Home Blog Page 87

Dodeljeno 190.000 dolara najboljim inovacijama u oblasti cirkularne ekonomije

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) dodelili su novčane nagrade u ukupnom iznosu od 190.000 dolara autorima 19 najboljih inovativnih rešenja za brži prelazak na cirkularnu ekonomiju. Nagrađena su privatna, javna i socijalna preduzeća, naučne institucije i udruženja građana. Njihove inovacije će doprineti efikasnijoj upotrebi resursa i energije, boljem upravljanju otpadom, a time i smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i očuvanju životne sredine.

Državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Sandra Dokić izjavila je da primeri dobre prakse treba svima da budu motivacija za prelazak na održiviji način života.

„Za to je potrebna saradnja svih nas, od državne administracije koja priprema zakone i javne politike kojima može da usmerava pravac ka održivom razvoju, privrednog sektora koji treba da primenjuje propise, ali i da sam ima inicijativu za unapređenje svog poslovanja kroz zelene aktivnosti, naučno-istraživačkog sektora, koji je tu da pruži podršku u osmišljavanju inovativnih tehnologija koji doprinose uštedi resursa i energije i svakako civilnog sektora koji je tu da nas sve podseti da se ljudsko zdravlje i kvalitet života  čuva kroz zdravu životnu sredinu. Samo zajedničkim, sinergijskim delovanjem možemo ostvariti dobre rezultate i narednim generacijama ostaviti resurse neophodne za život“, pojasnila je Dokić.

Pročitajte još:

„Cirkularna ekonomija povećava konkurentnost privrede i može da podstakne inkluzivan i pravedan ekonomski rast“, rekao je Fabricio Andreuci, zamenik stalnog predstavnika UNDP-a u Srbiji i dodao: „Da bismo ubrzali prelazak na cirkularnu ekonomiju u Srbiji, podržavamo naučno-istraživački i privatni sektor da rade zajedno kako bi pretvorili inovacije u isplativa poslovna rešenja. Podstičemo i lokalne zajednice da redovnije primenjuju cirkularne modele u praksi, na primer kroz partnerstva između lokalnih samouprava i neformalnih sakupljača sekundarnih sirovina.“

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)

Trinaest inovacija koje su rezultat saradnje nauke i privrede nagrađeno je „cirkularnim vaučerom“ u vrednosti od po 10.000 dolara. Među njima su rešenja za recikliranje stiropora i pepela u materijale koji mogu da se koriste u građevinskoj industriji, kao i za preradu otpada od voća i povrća u nove sirovine poput boja za namirnice i lepkova za industriju i građevinarstvo.

Šest najboljih ideja za uključivanje neformalnih sakupljača sekundarnih sirovina u formalne tokove upravljanja otpadom nagrađeno je „cirkularnom nagradom“, takođe u vrednosti od po 10.000 dolara. Primena ovih rešenja će istovremeno doprineti smanjenju otpada i poboljšanju uslova rada sakupljača sekundarnih sirovina. Na primer, Institut za regionalni razvoj planira osnivanje zadruge sakupljača otpadnog ulja iz domaćinstava, u koju će uključiti pripadnike ranjivih grupa poput Roma i osoba sa invaliditetom. Da bi olakšali prikupljanje otpadnog ulja izradiće mobilnu aplikaciju i održati edukativne radionice za sakupljače i građane.

Svih 19 nagrađenih rešenja izabrano je putem ranije raspisanih javnih poziva, a biće realizovana tokom 2024. godine.

Pored ovoga, na događaju je 14 velikih kompanija predstavilo mere koje planiraju ili već sprovode kako bi uštedeli resurse i energiju i smanjili zagađenje vode, vazduha i zemljišta, uključujući optimizaciju proizvodnih procesa, cirkularni dizajn proizvoda, pravilno tretiranje otpada i mere energetske efikasnosti. Ovi planovi i mere za održivo poslovanje su odgovor na poziv „Prihvati cirkularni izazov“ Ministarstva zaštite životne sredine.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta „Smanjenje ugljeničnog otiska lokalnih zajednica primenom principa cirkularne ekonomije u Srbiji – Cirkularne zajednice“ koji sprovode Ministarstvo zaštite životne sredine i UNDP, uz finansijsku podršku GEF-a.

Izvor: UNDP

Problemi razvoja e-mobilnosti u Srbiji

Foto: EP
Foto: EP

Jubilarni X simpozijum o e-mobilnosti, koji su organizovali ,,E-mobility’’ Slovenija i srpska kompanija ,,Vozim na struju’’, okupio je međunarodne stručnjake koji su govorili na temu elektromobilnosti.

U okviru simpozijuma četiri tematska modula bila su politika za razvoj e-mobilnosti, nove tehnologije e-mobilnosti, zatim infrastruktura kao ključni faktor u ubrzanju tranzicije ka e-mobilnosti i e-dostava kao vitalni element u smanjenju zagađenja.

Tokom drugog dana događaja, vodile su se važne teme iz ove oblasti kao što je opasnost PM čestica i nedovoljno znanje o njima, razvoj LFP baterija (litijum-gvozdeno-fosfatne baterije) u Srbiji, zatim uloga koju vodonik može da ima u transportu i druge.

Još jedna važna tema o kojoj je bilo reči, jesu problemi sa kojima se susreću kompanije koje se bave razvojem infrastrukture u Srbiji za električna vozila – mesta za punjenje vozila i ugradnja punjača. U trenutku kada kaskamo za razvijenijim državama u tranziciji na održiviju mobilnost, javnost nedovoljno zna kakvi problemi postoje u ovom procesu.

Predrag Vučinić, koji se dugi niz godina bavi razvojem poslovanja u oblasti mreža i tehnike punjača za električne automobile, autobuse i kamione snage od 22kW AC, odnosno snage od 50 do 450kW, kada je reč o DC punjačima, podelio je sa prisutnima svoje iskustvo upravo o ovom problemu.

Pročitajte još:

Kompanija Charge&GO, kao lider razvoja elektromobilnosti u Srbiji, u kojoj je Vučinić zaposlen, veoma uspešno radi na širenju svoje mreže punjača kako u našoj zemlji, gde sada ima oko 100 AC i DC javnih punjača, tako i u regionu. Ipak, postoje mnogobrojni problemi sa kojima se kompanija susreće u svom poslovanju, kada je reč o Srbiji, o čemu je razgovarano na simpozijumu.

