu.

Pročitajte još:

„Srbija preko 90 odsto svoje proizvodnje plasira u izvoz preko reeksporta u Holandiji i zbog toga je izložena i ucenjivačkim uslovima i proizvođači ne postižu više cenu koju su imali godinama”, kaže Aleksandar Leposavić, Institut za voćarstvo Čačak.

Zamke sa kojima se susreću proizvođači u Srbiji, njihovi proizvođači za sada su uspeli da izbegnu. Poljoprivredni klaster GLS osim obučavanja proizvođača, organizuje i promotivne kampanje za potrošače kojeima je cilj plasman borovnice na domaće tržište.

„Maksimalno ćemo pokušati da damo još jednu sinergiju, kada je u pitanju upoznavanje potrošača sa domaćom borovnicom i domaćim proizvođačima, i da maksimalno podstičemo kratke lance snabdevanja, odnosno da kupci koji žele da kupe domaće, da direktno kontaktiraju proizvođače ili da odu u određenu piljaru gde proizvođač to direktno dostavlja”, ističe Bojan Ćikić, menadžer Poljoprivrednog klastera GLS.

Na području Gradiške, Laktaša i Srpca, prema podacima Poljoprivrednog klastera, pod borovnicom je oko pet hektara.

Izvor: RTRS

Počela izgradnja temelja za reaktor bloka 8 u Lenjingradu

Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)

U skladu sa svojom dugoročnom strategijom razvoja nuklearne energije, Rusija je načinila još jedan korak — započeto je betoniranje temelja za reaktor bloka 8 u okviru nuklearne elektrane Lenjingrad II. Putem video linka prisustvovali su i predstavnici iz Belorusije, Egipta i Bangladeša, kako prenosi World Nuclear News.

Nuklearna elektrana Lenjingrad, smeštena blizu Sankt Peterburga, ima ključnu ulogu u snabdevanju severozapada Rusije električnom energijom. Više od polovine potreba tog regiona zadovoljava se iz ove elektrane, čiji ukupni kapacitet iznosi 4,4 gigavata. Blokovi 1 i 2, koji su koristili starije RBMK reaktore, ugašeni su 2018. i 2020. godine, a njihovu ulogu preuzeli su savremeniji reaktori VVER-1200 iz postrojenja Lenjingrad II.

Pročitajte još:

Trenutno su u toku radovi na blokovima 7 i 8, poznatim i kao Lenjingrad II-3 i II-4, koji će zameniti preostale blokove 3 i 4 nakon njihovog gašenja. Prvo izlivanje betona za blok 7 izvedeno je u martu 2024. godine, dok je blok 8 sada dostigao istu fazu izgradnje. Očekuje se da će ova dva nova reaktora biti puštena u rad 2030. i 2032. godine, uz projektovani radni vek od 60 godina i mogućnost produženja za još dve decenije.

Pored Lenjingrada, ove godine pokreću se i projekti zamenskih postrojenja u Smolensku i Koli, kao i inženjerska istraživanja za novu četvrtu generaciju reaktora u Belojarsku.

Energetski portal

Inovacije za energetsku efikasnost i ekološku održivost

Foto: Grad Gradiška

Ušuškana u severozapadnom delu Bosne i Hercegovine, sa bogatom istorijom i strateškim položajem, Gradiška je važan regionalni centar i čvorište za trgovinu, saobraćaj i kulturu. Grad se prostire duž reke Save, što mu daje prirodni potencijal za poljoprivredu i turizam. Ulaganjem u razne projekte doprinose ciljevima globalnog održivog razvoja, zaštiti životne sredine i obezbeđuju bolji kvalitet života za sadašnje i buduće generacije. Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, za Magazin Energetskog portala govorio je o načinima uštede energije u javnom prostoru i najznačajnijim projektima, inovativnom rešenju za obezbeđivanje vodosnabdevanja grada.

Šta biste izdvojili kao najvažnije što je urađeno po pitanju ekologije, energetske nezavisnosti ili održivog razvoja?

Foto: Predrag Zec

– Prelazak celokupnog sistema javne rasvete na „smart LED” rasvetu obezbedio je niz pozitivnih efekata, koji značajno unapređuju kvalitet, efikasnost i održivost osvetljenja. Do 2023. godine Grad Gradiška je posedovao sistem javne rasvete sa natrijumovim sijalicama visokog pritiska (HPS), koje u odnosu na trenutno dostupne tehnologije u ovoj oblasti imaju značajne nedostatke, uključujući visoku potrošnju energije, kraći životni vek, lošiji kvalitet osvetljenja, duže vreme zagrevanja, visoku proizvodnju toplote, negativan ekološki uticaj, ograničene mogućnosti upravljanja svetlom i veću stopu kvara.

Prepoznati problem sa postojećom javnom rasvetom uticao je da se u planovima Grada nađe projekat prelaska na savremenije i efikasnije tehnologije rasvete, kojom se može unaprediti energetska efikasnost, smanjiti troškovi i poboljšati kvalitet osvetljenja. Grad je tokom 2023. godine izvršio prelazak javne rasvete sa natrijumovim sijalicama visokog pritiska na „smart LED” rasvetu, gde je u sklopu ovog projekta uspostavio vlastitu LoRaWAN mrežu, koja omogućava široku primenu IoT (Internet of Things) tehnologija u upravljanju gradskim resursima. Ova modernizacija i tehnologija ne samo da povećavaju energetsku efikasnost i smanjuju troškove već i omogućavaju naprednije upravljanje i kontrolu nad javnim resursima.

Grad Gradiška poseduje jedan od najuređenijih komunalnih sistema ne samo u Republici Srpskoj već i u regionu, a posebno se ističe sistem vodosnabdevanja. Zbog nekoliko ograničavajućih faktora za sistem vodosnabdevanja, Grad je pristupio realizaciji projekta izgradnje solarne elektrane na vodoizvorištu Žeravica snage 1 MW. Realizacija ovog projekta obezbeđuje povećanu energetsku nezavisnost, ekološki održivo i ekonomski isplativo rešenje za kompletno vodosnabdevanje Grada Gradiška, obezbeđujući stabilnost i održivost sistema u budućnosti. Kroz implementaciju ovog projekta, Grad potvrđuje posvećenost inovacijama i održivom razvoju, te kroz primenu inovativnih tehnologija pokazuje sposobnost grada da koristi prirodne resurse na održiv način.

U FOKUSU:

Postavljanje solarne elektrane snage 1 MW na vodoizvorištu Žeravica predstavlja inovativno rešenje za obezbeđivanje kompletnog vodosnabdevanja Grada Gradiška. Ovo rešenje omogućava stabilan i održiv izvor električne energije za rad sistema vodosnabdevanja. Kroz postavljanje solarnih panela na vodoizvorištu, Grad Gradiška osigurava energetsku nezavisnost, smanjuje troškove energije i emisije CO2, doprinoseći istovremeno ekološki održivijoj budućnosti. Ovo rešenje donosi dugoročne ekonomske i ekološke koristi za grad i promoviše održivi razvoj.

