Home Blog Page 75

Izgradnja tri nova bunara za povećanje kapaciteta pijaće vode u Somboru

Foto: Grad Sombor

JKP „Vodokanal” Sombor započelo je radove na bušenju i opremanju tri nova bunara na izvorištu vode „Jaroš” u ovom gradu, kako bi se proširili kapaciteti proizvodnje pijaće vode. U toku su radovi na bušenju prvog bunara sa pratećim cevovodom kako bi se povezali na fabriku vode „Jaroš”, navodi se na zvaničnoj stranici Grada Sombora. 

Kako su istakli iz JKP „Vodokanal”, u gradu se iz godine u godinu povećava broj korisnika, zbog čega su u planu i priključenja naseljenih mesta na gradsku vodovodnu mrežu.

Jasmina Bobić, direktorka JKP „Vodokanal” Sombor, pored odluke da se izbuše tri nova bunara, napomenula je da je urađena i reparacija, odnosno projektna dokumentacija za reparaciju četiri postojeća bunara, što podrazumeva poboljšanje kvaliteta i količine vode i na njima.

„Ukoliko sve bude kako očekujemo, dobićemo novih 80 litara u sekundi sirove vode, što je više nego dovoljno za naše potrebe. Naravno, ovo radimo i za budućnost, pošto ćemo ove godine priključiti naseljeno mesto Stanišić, a posle toga planiramo da priključimo i ostala naseljena mesta, tako da su nam potrebne veće količine sirove vode”, rekla je Bobić.

Pročitajte još:

Kako je dodala, sprovode se radovi i na iskopu glavnog cevovoda koji će povezati te bunare sa fabrikom vode na „Jarošu”, a tu će se postaviti i električne instalacije, zatim će se uraditi bunarske kućice oko svakog bunara, kao i mašinsko opremanje.

Očekuje se da će svi radovi biti završeni do početka letnje sezone.

Radovi obuhvataju bušenje tri bunara do dubine od 65 metara, izradu bunarskih šahti, izgradnju glavnog i veznih cevovoda, postavljanje energetskih i optičkih kablova, kao i prateće elektroinstalacije. Završetkom radova dodatno će se poboljšati snabdevanje domaćinstava pijaćom vodom u Somboru i steći uslovi za dalje proširenje vodovodne mreže.

Energetski portal

Pad registracija novih automobila u EU, hibridi u usponu, električni još uvek ispod očekivanja

Foto-ilustracija: Unsplash (matt-hausmann)

Prema nedavnom izveštaju Evropskog udruženja proizvođača automobila, u prva tri meseca 2025. godine zabeležen je pad registracija novih automobila u Evropskoj uniji od 1,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Električni i hibridni automobili sve više osvajaju kupce, ali udeo potpuno električnih vozila (BEV) ostaje ispod očekivanog nivoa.

Potpuno električna vozila činila su 15,2 odsto ukupnog tržišta EU u prvom kvartalu 2025, što je određeni porast u odnosu na prošlogodišnjih 12 odsto u istom kvartalu. Prodaja ovih automobila dostigla je 412.997 jedinica. Najveći rast zabeležen je u Nemačkoj (+38,9 odsto), Belgiji (+29,9 odsto) i Holandiji (+7,9 odsto), dok je Francuska jedina među najvećim tržištima zabeležila pad od 6,6 odsto.

S druge strane, hibridna vozila postala su dominantan izbor evropskih potrošača sa 35,5 odsto tržišnog udela i 964.108 registrovanih jedinica u prvom kvartalu 2025. Njihov rast iznosi 20,7 odsto, uz posebno izražen porast u Francuskoj (+47,5 odsto), Španiji (+36,6 odsto), Italiji (+15,3 odsto) i Nemačkoj (+10,5 odsto).

Pročitajte još:

Plug-in hibridi zabeležili su nešto skromniji napredak sa 207.048 novih registracija i tržišnim udelom od 7,6 odsto (porast sa 7,4 odsto), najviše zahvaljujući rastu prodaje u Nemačkoj (+41,8 odsto) i Španiji (+30,7 odsto).

S druge strane, tržišni udeo automobila sa motorima na fosilna goriva opada. Benzinski modeli su pali za 20,6 odsto, sa ukupno 779.817 novih registracija, čime je njihov udeo opao na 28,7 odsto. Dizel vozila prošla su nešto lošije i beleže pad od 27,1 odsto i tržišni udeo od svega 9,5 odsto. Najveće smanjenje potražnje zabeleženo je u Francuskoj (-34,1 odsto) i Nemačkoj (-26,6 odsto).