U ovom trenutku u našoj zemlji postoji oko 2.100 registrovanih električnih automobila, a do kraja 2024. godine trebalo bi da se taj broj poveća na najmanje 3.000, pa i na 4.000. Čak i sa ovim brojem električnih automobila to nije dovoljno, zbog čega se postavlja pitanje da li u našoj zemlji može uopšte da se kaže da imamo tržište. Jedan od razloga jeste visoka cena ovih vozila, a treba istaći i politiku velikih proizvođača koji, kako Vučinić navodi, prvo zadovoljavaju svoje potrebe, kao i lošu regulativu kada je reč o e-mobilnosti.

Kroz svoje iskustvo, kompanija Charge&GO definisala je četiri osnovna problema sa kojima se susreće u poslovanju i to su:

Pravna regulativa

Kada je reč o pravnoj regulativi, Vučinić je kao jedan od primera problema naveo da se u nekim gradovima traži i građevinska dozvola za postavljanje punjača, zato što je u zakonu naveden kao objekat, iako je reč o, kako je šaljivo objasnio, limenoj kutiji.

Foto: EP

Dostupni energetski kapaciteti na lokacijama

Drugi problem ogleda se u tome da u državi postoji ograničen broj tačaka na kojima imate dovoljno električne energije, a da je papirološka procedura za povećanje kapaciteta komplikovana. Pored toga, postoji problem broja slobodnih i raspoloživih parking mesta za električne automobile gde su postavljeni punjači. Kako objašnjava Vučinić, često se dešava da takva parking mesta zauzmu vozila koja nisu električna, a na privatnom posedu kao što su tržni centri, ne postoji način da sklonite vozilo. U okviru ove druge kategorije, nalazi se i problem udaljenosti od glavnih putnih prava i koridora.

,,Auto-put nije jedini pravac kojim putuju električni automobili. Šta se dešava sa firmama poput Pošte Srbije koja ne putuje auto-putem, već mora da ide između gradova? Zbog toga, mi smo odlučili da brze punjače postavimo, za sad po jedan, po gradovima kao što su Subotica, Zaječar, Šabac, Vranje i drugi’’, rekao je Vučinić i šaljivo dodao da nije auto-put sve što sija.

Na kraju, u okviru ovog problema treba pomenuti pristup lokaciji, gde se kao primer navodi privatni parking gde postoji rampa zbog koje punjač i parking nisu dostupni tokom noći.

Oprema

,,Svi punjači su standardizovani i imaju CCS/CHAdeMO, Tip 2 za sporije punjenje i drugo, ali ono što se pojavljuje jeste da imamo sve veći broj proizvođača iz Kine ili Evrope sa raznim dizajnima i IT unutar softverskim, programerskim rešenjima, zbog čega vi morate da budete u stanju da te punjače prijavite na svoj sistem, da oni budu kompatibilni sa vašim sistemom i drugim automobilima’’, kaže Vučinić.

Kako objašnjava, ti automobili izlaze po serijama i softveri su različiti, a ukoliko je automobil kupljen pre godinu dana, on danas treba apdejt zbog kompatibilnosti, što predstavlja problem sa kojima se ovakve kompanije susreću stalno zato što i oni moraju svoje punjače da apdejturu, a takođe i automobil svoj softver kod servisera.

Foto: EP

U okviru opreme treba pomenuti i oznake za obeležavanja parking mesta, koje ne postaje u našem standardu, zatim priključak električne energije sa odgovarajućom zaštitnom opremom i napojni kablovi. Kako objašnja Vučinić, svaki pojedinačani slučaj sa kojim su se susreli je zaseban, ne postoji univerzalno rešenje problema, od toga kakvi su priključak i prekidači i kakva je struja do toga da li je trafostanica vlasništvo osobe koja želi punjač na svojoj parceli ili distribucije. Problem u vezi sa vlasništvom je velik, jer ukoliko je reč o distribuciji nekada se čeka na nekoj lokaciji i po godinu dana da ona završi postupak. Kao primer naveo je da su problem i mesta, i to benzinske pumpe, na kojima postoje punjači, a gde ne postoji rešen pravo-imovinski odnosi.

Na kraju problem je predstavlja merenje i tarifiranje, jer nije moguće prodati kilovat-sat, a u našoj zemlji postoje mesta gde možete da kupite kilovat sat, jedino kako može jeste da se prodaju minuti ili sesija.

,,Tek kada bude postojao zakon o tome da mi kao električna mreža DC punjača smemo da se bavimo kilovat-satima, bićemo zadovoljni jer je svaki drugi način problematičan’’, kaže Vučinić.

Modeli finansiranja

Ako vlasnik lokacije želi da postavi punjač za javnu upotrebu na svom placu postoje dva osnovna modela finansiranja. Prvi jeste da to bude investicija vlasnika, a drugi da bude investicija kompanije koja ugrađuje punjač. Ukoliko je reč o investici vlasnika, on treba da nabavi i instalira punjač, da izvrši integraciju na platformu za punjenje i naplatu, zatim da plati održavanje i osiguranje punjača, kao i troškove električne energije i druge. Drugi jeste da kompanija, kao što je Charge&GO, koja se bavi finansiranjem u razvoj mreže DC punjača uradi to sve za vlasnika lokacije.

Kako objašnjava Vučinić, postoji problem koji se previđa. Kao primer naveo je objekat kao što je tržni centar koji želi da ugradi punjač ali ne može to da uradi sam već traži od kompanije koja se bavi ovakvim poslom da to uradi za njih. Kada u to investira i instalira, primera radi kompanija Charge&GO, dolazi do problema prilikom završetka ugovora zato što se postavlja pitanja ko je vlasnik nad opremom koja je ugrađena. Ukoliko to nije vlasnik objekta, onda kompanija koja je izvršila finansiranje i instalaciju može da opremu ukloni. Zbog toga je, kako Vučinić objašnjava, bolje da klijenti koji žele punjač, sve te elemente instalacije i opreme imaju u svojoj imovini.

Sva četiri izložena problema jesu samo osnovni sa kojima se kompanija Charge&GO susreće u Srbiji, ali ih uspešno rešava što pokazuje svakodnevni razvoj njihovog poslovanja.

Katarina Vuinac

EU: Skok vrednosti poljoprivredne proizvodnje uz skok cena

Foto-ilustracija: Unsplash (yulian-alexeyev)
Photo-illustration: Unsplash (Jordan Opel)

Poljoprivredni sektor EU dostigao je u 2022. godini imao vrednost proizvodnje u iznosu 537,5 milijardi evra, što je značajno povećanje od 19 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 

Porast se prvenstveno pripisuje naglom rastu cena poljoprivrednih dobara i usluga, procenjenih na rast od 22,8 odsto. Međutim, ovaj porast vrednosti dolazi usred umerenog pada obima proizvodnje, koji je zabeležio smanjenje od 3,1 odsto u odnosu na nivo iz 2021. godine.