Foto: Predrag Zec

Završena je potpuna energetska rekonstrukcija objekata JU Muzička škola Gradiška i JU Gimnazija Gradiška. Specifičnost ovog projekta ogleda se u činjenici da je reč o zaštićenom objektu kulture, što je zahtevalo poseban pristup u sanaciji. Spoljašni izgled objekta morao je ostati nepromenjen. Ovim projektom omogućen je bolji komfor za učenike i nastavnike, uz značajne uštede energije.

Paralelno s tim, u početnoj fazi je potpuna energetska sanacija objekta JU Gimnazija Gradiška. Ovaj projekat ima za cilj rešavanje dugogodišnjih problema sa energetskom efikasnošću. Zgrada gimnazije godinama je trpela velike gubitke energije zbog stare fasade, dotrajalih prozora i vrata, kao i zastarelog sistema grejanja. Ti nedostaci su dovodili do visokih računa za energente i neravnomerne temperature u učionicama. Završetak ovog projekta doneće značajne efekte, uključujući smanjenje potrošnje energije, stabilne temperature u objektu tokom cele godine, te unapređenje radnih uslova za učenike i osoblje. Istovremeno, projekat će doprineti očuvanju životne sredine kroz smanjenje emisije štetnih gasova.

Ovi projekti predstavljaju izuzetan primer kako ulaganja u infrastrukturu obrazovnih ustanova mogu značajno poboljšati uslove za rad i istovremeno podržati održivi razvoj lokalne zajednice.

Šta Vam predstavlja nagrada za lidera lokalnog održivog razvoja i koje su to aktivnosti, odnosno projekti koji su doveli do ovog priznanja?

– Grad Gradiška je osvojio Nagradu za lidere lokalnog održivog razvoja u tematskoj oblasti „Pametan rast” zahvaljujući inovativnim projektima koji su značajno doprineli smanje nju emisije štetnih gasova i očuvanju životne sredine. Ovaj projekat, koji podrazumeva prelazak sa klasične na LED rasvetu jeste odgovor na izazove zagađenja vazduha i emisije CO2, koji su postali ozbiljni problemi u našoj zajednici, kao i u mnogim urbanim sredinama širom sveta.

Ova nagrada dodeljena je u okviru Programa „Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja kao temelj za održiv i inkluzivan rast u Bosni i Hercegovini (SDG2BiH)”, uz podršku Kraljevine Švedske i UNDP-a, te partnerstvo s UNICEF-om i „UN Women”. Kroz uvođenje digitalnih inovativnih rešenja, Grad Gradiška je efikasno smanjio emisije, optimizovao potrošnju energije i unapredio upravljanje resursima. Kroz realizaciju ovog projekta, Grad je uspostavio LoRaWAN mrežu, koja omogućuje efikasno praćenje i upravljanje trenutno postojećim ali i budućim gradskim digitalnim sistemima, od kvaliteta vazduha do javne rasvete, pametne poljoprivrede, pametnog parkinga, pametnog upravljanja vodom, pametnog upravljanja otpadom i dr.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Crna Gora: Odvojeno sakupljanje otpada ključno u narednih pet godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Jas Min)

Odvojeno sakupljanje otpada je ključ sistema upravljanja komunalnim otpadom Crne Gore i tokom narednih pet godina akcenat će biti stavljen na materijale koji se mogu reciklirati kao što su papir, metali, plastika, staklo i drvo, predviđeno je Državnim planom upravljanja otpadom za period 2025-2029. godina. Kako se navodi u tom dokumentu, uvodiće se početni koraci ka odvojenom prikupljanju biootpada (zeleni otpad, kuhinjski otpad, jestiva ulja) i specijalnog otpada (WEEE, tekstil, baterije).

Ovaj važan dokument treba do 2029. godine obezbediti tranziciju Crne Gore na ekološki održivu i na klimatske promene otpornu cirkularnu ekonomiju, uz pružanje primerenih usluga upravljanja otpadom svojim građanima.

Upravljanje komunalnim otpadom će uključivati postrojenja za povrat materijala, gde će se odvojeno sakupljeni reciklabilni otpad oporaviti i očistiti kako bi se prosledio na ponovnu upotrebu/reciklažu, kao i postrojenja za tretman bio-otpada, u kojima će se odvojeno sakupljeni zeleni i organski otpad tretirati.

Predviđeno je da postoje postrojenja za tretman otpada, gde će se rezidualni otpad mehanički prethodno obraditi kako bi se povratio dodatni materijal koji se može reciklirati i proizvelo sekundarno gorivo, dok će se organska frakcija tretirati kako bi se proizvela energija i/ili kako bi se biološki stabilizovala.

Strateška procena uticaja na životnu sredinu za Državni plan upravljanja otpadom Crne Gore (Državni plan) 2025 – 2029. godine izrađena je, kako piše u tom dokumentu, u skladu sa nacionalnim zahtevima u oblasti životne sredine Crne Gore.

Proceduru SPU sprovodi Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja severa (MERS) kao telo nadležno za izradu Državnog plana.

Opšti cilj pripreme Državnog plana je podrška državnoj upravi i lokalnim samoupravama i institucijama za sprovođenje i praćenje politike upravljanja otpadom u cilju usklađivanja sa pravnom tekovinom EU u oblasti životne sredine.

Svrha ovog izveštaja je da se identifikuju i analiziraju mogući uticaji na životnu sredinu od primene predviđenog planskog dokumenta u početnoj fazi njegove pripreme i da se predlože odgovarajuće mere za prevenciju, kontrolu i/ili kompenzaciju uticaja.

Pročitajte još:

Prema analizi, opšta ocena izveštaja je da nacrt dobro strukturiran i veoma sveobuhvatan plan sa jasno definisanim prioritetima i ciljevima.

,,Kao takav, implementacija planskog dokumenta ne predstavlja ozbiljnu pretnju po životnu sredinu i prirodu. Implementacija planskog dokumenta je u funkciji ispunjavanja nacionalnih zakonskih i strateških ciljeva upravljanja otpadom i usklađenosti sa nacionalnim i EU ciljevima zaštite životne sredine, unapređenja pravnih i institucionalnih mogućnosti u zemlji, a sve u cilju poboljšanja realizacije aktivnosti upravljanja otpadom”, navodi se u dokumentu.

Kako piše, nakon primene, od Državnog plana se očekuje da će rezultirati značajnim i dugoročnim pozitivnim uticajima na stanovništvo i životnu sredinu prvenstveno u oblasti higijene, zatim u poboljšanju i unapređenju sistema prikupljanja otpada i na kraju, možda i najvažnije, u oblasti konačnog odlaganja otpada i u prevenciji nastanka otpada.