Iako električni automobili beleže rast, njihovo prisustvo na tržištu i dalje ne dostiže nivo potreban za značajniji prelazak na dekarbonizovani transport. Hibridi trenutno prednjače, dok benzinci i dizelaši postepeno gube trku.

Energetski portal

Sve učestaliji sajber napadi na energetsku infrastrukturu – WindEurope odgovara izazovu

Photo-illustration: Unsplash (NIcholas Doherty)

Fizički i sajber napadi na ključnu energetsku infrastrukturu širom Evrope postaju sve učestaliji, pa je tako od 2022. godine, u Baltičkom moru zabeleženo najmanje šest sumnjivih sabotaža na podmorskim električnim i internet kablovima, dok je 11 takvih kablova onesposobljeno tokom 2023. godine, saopštilo je udruženje WindEurope.

Ovi podmorski električni kablovi dovode električnu energiju sa mora na kopno i imaju ključnu ulogu u povezuju energetskih tržišta, dok njihova bezbednost direktno utiče na stabilnost i otpornost evropskog elektroenergetskog sistema.

Upravo zbog toga udruženje WindEurope aktivno jača saradnju sa institucijama odbrane kako bi se zajedno suočili sa sve ozbiljnijim bezbednosnim izazovima. Na godišnjem skupu WindEurope 2025, održanom u Kopenhagenu, zabeleženo je najveće prisustvo predstavnika sektora odbrane do sada – uključujući NATO, Evropsku odbrambenu agenciju (EDA) i različite nacionalne vojne organizacije.

Jedan od ključnih inicijativa je projekat Symbiosis, koji ima za cilj da uskladi offshore vetroparkove sa odbrambenim aktivnostima država.

Vetroturbine kao osmatračnice

Ugradnjom senzora i radarskih sistema u vetroparkove, moguće je poboljšati nadzor pomorskih teritorija i pomoći obalskoj straži i oružanim snagama u otkrivanju i prevenciji sajber napada i drugih pretnji.

Povećanje bezbednosnih mera podrazumeva dodatne troškove, ali oni predstavljaju tek mali deo ukupnih ulaganja u offshore vetroparkove. WindEurope zbog toga teži uravnoteženom pristupu – kako navode u saopštenju, važno je da rasprava o tome ko snosi dodatne troškove bude vođena na osnovu činjenica i u duhu saradnje.

Pročitajte još:

Ključne preporuke za jačanje bezbednosti

Za jačanje bezbednosti vetroenergetske infrastrukture ključno je da se bezbednosna rešenja integrišu već u najranijim fazama razvoja projekata, kako bi se rizici sveli na minimum od samog početka.

Takođe, potrebno je uspostaviti otvorenu i redovnu komunikaciju između industrije vetroenergije i sektora bezbednosti, uz aktivnu podršku donosioca odluka, što omogućava bržu razmenu informacija i bolju koordinaciju.

Od suštinskog je značaja i postojanje centralizovanog sistema za hitne slučajeve, svojevrsnog „911” mehanizma, koji bi omogućio brzu reakciju u slučaju incidenata u offshore vetroparkovima.

Pored toga, redovno organizovanje obuka i simulacionih vežbi predstavlja važan korak u podizanju spremnosti svih aktera da efikasno odgovore na potencijalne pretnje i vanredne situacije.

Novi standardi i evropska tehnologija

Vetroturbine su sofisticirani sistemi opremljeni elektronikom i senzorima koji prikupljaju velike količine podataka zbog čega su ranjivi na sajber napade.

Nova EU direktiva o mrežnim i informacionim sistemima (NIS2) proširuje obaveze sajber bezbednosti na 18 sektora, uključujući i energetiku. Operateri vetroelektrana moraće da ispune stroge zahteve u upravljanju rizicima i prijavljivanju incidenata.

U pripremi su i posebna pravila za elektroenergetski sektor, kodeks sajber bezbednosti, kao i nacionalne strategije za zaštitu obnovljivih izvora energije.

„Zaštita od sajber pretnji mora postati obavezan kriterijum u javnim nabavkama i aukcijama vetroenergije. Samo tako se može osigurati dugoročna otpornost evropskog energetskog sistema”, navode iz udruženja.

Energetski portal

Velika investicija hvatanja ugljenika otvara hiljade radnih mesta u Velikoj Britaniji

Foto ilustracija: Pexels

U Ujedinjenom Kraljevstvu započinje izgradnja velikog sistema za hvatanje i skladištenje ugljen-dioksida (CCS), koji će stvoriti više od 2.000 novih radnih mesta. Projekat je deo šire Vladine strategije poznate kao Plan za promene, čiji je cilj ubrzana tranzicija ka čistoj energiji, jačanje britanske proizvodnje i otvaranje novih mogućnosti za radnike, kako se navodi na sajtu tamošnje Vlade.