U 2022. godini, skoro tri četvrtine poljoprivredne proizvodnje EU doprinelo je sedam ključnih zemalja: Francuska (97,1 milijardi evra), Nemačka (76,2 milijarde evra), Italija (71,5 milijardi evra), Španija (63,0 milijardi evra), Poljska (€ 39,5 milijardi), Holandija (36,1 milijardi evra) i Rumunija (22,2 milijarde evra), pri čemu Francuska vodi sa 18 odsto ukupne EU, podaci su Eurostata.

Pročitajte još:

Zanimljivo je da je svaka zemlja EU zabeležila povećanje vrednosti poljoprivredne proizvodnje u 2022. u odnosu na prethodnu godinu. Estonija, Poljska i Litvanija su prijavile najveće stope rasta, sa povećanjem od 44 odsto, 43 odsto i 42 odsto, podstaknute znatnim rastom cena. Među ostalim velikim proizvođačima, Nemačka je zabeležila porast od 30 odsto, Holandija 18 odsto, Francuska i Italija obe 16 odsto, Španija 10 odsto i Rumunija 5 odsto.

Sastav poljoprivredne proizvodnje EU u 2022. bio je pretežno od useva, što je činilo 54 odsto ​​(287,9 milijardi evra) ukupnog i odražava povećanje od 15 odsto u odnosu na 2021. Životinjski i životinjski proizvodi činili su 38 odsto (206,0 milijardi evra), što predstavlja 26 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.

Energetski portal

OBJAVLJENE NOVE CENE GORIVA

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 17. novembra 2023. godine do 24. novembra 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 204,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 180,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, a imajući u vidu da je tržište derivatima nafte i dalje nestabilno, Vlada Srbije produžila je period važenja ograničenja cena ovog derivata do 30. novembra 2023. godine.

Energetski portal

Kako teku radovi na najdužem tunelu u Srbiji?

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Izgradnja tunela Iriški venac najzahtevnija je deonica za izradu kada je u pitanju Fruškogorski koridor. Kada bude završen, ovaj tunel će biti najduži u Srbiji sa dužinom od 3,5 kilometara. Trenutno je završeno oko 30 odsto radova, a očekuje se njihovo završavanje do 2026. godine. Završetak projekta omogućiće povezivanje sa autoputem Beograd – Šid i Novim Sadom, kao i sa planiranim autoputem Beograd – Zrenjanin, navodi se na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Radovi na Fruškogorskom koridoru uključuju i izgradnju mosta preko Dunava. Kako je ranije navedeno most će imati 1.663 metra sa prilaznim konstrukcijama i biće širok od 25 do 28 metara. Glavni deo mosta preko Dunava biće dugačak 505,75 metara.

Pročitajte još:

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Do sada je izbušeno oko 37 odsto, odnosno 2.050 metara, obe tunelske cevi dužine sedam kilometara. Projektom su predviđeni i brojni drugi infrastrukturni radovi, uključujući brzu saobraćajnicu od Sombora do Kikinde, nazvanu „Osmeh Srbije“, i izgradnju pomenutog mosta u Novom Sadu.

Ovi radovi predstavljaju važan korak u povezivanju različitih delova Srbije sa brzim saobraćajnicama, čime se podiže ukupni infrastrukturni standard zemlje.

Direktor Koridora Srbije, Aleksandar Antić, istakao je da je Fruškogorski koridor vrlo zahtevan projekat čija dužina trase iznosi 48 kilometara sa dodatkom veze prema Žeželjevom mostu.

Svi radovi teku prema predviđenoj dinamici.

Energetski portal

Brzi Brod dobija podzemni dalekovod

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U niškom naselju Brzi Brod biće postavljen podzemni dalekovod, umesto prvobitno planiranog nazdemnog. Prema prvobitnom planu, dalekovod iznad zemlje trebalo je da bude izgrađen u neposrednoj blizini parka, igrališta za decu, sportskih terena i dvorišta crkve.

Ana Brnabić, premijerka Srbije meštanima naselja obećala je da će biti rešen problem dalekovoda, i da će Vlada Srbije za to izdvojiti 5,1 miliona evra, navodi se u saopštenju.

Prema njenim rečima projekat mora da bude završeno do sledeće godine, a da u međuvremenu „Elektrodistribucija Srbije” treba da pronađe privremeno rešenje, važno zbog sigurnosnog snabdevanja svih stanovnika u Nišu, budući da se grad razvija i da je veća potrošnja električne energije.

Pročitajte još:

Premijerka je napomenula da je pripremljen i zaključak Vlade Srbije, koji će biti usvojen u ponedeljak, 20. novembra, kako bi se krenulo u brzu i efikasnu implementaciju ovog novog rešenja, koje, kako je dodala, nije jeftino. 

Prema njenim rečima projekat izgradnje železničke obilaznice oko Niša biće realizovan do 2027. godine.

Energetski portal

IEA: Porast potražnje za radnom snagom u energetici

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill Mead)
Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)

Prema novom izveštaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA) broj radnih mesta u globalnom energetskom sektoru porastao je 2022. godine, jer su sve veće investicije u tehnologije čiste energije podstakle potražnju za novim radnicima u svakom regionu sveta u svim energetskim industrijama.

Drugo izdanje Svetskog izveštaja o zapošljavanju u energetici, koje se objavljuje svake godine, prikazuje zaposlenost u energetskom sektoru po regionima, gorivu, tehnologiji i lancu vrednosti. Izveštaj pruža osnovu bogatu podacima za kreatore politike, industriju, radnike i prosvetne radnike da razumeju uticaje tranzicije na čistu energiju.

Najveći poslodavac sektor solarne energije

Prema ovom izveštaju globalna zaposlenost u energetici porasla je na 67 miliona ljudi u prošloj godini, što je povećanje od 3,5 miliona u odnosu na period pre pandemije. Više od polovine rasta zaposlenosti u toku ovog perioda bilo je u samo pet sektora: solarna fotonaponska energija, vetar, električna vozila (EV) i baterije, toplotne pumpe i iskopavanje kritičnih minerala. Od pet sektora, solarni photovoltaics (PV) sektor je daleko najveći poslodavac, sa četiri miliona radnih mesta, dok su električna vozila i baterije najbrže rasli i ostvarili porast od milion radnih mesta u odnosu na 2019. godinu.