Analiza pokazuje da ima nekoliko izazova koji se odnose na zakonodavne i institucionalne promene koje ne dolaze preko noći i zahtevaju političku spremnost da se dovedu do kraja.

,,Ovo zahteva političku volju i demonstraciju vlasništva nad procesima i projektima. Čak iako je finansiranje dostupno preko različitih izvora (IPA III i međunarodne finansijske institucije), vremenski okvir od pripreme aplikacija do dobijanja stvarnog finansiranja može da se proteže na nekoliko godina”, ističe se u strategiji.

Navodi se da bi nova infrastruktura za upravljanje otpadom mogla da se suoči sa protivljenjem javnosti, što proces izbora lokacije čini dugim i naporan

,,Javna svest bi mogla biti pokretačka snaga plana ili bi mogla biti prepreka u primeni. Uključivanje javnosti je neophodno i trebalo bi da bude deo procesa primene. Pozitivne promene koje se očekuju primenom plana zasnivaju se na promenama ponašanja na ličnom nivou koje zahtevaju vreme i zahtevaju temeljnu strategiju komunikacije i kontinuirano ponavljanje ključnih poruka”, navodi se u dokumentu.

Vreme potrebno za dimenzionisanje, projektovanje, tender, izgradnju i puštanje u rad infrastrukture za upravljanje otpadom može trajati nekoliko godina, u zavisnosti od vrste, veličine i cene.

,,Imajući u vidu ove ključne izazove, malo je verovatno da će oni biti prevaziđeni u narednih 5 godina. To čini plan, njegov vremenski okvir veoma ambiciozan, a postavljene ciljeve teško ostvarivim. Međutim, očekuje se da će nacrt DPUO-a postaviti temelje za buduće značajne promene koje su neophodne za postizanje ambicioznih ciljeva”, zaključeno je u dokumentu.

Izvor: RTCG

Youth4Climate poziv za rešenja 2025 – Prilika za mlade klimatske lidere

COP30
Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Youth4Climate (Y4C) je pokrenuo treći ciklus Poziva za rešenja, pružajući mladima iz 159 zemalja priliku da dobiju do 30.000 američkih dolara za realizaciju svojih inovativnih klimatskih projekata. Ova inicijativa, koju podržavaju Vlada Italije i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), ima za cilj da osnaži mlade kao pokretače promena u borbi protiv klimatskih izazova.

Poziv je otvoren za mlade od 18 do 29 godina, kao i za omladinske organizacije u kojima mladi čine većinu rukovodstva. Pored finansijske podrške, odabrani kandidati dobijaju mentorsku pomoć, vidljivost i prilike za širenje svojih ideja.

Rok za podnošenje prijava je 26. maj 2025. godine.

U prethodna dva ciklusa, Y4C je podržao 100 projekata u 52 zemlje, dodelivši ukupno 2,5 miliona američkih dolara. Ako imate rešenje koje može doprineti klimatskoj akciji, sada je pravo vreme da se prijavite!

Prijave su dostupne ovde.

Energetski portal

Otpad kao resurs – put ka održivoj energiji u Srbiji

Uspostavljanje održive budućnosti zahteva sveobuhvatan i koordinisan pristup rešavanju ekoloških izazova. Neadekvatno upravljanje otpadom ne samo da narušava životnu sredinu već doprinosi emisiji štetnih gasova sa nesanitarnih smetlišta i divljih deponija.

Savremeni način života prati stalni rast količine otpada, što samo po sebi predstavlja ozbiljan problem. Međutim, on postaje još alarmantniji kada se uzme u obzir da najveći deo tog otpada ne prolazi nikakav tretman, već završava na deponijama ili u prirodi. Istovremeno, promene u životnim navikama dovele su i do povećane potrošnje energije. S obzirom na to da se u Srbiji najveći deo energije i dalje dobija iz fosilnih goriva, pre svega uglja, ovaj proces dodatno doprinosi emisiji zagađujućih materija, pogoršavajući ekološku sliku i ugrožavajući zdravlje ljudi i eko-sistema.

Ova uzročno-posledična povezanost posebno je važna kada se posmatra odnos između otpada i energetike. Dobijanje energije iz otpada ima važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva cirkularne ekonomije i reciklaže, koji postaju sve ambiciozniji u Srbiji i Evropskoj uniji. Kako bi se ovi ciljevi dostigli, sve više vrsta otpada mora da prođe kroz prethodni tretman, uključujući i materijale nižeg kvaliteta koji ranije nisu bili pogodni za reciklažu. Tokom sortiranja nastaju ostaci koji imaju značajnu kalorijsku vrednost i treba ih iskoristiti pre odlaganja. Upravo tu dolazi do izražaja energetska upotreba otpada, koja postavlja dva cilja – smanjenje količine i negativnog uticaja otpada, uz otvaranje mogućnosti za dobijanje energije.

U FOKUSU:

Bela knjiga o dobijanju energije iz otpada

Bela knjiga o dobijanju energije iz otpada u Srbiji predstavlja publikaciju kao kompaktan pregled svih regulatornih i tehničkih aspekata dobijanja energije iz otpada, odnosno insineracije, koji su ključni za funkcionisanje ove tehnologije i postrojenja u Srbiji i šire. Autori Bele knjige su brojni stručnjaci iz Srbije i Austrije, a njen izdavač je udruženje Inženjeri zaštite životne sredine. U nastavku teksta biće predstavljena ključna razmatranja iz publikacije, dok će naš sagovornik Nebojša Vraneš, savetnik u Centru za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, izložiti svoj pregled i stavove o ovoj temi.

Kako se navodi u ovoj publikaciji, jedan od značajnih izazova za korišćenje otpada kao alternativnog izvora energije u Srbiji je neadekvatna priprema komunalnog otpada za korišćenje u cementarama i insineratorima. Rešavanje ovog pitanja je od suštinskog značaja za povećanje efikasnosti i održivosti procesa tretmana otpada.

Foto-ilustracija: Unsplash (Collab Media)

Značaj upotrebe goriva dobijenog iz otpada ogleda se u nekoliko glavnih prednosti, uključujući manju upotrebu fosilnih goriva, kroz istovremeno smanjenje negativnih posledica njihovog sagorevanja, poput emisije gasova sa efektom staklene bašte, emisije oksida sumpora ili pepela. Pored toga, ovaj proces omogućava bolje iskorišćenje komunalnog i industrijskog otpada, čime se umanjuje količina otpada koja završava na deponijama.