Jedan korak u realizaciji ovog plana predstavlja potpisivanje sporazuma između britanske Vlade i italijanske energetske kompanije Eni, koja će uložiti oko dve milijarde funti u nabavke i izvođenje radova u okviru projekta Liverpool Bay Carbon Capture and Storage, koji pokriva područje Severnog Velsa i severozapada Engleske.

Projekat uključuje formiranje čitave mreže za hvatanje i skladištenje ugljen-dioksida, uz podršku Vlade u vrednosti od 21,7 milijardi funti, a omogućava i dekarbonizaciju sektora kao što su proizvodnja energije iz otpada, cementna industrija i razvoj vodonika.

Pročitajte još:

Istovremeno, Vlada je najavila i reforme u planiranju energetske infrastrukture, kako bi se ubrzala izgradnja čistih izvora energije poput solarnih i vetroelektrana, kao i nuklearnih objekata. Dosadašnji administrativni postupci i nejasne smernice često su kočili projekte obnovljive energije. Novi pristup uklanja te prepreke i daje investitorima veću pravnu sigurnost.

Pored domaćih aktivnosti, Velika Britanija je najavila i međunarodnu inicijativu – Global Clean Power Alliance, savez koji će okupiti zemlje u cilju jačanja globalnih lanaca snabdevanja čistom energijom.

Prema podacima iz 2024. godine, čak 80 odsto globalnog rasta proizvodnje električne energije dolazi iz obnovljivih i nuklearnih izvora, a samo Velika Britanija je privukla skoro 44 milijarde funti privatnih investicija u čistu energiju od jula te godine.

Energetski portal

Početak izrade Nacrta zakona o zaštiti od nejonizujućih zračenja

Foto-ilustracija: Freepik ( freepik - OpenAI)

Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je početak izrade Nacrta zakona o zaštiti od nejonizujućih zračenja, uz predstavljanje Polaznih osnova koje će biti osnova za dalje razvijanje ovog Zakona.

U dokumentu Polazne osnove, ukazano je na izazove i probleme u primeni postojećeg Zakona o zaštiti od nejonizujućih zračenja. Jedan od navedenih, odnosi se na neadekvatno tumačenje i primenu osnovnih principa, poput principa zabrane, što znači da je zabranjeno izlaganje nejonizujućim zračenjima osim u specifičnim okolnostima. Pored toga, navodi se i nejednaka primena zakonskih propisa i procena uticaja na životnu sredinu.

Navodi se i da je potrebno je utvrditi oblik, obim i sadržaj stručne ocene opterećenja životne sredine, kao dokumenta koji će obuhvatiti sve neophodne podatke i informacije iz oblasti zaštite od nejonizujućih zračenja. Još jedan od izazova odnosi se na neophodnost unapređenja sistematskog ispitivanja nivao nejonizujućih zračenja u životnoj sredini.

Neophodno je i približiti oblast zaštite od nejonizujućih zračenja široj javnosti kroz predstavljanje informacija i rezultata, s ciljem podizanja nivoa znanja i svesti.

Uočena je potreba za jačanjem saradnje sa stručnjacima iz oblasti zaštite od nejonizujućih zračenja, kako bi se unapredile i realizovale aktivnosti u ovoj oblasti. Takođe, postoji izazov u sprovođenju većeg broja zajedničkih inspekcijskih akcija, što je otežano zbog nedostatka adekvatnih ljudskih resursa, a sve u skladu sa odredbama Zakona o inspekcijskom nadzoru.

Ceo dokument dostupan je ovde.

Pročitajte još:

Ministarstvo je pozvalo zainteresovanu javnost da do 16. maja 2025. godine, dostavi pisane predloge i sugestije na Polazne osnove za izradu navedenog zakona na priloženom obrascu za komentare, koji je dostupan ovde.

Popunjeni obrazac treba dostaviti na mejl adresu: njzzakon@eko.gov.rs ili na adresu Ministarstva zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada broj 1, 11070 Beograd, sa naznakom za Sektor za upravljanje životnom sredinom, Odsek za zaštitu od buke, vibracija i nejonizujućih zračenja. 

Kontakt osoba, određena za koordinatora konsultacija je Natalija Kocić, Odsek za zaštitu od buke, vibracija i nejonizujućih zračenja (broj telefona 011/ 3131 226).