Porast radnih mesta u oblasti čiste energije desio se u svim regionima sveta, uključujući Kinu, koja ima najbrojniju radnu snagu u energetici. Ekspanzija industrije čiste energije stvara nova radna mesta i u eksploataciji kritičnih minerala, u kojoj je povećan broj radnih mesta za 180.000 u poslednje tri godine.

Pročitajte još:

Nedostaje kvalifikovana radna snaga

Međutim, sve veći broj energetskih industrija navodi nedostatak kvalifikovane radne snage, kao ključnu prepreku za povećanje aktivnosti, pokazuju podaci istraživanja koje je realizovala IEA sa 160 energetskih kompanija širom sveta. Prema tom izveštaju broj radnika koji stiče diplome ili sertifikate relevantne za poslove u energetskom sektoru ne ide u korak sa rastućom potražnjom. Ovo se posebno odnosi na stručne radnike kao što su električari, specijalizovani za rad u energetskom sektoru, kao i profesionalci u nauci, tehnologiji, inženjerstvu.

„Ubrzanje bez presedana koje vidimo u tranziciji čiste energije stvara milione novih radnih mesta širom sveta – ali se oni ne popunjavaju dovoljno brzo. Vlade, industrije i obrazovne institucije moraju da uspostave programe za pružanje stručnosti koja je potrebna u energetskom sektoru, kako bi se održao korak sa rastućom potražnjom posebno za proizvodnju i izgradnju projekata čiste energije neophodne za ispunjavanje energetskih i klimatskih ciljeva“, rekao je Fatih Birol, izvršni direktor IEA.

Foto-ilustracija: Freepik (senivpetro)

U čistoj energiji 30 miliona novih radnih mesta

Neke kompanije za fosilna goriva interno prekvalifikuju radnike za pozicije u oblastima sa niskim emisijima kako bi zadržale talente.

Očekuje se da će se sve veća potražnja za radnicima u čistoj energiji nastaviti, sa rastom novih poslova koji nadmašuje pad u ulozi fosilnih goriva. Prema ažuriranom scenariju neto nulte emisije do 2050 godine – 30 miliona novih radnih mesta u čistoj energiji biće otvoreno do 2030. godine, dok je skoro 13 miliona radnih mesta u industrijama vezanim za fosilna goriva u opasnosti. To znači da bi se za svaki izgubljeni posao u vezi sa fosilnim gorivima otvorila oko dva nova radna mesta u oblasti čiste energije.

Kreatori politike zapošljavanja treba da se usredsrede na obuku za posao i izgradnju kapaciteta kako bi obezbedili da energetski „prelasci“ imaju koristi za što više ljudi.

Radnici koji u oblast energetike dolaze iz drugih sektora biće od suštinskog značaja, a uz određenu prekvalifikaciju mnogi radnici bi mogli imati korisi od većih plata u energetskom sektoru. Sve više se kreira politika sa ciljem da osigura da radna mesta nude rastuće standarde za radnike i budu inkluzivnija u oblasti koju IEA prati i analizira.

Energetski portal

Srbija među prvima testirala inovativni sistem za prikupljanje ambalažnog otpada

Foto: NALED
Foto-ilustracija: Unsplash (Gary Chan)

Dok se u Srbiji i dalje odlučuje o načinu unapređenja prikupljanja ambalažnog otpada, u Zrenjaninu je završeno testiranje prve inovativne tehnologije, koja prihvata sve vrste materijala istovremeno – od PET plastike i limenki, preko stakla do Tetra Pak ambalaže. Ceo proces reciklaže je efikasniji i pouzdaniji nego kod običnih reciklomata, zbog naprednog digitalnog sistema i presovanja ambalaže unutar aparata, što donosi velike uštede u vremenu i novcu. 

Mnoge razvijene zemlje, poput Belgije i Velike Britanije, u procesu su razmatranja istih ili sličnih rešenja, a naša zemlja imala je priliku među prvima da ga testira, zahvaljujući projektu „Pametno recikliraj“, koji je realizovan kroz program develoPPP nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), koji su zajednički sproveli GIZ, Ball Packaging, Sekopak, Solagro Smart Recycling, Mercator-S i Reverse Logistics Group (RLG), u saradnji sa NALED-om i programom „Svaka limenka se računa“.

Tokom pilotiranja projekta, potrošači u Zrenjaninu su mogli na 12 lokacija u gradu da vrate iskorišćenu ambalažu, a putem specijalne aplikacije na mobilnom telefonu sakupljali su bodove za popuste pri narednim kupovinama i druge nagrade koje su dodeljivane svakog meseca. 

– Zahvaljujući partnerstvu sa privatnim sektorom, uspeli smo da testiramo i upoznamo se sa primenom tehnologije o kojoj već mnoge zemlje govore i vidimo šta one mogu da donesu. Verujem da će naučene lekcije biti iskorišćena za dalji razvoj sistema na nacionalnom i međunarodnom nivou – naveo je Zoran Jakovljev, savetnik u GIZ-u, na završnoj konferenciji projekta, gde su predstavljeni ključni rezultati.

PROČITAJTE JOŠ:

Direktor za održivi razvoj u NALED-u Slobodan Krstović istakao je da Srbija sada ima priliku da bude pionir u modernom upravljanju ambalažom, a primeri razvijenih evropskih zemalja, govore da svi idu u tom pravcu. 

– Veoma je važno podizanje svesti građana o značaju primarne selekcije i reciklaže otpada. Unazad šest godina se priča o pokretanju novog sistema, nekoliko studija i pilot projekata je sprovedeno, od kojih je ovaj ubedljivo najvažniji, jer povezuje digitalizaciju i održivi razvoj. Digitalni sistemi su transparentniji, što se pokazalo kod svih rešenja koja je NALED zagovarao kao što su elektronske građevinske dozvole, sistem za prijavu sezonskih radnika u poljoprivredi, eFakture i mnogi drugi, a to je i poruka koju ćemo preneti donosiocima odluka – izjavio je Krstović.

Prema rečima Jelene Petljanski, menadžerke za održivost i regulatorne poslove u kompaniji Ball Packaging Europe, ono što ovaj sistem čini jedinstvenim jeste njegovo napredno IT rešenje, koje se oslanja na serijalizaciju odnosno na unikatni kod za svaku jedinicu ambalaže, što obezbeđuje veću efikasnost i transparentnost u procesu reciklaže.