U Beloj knjizi navode se dva proizvoda prema stepenu rafinisanja koja nastaju u postrojenjima za mehanički tretman otpada ili mehaničko-biološki tretman otpada. Prvi je Solid Recovered Fuel (SRF), čvrsto obnovljivo gorivo dobijeno iz neopasnog otpada koje je obrađeno i poboljšano do kvaliteta koji omogućava njegovu trgovinu i upotrebu u postrojenjima za sagorevanje i kosagorevanje. Da bi se klasifikovalo kao SRF, gorivo mora da ispunjava zahteve utvrđene standardom EN 15359, uključujući granične vrednosti za toplotnu moć i sadržaj hlora i žive. Drugi predstavlja Refuse Derived Fuel (RDF), usitnjeni deo neopasnog otpada koji može uključivati ostatke komunalnog i industrijskog otpada, kao i mulj iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. RDF ima visoku toplotnu moć i često se koristi kao alternativno gorivo u cementnoj industriji. Iako RDF ne mora da ispunjava stroge standarde kao SRF, njegova karakteristika kao neopasnog otpada omogućava da se upotrebljava u različitim industrijama.

Na nivou Evrope danas postoji više od 500 tehnoloških visokorazvijenih postrojenja za dobijanje energije iz otpada, koji godišnje tretiraju više od 100 miliona tona otpada. Ovaj industrijski sektor posluje u skladu sa najstrožim zakonskim propisima i najvišim standardima zaštite životne sredine. U centralnoj Evropi, Italiji i Velikoj Britaniji, proizvodnja goriva iz otpada je dobro razvijena, ali se primenjuje na različite načine. U Nemačkoj i Austriji SRF se proizvodi za korišćenje u lokalnim termoenergetskim postrojenjima, postrojenjima za dobijanje energije iz otpada I cementarama. S druge strane, SRF proizveden u Italiji i Velikoj Britaniji uglavnom se izvozi zbog nedostatka kapaciteta za njegovu upotrebu u zemlji. Postupak izvoza, prekogranične trgovine i transporta regulisan je Bazelskom konvencijom (eng. Basel Convention on the Control of Transboundary Movements of Hazardous Wastes and Their Disposal).

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Svetski dan voda stavlja u fokus očuvanje glečera

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Svetski dan voda, obeležava se 22. marta svake godine od 1993. godine, a usmeren je na važnost slatkovodnih resursa.

Tema Svetskog dana voda 2025. godine je „Očuvanje glečera”, koji su sve više ugroženi usled klimatskih promena. Tako će ovog 22. marta prvi put biti obeležen i Svetski dan glečera.

Foto: www.un.org

Od ukupne količine vode na planeti Zemlji, 97.5 odsto je slana voda. Slatke vode je svega 2,5 odsto, pri čemu podzemne vode čine 30,8 odsto, jezera i reke 0,3 odsto, dok je najveći deo slatke vode „zarobljen“ u glečerima (68,9 odsto). Procenjuje se da je samo jedan odsto slatke vode ili 0,007 odsto ukupne količine vode na planeti Zemlji moguće koristiti za potrebe čovečanstva.

Dan voda slavi vodu i podiže svest o 2,2 milijarde ljudi koji žive bez pristupa sigurnoj vodi. To je poziv na akciju kako bi se rešila globalna kriza sa vodom. Osnovni cilj Dana voda je podrška ostvarivanju cilja održivog razvoja 6: voda i sanitarni uslovi za sve do 2030. godine.

Pročitajte još:

„Za milijarde ljudi, tokovi otopljene vode se menjaju, uzrokujući poplave, suše, klizišta i porast nivoa mora. Bezbroj zajednica i ekosistema je u opasnosti od uništenja. Globalno smanjenje emisije ugljen-dioksida i lokalne strategije za prilagođavanje smanjenju glečera su od suštinske važnosti”, navodi UN.

Glečeri su ključni za život – njihova otopljena voda je neophodna za pitku vodu, poljoprivredu, industriju, proizvodnju čiste energije i zdrave ekosisteme.

Brzo topljenje glečera izaziva nesigurnost u tokovima vode, sa dubokim uticajem na ljude i planetu.

Istraživanja su pokazala da bi ograničenje globalnog zagrevanja za 1.5 °C moglo spasiti dve trećine glečera.

Energetski portal

Počinje izrada Programa za industrijsku bezbednost za period 2026-2035

Foto-ilustracija: Freepik (usertrmk)

Ministarstvo zaštite životne sredine obavestilo je javnost da počinje izradu Programa za industrijsku bezbednost za period 2026-2035, uz pripadajući Akcioni plan.

Cilj ovog Programa je unapređenje industrijske bezbednosti, jačanje otpornosti na katastrofe i poboljšanje upravljanja rizicima od velikih industrijskih nesreća. Takođe, Program će doprineti održivom razvoju i zaštiti životne sredine.

Industrijska bezbednost podrazumeva primenu različitih mera i standarda kako bi se smanjili rizici koji nastaju tokom rada u industrijskim postrojenjima. Posebno su važni sektori proizvodnje i skladištenja opasnih hemikalija, koji mogu imati ozbiljan uticaj na životnu sredinu.

Velike industrijske nesreće dešavaju se širom sveta, ostavljajući ozbiljne posledice po ljude, prirodu i materijalna dobra. Njihov uticaj često ne poznaje granice država. Uz to, sve češće se razmatraju i scenariji u kojima prirodne nepogode, poput poplava i zemljotresa, ali i terorizam, mogu izazvati ovakve incidente. Zato je prevencija i upravljanje ovim rizicima jedan od ključnih zadataka za sve nadležne institucije i stručnjake.

Pročitajte još:

Iako je Srbija napravila određene pomake u oblasti industrijske bezbednosti, i dalje postoje izazovi. Najveći problem je nedovoljna koordinacija između državnih i lokalnih organa koji su nadležni za zaštitu životne sredine, prostorno planiranje, upravljanje vanrednim situacijama, rudarstvo, energetiku, javno zdravlje i druge sektore. Takođe, saradnja između institucija, industrije i građana mora biti efikasnija.

Jedan od ključnih zadataka biće uspostavljanje sveobuhvatnog sistema za upravljanje rizicima od velikih industrijskih nesreća. Takođe, potrebno je poboljšati međunarodnu saradnju, posebno sa susednim zemljama, kako bi se unapredila razmena informacija i zajedničko reagovanje u kriznim situacijama.

Tokom rada na Programu biće organizovane konsultacije sa svim zainteresovanim stranama i ciljnim grupama, kako bi se osiguralo da rešenja budu efikasna i primenljiva u praksi.

Uz najavu izrade Programa, doneta je i Odluka o izradi Strateške procene uticaja na životnu sredinu, koju možete preuzeti ovde

Za više informacija o izradi Programa, pogledajte ovde.

Energetski portal

Beč gradi najjaču pumpu za kišnicu u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay (diego_torres)

Jedan grad, simbol urbane održivosti u Evropi, ponovo prednjači u inovacijama. Na Dunavskom ostrvu austrijske prestonice odvija se gradnja najjače pumpe za kišnicu u Evropi i donosi revolucionarno rešenje za zaštitu od poplava. Gigantska pumpa, koja će moći ispumpavati čak 15.000 litara vode u sekundi, osiguraće bolju zaštitu od poplava za stanovnike.