Energetski portal

CEDIS ulaže više od 30 miliona evra u unapređenje elektrodistributivnog sistema

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrey Metelev)

Kako bi unapredio elektrodistributivni sistem Crne Gore i podigao kvalitet isporuke električne energije na viši nivo, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je u okviru investicionih planova za ovu godinu izdvojio više od 30 miliona evra. U poređenju sa prethodnom godinom, budžet je povećan za oko šest miliona evra, što potvrđuje rastuće ambicije kompanije i sve intenzivnije radove na mreži.

Prioriteti za 2025. godinu definisani su na osnovu analize stanja sistema i procene potencijalnih rizika. Očekuje se da će njihova realizacija doprineti povećanju kapaciteta za priključenje novih korisnika, stabilnijim naponskim uslovima, većoj pouzdanosti i sigurnosti u snabdevanju, kao i smanjenju gubitaka električne energije.

Kako je navedeno na njihovom zvaničnom sajtu, pored investicija čiji je početak realizacije planiran za ovu godinu, nastavljaju se aktivnosti na projektima čija je priprema i realizacija započeta u prethodnom periodu.

CEDIS je ranije najavio da će iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, vrednog 35 miliona evra, finansirati uvođenje SCADA i ADMS sistema, kao i nabavku brojila novije generacije. Reč je o savremenim digitalnim sistemima koji će unaprediti upravljanje distributivnom mrežom. SCADA omogućava daljinsko praćenje i upravljanje mrežom u realnom vremenu, dok ADMS dodatno automatski upravlja protokom električne energije, brzo detektuje i izoluje kvarove i pomaže u bržem vraćanju napajanja korisnicima.

Pročitajte još:

Početkom decembra 2024. godine, Odbor direktora Svetske banke odobrio je kredit za Projekat dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore. Projekat podrazumeva zamenu sedam dotrajalih 35 kV postrojenja u trafostanicama, kao i 36 starih transformatora koji će biti zamenjeni energetski efikasnijim uređajima, u skladu sa savremenim ekološkim standardima.

Na sekundarnoj mreži planirana je gradnja 268 novih trafostanica, ugradnja opreme za automatizaciju, kao i obnova postojećih trafostanica i mreže, ukupne vrednosti preko šest miliona evra. Takođe, oko 9 miliona evra biće uloženo u revitalizaciju četiri 10 kV dalekovoda, uključujući zamenu 1500 stubova i obnovu 52 trafostanice.

Nastavlja se i postavljanje novih brojila, a u planu je i IV faza AMM projekta, odnosno sistema daljinskog očitavanja brojila, vredna oko 12 miliona evra.

Energetski portal

ZZPS najavio procenu manastirske šume na Stolovima radi moguće zaštite

Foto-ilustracija: Pixabay (Kapa65)

Na teritoriji Predela izuzetnih odlika Stolovi, u okviru grada Kraljeva, Zavod za zaštitu prirode Srbije najavio je izlazak stručne ekipe na teren radi valorizacije manastirske šume.

Cilj ove aktivnosti je procena njenog potencijala za stavljanje pod zaštitu kao prirodnog dobra, što predstavlja još jedan korak u ostvarivanju strategije proširenja mreže zaštićenih područja u Republici Srbiji.

Značaj zaštićenih područja, kako je istakla v.d. direktora Zavoda, Aleksandra Došlić, ogleda se u njihovoj ulozi kao ključnih prostora za očuvanje biodiverziteta. Takođe je naglasila važnu ulogu Zavoda u planiranju i sprovođenju mera zaštite na terenu.

Pročitajte još:

Povodom Međunarodnog Dana planete Zemlje, koji je obeležen pre nekoliko dana, na teritoriji Predela izuzetnih odlika Stolovi organizovana je i velika akcija pošumljavanja, u kojoj je učestvovala i v.d. direktora Zavoda. Tom prilikom zasađen je crni bor kao simbol posvećenosti očuvanju prirode i unapređenju stanja životne sredine.

Ovogodišnji Dan planete Zemlje, koji se obeležava pod sloganom Naša energija, naša planeta, bio je prilika da se još jednom skrene pažnja na značaj ulaganja u održive prakse i očuvanje prirodnih resursa za dobrobit budućih generacija.

Energetski portal

Zameni papir za sadnicu: Cvetna pijaca u Novom Sadu nudi priliku za ekološki doprinos

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Treća ovogodišnja prolećna Novosadska Cvetna pijaca biće održana u petak i subotu, 25. i 26. aprila, na platou ispred Spensa, a ove godine posetioci će imati dodatni motiv za dolazak – mogućnost da zamene stari papir za sadnice.