Foto-ilustracija: Pixabay

– Za potrebe projekta odštampano je milion kodova i ručno dodavano kao nalepnica, a inače bi mogao da bude originalan deo ambalaže, na čemu je potrebno još raditi, kako bismo unapredili mehanizme za označavanje i istražili metode za automatizaciju ovog procesa  – rekla je Petljanski. 

Ovaj kod pruža veliki broj podataka – koliki je životni vek ambalaže, koji se materijali više ili manje recikliraju, gde završavaju i mogu biti od velike koristi za izgradnju efikasnijeg sistema upravljanja otpadom

Tokom pilotiranja projekta „Pametno recikliraj“, direktorka Sekopaka Violeta Belanović rekla je da su sarađivali sa velikim brojem privatnih partnera, kao što su kompanije Coca-Cola HBC, Carlsberg, Tetra Pak, Red Bull i Knjaz Miloš. Više od 40 brendova ovih kompanija bilo je uključeno u sistem pametnog prikupljanja, a građani koji su želeli da recikliraju i drugi ambalažni otpad mogli su da ga odlože u kante za prikupljanje koje su se nalazile pored mašina.

– Sekopaku kao operateru ambalažnog otpada ključno je da ispita kako građani reaguju na različite načine odvajanja ambalažnog otpada. Saradnja sa lokalnom samoupravom se pokazala kao jako važna za sakupljanje većih količina, a promotivna kampanja i edukacija građana neophodne – zaključila je Belanović. 

Izvor: NALED

Električni bicikl bez litijumskih baterija – energiju puni okretanjem pedala

Foto-ilustracija: Freepik (jannoon028)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nabeel Syed)

Dekarbonizacija i rasterećenje saobraćaja, naročito gradskog, važna je stavka koju treba ispuniti na putu prema zdravijoj planeti. Jedna od mera jeste prelazak sa vozila koja pokreću fosilna goriva na ona koja imaju električni pogon. Pored toga, širom sveta promovišu se i alternativna prevozna sredstva, poput bicikla, kako bi se saobraćaj rasteretio, ali i zbog još jednog problema – litijumskih baterija. Jedna od najvećih kritika ovakvih vozila jesu upravo ove baterije, čija proizvodnja zahteva iskopavanje litijuma, čime se degradiraju, između ostalog, prirodna staništa. Tu treba pomenuti i način na koji se napajaju ove baterije, jer se koriste električnom energijom koja se i dalje najčešće dobija upotrebom uglja i drugih energenata koji nisu ekološki prihvatljivi.

Prethodno pomenuto predstavlja problem i kada je reč o alternativnim prevoznim sredstima, kao što je električni bicikl. Iako bi ekološki najbolje bilo koristiti običan bicikl koji se pokreće samo ljudskom snagom, promovisanje ovakvog načina prevoza – svakodnevno, ipak je praktičnije uz elektirčni bicikl. Kao i druge baterije, i ove se proizvode od litijuma i pune električnom energijom koja se dobija iz energenata loših po životnu sredinu.

Sedam godina istraživanja kojem je bilo posvećeno jedno preduzeće, dovelo je do otkrića koje rešava gore napisane probleme. Kada postavite pitanje kako, oni odgovaraju jednostavno i lako – ljudska energija jedini je izvor napajanja ovog bicikla.

Pi-POP bicikl, dizajniran je na način da se ponaša kao električni, ali ono što ga razlikuje jeste to što ne sadrži litijumske baterije, a nije mu potrebno ni punjenje električnom energijom. Naime, reč je o superkondenzatorima koji su ugrađeni u bicikl sa funkcijom brzog skladištenja i oslobađanja energije.

Kako radi?

Kao što sam rekla, jedini izvor energije jeste čovek, a evo i detaljnijeg objašnjena. Postoji nekoliko različitih terena za vožnju – ravnica, uzbrdica i nizbrdica. Zamisao je da čovek, okretanjem pedala, pokreće bicikl na lakšim površinama, odnosno ravnici, nizbrdici i prilikom kočenja. Upravo tada se okretanjem pedala proizvodi energija koju superkondenzatori skladište, kako bi mogla da se iskoristi u trenutku kada je potrebna. To znači da prilikom kretanja po težem terenu kao što je uzbrdica ili jednostavno u momentu kada se čovek umori od okretanja pedala, prethodno proizvedena i uskladištena energija počinje da se oslobađa.

Koje su prednosti?

Kako se bicikl puni tokom same vožnje, moguće je da u svoju avanturu krenemo sa nižim postotkom baterije nego što ćemo završiti vožnju. Ova informacija mi je bila veoma interesantna, jer je u potpunosti drugačija od načina punjenja električnog bicikla. Ukoliko smo prethodnog dana vozili više uzbrdo, u novom danu ćemo startovati sa nižim postotkom baterije. Međutim, ako tog dana budemo više vozili ravnim putem ili nizbrdicom, kući ćemo se vratiti sa punijom baterijom.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Kao drugu prednost, navela bih životni vek superkondenzatora, koji je znatno duži nego kod baterija. Podatak koji sam pronašla na njihovom sajtu pokazuje da je broj ciklusa punjenja/pražnjenja i do nekoliko stotina hiljada puta, dok je kod baterija uglavnom reč o nekoliko hiljada.

Treća prednost jeste materijal od kojeg je sastavljen superkondenzator, osvrćući se na problem litijuma kod baterija. Dakle, ovu tehnologiju čini aluminijum, ugljenik, celuloza, polimer i drugi materijali koji se relativno lako obrađuju, upravo birani kako bi se smanjio ekološki otisak.

Da je ovaj blog posvećen avanturističkim doživljajima, kao što su oni ekstremniji planinarski, ova tehnologija imala bi veliku manu. Naime, kapacitet skladištenja energije je mnogo manji nego kada je reč o baterijama, a uzimajući u obzir da se energija troši prilikom vožnje uzbrdo, superkondenzator bi se veoma brzo ispraznio. Ipak, fokus današnje priče jeste na gradskoj vožnji, koja uglavom nije toliko brdovita, zbog čega sve prethodno navedeno ide u korist ovoj novoj tehnologiji.

Možda bih u zaključku trebalo da napišem da ne mogu da dočekam da se i na našem tržištu pojavi neki Pi-POP bicikl, ali u našim gradovima i dalje prvenstveno treba raditi na infrastrukturi. Da je ona dobra, sigurna sam da bi se povećao broj biciklista, čak i onih koji poseduju sasvim obične bicikle. Kako se približavaju novogodišnji praznici, jedna želja za narednu godinu bila bi da se našim gradovima protegnu i nove biciklističke staze, a za onu narednu možemo da sačuvamo želju – nove tehnologije ovog prevoznog sredstva.