Klimatske promene donose sve češće i snažnije padavine, a kanalizacioni sistemi gradova moraju se prilagoditi novim izazovima.

Foto: (c) Stadt Wien/ Martin Votava

„Odgovorna politika znači misliti na buduće generacije. Ovom investicijom jačamo infrastrukturu kako bismo još bolje zaštitili stanovnike ovog grada od ekstremnih padavina”, rekao je član gradske vlade za klimu Jirgen Černohorski.

Trenutno, pumpna stanica na Dunavskom ostrvu već ima kapacitet od 40.000 litara vode u sekundi. Nova pumpa, koja se gradi od avgusta 2024. godine, dodatno će povećati kapacitet, pružajući još viši nivo sigurnosti za grad.

Tokom jakih kiša, kanalizacioni sistem grada preplavljuje se kišnicom koja se meša s otpadnim vodama iz domaćinstava. Da bi se sprečile poplave, voda se brzo preusmerava u reku Dunav pomoću snažnih pumpi. Ovaj sistem osigurava da ulice ostanu suve, a domovi zaštićeni.

Pročitajte još:

Osim pumpe modernizuje se i ostatak stanice. Postaviće se nova IT oprema, solarna elektrana na krovu i energetski efikasni sistemi. Pumpu proizvodi austrijska kompanija Andritz AG u saradnji s firmom EQ Energie & Bau GmbH. Montaža počinje na leto ove godine, a puštanje u rad planirano je za 2026. godinu.

Sa ukupnom investicijom od osam miliona evra, ovo će biti najjača kišna pumpa u Evropi.

Grad Beč je u septembru 2024. godine doživio jedno od najvećih nevremena u svojoj istoriji. Tim gradske služba za upravljanje kanalizacionim sistemom i otpadnim vodama “Wien Kanal” radio je bez prestanka četiri dana i tri noći kako bi grad održao sigurnim.

„Samo tokom tih dana, naše pumpe su ispumpavale neverovatnih 80.000 litara vode u sekundi. To je ekvivalent ispražnjavanju svih devet bazena najvećeg bečkog bazenskog kompleksa Stadionabada u Beču, za samo dve minute”, izjavio je direktor Wien Kanala Andreas Ilmer.

Projekat ne donosi samo sigurnost od poplava, već doprinosi i zaštiti okoline. Nova pumpna stanica imaće ekološki prihvatljive izvore energije, uključujući solarnu elektranu od 260 kW na krovu, štedljiviji sistem grejanja i bolju izolaciju zgrade. Time će se uštediti oko 50.000 evra godišnje i smanjiti emisija CO2 za 300 tona.

Izvor: Grad Beč

Evropski plan za industirju čelika- propuštena prilika za promene

Foto-ilustracija: Unsplash (Karan Bhatia)

Industrija čelika u Evropi suočava se sa ozbiljnim i višeslojnim izazovima. Usled zahteva za smanjenjem štetnih emsija, ovo je postala jedna od najviše pogođenih grana privrede, kada su u pitanju zahtevi za primenom zelenih tehnologija. Tradicionalna proizvodnja čelika i dalje se oslanja na ugalj i visoke peći, čime doprinosi značajnom zagađenju – čak 7 do 9 odsto ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte u Evropskoj uniji.

Pored toga, sektor trpi zbog zastarele infrastrukture, nedovoljnog korišćenja reciklažnog potencijala i zavisnosti od uvoza sirovina i fosilnih goriva. Iako tehnologije za proizvodnju tzv. zelenog čelika već postoje, njihov razvoj usporavaju visoki troškovi, manjak političke podrške i izostanak ekonomskih podsticaja koji bi ih učinili konkurentnim na tržištu.

Pročitajte još:

U tom kontekstu, Evropska komisija je 19. marta 2025. godine objavila Akcioni plan za čelik i metale (Steel and Metals Action Plan – SMAP), koji se čekao od strane mnogih u okviru EU, kako bi se postavio strateški okvir za održivu tranziciju sektora. Plan iako prepoznaje važnost cirkularne ekonomije, ostaje bez konkretnih mera, ciljeva i obaveza koje bi zaista pokrenule industriju u pravcu dekarbonizacije, kako se navodi na sajtu Evropskog biroa za životnu sredinu.

U okviru njega ne predviđaju se obavezni planovi transformacije za svaku čeličanu, ne obustavljaju se investicije u visoke peći, niti se više govori o obnovljivom vodoniku – ključnom resursu za proizvodnju zelenog čelika.  Tako plan ostavlja evropski čelični sektor u statusu quo i propušta priliku da bude prekretnica ka održivoj i konkurentnoj budućnosti.

Energetski portal

Inovativni punjači u ravni s trotoarima ubrzavaju prelazak Britanaca na EV

Foto: Trojan Energy

Pronalaženje funkcionalnog mesta za punjenje električnih vozila (EV) zabrinjava mnoge vlasnike električnih vozila, a jedna škotska kompanija donosi inovativno rešenje. Punjače dizajnirane u ravni s trotoarima, tako da prostor ostaje slobodan drugim korisnicima kada punjači nisu u upotrebi, a omogućava prelazak na EV domaćinstivma koji nemaju prilaz ili garažu.

Kada projekat bude završen, stanovnici  okruga Kamden u Londonu imaće najmanje 570 ovih punjača širom opštine.

Punjač je razvila kompanija Trojan Energy, a nude brzine punjenja do 22 kW, što što znači da je reč o sporim punjačima.  Zahtevaju da vozači koriste posebne adaptere, a prema informacijama sa njihove veb stranice adapter se šalje svakome ko otvori nalog za plaćanje punjenja.

Prema planu implementacije projekta prvih 70 punjača biće postavljeno u julu ove godine, a do 570 punjača planirano je do 2026, uz uslov pronalaska odgovarajućih lokacija.

Pročitajte još:

Kompanija je takođe razvila „DEICER“ sistem, koji obaveštava vozače kada je punjač i parking mesto dostupno, čime se poboljšava korisničko iskustvo. Punjači se proizvode u sedištu Trojan Energy u Aberdinu, gde kompanija trenutno zapošljava 68 ljudi.

„Postavljanjem stotine novih EV punjača ostvarujemo ciljeve iz Transportne strategije Kamdena. Podržavanjem električnih vozila i aktivne mobilnosti poboljšaćemo kvalitet vazduha, smanjiti emisije i jačati ekološku otpornost u okrugu”, rekao je Adam Harison, član kabineta za planiranje i održivost ovog okruga.

Trojan Energy je nedavno sklopio partnerstvo i sa opštinom Barnet za instalaciju oko 1.300 uličnih punjača, a postoje i brojne nove prilike širom zemlje, uključujući projekte u okviru Fonda za lokalnu infrastrukturu električnih vozila (LEVI) u Engleskoj.

Trojan Energy obezbedio je značajnu investiciju od 26 miliona funti kako bi podržao svoje ambiciozne planove rasta.

Jasna Dragojević

Međunarodni dan šuma: Globalni izazovi i stanje šuma u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Jon Flobrant)

Značajniji napori ka podizanju svesti o značaju šumskih ekosistema započeti su 2012. godine, kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 21. mart Međunarodnim danom šuma. Na ovaj dan, zemlje širom sveta na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou sprovode aktivnosti usmerene na šume i drveće. Jedna od najvećih proslava ovog Međunarodnog dana održava se danas u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku.

Ove godine, tema Međunarodnog dana šuma nosi naziv Šume i hrana. Šume predstavljaju važan izvor hrane za milijarde ljudi. Osim što nam šuma direktno obezbeđuje voće, kafu, kakao i druge plodove, ona predstavlja dom za divlje životinje koje su takođe izvor hrane. Tu su i drugi resursi, od bambusa do drveta od kojih se izrađuje nameštaj, papir i slični proizvodi. Takođe, šume su izvor energije za brojna domaćinstva koja se greju na drva. Jedan od najvažnijih prirodnih resursa koji omogućavaju jeste slatka voda, zahvaljujući svojim šumovitim slivovima.

Međutim, neodrživim pristupom planeta gubi 10 miliona hektara šuma godišnje usled krčenja i oko 70 miliona hektara zbog požara, prema podacima Ujedinjenih nacija. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), godišnja stopa krčenja šuma iznosi oko 1,3 miliona kvadratnih kilometara po deceniji, iako je stopa opala u nekim područjima početkom 21. veka zahvaljujući poboljšanim praksama upravljanja šumama i uspostavljanju prirodnih rezervata. Najveće krčenje šuma događa se u tropskim oblastima, gde postoje različite vrste šuma, od kišnih šuma do sušnih šumskih područja.

Pročitajte još:

Prema podacima Srbija šume, šuma na samo jednom hektaru proizvede oko 800 tona kiseonika godišnje. Pored toga, one jonizuju vazduh i prečišćavaju ga od prašine. Jedan hektar četinarske šume za godinu dana filtrira do 35 tona prašine, a lišćarske do 76 tona.

U februaru ove godine potpisan je ugovor o sprovođenju projekta za unapređenje otpornosti šuma u Srbiji FOREST Invest. Projekat vredan 84 miliona dolara zajednički finansiraju Srbija, Zeleni klimatski fond (GCF) i FAO.

Naša zemlja smatra se srednje šumovitom, a prema Drugoj nacionalnoj inventuri šuma Srbije, sprovedenoj u periodu od 2018. do 2023. godine, ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Srbiji iznosi 3.025.471 hektar, što čini 39 odsto ukupne površine zemlje.

Najzastupljenija vrsta šumskog drveća su lišćari, sa 80 odsto, dok četinari čine 20 odsto. Posmatrajući pojedinačne vrste drveća, više od polovine čini bukva.

Katarina Vuinac

Delta Auto Grupa na Sajmu: Od luksuznih SUV modela do električnih održivih rešenja

Foto: idook.media.

Delta Auto Grupa ove godine na Sajmu nastupa sa više od 60 modela brendova BMW, MINI, BMW Motorrad, Honda, Maserati i KTM, dok će se po prvi put na Sajmu naći i brend Farizon. Posetioci će moći da se kroz osam štandova upoznaju sa najatraktivnijim modelima ovih brendova, i specijalnim ponudama za njih. U Hali 3, izloženi su BMW, MINI i Maserati, u Hali 1 nalaze se Honda automobili, u Hali 3A dostupan je brend Farizon, a u Hali 4 sve za ljubitelje dvotočkaša – BMW Motorrad, Honda motocikli I KTM.

Među najvećim atrakcijama su super sportski automobil, Maserati GT2 Stradale, BMW M5 Touring, prvi M karavan sa čak 727 KS, nova generacija BMW X3, Honda Civic Type R, kao i motocikli koji pomeraju granice performansi. Tu je i premijerno jedini premium kabriolet u svojoj klasi na Sajmu – MINI Cabrio. Za one koji traže efikasnost i kvalitet komercijalnog transporta, tu su električni Farizon Super VAN i V6E.

Koji BMW modeli dominiraju Sajmom ove godine?

BMW štand na Sajmu pruža posetiocima priliku da vide deo naprednih tehnologija koje jasno ilustruju i pravac u kom se kompanija kreće. Na otvaranju štanda, prisutnima se pored predstavnika Delta Auto Grupe obratio i  Paulu de Courtoisu, predsedniku regije uvoznika za Afriku i Istočnu Evropu. „Krećemo se putem transformacije mobilnosti. Ne fokusiramo se na jednu vrstu pogona, već na otvorenost ka tehnologiji. BMW Grupa je u poslednjih 10 godina uložila gotovo 60 milijardi evra u istraživanje i razvoj. Kao potvrdu ove ambiciozne investicije, zvanično ćemo predstaviti prvi model iz serije NEUE KLASSE, novi BMW iX3, na sajmu IAA u Minhenu u septembru“, istakao je on.

Foto: idook.media.

Na Sajmu će biti predstavljeno više od 15 BMW modela, donoseći najbolje iz premium segmenta, koji BMW suvereno predvodi u Srbiji. Serija 5, kao najprodavaniji model, potvrđuje svoju dominaciju, a posetioci će moći da vide sve njene verzije, uključujući električni BMW i5 ali i glavnu zvezdu – M5 Touring, prvi plug-in hybrid M5 koji spaja neprikosnovenu snagu V8 motora sa inteligentnom hibridnom tehnologijom. BMW je pripremio i posebnu biznis ponudu za Seriju 5, gde je 520d xDrive dostupan po ceni od 67.000 evra, uz mogućnost finansiranja sa mesečnom ratom od 999 evra. Uz Seriju 5, pažnju na Sajmu će privući i najnoviji BMW X3, moćniji i spreman za svaku podlogu zahvaljujući poboljšanom xDrive pogonu. Za one koji žele nešto drugačije, tu su BMW X4, X5 i X6, dostupni po specijalnim cenama od 63.900 evra, 94.900 € i 98.900 evra.

MINI ove godine može da se pohvali premijerom jedinim premium kabrioletom na Sajmu. MINI Cabrio spreman je za one koji u vožnji traže osećaj slobode i uživanja pod otvorenim nebo. Tu je i nova verzija MINI Cooper modela – MINI John Cooper Works sa trkačkim karakterom, ali i električni MINI Aceman, koji redefiniše crossover segment. MINI je pripremio i posebne sajamske ponude, gde Cooper S možete voziti za 373,11 evra mesečno, dok je Countryman C dostupan uz ratu od 454,99 evra, uz atraktivnu kamatnu stopu.

Honda kao najpouzdaniji brend uz specijalne sajamske uslove!

Hondini modeli i ove godine donose pouzdanost sa dozom sportske dinamike, ali i naprednom tehnologijom. Zvezda Sajma je najnoviji Honda Civic Type R, sa turbo 2.0 VTEC motorom od 315 KS. Ovaj auto donosi autentično trkačko iskustvo na otvoreni put. Novitet u Hondinoj ponudi je i restilizovani HR-V LCI, sa svežijim izgledom i još funkcionalnijim enterijerom. Kada je reč o specijalnim ponudama, ZR-V i Civic dostupni su u tri paketa opreme – Elegance, Sport i Advance, uz posebne sajamske pogodnosti. Honda Civic Elegance možete pronaći već od 489 evra mesečno.

Ovo je brend koji dokazuje svoju pouzdanost iz godine u godinu. Prema izveštaju TÜV-a iz 2024, Honda se ističe kao jedan od najpouzdanijih proizvođača, s minimalnim brojem prijavljenih kvarova.

Maserati – italijanski trkački DNK dostupan u Srbiji

Maserati na Sajmu donosi vrhunsku ekskluzivu – GT2 Stradale, najnoviji Maserati model. Sa Nettuno V6 motorom, ovaj model prenosi DNK pravih trkačkih automobila na gradske ulice. Biće proizveden u samo 914 primeraka (simbolično kao godina osnivanja Maseratija, 1914). Ova činjenica, zajedno sa Digital Aurora bojom iz Maserati Fuoriserie programa, čini ga kolekcionarskim primerkom. Početna cena je 319.200 evra, a izloženi model sa svim opcionalima dostiže i do 480.800 evra, čineći ga najekskluzivnijim modelom dostupnim kroz ponudu Delta Auto Grupe kao ovlašćenog uvoznika.

Posetioce na Sajmu pored GT2 Stradale čeka i Grecale. Za praktičnu dozu prestiža i ulazak u svet luksuza, Maserati Grecale sada dolazi po izuzetno privlačnoj sajamskoj ceni od 79.950 evra, a tu je i Grecale Modena uz ponudu koja traje do 30. aprila 2025.

Farizon – kineski broj jedan u električnim komercijalnim vozilima sada i na našem tržištu

Farizon brend, broj jedan po prodaji električnih lakih komercijalnih vozila u Kini, nudi rešenje za smanjenje operativnih troškova. Ova električna vozila, iza kojih stoji Geely grupacija, do tri puta su jeftinija za eksploataciju, uz mogućnost uštede do 25.000 evra u roku od pet godina.

Na Sajmu su predstavljena dva modela: Farizon V6E, savršen za gradske dostave, sa kombinovanim dometom od 195 km i nosivošću od 1.130 kg, i SuperVAN, koji nudi domet do 550 km i prostranost do 13m³, čineći ga jednim od najpraktičnijih električnih komercijalnih vozila. Garancija na bateriju je i do 8 godina. Kompanije će moći da iz prve ruke istraže ove modele i iskoriste ekskluzivnu sajamsku ponudu, sa ratama već od 345 evra mesečno.

Izvor: Delta Auto Grupa

Mađarska pokreće najveći program razvoja daljinskog grejanja u poslednjih 35 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (dan-lefebvre)

Vlada Mađarske pokreće najveći program razvoja daljinskog grejanja u poslednjih 35 godina u okviru Jedlik Ányos energetskog programa. Njime su predviđene investicije u vrednosti od 96 milijardi forinti (oko 250 miliona evra), a cilj mu je prelazak proizvodnje daljinske toplote na obnovljive izvore i povećanje energetske efikasnosti.

Mere uključuju zamenu prirodnog gasa industrijskim toplotnim pumpama, geotermalnom energijom i biomasom, čime se smanjuje energetska zavisnost Mađarske od uvoza. Takođe, predviđena je obnova i izolacija cevovoda kako bi se smanjili gubici toplote i vode u mreži. Trenutni gubici u sistemima daljinskog grejanja iznose između 10 i 12 odsto, što je u proseku Evropske unije.

Pročitajte još:

U Mađarskoj postoji više od 210 sistema daljinskog grejanja, koji snabdevaju gotovo 700.000 domaćinstava – odnosno oko milion i po potrošača – kao i približno 12.000 obrazovnih, socijalnih i zdravstvenih ustanova, tržnih centara i sportskih objekata.

Međunarodna agencija za energetiku prepoznaje značaj daljinskog grejanja u širenju upotrebe geotermalne energije. Udeo geotermalne energije u proizvodnji daljinske toplote u Mađarskoj porastao je sa 5,3 odsto u 2018. na osam odsto u 2023. godini.

Ove aktivnosti deo su revidiranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, koji predviđa povećanje učešća obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije na 30 odsto do 2030. godine, umesto ranije planiranih 21 odsto.

Energetski portal

Izabrani pobednici drugog STE(A)M izazova

Foto: UNDP

Pobednici drugog STE(A)M izazova u Srbiji su RePET3D iz Tehničke škole Pirot, Trashformers iz Palanačke gimnazije, Smartanci iz Tehničke škole Rade Metalac iz Leskovca i Gimnazija eko tim (GET) iz Gimnazije Vrnjačka Banja. Njihova rešenja za primenu nauke, tehnologije, inženjerstva, umetnosti i matematike, odnosno STE(A)M disciplina, za rešavanje lokalnih problema, odabrana su kao najbolja u konkurenciji osam timova u finalu ovog takmičenja koje je održano u Palati Nauke u Beogradu.

STE(A)M izazov je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u partnerstvu sa Ministarstvom prosvete i Fondacijom Petlja.

Tim RePET3D iz Pirota osmislio je rešenje za smanjenje plastičnog otpada i podsticanje održivog korišćenja resursa. Rešenje obuhvata sistem za prikupljanje PET ambalaže, njenu preradu u plastični filament, koji se zatim koristi za 3D štampu u obrazovne i praktične svrhe. Tim Trashformers iz Smederevske Palanke problem nepravilnog odlaganja otpada u školskom dvorištu rešava kroz inovativan i interaktivan pristup reciklaži. Rešenje se zasniva na “Smart Bin” pametnoj kanti, koja kroz zanimljiv dizajn i interaktivne elemente motiviše učenike da pravilno odlažu otpad. Tim Smartanci iz Leskovca osmislio je inovativan način za  povećanje energetske efikasnosti i smanjenje nepotrebne potrošnje električne energije kroz primenu pametnog uličnog osvetljenja. Ovo rešenje zasniva se na senzorima pokreta i svetlosti, koje automatski prilagođava intenzitet svetla u zavisnosti od okruženja. Najzad, Gimnazija eko tim (GET) iz Vrnjačke Banje odlučio se da unapredi turističku ponudu kroz mapiranje i obeležavanje postojećih staza za biciklizam, brzo hodanje, trčanje i šetnju u okolini Vrnjačke Banje, kreiranjem interaktivne aplikacije koja će omogućiti korisnicima da otkriju nove rute i dobiju informacije o njihovoj dužini, težini savladavanja, mestima za odmor, izvorima vode, kao i o lokalnoj flori i fauni.

Marija Krneta, načelnica Odeljenja za poslove srednjeg obrazovanja i vaspitanja i obrazovanja odraslih u Ministarstvu prosvete čestitala je pobednicima STE(A)M izazova i pohvalila ideje i zalaganje svih učesnika. „Ovo je prilika da učenici pokažu timski duh, usvoje nova znanja i veštine, i praktično primene znanja iz nekoliko predmeta. Takođe, važno je naglasiti da su ovako kvalitetni projekti rezultat saradnje učenika i njihovih nastavnika. Nastavnici koji na ovaj način rade sa učenicima sem unapređivanja sopstvenog rada mogu i da razmenjuju svoja iskustva i ideje iz različitih oblasti”, rekla je Krneta.

Na konkurs, raspisan u oktobru 2024. godine, prijavio se ukupno 31 školski tim iz Srbije. Uz podršku nastavnika, timovi učenika su identifikovali problem u svojim lokalnim sredinama i za njegovo rešavanje osmislili inovativna rešenja koja se baziraju na upotrebi podataka i primeni STE(A)M disciplina, kao i tehnologija poput veštačke inteligencije, interneta stvari (IoT), blokčejna i robotike. 

Pročitajte još:

„Važno je što ovaj vid projektnog učenja prepoznajete, jer će vam to pomoći da znanje primenite u realnom svetu i u rešavanju konkretnih problema. Posebno je važno to što svi radite skupa kao tim i to je iskustvo koje ćete nositi tokom celog života”, rekla je Jelena Ružičić, rukovoditeljka sektora za odgovornu upravu UNDP. Čestitajući svim finalistima na sjajnom uspehu, Ružičić ih je pozvala da podstaknu svoje drugare i posebno drugarice da se uključe u neki od sledećih zajedničkih projekata.

U finale Izazova su se plasirali timovi iz: srednje škole „Vuk Karadžić” iz Babušnice, Elektrotehničke škole „Mija Stanimirović” iz Niša, Gimnazije Vrnjačka Banja, Palanačke gimnazije, dva tima Prve tehničke škole iz Kragujevca, Tehničke škole „Rade Metalac” iz Leskovca i Tehničke škole Pirot. Oni su imali osam nedelja da razviju svoja rešenja, uz finansijsku, mentorsku i stručnu podršku za pripremu završne prezentacije.

Stručni žiri koji je izabrao četiri pobednička rešenja činili su: Jelena Batur iz Ministarstva prosvete, Milan Simić, direktor Fondacije Petlja, Marija Beslać, direktorka za partnerstva i komunikacije, Nordeus Fondacija, Zoja Kukić, preduzetnica i Ana Seke, projektna koordinatorka u UNDP-u.

Četirti pobednička tima nagrađena su jednodnevnom posetom relevantnim akterima startap ekosistema u Beogradu. Takođe, učenici i učenice članovi pobedničkih timova, kao i nastavnici i nastavnice, dobili su vaučer za kupovinu kompjuterske opreme u iznosu od 300 dolara za svakog člana tima.  Ostala četiri tima ce dobiti vaučere u iznosu od po 500 dolara, koja su obezbeđena kroz regionalni projekat “Klimatski paket” koji sprovodi UNDP Srbija.

Pored četiri pobednička, u finalu su predstavljena i rešenja za smanjenje negativnog uticaja građevinske industrije korišćenjem recikliranog betona, kao i problema nepravilnog odlaganja otpada izradom kanti od plastičnih flaša. Uz to, timovi su predstavili i inovativne ideje kao što su automatizovani vrt i reciklaža iskorišćenog papira za pravljenje ukrasnog papira za dekorativne i upotrebne predmete.

STE(A)M izazov je organizovan u okviru projekta „Izgradnja ključnih računarskih kompetencija – ka radnoj snazi budućnosti”, koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u partnerstvu sa Ministarstvom prosvete i Fondacijom Petlja, uz podršku Vlade Republike Srbije.

Izvor: UNDP

Fleksibilnost i skladištenje energije – ključ energetske sigurnosti Evrope

Foto-ilustracija: Freepik (rorozoa)

Ministri nadležni za energetiku sastali su se u Briselu kako bi razmatrali energetske prioritete Evropske unije, uključujući Akcioni plan za pristupačnu energiju, okvir energetske bezbednosti i pripreme za narednu zimsku sezonu. Glavni zaključak sastanka bio je jasan: obnovljivi izvori energije predstavljaju ključ energetske sigurnosti.

Iako je značajan deo diskusije bio posvećen snabdevanju gasom, organizacija SolarPower Europe naglasila je da evropski prioritet mora biti smanjenje zavisnosti od svih fosilnih goriva.

U vezi s tim, Dris Ake, zamenik generalnog direktora SolarPower Europe, izjavio je da gas više ne sme da se tretira kao deo rešenja. Pravi put ka energetskoj sigurnosti i pristupačnosti leži u ubrzanom razvoju obnovljivih izvora, fleksibilnosti i elektrifikacije.

Poseban naglasak stavljen je na fleksibilnost energetskog sistema. Iako solarna energija već sada značajno doprinosi energetskoj sigurnosti Evrope, bez fleksibilne mreže rizikujemo ograničenu upotrebu obnovljivih izvora i nastavak zavisnosti od fosilnih goriva. Prema rečima zamenika generalnog direktora, energetski sistem zasnovan na obnovljivim izvorima, fleksibilnosti, skladištenju i elektrifikaciji mogao bi da uštedi poreskim obveznicima Evropske unije 30 milijardi evra godišnje do 2030. godine, a čak 160 milijardi evra godišnje do 2040. godine.

Pročitajte još:

Zbog toga, SolarPower Europe poziva Evropsku komisiju i države članice da se obavežu na usvajanje Paketa za fleksibilnost, uz poseban Akcioni plan za skladištenje energije, koji bi dopunio Paket za mreže.

Udvostručenje kapaciteta mrežnog povezivanja do 2030. godine već je prepoznato u Akcionom planu EU za mreže i predstojećem Paketu za mreže, ali to nije dovoljno – kapacitet baterijskog skladištenja mora se povećati čak deset puta do 2030. godine kako bi energetski sistem mogao da u potpunosti iskoristi potencijal obnovljivih izvora.

U ovom kontekstu, fleksibilnost podrazumeva sposobnost energetskog sistema da se prilagodi promenama u potražnji i snabdevanju, što uključuje pametne mreže, skladištenje energije i dinamičnu potrošnju.

Energetski portal