Uz bogatu ponudu cveća, sadnica, hortikulturne opreme, rukotvorina i domaćih proizvoda, pijacu će i ovog puta obogatiti prisustvo Inženjera zaštite životne sredine, koji organizuju akciju razmene otpada za biljke. Svi koji donesu stari papir ili karton moći će da ga zamene za sadnice:

  • za 10 kg papira – jedna sadnica cveća

  • za 60 kg papira – jedna sadnica tuje

Akcija će trajati u petak od 8 do 19 časova, dok će u subotu papir moći da se donese do 13 časova.

Pored mogućnosti da se zasade nove biljke, akcija ima za cilj da podstakne građane na odgovorno upravljanje otpadom i doprinese očuvanju životne sredine.

Radno vreme Cvetne pijace biće:

  • petak: 8–19 časova

  • subota: od 8 časova do poslepodnevnih sati

Energetski portal

Desetine novih bušotina u Egiptu za jačanje domaće proizvodnje – solarni potencijal ostaje neiskorišćen

Foto-ilustracija: Unsplash (yousef-salhamoud)

Egipat je započeo ambiciozne projekte bušenja nafte u regionu Istočne pustinje, s ciljem jačanja domaće proizvodnje i smanjenja oslanjanja na uvoz energenata. Istočna pustinja u Egiptu nalazi se između reke Nil i Crvenog mora. Proteže se duž istočne obale zemlje, od severa (u blizini Sueckog zaliva) pa sve do granice sa Sudanom na jugu.

Tokom narednih godinu dana planirano je bušenje čak 75 novih naftnih bušotina na području obližnjeg zaliva, u okviru inicijative koju predvodi Državna naftna korporacija Egipta (EGPC) i njena filijala General Petroleum Company (GPC), kako prenose svetski mediji.

Ovaj strateški projekat deo je šire nacionalne energetske politike, usmerene ka povećanju ukupne proizvodnje sirove nafte za 9 odsto u fiskalnoj godini 2024/2025, odnosno na oko 637.000 barela dnevno. Samo iz novoaktiviranih bušotina očekuje se dodatnih 7.500 barela dnevno, čime bi lokalna proizvodnja u ovom regionu porasla na ukupno 9.000 barela dnevno, kako je objašnjeno na sajtu Državne Informativne Službe.

Za realizaciju projekta angažovana su tri savremena postrojenja za bušenje, od kojih je jedno već pušteno u rad. Svaka jedinica raspolaže snagom od 1.000 konjskih snaga.

Pročitajte još:

Energetska slika Egipta

Prema nedavnom izveštaju EMBER-a, Egipat je tokom 2024. godine proizveo svega 11 odsto električne energije iz izvora sa niskim emisijama ugljenika, što je u velikoj meri ispod globalnog proseka koji iznosi 41 odsto. Po ukupnoj potrošnji električne energije, Egipat se te godine rangirao kao 24. zemlja na svetu.

Najveći pojedinačni izvor čiste energije u zemlji ostaje hidroenergija, sa udelom od šest odsto, dok energija vetra i sunca zajedno čine samo 4,8 odsto proizvodnje.

Istovremeno, fosilna goriva su činila čak 89 odsto ukupne proizvodnje električne energije, potvrđujući visoku zavisnost zemlje od gasa i nafte. Iako su emisije CO₂ po glavi stanovnika bile 1,2 tone, što je ispod svetskog proseka, ukupne emisije iz sektora elektroenergetike su porasle više od tri i po puta u poslednje dve decenije. Taj rast uglavnom je posledica intenzivnog povećanja proizvodnje prirodnog gasa, u pokušaju da se zadovolji utrostručena potražnja za električnom energijom.

Uprkos značajnom potencijalu u oblasti obnovljivih izvora energije – posebno solarne energije zahvaljujući geografskom položaju – Egipat nastavlja da ulaže u razvoj svojih fosilnih resursa. Zemlja raspolaže bogatim nalazištima nafte i gasa, što joj omogućava da zadrži domaću proizvodnju, naročito u oblastima Sueckog zaliva i Istočne pustinje.

Energetski portal

Otvorene prijave za konferenciju OIE SRBIJA 2025

Foto: OIE Srbija

Udruženje OIE Srbija saopštilo je da su prijave za konferenciju OIE SRBIJA 2025 zvanično otvorene. Najveća regionalna konferencija posvećena obnovljivim izvorima energije ove godine obeležava važan jubilej – pet godina okupljanja ključnih aktera sektora OIE i zajedničkog rada na unapređenju energetske tranzicije u Srbiji i regionu.

Konferencija će se održati 17. i 18. septembra 2025. godine u Vrdniku, a očekuje se učešće predstavnika poslovne zajednice, investitora, međunarodnih organizacija, institucija, kao i vodećih energetskih kompanija.