Katarina Vuinac

Koliko novca su nemačke kompanije uložile u zeleno poslovanje?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Nemačke kompanije ulažu u svoja poslovanja kako bi doprinele stvaranju klimatski neutralne Evrope. Osim ekološke odgovornosti o kojoj se, naročito u EU, dosta govori, one se suočavaju sa regulatornim zahtevima EU koji postavljaju stroge ciljeve za smanjenje emisija. Na taj način podstiču se i investicije u zelenu energiju. Ekonomski gledano, ove investicije nude prednost kroz smanjenje dugoročnih troškova i povećanje konkurentnosti na tržištu.

Osim navedenog, raste i društveni pritisak na kompanije da deluju odgovorno prema okolini, a u konačnici, finansijska podrška od strane institucija poput Evropske investicione banke olakšava ovakve investicije, podstičući zelenu tranziciju i doprinoseći održivom razvoju.

KfW, državna nemačka investiciona i razvojna banka, istakla je rastući značaj zaštite klime u korporativnom sektoru. Frici Kohler-Geib, glavni ekonomista KfV-a, naglasio je da iako su ove investicije pozitivan razvoj, potrebno je mnogo više napora da se postigne klimatska neutralnost. Za postizanje ovog cilja do sredine veka, privatne kompanije u Nemačkoj treba da ulažu oko 120 milijardi evra godišnje, navodi agencija DPA.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-fousert)

Trenutna statistika govori da se nemački biznisi sve više fokusiraju na inicijative koje su pogodne za klimu, uz značajna ulaganja u ovu oblast. U 2022. uložili su ukupno 72,2 milijarde evra, što je povećanje od 18 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, potrebno je još napora.

U 2022. godini većina investicija vezanih za klimu bila je u sektoru mobilnosti, uključujući kupovinu električnih vozila i stanica za punjenje, sa uelom od 49 odsto. Ulaganje u proizvodnju i skladištenje električne energije iz obnovljivih izvora bilo je sledeće u šta su najviše ulagale kompanije, zajedno sa inicijativama za poboljšanje energetske efikasnosti u zgradama, takođe navodi DPA.

Sve u svemu, ovaj trend pokazuje snažnu posvećenost nemačkih kompanija da doprinesu cilju nacije da postane klimatski neutralna do 2045. godine, što uključuje balansiranje emisija gasova staklene bašte sa kapacitetima apsorpcije.

Energetski portal

MC2 New Energy – Objavljen poziv za investitore

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto: Promo

Beogradska konsultantska kompanija MC2 New Energy početkom novembra 2023. godine objavila je poziv za zainteresovane investitore za izgradnju solarne elektrane. Kako navode iz ove kompanije, ponuda se odnosi na projekat kapaciteta 60 MW. 

Ponuđeni projekat se nalazi na zemljištu u privatnom vlasništvu u Crnoj Gori. Za izgradnju solarne elektrane predviđena je površina od 65 hektara.

Prema planovima elektrana bi na godišnjem nivou trebalo da proizvodi do 78.840 Mwh.

„Klijenta koji razvija projekat od samog početka savetujemo i pomažemo kod donošenja ključnih odluka. Očekujem da će građevinska dozvola, odnosno RTB faza, biti postignuta u narednih nekoliko meseci i da ćemo odmah po ostvarivanju dogovora sa investitorima i započeti izgradnju. Paralelno radimo i na razvoju ostalih projekata, kako u Crnoj Gori tako i regionu,“ rekao je Ivan Milošević, vlasnik i direktor MC2 New Energy.

Za više informacija o projektu možete kontaktirati MC2 New Energy – ivan.milosevic@mc2.rs.

Energetski portal

Uskoro novi tramvaji i autobusi na ulicama Beograda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Beograd radi na unapređenju sistema javnog prevoza. Nedavno završena prva faza sertifikacije vozila javnog prevoza u GSP-u na Novom Beogradu, predstavlja početak sveobuhvatnog plana modernizacije koji obuhvata i nabavku novih tramvaja i autobusa.

Jedan od ključnih koraka u ovoj inicijativi je najavljena nabavka 25 novih tramvaja, što predstavlja najveću takvu nabavku u poslednjih dvadeset do trideset godina.

Moderni tramvaji ne samo da će doprineti boljoj mobilnosti građana već će i značajno poboljšati energetsku efikasnost i smanjiti emisiju štetnih gasova, saopšteno je na sajtu grada.

Pored nabavke tramvaja, planirana je i kupovina 280 do 300 novih autobusa. Ovo će biti najobimnija nabavka autobusa u poslednjih nekoliko decenija, što će značajno doprineti obnovi vozila javnog prevoza. Cilj je da se svake godine realizuju nove nabavke, sve dok se ne dostigne broj od 100 novih tramvaja, uz paralelno unapređenje flote trolejbusa.

Pročitajte još:

Sva vozila, uključujući i ona privatnih prevoznika, moraju zadovoljiti nove standarde koji uključuju GPS sisteme, aparate za plaćanje kartica, zvučnike za informisanje putnika, kao i obavezno funkcionisanje klima-uređaja. Takođe, uvedene su stroge kontrole čistoće vozila.

Planira se i izmeštanje postojećeg postrojenja GSP-a na Novom Beogradu na novu lokaciju, koja će biti bolje opremljena i prilagođena potrebama zaposlenih. Ova promena će takođe smanjiti uticaj postrojenja na okolno stanovništvo, poboljšavajući kvalitet života u ovom delu grada.

Energetski portal

Kako je u Valjevu smanjeno aerozagađenje

Foto: Wikipedia/Guerberj
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Stanovnici Valjeva tokom ove grejne sezone, zahvaljujući tome što je rekonstruisana kotlarnica u kasarni „Vojvoda Živojin Mišić” prebačena na sistem daljinskog grejanja, udisaće kvalitetniji vazduh.

U probni rad puštena je rekonstruisana kotlarnica koja je od 1979. godine koristila ekološki neprihvatljiv energent.

Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine navela je da su kroz konkurse Ministarstva izgrađeni toplovod i vrelovod, ali i povezana kotlarnica na gradsku toplanu, koja je prošle godine, prešla na gas.

Kako je dodala u rekonstrukciju gradske toplane u Valjevu uloženo je više od 100 miliona dinara, a za priključenje kasarne na taj objekat opredeljeno je više od 30 miliona.

Ministarka je istakla da se sada više od 16.000 kvadrata greje na ekološki prihvatljiviji energent i merenja pokazuju da se u ovom delu Valjeva poboljšao kvalitet vazduha.

Pročitajte još:

Tokom prošle godine više od 260 porodica u Valjevu zamenilo je kotlove u domaćinstvima, te je primenjen i set mera za unapređenje kvaliteta vazduha. Realizovani su i projekti pošumljavanja i saniranja devastiranog zemljišta, pri čemu je subvencionisana i kupovina električnih i hibridnih vozila.

“Zahvaljujući brojnim projektima, uspeli smo da podignemo svest građana o značaju zaštite životne sredine. U ovom okrugu se već izvode radovi i na najvažnijem ekološkom projektu, a to je izgradnja modernog sistema za upravljanje otpadom u selu Kalenić u opštini Ub, ka kojem će gravitirati i Valjevo”, napomenula je Vujović, navodi se u saopštenju.

Ministarka je ukazala na to da će se, po završetku izgradnje regionalnog centra, otpad sa teritorije Valjeva voziti u Kalenić, čime se stiču uslovi za to da valjevska nesanitarna deponija postane prošlost.

Energetski portal

Inovativno staklo koje hladi unutrašnje prostorije

Foto-ilustracija: Freepik (fanjianhua)
Foto-ilustracija: Freepik (onlyyouqj)

Inovativna rešenja u borbi protiv klimatskih promena, naročito poslednjih godina, idu i u pravu poboljšanih funkcija stakla. Danas, recimo, prozori mogu ujedno da budu i solarni paneli, a naučnici sa Univerziteta Merilend osmislili su na koji način staklo postavljeno na naše domove ili druge objekte, može da smanji upotrebu rashladnih uređaja u domovima.

Takozvano Cooling glass, odnosno staklo za hlađenje, ima sposobnost reflektovanja i do 99 odsto sunčevog zračenja nazad u svemir i na taj način smanjuje temperaturu u unutrašnjosti prostorija za oko 3,5 oC.

Kako se navodi na sajtu Univerziteta, staklo može da bez oštećenja bude izloženo vodi, ultraljubičastom zračenju, čak i plamenu i temperaturi od 1.000 oC. Ovo staklo može da se postavi na različite površine, kao što su pločice i metal.

Pročitajte još:

Njegova funkcija smanjenja temperature u objektima smanjuje potrebu za korišćenjem rashladnih uređaja čime se smanjuje ujedno i potrošnja električne energije, što dalje dovodi do manjih emisija ugljenika za oko 10 odsto.

Kako prenose svetski mediji, jul u 2023. godini bio je verovatno najtopliji mesec u poslednjih 120.000 godina. I bez ovakvih podataka, temperature se osetno više, što se naročito zapaža u kasnim jesenjim i zimskim mesecima, koji su sve češće bez niskih temperatura i snežnog pokrivača.

Zbog toga, naučnici koji su radili na stvaranju ovog stakla za hlađenje, smatraju da je veoma značajno u trenutku kada se svet suočava sa globalnim zagrevanjem.

Energetski portal

Srbija će dopremati gas iz Azerbejdžana

Foto-ilustracija: Unsplash (helio-dilolwa)
Foto-ilustracija: Unsplash (roman-pentin)

Značajni dogovori postignuti su tokom posete ministarke rudarstva i energetike Bakuu, i tom prilikom potpisani su sporazumi koji unapređuju energetsku saradnju između Srbije i Azerbejdžana.

Potpisan je Memorandum o razumevanju između odgovarajućih ministarstava obe zemlje, što bi trebalo da dovede do veće saradnje u energetskom sektoru. Takođe, finalizovan je komercijalni ugovor između gasnih kompanija Sokar i Srbijagas, čime je obezbeđena isporuka do 400 miliona kubnih metara gasa godišnje iz Azerbejdžana u Srbiju do kraja sledeće godine.

Memorandum jača saradnju u energetici i obezbeđuje stabilno snabdevanje Srbije gasom iz Azerbejdžana, sa potencijalom dostizanja jedne milijarde kubnih metara godišnje nakon 2026. godine, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (erik-mclean)

Azerbejdžan će ovim postati dodatni dobavljač gasa za Srbiju. Ovome doprinosi završetak gasne interkonekcije sa Bugarskom, a zajedno sa završetkom gasovoda Balkanski tok, Srbija će moći da se pozicionira kao važna tranzitna zemlja za snabdevanje gasom. Predstojeći završetak gasne interkonekcije Srbija-Bugarska postavlja temelje za ovaj novi izvor snabdevanja gasom.

Memorandum otvara mogućnosti za dalju saradnju, uključujući isporuku tečnog prirodnog gasa preko terminala u Turskoj i Grčkoj, kao i potencijalnu saradnju u razvoju kapaciteta za izgradnju gasnih elektrana i skladišta gasa.

Takođe, ministarka je navela da se očekuje povećanje potražnje prirodnog gasa u Srbiji, očekuje se rast od milijardu kubnih metara do kraja decenije – oko tri milijarde kubnih metara u 2022. na otprilike četiri milijarde do 2030. godine. Sporazumi obezbeđuju pristup većim količinama gasa od više dobavljača, što je dobro zbog sigurnosti snabdevanja, naročito usred energetske krize i geopolitičke situacije. U planu su i nove interkonekcije, posebno prema Severnoj Makedoniji, nakon završetka interkonektora ka Bugarskoj.

Energetski portal

KAKO BRŽE RAZVIJATI ELEKTROMOBILNOST U SRBIJI

Foto-ilustracija: Unsplash (Oxana Melis)
Foto: ljubaznošću Miroslava Alempića

Elektrifikacija jeste jedan od globalnih ciljeva, jer samo tako može doći do smanjenja emisija štetnih gasova iz saobraćaja. Stručnjaci predviđaju da nas do kraja 2030. godine očekuje ekspanzija vozila na električni pogon. I to se odlično uklapa u plan postizanja klimatske neutralnosti, koja za cilj ima smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Automobilska industrija pravi zaokret i već sada ulaže u masovne proizvodnje električnih vozila, dok motori sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS motori) polako, ali veoma polako, odlaze sa proizvodnih traka. Razvoj elektromobilnosti povezan je i sa razvojem mreže punjača za električna vozila. Za razliku od benzinskih stanica, koje su dobro rasprostranjene, mesta za punjenje električnih automobila još uvek nema u dovoljnom broju. Zato treba raditi na razvoju infrastrukture za punjenje, i tu se najviše očekuje od Vlade, ministarstva i javnih preduzeća. O razvoju elektromobilnosti, mreži punjača, kao i o novinama koje donosi Zakon o planiranju i izgradnji, razgovarali smo sa Miroslavom Alempićem, pomoćnikom ministra za drumski transport, puteve i bezbednost saobraćaja.