Pročitajte još:

Tokom dva dana programa, učesnici će imati priliku da razmene iskustva i mišljenja o najvažnijim temama iz oblasti zelene energije, sa posebnim osvrtom na rezultate drugog kruga aukcija, kretanja na evropskom i regionalnom tržištu, kao i na izuzetno visok rast kapaciteta obnovljivih izvora ostvaren u prethodnoj godini.

Zbog velikog interesovanja, konferencija će i ove godine trajati dva dana. Učesnicima je obezbeđen bogat program koji uključuje panel diskusije, ekskluzivni OIE SRBIJA PARTY, kafe pauze i dodatne sadržaje koji omogućavaju umrežavanje i poslovnu saradnju.

Prijave su moguće putem e-maila: office@oie.rs, a kotizacije su dostupne po promotivnoj ceni od 350 evra + PDV do 15. jula, dok regularna cena iznosi 450 evra + PDV.

Energetski portal

Kad AI odgovori, planeta plaća: istina o potrošnji struje i vode

Nismo ni primetili kada su se ChatGPT, DeepSeek i ostali AI čatbotovi ušunjali u sve segmente našeg života – od planiranja porodičnog izleta do rešavanja komplikovanih zadataka na poslu, pa čak i ljubavnih problema.

Život je, bez sumnje, postao jednostavniji uz ovu sofisticiranu tehnologiju, ali, ako se preterano oslanjamo na nju, pitanje je hoćemo li uspeti da zadržimo svoju radoznalost, kreativnost i sposobnosti da samostalno razmišljamo?

Da li iz bojazni da će veštačka inteligencija uskoro postati dominantna inteligencija, ili možda iz potrebe da održe neki oblik ljudskog kontakta sa svojim digitalnim sagovornikom, mnogi korisnici osećaju potrebu da se zahvale AI čatbotovima na pomoći. Iako se to čini kao sitan, simpatičn gest, on zapravo ima svoju cenu. Direktor kompanije OpenAI, Sem Altman, nedavno je podelio podatak koji je uzdrmao javnost: svakodnevno zahvaljivanje ChatGPT-ju kompaniju OpenAI do sada je koštalo desetine miliona dolara, a najveći deo tog troška odnosi se na potrošnju električne energije i vode.

Digitalni džin koji guta resurse

Da bismo razumeli zašto je to tako, potrebno je znati kako AI čatbotovi funkcionišu. Svaki put kada postavimo pitanje, podaci se obrađuju na moćnim serverima u ogromnim data centrima koji troše velike količine struje. Takozvano „treniranje” jednog velikog jezičkog modela, kao što je GPT, prema istraživanju Univerziteta u Mičigenu može potrošiti i do 1.287 megavat-sati struje – što je dovoljno da se prosečno domaćinstvo u SAD-u snabdeva strujom 120 godina.

Foto-ilustracija: Pixabay (Yamu jay)

Međutim, ono što dodatno zabrinjava jeste voda. Serveri se ne samo napajaju, već se i intenzivno hlade – a to hlađenje često uključuje upotrebu velikih količina vode. Studija Univerziteta u Kaliforniji, Riversajd, pokazuje da prosečan korisnik, koji dnevno postavi 20 do 50 pitanja ChatGPT-ju, indirektno potroši i do pola litra vode. Na globalnom nivou, to su milioni litara svakog dana, a samo za treniranje GPT-3 modela potrošeno je oko 700.000 litara.

U svetu gde je većina električne energije i dalje dobijena iz fosilnih goriva, a voda postaje sve dragoceniji i oskudniji resurs, ovi brojevi ne mogu biti zanemareni. Možda je vreme da malo pažljivije biramo kad i kako komuniciramo sa digitalnim asistentima.

AI kao saveznik planete

Da ne bude da je sve crno – veštačka inteligencija ima i svetlu, veoma korisnu stranu, naročito kada je reč o zaštiti životne sredine.

Zahvaljujući analizi podataka, AI omogućava preciznije planiranje i upotrebu resursa u gotovo svim privrednim granama. Veštačka inteligencija takođe može predložiti efikasnije rute za transport, optimizovati potrošnju struje u zgradama i domaćinstvima, ili pomoći da se razviju sistemi grejanja i hlađenja koji manje štete planeti.

AI je i dobar učitelj – sposoban je da objasni kako pravilno razvrstavati otpad, kako napraviti korisne stvari od onoga što bismo inače bacili, i kako razvijati ekološku svest kod dece, odraslih, pa i donosilaca odluka.

Dakle, pitanje nije da li treba da koristimo AI, već kako da to činimo odgovorno. Umesto besciljnog dopisivanja, možemo se potruditi da svaka interakcija ima svrhu radi rešavanja konkretnih problema, a ljubaznosti poput zahvaljivanja ipak treba da sačuvamo za ljude.

Milena Maglovski

Povratak zlatnog bora na Zlatibor – snaga zajedništva i nauke na delu

Foto-ilustracija: Freepik (Oleksandr Ryzhkov)

Uz podršku Evropske unije i zajedničkim angažmanom naučnika, udruženja, šumara i lokalne zajednice, započet je proces obnove zlatnog bora – gotovo zaboravljenog simbola Zlatibora. Ova retka i jedinstvena varijacija belog bora, prepoznatljiva po svojim zlatno-žutim četinama, bila je na ivici nestanka, navodi se na sajtu EU za tebe.

Iz Delegacije Evropske unije u Srbiji, poručili su da je zlatni bor više od retke biljne pojave, zato što predstavlja deo identiteta ovog kraja. Ovom akcijom žele da podstaknu ljude da ponovo prepoznaju vrednost svog okruženja i da postanu aktivni čuvari prirode.

Kako je istaknuto, u prethodnoj fazi projekta, tokom Evropske nedelje zelene diplomatije u novembru 2024, zasađeno je 800 stabala belog bora, koje sada služe kao osnova za kalemljenje zlatnog bora.

Pročitajte još:

Interesantno je da su naučnici sa Šumarskog fakulteta i članovi udruženja Discover Serbia pažljivo birali mladice i grančice preostalih zlatnih borova – kojih je ostalo samo četiri – kako bi sačuvali genetsku osobenost ove vrste.

U toku je kalemljenje oko 200 stabala, a prvi rezultati očekuju se u narednim mesecima. Sadnice koje razviju prepoznatljive zlatne četine biće vraćene na Zlatibor, poklonjene obrazovnim i kulturnim ustanovama ili donirane u humanitarne svrhe. Svako novo stablo simbol je obnove i duboke povezanosti čoveka sa prirodom.

Energetski portal

Energetski bilans CG 2024 – hidrološki izazovi proizvodnje i veća potrošnja električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay (Thomas)

Godišnji energetski bilans Crne Gore za 2024. godinu pokazao je da je ova zemlja proizvela manje električne energije nego što je planirano, dok je potrošnja porasla.

Ukupno je proizvedeno 3.446,6 GWh struje, što je za 4,4 odsto manje od planiranog i skoro 15 odsto manje u odnosu na 2023. godinu. Međutim, količina proizvedene električne energije bila je dovoljna za pokrivanje potreba domaćeg tržišta.

Na smanjenje proizvodnje najviše je uticao loš hidrološki bilans, odnosno manjak padavina i sušna godina koji su uticali na znatno manju proizvodnju iz hidroelektrana. Preciznije, hidroelektrana Perućica ostvarila je oko 93 odsto planirane proizvodnje, dok je hidroelektrana Piva bila blizu plana, ali je i ona imala značajno manji rezultat u odnosu na prethodnu godinu. Male hidroelektrane proizvele su svega 83 odsto planirane količine.

Pročitajte još:

Kada je reč o vetroelektranama, proizvele su oko 89 odsto planirane energije, a solarne elektrane 59 odsto. Iako solarna energija nije dostigla planirane rezultate, treba istaći da je proizvodnja iz ovog izvora više nego utrostručena u odnosu na prethodnu godinu, iako još uvek ima prostora za dalji rast.

Termoelektrana Pljevlja ostvarila je najbolje rezultate sa 1.337,84 GWh, što je više od planiranog za oko 20 GWh.

U Crnoj Gori je tokom 2024. godine došlo do porasta potrošnje električne energije i to za oko šest odsto od planiranog.

Na kraju godine, ukupni instalirani kapaciteti za proizvodnju električne energije u zemlji iznosili su 1.090 MW – pri čemu su najveći udeo činile hidroelektrane (705 MW), zatim termoelektrane (225 MW), vetroelektrane (118 MW) i solarne elektrane (43 MW).

Energetski portal

Rani Javni uvid u elaborat za solarnu elektranu Ruma 1, 2, 3 i 4 sa sistemima za skladištenje

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Započet je rani javni uvid u dokumentaciju koja prethodi izradi Plana detaljne regulacije za izgradnju solarne elektrane – Ruma 1, 2, 3 i 4. U pitanju je energetski projekat koji predviđa postavljanje fotonaponskih sistema ukupne snage do 999 kW, uz prateće baterijske sisteme za skladištenje energije, kako se navodi u elaboratu dostupnom na sajtu Opštine Ruma.

Tokom trajanja ranog javnog uvida, građani, pravna lica, kao i nadležni organi i institucije pozvani su da se upoznaju sa predloženim rešenjima, iskažu mišljenje i doprinesu kreiranju prostorno-funkcionalnog okvira ovog projekta, što predstavlja početnu fazu u razvoju projekta koji ima potencijal da doprinese energetskoj diversifikaciji opštine Ruma.

Pročitajte još:

Saobraćajnu povezanost prostora obezbeđuje državna saobraćajnica Ruma–Irig, koja je deo šireg infrastrukturnog koridora između Novog Sada, Šapca i Loznice, što dodatno podiže strateški značaj ovog poteza.

Preliminarna površina obuhvaćena planom iznosi oko 5,6 hektara, dok će precizne granice biti definisane u narednoj fazi izrade nacrta plana. Što se tiče stanja životne sredine, zemljište je pretežno ozelenjeno i u funkciji poljoprivrede, ali se pretpostavlja moguća prisutnost hemijskih ostataka zbog prethodne poljoprivredne obrade i blizine saobraćajnice.

Energetski portal

Slovenija izdvaja 13 miliona evra za mlade poljoprivrednike i pokretanje gazdinstava

Foto-ilustracija: Unsplash (frances-gunn)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i hrane Republike Slovenije raspisalo je javni poziv za intervencijsku podršku mladim poljoprivrednicima za 2025. godinu, u ukupnoj vrednosti od preko 13 miliona evra. Program ima za cilj podsticanje osnivanja novih gazdinstava mladih ljudi, unapređenje konkurentnosti domaće poljoprivrede i otvaranje novih radnih mesta u ruralnim sredinama.

Podrška se dodeljuje kroz dva seta kriterijuma. Prvi je namenjen preduzetnicima i licima koja su već uključena u obavezno ili dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje, ili su se obavezala da će to učiniti u roku od tri meseca. Drugi set obuhvata fizička lica sa radnim iskustvom u poljoprivredi koja ne žele da preuzmu petogodišnju obavezu uključivanja u osiguranje.

Visina pomoći zavisi od ispunjenih kriterijuma – kreće se od 40.000 do 57.600 evra u prvom slučaju, odnosno od 18.600 do 31.920 evra u drugom. Posebni dodatak od 5.000 evra namenjen je kandidatima sa završenim obrazovanjem u oblasti poljoprivrede ili majstorskim ispitom za pčelare, kako se navodi na sajtu Vlade Slovenije.

Pročitajte još:

Pravo na učešće imaju kandidati između 18 i 40 godina starosti, sa stečenim obrazovanjem iz relevantnih oblasti i koji su u poslednjih pet godina postali vlasnici i operateri poljoprivrednog gazdinstva.

Izmene u strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike predviđaju povećanje ulaznog prihoda sa 330.000 na 500.000 evra, kao i obavezu povećanja površina pod organskom proizvodnjom za korisnike koji ostvaruju 20 odsto subvencije za ovu vrstu delatnosti.

Prijave se mogu podneti od 12. maja u 8 časova, a krajnji rok je 11. septembar 2025. u 14 časova. Poziv predstavlja važan korak ka jačanju agrarnog sektora i vraćanju mladih ljudi na selo.

Energetski portal

NIS podneo novi zahtev za odlaganje primene američkih sankcija

Foto-ilustracija: Pixabay

Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je novi zahtev Ministarstvu finansija Sjedinjenih Američkih Država za izdavanje posebne licence kojom bi se odložila puna primena sankcija. Kako navode iz kompanije, cilj ovog zahteva je omogućavanje neometanog operativnog rada i nakon 28. aprila, što je datum do kog važi prethodna licenca izdata 28. marta ove godine.

NIS je takođe podsetio da je 14. marta već podneo zahtev za uklanjanje sa SDN liste (Specially Designated Nationals), što može predstavljati dugotrajan i kompleksan proces.

Pročitajte još:

Uprkos izazovnim okolnostima, iz kompanije poručuju da ostaju posvećeni obezbeđivanju stabilnog snabdevanja domaćeg tržišta svim vrstama naftnih derivata, kao i očuvanju socijalne stabilnosti svojih zaposlenih. Javnost će, kako navode, biti pravovremeno obaveštavana o svim novim okolnostima koje mogu uticati na poslovanje kompanije.

Podsećamo, Ministarstvo finansija SAD je krajem marta izdalo specijalnu licencu kojom je stupanje na snagu sankcija u punom obimu odloženo do 28. aprila 2025. godine. Ova licenca kompaniji omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti do 28. aprila odnosno do ukidanja sankcija, u zavisnosti šta nastupi prvo.

Energetski portal