Zakon o planiranju i izgradnji uvodi termin „elektromobilnost“. Kakve novine donosi ovaj koncept?

Elektromobilnost je nov koncept mobilnosti koji predstavlja jedan od najefikasnijih i ekološki najprihvatljivijih prevoznih oblika, posebno ukoliko se električna energija dobija iz obnovljivih izvora energije. Vozila koja pokreće električna energija imaju pozitivan učinak na smanjenje emisija gasova staklene bašte i zagađenost životne sredine.

Cilj elektromobilnosti je pronaći održivu ravnotežu između ljudi, vozila i okoline. Posebno značajno mesto u izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji zauzimaju rešenja koja tretiraju pitanja Zelene agende. Naime, Republika Srbija je potpisnica Deklaracije o zelenoj agendi kojom su, između ostalog, usvojene i prihvaćene preporuke o smanjenju zagađenja vazduha, vode i zemljišta.

Poštujući ciljeve deklaracije, u skladu sa svojim nadležnostima, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, omogućava primenu nekih od preporuka deklaracije, i to: razvoj i podsticanje elektromobilnosti, kao ekološki prihvatljivog vida saobraćaja, kroz razvoj neophodne infrastrukture i obavezu izgradnje iste. To se, pre svega, odnosi na ugradnju elektropunjača i obavezu da prilikom izgradnje rezidencijalnih i poslovnih zgrada, kao i pumpi na auto-putevima mora da se planira određeni broj elektropunjača.

U FOKUSU:

Kada bismo mogli da očekujemo da na novim saobraćajnicama budu postavljeni punjači za električne automobile i koje snage?

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Despeyroux)

Javno preduzeće Putevi Srbije, u saradnji sa resornim ministarstvom, ima nameru da postojeće, a i nove deonice auto-puteva oprema električnim punjačima. Na deonicama puteva IA reda u izgradnji, kao što su Moravski koridor i Ruma–Šabac, predviđeno je postavljanje ultrabrzih elektropunjača, snage 175 kW, na sve veće naplatne stanice. Novi punjači za električne automobile odgovaraju svim neophodnim standardima i pogodni su za trenutnu i sledeću generaciju električnih automobila. S obzirom na to da je usvojena izmena i dopuna Zakona, treba istaći da od sada sve nove i stare benzinske stanice na auto-putevima imaju obavezu da postave sopstvene elektropunjače.

Koliko ima punjača za električne automobile na srpskim putevima?

Nemamo precizan broj elektropunjača u Srbiji. Pretpostavka je da ih ima oko 100, a ne više od 150 svih različitih snaga, što nije dovoljno, pogotovo što ih nema dovoljno na auto-putevima.

U okviru modernizacije puteva u Republici Srbiji, JP Putevi Srbije su u prethodnom periodu instalirali osam punjača za električne automobile, od kojih su tri ultrabrza punjača snage 175 kW, na strateški ključnim tačkama na auto-putevima, na ulazu u našu zemlju, i to na naplatnim stanicama Preševo, Šid, Dimitrovgrad, Subotica, kao i na naplatnoj stanici Beograd smer Niš–Beograd, na platou bivše naplatne stanice Niš (jedan u smeru ka Beogradu, a drugi u smeru ka Nišu).

Naravno, pored Puteva Srbije, i benzinske stanice samostalno opremaju svoje stanice elektropunjačima. Primera radi, OMV je postavio punjače za električne automobile, i to na stanicama: Lapovo Sever, Martinci 1, Doljevac, Gradina, Beška 1, Bačka Topola 1, Bubanj Potok, Novi Sad, Ruma, Kruševac i Vranje, i među njima su i oni najsnažniji od 150 do 180 kW.

Foto-ilustracija: Pixabay (Stevan Aksentijevic)

Da li će u narednom periodu biti postavljani punjači za električne automobile, koje jačine i da li će se naplaćivati punjenje?

Planirano je dalje unapređenje mreže punjača za električna vozila. Pored prodavaca goriva za automobile, sve je više zainteresovanih za postavljanje svojih mreža elektropunjača, uz nuđenje raznih sadržaja za vlasnike elektroautomobila. JP Putevi Srbije planira ove godine instalaciju još 10 elektropunjača na javnim putevima kojima upravlja. Navedeni punjači će biti novije generacije, sa mogućnošću nadogradnje.

Preliminarno su određene sledeće lokacije za instalaciju novih punjača:

  • odmorište Čokot na državnom putu IA reda broj 1 u smeru Niš–Preševo
  • odmorište Lalinci na državnom putu IA reda, u smeru Čačak–Beograd
  • odmorište Jerina na državnom putu IA reda, u smeru Beograd–Niš
  • naplatna stanica Šimanovci na državnom putu IA reda, Beograd–Šid
  • bivša naplatna stanica Sirig 1 na državnom putu IA reda, smer Subotica–Beograd
  • odmorište Toplik na državnom putu IA reda, u smeru Niš–Dimitrovgrad
  • odmorište Crvena reka na državnom putu IA reda, u smeru Dimitrovgrad–Niš
  • odmorište Korbevac na državnom putu IA reda broj 1, smer Niš–Preševo
  • naplatna stanica Subotica na državnom putu IA reda, u smeru Subotica–Beograd
  • naplatna stanica Šid, na državnom putu IA reda, u smeru Šid–Beograd

Usluga punjenja na punjačima koje postavlja preduzeće Putevi Srbije je sada besplatna za korisnike, čime se daje doprinos oživljavanju i razvoju transporta električnih vozila u Srbiji. Troškove električne energije u ovom trenutku snosi ovo preduzeće, a kada se steknu zakonski uslovi, biće uvedena naplata punjenja za korisnike.

Takođe se očekuje da se sve više benzinskih stanica i odmarališta snabdeva zelenom energijom, što će postići ulaganjem u obnovljive izvore energije kroz implementaciju solarnih panela na krovovima, parkinzima benzinskih pumpi i odmaralištima.

Primera radi, jedna solarna elektrana na benzinskoj pumpi pomoću sunčeve svetlosti može svake godine da proizvede od 50 do 100.000 kWh čiste električne energije i time nadoknadi 20–30 odsto ukupne potrošnje objekta.

Intervju vodila: Milica Radičević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST