Home Blog Page 623

Objavljeno istraživanje u vezi sa volontiranjem u vreme krize

Foto-ilustracija: Unsplash (Joel Muniz)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Earl)

Projekat “Volonteri kao snaga solidarnosti u vreme krize” za glavni cilj imao je da ispita stavove i različite poglede prema volontiranju i volonterima, posebno prema volontiranju tokom različitih kriznih situacija. U ispitivanju je učestvovalo 357 ljudi iz Srbije, 265 iz Belgije, 301 iz Hrvatske, 256 iz Italije i 193 iz Poljske.

Podaci su prikupljani u periodu od maja do septemba 2020. godine i analizirani su ih i predstavili sociolozi sa Univerziteta u Splitu.

Prema podacima najčešće aktivnosti su volontiranje sa osetljivim grupama, kulturne aktivnosti, pomoć u učenju, očuvanje zdravlja i promocija zdravog načina života.

Dalje se navodi da najveću zainteresovanost za volontiranje sa osetljivim grupama iskazuju osobe sa nižim obrazovanjem, dok se za volonterske aktivnosti kulturnih sadržaja kao što su izložbe, muzički ili filmski festivali, festivali knjiga i poezije, najčešće prijavljuju fakultetski obrazovane osobe.

Kada su u pitanju volonterske aktivnosti i radni status ispitanika, postoje statistički značajne razlike za nekoliko aktivnosti. Na primer, đaci, studenti i nezaposleni imaju tendenciju da više volontiraju u sportu, u aktivnostima vezanim za životnu sredinu i održivi razvoj i u zaštiti životinja. Penzionisani ispitanici najviše volontiranju sa osetljivim grupama.

Kao najčešće razloge nevolontiranja ispitanici navode da nemaju dovoljno vremena i nemaju adekvatne informacije o mogućnostima volontiranja.

Kako se navodi u analazi, ispitanicima su predstavljene razne vrste kriza: epidemiološke i druge situacije koje predstavljaju pretnju od širenja zaraznih bolesti (npr. pandemija koronavirusa), prirodne katastrofe (zemljotresi, poplave, požari itd.), ratovi i slični oružani sukobi, nuklearne nesreće, eksplozije i druge krize sa ispuštanjem opasnih materija u atmosferu, nagli porast potreba migranata i izbeglica, masovni neredi u društvu (sukobi sa vladom, između različitih etničkih ili drugih grupa) i teroristički napadi. Razlike između ispitanika su statistički značajne za svaku krizu. Ispitanici sa višim obrazovanjem izražavaju veću motivaciju da volontiraju u krizama od onih sa nižim obrazovanjem.

Kada je reč o poznavanju organizacija koje angažuju volontere, za vreme aktuelne krize koja je nastala usled pandemije koronavirusa, verovatno zato što je zahvatila sve građane, bez obzira na njihov jezik, etničku pripadnost ili veru, ispitanici su uglavnom čuli za organizacije koje tokom ove krize angažuju dobrovoljce (oko 76 odsto). Iako je ovaj broj izuzetno visok, oko 30 odsto svih ispitanika se dobrovoljno prijavilo za volonterske aktivnosti tokom pomenute krize, uglavnom na aktivnostima isporuke zaliha i aktivnostima koje su organizovale nevladine organizacije.

U ovom projektu učestvovali su Udruženje građana Srbija u pokretu, kao partner sa Udruženjem „MI” – Split (Hrvatska), Fondacijom „Common thing” (Poljska), Evropskim volonterskim centrom (Belgija) i Volonterskim centrom Milano (Italija).

Izvor: Udruženje građana Srbija u pokretu

Kupujte jelke sa busenom

Foto-ilustracija: Unsplash (Aurelio Arantes)
Foto: JKP “Zelenilo Beograd”

Nova godina je pred vratima i dovoljno je da okitimo jelku kako bi nas u potpunosti obuzela praznična atmosfera. Posebnu čar domu daje okićena prirodna jelka. Prilikom kupovine, najbolje bi bilo odabrati jelku sa busenom, koju nakon praznika možete posaditi u dvorištu ili parku.

Javno komunalno preduzeće “Zelenilo-Beograd” i ove godine u ponudi ima jelke sa busenom, koje su visine između 1 i 1,3 metra i njihova cena je 1.500 dinara.

“Apelujemo na građane da kupuju jelke sa busenom, jer time utiču na zaštitu životne sredine i sprečavanje seče mladih stabala četinara. Na ovaj način produžava se život četinara, ali istovremeno svaki pojedinac, koji zasadi stablo, utiče na povećanje broja stabala u gradu što je neophodno i korisno”, kažu iz ovog preduzeća.

Jelke sa busenom mogu se kupiti u rasadnicima “Zelenila” koji se nalaze na Voždovcu u ulici Vojvode Stepe broj 405 i u Zemunu – Marije Bursać bb.

Iz ovog preduzeća podsećaju da prilikom kićenja jelke treba voditi računa o ukrašavanju njenog vrha, kako se on ne bi polomio ili oštetio. Jedan od načina da se sačuva vrh, jeste da se uz vrh postavi olovka, pa tek onda ukras.

Drvo ne treba postaviti blizu grejnog tela, jer to može izazvati opadanje četina. Potrebno je da se jelka redovno orošava, tj. prska vodom.

“Redovno je zalivajte vodom sobne temperature, kako bi se održala umerena vlažnost supstrata. Kada prođu praznici, drvo ne treba odmah iznositi napolje na mesto sadnje, već je potrebno da se obezbedi period prilagođavanja. Najbolje bi bilo da se jelka ostavi nekoliko dana u hodniku ili prostoriji koja se ne greje, a potom da se posadi u odgovarajućim uslovima.

Sadnja se vrši kada zemlja napolju nije zamrznuta, odnosno kada spoljna temperatura nije ispod nula stepeni Celzijusa” objašnjavaju iz JKP “Zelenilo”.

Pažljivo izaberite mesto za sadnju, jer će jelka izrasti u visoko drvo, zato je nemojte saditi blizu objekta ili nadzemnih instalacija.

Izvor: JKP “Zelenilo Beograd”

 

 

 

U Hrvatskoj rekordna proizvodnja električne energije iz OIE

photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vremenska situacija u Hrvatskoj poslednjih dana donela je neke ekstremne situacije i u pogledu meteorologije i u pogledu električne energije.

Podsetimo, ciklon Đenova koji je pogodio Hrvatsku izazvao je kišu koja se u nekim područjima smrzavala u dodiru sa zemljom (tzv. ledena kiša) i izuzetno jak južni vetar koji je probleme stvarao prvenstveno u priobalnim područjima. U pojedinim delovima Splita pala je rekordna količina kiše.

Sve navedeno dovelo je do obaranja dnevnog rekorda u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije u hrvatskom elektroenergetskom sistemu.

Prema preliminarnim podacima za nedelju, 6.12.2020. godine, hrvatske hidroelektrane proizvele su ukupno preko 30 GWh, a proizvodnja je dostigla skoro 1.400 MWh/h.

Bilo je i proizvodnje u novim obnovljivim izvorima energije koji su proizveli čak 843 MWh/h, među kojima treba izdvojiti vetroparkove koji su sa trenutnih oko 800 MW instalirane snage postigli maksimalnu satnu proizvodnju od oko 717 MWh/h, dok je trenutna proizvodnja dostigla i 731 MW.

Ukupno je proizvodnja u tradicionalnim i novim obnovljivim izvorima energije iznosila oko 48 GWh, što je više od potrošnje hrvatskog elektroenergetskog sistema tog dana (oko 47 GWh), a maksimalna satna proizvodnja iz svih OIE bila je preko 2100 MWh/h.

Foto-ilustration: Pixabay

Kako se ova rekordna proizvodnja dogodila u nedelju kada je potrošnja obično najniža (dnevni maksimum od oko 2250 MWh/h), hrvatska prenosna mreža je na ozbiljnom ispitu kako bi obezbedila prihvatanje tolike proizvodnje, odnosno izvoza viška u susedne zemlje. U kategoriju zapisa spada i činjenica da je hrvatski elektroenergetski sistem, koji se uglavnom uvozi i pokriva 20 do 40 odsto godišnje potrošnje uvozom električne energije, u nedelju izvezao preko 1.100 MWh/h. Poteškoće su nastale zbog kvarova na prenosnoj mreži izazvanih uraganom, na kojima se još uvek radi.

Situacija se može posmatrati i kao ozbiljan test za neke ekstremne situacije koje se analiziraju za potrebe razvoja prenosne mreže. Iako retke, ove situacije zahtevaju spremno rešenje. Odgovor je utoliko potrebniji i zbog zahteva za odobravanje priključenje elektrana na obnovljive izvore velike ukupne snage na dalmatinskom području, jer se sve češće nameće pitanje koliko novih kapaciteta elektroenergetski sistem može da podnese bez značajnog proširenja prenosne mreže.

Jasno je da je odgovor složen i zahteva međusobno razumevanje između operatora prenosnog sistema, proizvođača električne energije, zakonodavca i energetskog regulatora.

Izvor: HOPS

Tokom zime građani Prijepolja vodiće brigu o beloglavim supovima

Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Kwan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Glen Carrie)

Udruženje građana Jadovnik iz Prijepolja objavilo je na svojoj Fejsbuk stranici da je pokrenulo inicijativu Zaštitimo beloglavog supa, čiji je cilj redovno snabdevanje ptičijeg hranilišta Kašan.

Kako je najavljeno, u projektu koji traje od 1. decembra do 28. februara aktivno će učestvovati i lokalno stanovništvo, a poljoprivredna gazdinstva i klanice će otpad koji je nastao od uginulih životinja usmeravati na hranilište beloglavih supova.

Dugoročni cilj projekta je da se doprinese uspostavljenom mehanizmu zaštite beloglavog supa u specijalnom rezervatu prirode Klisura reke Mileševke. Objašnjava se da će se to postići kroz odgovorno upravljanje otpadom.

“Smatrali smo da kroz ovu inicijativu možemo doprineti rešavanju problema nesanitarnog odlaganja životinjskog otpada u opštini Prijepolje i istovremeno pomoći zaštiti beloglavog supa”, navode u udruženju.

Prema njihovim rečima, tako će se obezbediti “prirodna reciklaža” otpada, a cilj je i da se stanovništvo podstakne na odgovorniji odnos prema njemu.

Dodaje se i da je inicijativu Udruženja Jadovnik podržala u organizacija Orca, kroz projekat “Tvoje mesto u Srbiji”.

Izvor: Udruženje građana “Jadovnik”

Nova pobeda Bunskih kanala nad MHE

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Odeljenje za urbanizam Grada Mostara ponovo je donelo rešenje kojim se odbija zahtev investitora „Hercegovina građevinsko zanatstvo“ za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju dve mini hidroelektrane na lokalitetu Bunskih kanala.

Rešenje je doneseno na osnovu toga što je ekološko udruženje „Majski cvet“ dostavilo neophodnu dokumentaciju i peticiju s 5000 potpisa građana protiv izgradnje ove dve MHE.

Naime, Odeljenje za urbanizam i građevinarstvo je ranije izdalo rešenje kojim je odbijen zahtev investitora „Hercegovina građevinsko zanatstvo“ d.o.o. – Ogranak obnovljivi izvori Mostar za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju dve MHE na lokalitetu Bunskih kanala, međutim Ministarstvo građevinarstva i prostornog uređenja je u oktobru 2019. uvažilo žalbu investitora, te je prvostepeno Rešenje poništilo i predmet vratilo na ponovni postupak.

„Ovo rešenje za nas predstavlja uspeh i potvrdu da borba nije uzaludna te nam daje podstrek da ne odustanemo od ostvarivanja cilja. Posebno ističemo da je u oktobru Okružni sud u Sarajevu doneo presudu kojom se poništava ekološka dozvola koju je Federalno ministarstvo životne sredine i turizma izdalo za gradnju dve MHE na Bunskim kanalima. Sve ovo potvrđuje brojne nepravilnosti u ovom slučaju i mi nećemo stati dok se u potpunosti ne zabrani gradnja MHE na Bunskim kanalima“, navodi Oliver Arapović ispred ekološkog udruženja Majski cvet.

Podsećamo, prema rešenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH iz 1970.godine lokalitet „Bunski kanali“ je proglašen rezervatom prirodnih predela-spomenika prirode i nalazi se na Spisku zaštićenih delova prirode Hercegovačko-neretvanskg kantona , a što je u postupku i potvrdilo i nadležno Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite životne sredine HNK.

”Mi nastavljamo našu pravnu borbu protiv Grada Mostara i planiramo da iskoristimo sve pravne lekove u ostvarenju svog cilja – nećemo stati dok se ne zabrani izgradnja MHE na Bunskim kanalima, spomeniku prirode”, poručili su. 

Izvor: Bljesak.info

 

Кoronavirus prepolovio potražnju za ribom – ribnjaci puni i čekaju kupce

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)
Foto-ilustracija: Unsplash (Roozbeh Eslami)

Značajni kapaciteti za preradu ribe po najsavremenijim svetskim standardima izgrađeni su u Srbiji proteklih godina, međutim, dolaskom pandemije novog virusa korona za 50 odsto je smanjena potražnja za ribom na domaćem tržištu, kažu proizvođači ribe koji nude i konkretne predloge i rešenja za prevazilaženje izazova.

Кraj godine označava početak sezone slava i božićnog posta, koji traje do 7. januara i period godine kada se tradicionalno najviše konzumira riba i kada ribari imaju najviše posla. Međutim, ova godina je specifična, jer je pandemija prepolovila potražnju za svežom ribom.

Кrum Anastasov, direktor ribnjaka „Кapetanski Rit“ u Кanjiži i predsednik Grupacije za ribarstvo Privredne komore Srbije, navodi da se šaran trenutno nudi po veleprodajnoj ceni za manje od 200 dinara po kilogramu što je, dodaje, ispod proizvođačke cene.

„Кoronavirus je značajno uticao na proizvodnju ribe u Srbiji i preti da ugrozi čitav sektor“, ističe Кrum i kaže da ribari u zemljama okruženja dolaze do sredstava iz EU fondova, a pomaže im se u marketingu i nastupu na trećim tržištima.

Ribarima bi dobrodošlo umanjenje dažbina za korišćenje voda za 50 procenata, ili da se potpuno ukinu, da im se otpišu dugovanja po tom osnovu i povećaju subvencije po kilogramu proizvedene ribe, navodi se u inicijativi domaćih prizvođača. Saglasni su da postoje i drugi indirektni načini da im se pruži podrška, na primer, da se cena struje proizvođačima ribe umanji za 50 odsto.

Nikola Mandić, direktor kompanije “Bio Fish” naglašava da istorija srpskog ribarstva traje vekovima i da je važno očuvati ribarstvo u Srbiji. Кaže da je značaj ribarstva višestruk. S ekološkog aspekta ribarstvo čuva i obnavlja riblji fond u rekama Srbije, a obnavlja se i neplodno zemljište, pašnjaci i utrine, koji se pretvaraju u ribnjake i tako pokreće proizvodnja i zapošljavaju radnici.

Foto-ilustracija: Unsplash (jean wimmerlin)

„Sada smo u piku godišnje proizvodnje, ali zbog koronavirusa nema tražnje. Ostaće hiljade tona šarana u ribnjacima pa nećemo moći da pokrenemo novu proizvodnju“, ukazuje na probleme Mandić i napominje da se u Srbiji proizvodi najkvalitetniji šaran u Centralnoj Evropi.

Prema podacima Zavoda za statistiku, izvoz ribe i prerađevina od ribe u prošloj godini je 130 odsto veći u odnosu na 2014. godinu, dok je uvoz povećan za 10 odsto u poređenju sa istom godinom. Međutim, u prvih osam meseci 2020. beleži se pad izvoza i uvoza ribe kao i ribljih proizvoda.

„Ribarstvo je grana koja ima veliku šansu za dalji razvoj i to ne samo kroz otvaranje novih ribnjaka već u prerađivačkoj industriji. Objekti za preradu ribe, za sada, prerađuju morsku ribu ali oslobađanjem ribnjaka od plaćanja vodnog doprinosa, intenzivirala bi se primarna proizvodnja u ribarstvu i stvorila sirovina za dalju preradu“, kaže Mirjana Miščević iz Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda PКS.

Omogućavanjem pozajmice hrane (kukuruz-žito) iz robnih rezervi bez kamata i uvođenje prelevmana i carina na sveže očišćenu ili zamrznutu rečnu ribu, proizvođači bi lakše savladali period smanjene potražnje na tržištu, kaže Miščević.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeremy Stewart)

Aleksandar Stajčić, direktor DTD Ribarstva iz Bačkog Jarka, smatra da bi trebalo pojačati mere za sprečavanje nelojalne konkurencije i uvećati subvencije za one koji ne rade u „sivoj zoni“. Jedna od mera pomoći mogla bi da bude, kaže, subvencija po hektaru za zaštitu ribnjaka od kormorana koji „kradu“ velike količine ribe.

Srbija, inače, uveze 3,8 puta više ribe nego što proizvede (proizvodnja šarana bila je lane 4.728 tona, a pastrmke 2.079 tona). Prošle godine uvezeno je 35.707 tona ribe i prerađevina od ribe za 93.405.000 evra, dok je izvezeno 2.659 tone ribe i ribljih prerađevina u vrednosti 18.248.700 evra. Najviše smo uvozili ribu i prerađevine od ribe iz Norveške, Španije i Tajlanda, a najviše izvozili u Italiju, BiH i Nemačku.

U Srbiji se uzgojem ribe bavi 109 privrednih društava i 31 preduzetnik registrovan za gajenje ribe.

Izvor: PKS

Beograd uskoro dobija ekskluzivne pešačke faze

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Miranda)
Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić i gradski sekretar za saobraćaj Dušan Rafailović održali su danas prezentaciju novog režima saobraćaja na raskrsnici Makedonske i Dečanske ulice uvođenjem ekskluzivne pešačke faze.

Ekskluzivna pešačka faza omogućiće pešacima da prelaze zonu raskrsnice pravolinijski i dijagonalno dok su vozila zaustavljena na crvenom svetlosnom signalu, istakli su govornici u Starom dvoru.

Vesić je ukazao da će se uvođenjem ovog sistema Beograd svrstati, pored Tokija, Londona i Stokholma, u retke gradova sveta koji imaju takvu raskrsnicu.

“Ovo je samo deo mera na ubrzanju saobraćaja u prestonici. Beograd je metropola u kojoj se svake godine registruje oko 50.000 novih automobila. Naša infrastruktura nije pravljena za tako veliki broj vozila zbog čega moramo da uvodimo novine i poboljšavamo protok saobraćaja”, istakao je Vesić.

On je dodao da će se najveći broj problema rešiti izgradnjom metroa i unapređenjem šinskog saobraćaja.

“Sve se radi uz ozbiljne analize u koje su uključeni Saobraćajni fakultet i druge ovlašćene institucije. Takođe, imaćemo i najmoderniji Centar za upravljanje saobraćajem koji će biti smešten u okviru nove autobuske stanice na Novom Beogradu”, najavio je Vesić.

Foto-ilustracija: Unsplash (bantersnaps)

On je podsetio da se već sprovodi veliki projekat semaforizacije. Kako je precizirao, 322 semafora, od 650 koliko ih ima u Beogradu, biće u režimu adaptivnog upravljanja saobraćajem i prilagođeni trenutnoj situaciji na terenu.

“Uvođenjem ovakvih i sličnih mera, poput kontrole „Oko sokolovo”, dobijamo veću protočnost vozila, što je i suština rešavanja problema u saobraćaju s kojim se suočavaju sve metropole u svetu”, ukazao je zamenik gradonačelnika.

Rafailović je rekao da će novi režim funkcionisanja raskrsnice Makedonska–Dečanska početi sa radom tokom narednog vikenda.

“Novi režim raskrsnice predstavlja novi kvalitet u upravljanju saobraćajem u Beogradu. Na prvom mestu sa stanovišta bezbednosti pešaka i ostalih učesnika u saobraćaju, a zatim i sa aspekta njegove protočnosti u ovom delu grada”, naveo je Rafailović.

Foto-ilustracija: Unsplash (K. Mitch Hodge)

On je podsetio da se takav režim upravljanja prvi put primenjuje u Beogradu, Srbiji, kao i ovom delu Balkana.

“Analizom koju je radio Saobraćajni fakultet u Beogradu i simulacijama koje je radio Sekretarijat za saobraćaj pokazalo se da se nivo usluge sa C podiže ka nivo usluge D, jer smo uspeli da ukinemo sve konfliktne tačke između vozila i pešaka”, naveo je Rafailović.

On je ponovio da primena novih mera predstavlja potprojekat realizacije velikog projekta adaptivnog uvođenja saobraćaja, koji Grad Beograd realizuje sa kompanijom „Simens”.

Izvor: Grad Beograd

U BiH neadekvatno uređena zaštita mora

Foto-ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay

Kancelarija za reviziju institucija u Bosni i Hercegovini uradila je paralelnu reviziju učinka na temu „Upravljanje intervencijama u slučaju slučajnog zagađenja Jadranskog mora“.

Njihov glavni cilj bio je ispitati da li su nadležne institucije u BiH stvorile preduslove za efikasno upravljanje ovim intervencijama.

Područje Jadranskog mora predstavlja vredan resurs i ekonomski potencijal za Bosnu i Hercegovinu. Moguće izlivanje opasnih materija u more može imati nepovratan uticaj na njegovu životnu sredinu, turizam i ribarstvo. Ovakve situacija su nepredvidive, zbog čega zahtevaju dobru pripremljenost i brzu reakciju nadležnih institucija, kako bi se posledice u što većoj meri smanjile.

Urađena revizija pokazala je da u BiH još uvek nisu uspostavljene osnovne pretpostavke za efikasno upravljanje intervencijama u slučaju slučajnog zagađenja mora.  Nedostaci postojećeg regulatornog okvira, neadekvatni institucionalni preduslovi za zaštitu voda, nepostupanje u skladu s donesenim propisima, kašnjenje u donošenju jasnih procedura delovanja – sve to ukazuje na neefikasnost nadležnih institucija u ovoj oblasti.

Poseban problem predstavlja neadekvatno uređena zaštita mora, jer nijedan od donesenih propisa u BiH nije precizno definisao upravljanje morem i njegovu zaštitu. Podeljene i nejasno propisane nadležnosti između različitih nivoa vlasti i velikog broja institucija ostavile su prostor za prebacivanje odgovornosti i nedovoljnu posvećenost zaštiti mora, navodi se u izveštaju.

Regulativom iz oblasti zaštite voda u BiH nije propisano donošenje posebnih planova za slučajna zagađenja mora, nego je predviđeno da se planovi za slučajna zagađenja voda koriste i u slučaju zagađenja obalnih morskih voda. Međutim, utvrđeno je značajno kašnjenje u donošenju operativnih planova za slučajna zagađenja voda.

Nadležno ministarstvo za vode nije kreiralo operativni plan za slučajna zagađenja voda, koji je trebalo izraditi u saradnji s Agencijom za vodno područje Jadranskog mora. Nije, shodno Zakonu o unutrašnjoj i pomorskoj plovidbi, donesen ni plan odbrane od iznenadnih zagađenja s broda i priobalnog pojasa unutrašnjih voda. Konstatovano je da predmetnim Zakonom nije precizno i jasno definisano koje su to institucije koje treba da donesu ovaj Plan, a nadležne institucije nisu uložile napore da razreše ovo pitanje, preciznije ga propišu i pristupe izradi Plana.

Nakon višegodišnjeg kašnjenja, u 2020. godini objavljen je Federalni operativni plan za slučajna zagađenja III stepena ugroženosti. Međutim, on ne sadrži sve potrebne elemente, niti su u njegovu realizaciju uključene sve institucije značajne za zaštitu mora.

U skladu s utvrđenim nalazima i zaključcima revizije date su preporuke čija primena može pomoći u stvaranju uslova za bolju zaštitu mora od slučajnog zagađenja. Za realizaciju preporuka neophodno je ostvariti proaktivnu saradnju s institucijama BiH, kako bi se zajedničkim delovanjem uredila zaštita Jadranskog mora i uspostavio efikasan sistem interventnog postupanja.

Ceo izveštaj možete pogledati ovde.

Izvor: Kancelarija za reviziju institucija BiH

 

Holandija dobila energetski najodrživiji put

Foto-ilustracija: Unsplash (Maksim Shutov)
Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

U Holandiji je izgrađen energetski najodrživiji auto-put koji ima sopstveno “održivo snabdevanje energijom”.

Deonica duga 17 kilometara, između gradova Delft i Zutemer, presvučena je asfaltom koji smanjuje otpor guma, što znači da učesnici u saobraćaju, na ovoj relaciji, štede gorivo.

Za semafore i rasvetu puta postavljeno je 220 solarnih panela, dok je pored puta postavljena velika baterija koja skladišti energiju koja se koristi tokom noći.

Energetski efikasne LED svetiljke korišćenje su za osvetljenje puta i sistem je tako napravljen da kada nema mnogo vozila u saobraćaju, njih je moguće prigušiti. 

U semafore su postavljeni senzori koji regulišu saobraćaj, tako da nema čestih zaustavljanja i ubrzavanja. Kako stručnjaci procenjuju to će znatno uticati na emisiju štetnih gasova i smanjiće saobraćajne gužve, piše portal Techzle.

“Put je divan, ali da bi se postigli klimatski ciljevi, uspešne inovacije na ovom putu moraju postati novi standard”, objašnjava Ralf van Roesel iz firme TAUV.

Južna Holandija ima jasno zacrtan cilj, a to je da svi putevi imaju negativan ugljenički otisak.

Energetski portal

 

 

Da li je vertikalna poljoprivreda sa visokim prinosom budućnost poljoprivrede?

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Feghali)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Kada pomislite na poljoprivredno imanje, najčešće ljudi zamišljaju dugačke redove useva koji se protežu dokle god pogled doseže. Ali, prema agro-tehnološkom startapu “Plenti” (Plenty), trebali bismo da počnemo da gledamo u drugom pravcu –  vertikalno. Ukoliko želimo bogat prinos, ovo je budućnost poljoprivrede u koju treba ulagati i koju treba razvijati. Da bude još čudnije, “Plentijeva” poljoprivredna vizija smeštena je u zatvoren prostor i njenu populaciju čine isključivo – roboti.

„Realnost je takva da postoji pet mesta na celom svetu na kojima biste mogli da  zaista ekonomično uzgajate voće i povrće, a sva ta zemlja je, u ovom trenutku, već poprilično istrošena“, objašnjava Nejt Stori, suosnivač i glavni direktor naučnog odeljenja kompanije “Plenti”, a prenosi Forbs (Forbes).

„Vertikalna poljoprivreda je tu da bi nam pomogla da podmirimo sve veću potražnju za svežim namirnicama – u ovom slučaju radi se o svežem voću i povrću. Svesni smo da je takva vrsta robe sada najtraženija i mislim da smo pronašli način kako da podmirimo sve zahtevnije tržište”, nastavlja svoju priču Stori.

“Plenti” teži eksponencijalno boljem prinosu, za 400 puta većem po hektaru, dok potrošnju vode smanjuje za neverovatnih 95 odsto. Sistem je osmišljen tako da podjednako dobro uspeva na farmama zatvorenog i otvorenog tipa i na skoro svim podlogama.

Na farmi “Plenti”, biljke će biti poređane po policama ili nosačima koji su postavljeni vertikalno ka plafonu. Umesto da sunce obasjava useve, za to će biti zadužena LED svetla punog spektra koja će u potpunosti kontrolisano obasjavati useve sa svih strana. Gigantski roboti će razmeštati stalke sa biljkama i pomeriti ih po potrebi. Veštačka inteligencija će donositi odluke o temperaturi, svetlosti i vodi, neprekidno poboljšavajući uslove farme.

I proces upravljanja vodom je detaljno osmišljen.

„Kad malo bolje razmislite, shvatićete da preko 90 odsto vode koju koristite za zalivanje u  polju bude  uzalud potrošeno tokom procesa transpiracije, zar ne?“, objašnjava Stori Forbsu. „Ili tokom evaporacije, dok isparava sa površine tla ili kroz telo biljke. Dakle, možemo reći da je praktično sve urađeno za “badava”. Na našoj farmi biljke takođe podležu procesu transpiracije, ali mi hvatamo vodenu paru i ona iznova dobija svrhu.”

Kada je proizvod spreman za konzumiranje, neće morati da putuje hiljadu kilometara do svog odredišta. Čitav komšiluk će moći da se posluži svežim plodovima. Trenutno u toj mogućnosti mogu da uživaju samo žitelji San Franciska (SAD), jer je “Plenti” upravo tamo stacioniran. Kompanija trenutno gradi i svoju drugu farmu, u Komptonu (Kalifornija, SAD). Nemojte misliti da ovaj startap neće uskoro otvoriti vrata i svoje treće, pa i četvrte farme – investitori poput Džefa Bezosa (vlasnika najveće svetske onlajn prodavnice – Amazon) i bivši izvršni direktor kompanije Gugl, Erik Šmit, uložili su 400 miliona dolara kapitala u budžet “Plentija”.

Jovana Canić

Austrija primer iz oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustration: Unsplash (Thomas Richter)

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa ambasadorom Austrije u Srbiji Nikolausom Luterotijem o saradnji dveju zemalja u oblasti energetike, posebno u segmentu obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

Mihajlović je tom prilikom predočila da Srbija priprema novi zakonodavni okvir u oblasti energetike, uključujući novi zakon u oblasti obnovljivih izvora energije, i da je zainteresovana za unapređenje saradnje i iskustva koje Austrija ima kada je reč o energetskoj tranziciji.

Posebno su važne reforme e-energetika i e-rudarstvo, jer želimo da otvorimo ovaj sektor za nove investicije, posebno iz privatnog sektora, dodala je ona.

Takođe, kako je podsetila, već postoje zajednički projekti, naročito u oblasti energetske efikasnosti, kao i dobra saradnja između srpskih i austrijskih kompanija, uz obostrani interes za njen dodatni razvoj.

Luteroti je istakao da Austrija trenutno dobija približno 72 odsto električne energije iz obnovljivih izvora i da se ide ka tome da do 2030. godine 100 odsto električne energije dolazi iz obnovljivih izvora.

Izvor: Vlada Srbije

Zaštićena staništa kolonija Zlatnog korala u Bokokotorskom zalivu

Foto-ilustracija: Unsplash (Boba Jovanovic)
Foto: JP Morsko dobro

Postavljanjem bova na lokalitetima Dražin vrt i Sopot završene su sve aktivnosti na zaštiti staništa kolonija Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia) predviđene projektom “Istraživanje i promocija koralnih zajednica u Bokokotorskom zalivu”, a koji su realizovali Institut za biologiju mora i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

U okviru ovog projekta, krajem avgusta, realizovano je čišćenje dve podvodne bašte koralnih zajednica Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia), koje su sproveli stučni saradnici Instituta za biologiju mora jer je bilo potrebno da se otpad pažljivo sakupi, a da pri tom ne dođe do ugrožavanja i oštećenja korala.

Nakon toga, na lokacijama su postavljene informativne table sa informacijama o podvodnim baštama, kao i o zabrani ribolova i sidrenja plovnih objekata na ograđenim lokacijama.

Na osnovu saglasnosti Uprave za pomorsku sigurnost i Ministarstva saobraćaja i pomorstva, ova dva lokaliteta ograđena su bovama na moru, da bi se fizički onemogućio prolaz i sidrenje plovila, a sve u cilju zaštite staništa Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia).

Zarad informisanja javnosti izrađena je i informativna brošura kojom je dočarana priča o životu Zlatnog korala u Bokokotorskom zalivu. Brošura će biti distribuirana ribarima, školama i svim zainteresovanim građanima.

U iščekivanju okončanja procedure proglašenja preventivne zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, aktivnosti koje je sprovelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i Institut za biologiju mora, predstavljaju najvažnije mere zaštite korala na terenu i promociju ove zaštićene vrste.

Foto: JP Morsko dobro

O Zlatnom koralu (lat. Savalia savglia)

S. savaglia, zlatni koral ili lažni crni koral je retka vrsta koja naseljava Sredozemno more i istočni Atlantski okean. Najveći broj kolonija zabeležen je na Kanarskim ostrvima,  dok se značajan broj, pored područja Sredozemnog mora, nalazi i u Bokokotorskom zalivu.

Ovaj žbunasti koral je zapravo parazit na raznim gorgonijama koje prerasta i obavija svojim proteinskim skeletom skoro crne boje. Polipi su brojni, beličaste do najčešće zlatnožute boje, pa otuda i naziv Zlatni koral. Oko usnog otvora se nalazi do 30 pipaka koji su raspoređeni u dva niza. Raste veoma sporo, svega nekoliko milimetara godišnje a analize radioaktivnim ugljenikom ukazuju na starost nekih kolonija od oko 2.700 godina što ih čini među najstarijim živim organizmima na planeti.

Uslovi spoljašnje sredine kod Sopota i Dražinog vrta pogoduju razvoju Zlatnog korala, pa se oni mogu videti i na neobično malim dubinama od deset do 25 metara, dok se na drugim lokacijama ovaj koral nalazi na dubinama od 30 do 100 metara  – ponegde čak i na neverovatnih  700 metara dubine.

Izvor: JP Morsko dobro

Najbolje fotografije devete nedelje foto-konkursa “Natura 2000 u kadru”

Kako se foto-konkurs “Natura 2000 u kadru” približavao kraju, tako je bilo sve više i više odličnih fotografija koje su naš žiri “bacile” na teške “muke”. 

Velike napore uložili su u to da izaberu najbolje fotografije, nakon glasanja doneta je odluka i pred vama su prva tri mesta devete nedelje foto-konkursa.

Prvo mesto

Foto: Levente Szekeres

Drugo mesto

Foto: Violeta Milutinović

Treće mesto

Foto: Ivana Todorović

Podsetimo, naš nagradni foto-konkurs završen je 27. novembra, nakon izbora pobedničkih fotografija za svaku nedelju, na žiriju je najteži zadatak do sada, treba odabrati pobedničke fotografije.

Na našu adresu stigle su fotografije nezaboravnih trenutaka u prirodi, životinje, biljke, vode i aktivnosti čoveka u prirodnom okruženju. 

Vaše fotografije ocenjivao je naš stručni žiri koji čine: vođa projektnog tima EU za Naturu 2000 u Srbiji Ana Injigo, projektni menadžer u Delegaciji EU u Srbiji zadužen za portfolio zaštite životne sredine i klimatskih promena Antoan Avinjon, koordinatorka projekta u Ministarstvu zaštite životne sredine Snežana Prokić, fotograf Bojan Džodan, multimedijalna umetnica Mina Radović i glavna urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Autore najbolje rangiranih fotografija očekuju vredne nagrade.

1.nagrada 60.000 dinara

2.nagrada 45.000 dinara

3.nagrada 35.000 dinara

Proglašenje najboljih fotografija za devetu nedelju kasni zbog trenutne situacije koja je nastala zbog pandemije koronavirusa i pošte.

Pogledajte preostale fotografije koje su ušle u uži izbor.

Vazduh koji je do sada ocenjivan kao „zagađen“ sada je „prihvatljiv“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije nedavno je, bez najave i objašnjenja u javnosti, promenila kriterijume za ocenu kvaliteta vazduha i to tako da se vazduh koji je, na primer, do sada bio ocenjivan kao „zagađen“, od sada ocenjuje kao „prihvatljiv“.

Naime, pomerene su gornje granice za količinu štetnih čestica pa sada vazduh koji sadrži preko 40 μg/m3 PM 2.5 čestica više nije „zagađen“ već „prihvatljiv“. Isto tako, ukoliko vazduh sadrži 50.0001 μg/m3 azotnih dioksida (NO2) on je sada “odličan”, a ne samo “dobar”.

Kriterijumi koji se danas mogu pronaći na sajtu Agencije razlikuju se od onih koji su korišćeni u izveštaju za zaštitu životne sredine objavljenom u septembru ove godine. Ovi kriterijumi se, svakako, razlikuju i od onih koje koristi Evropska agencija za zaštitu životne sredine koja ima značajno strožije standarde za ocenu kvaliteta vazduha. Iz donjeg grafikona mogu se videti promene u kriterijumima Agencije iz prošle i ove godine kao i uporedni kriterijumi koje primenjuje Agencija EU.

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Beogradska otvorena škola (BOŠ) pitaju zašto je Agencija za zaštitu životne sredine, nadležna za određivanje kriterijuma za praćenje kvaliteta vazduha, odlučila da promeni ove kriterijume? Na osnovu kojih propisa?

Obe organizacije ukazuju da se kriterijumi za ocenu kvaliteta vazduha koje primenjuje Evropska agencija za zaštitu životne sredine, (čija je država Srbija saradnica) značajno razlikuju od kriterijuma koje koristi Agencija za zaštitu životne sredine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Vityukova)

Zanimljivo je da se na sajtu agencije pojavio „novi-stari“ izveštaj, u kojem nedostaje podatak da rezultati automatskog monitoringa iz lokalne mreže grada Beograda nisu dostavljeni  Agenciji i pored više zahteva, a na šta su RERI i BOŠ već ukazivali.

Zašto je Agencija sakrila podatak da Beograd nije dostavio podatke o zagađenju?

Tokom 2019. godine vazduh u svim gradovima (Beograd, Novi Sad, Niš, Bor, Užice, Kosjerić, Smederevo i Pančevo) bio je prekomerno zagađen usled visoke koncentracije PM10 i(ili) PM 2.5 čestica.

Praškaste materije veličine manje od 2.5 mikrometra poznate su kao PM 2.5 čestice. Prema navodima Svetske zdravstvene organizacije, ove čestice zbog svoje veličine predstavljaju veliku opasnost po zdravlje, jer se dugo zadržavaju u vazduhu i mogu prodreti do krvotoka i pluća, gde izazivaju velike zdravstvene probleme. Prema najnovijem izveštaju – Stanje globalnog vazduha 2020, zagađenost vazduha bilo je četvrti vodeći faktor rizika za prevremenu smrt u svetu, čineći skoro 12 odsto svih smrtnih slučajeva, sa više od 6,67 miliona samo u 2019. godini.

U Srbiji, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, usled izloženosti prekomernoj koncentraciji PM2,5 čestica, prevremena smrt zadesi 3585 stanovnika Srbije, od čega su polovina prevremeno umrlih građani i građanke Beograda.

Izvor: RERI

EPS automatizuje mrežu – popravke će biti lakše, a gubici manji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Fré Sonneveld)

Međudržavni sporazum koji je krajem novembra Vlada potpisala sa francuskom Vladom, osim gradnje metroa, donosi i saradnju u oblasti energetike. Konkretno sa više od 129 miliona evra biće kreditirano unapređenje EPS-ove elektrodistributivne mreže. To je važno kada se zna da Srbija, što iz tehničkih razloga, što zbog krađe struje, godišnje izgubi 250 miliona evra.

Saradnjom sa Francuzima EPS će automatizovati srednjenaponsku distributivnu mrežu. To će osigurati pouzdanije snabdevanja i kvalitetniju struju, daljinsko upravljanje mrežom i brže lokalizovanje kvarova i njihovu poravku.

Predviđena je gradnja najsavremenijih trafostanica neophodnih ne samo u gradovima zbog sve većeg broja potrošača.

“Automatizacija generalno omogućava nekoliko stvari. Prvo značajno smanjenje gubitaka što će da utiče i na ekologiju čitave zemlje. Drugo, omogućava priključenje obnovljivih izvora. To je veoma važno da bi mogli da se koriste obnovljivi izvori malih snaga koji se instaliraju na kućama, po selima”, kaže Dragoljub Damljanović, predsednik Francusko-srpske privredne komore.

Takođe, omogućava mnogo bolje iskorišćenje postojećih resursa i mreže i proizvodnje, kaže Damljanović i dodaje da bez te automatike, to ne bi bilo moguće.

U protekloj deceniji gubici su smanjeni, ali su i prošle godine samo u distributivnom sistemu Elektroprivrede premašili tri i po miliona megavat-sati struje.

“Jesu niži nego što su bili, ali iznose negde 11 procenata, pa kada to saberemo i sa onim na visokom naponu koji su takođe niski pa Srbija na te tehničke, netehničke gubitke na mreži gubi godišnje oko 250 miliona evra”, kaže Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

Ističe da se mora ulagati u distributivnu mrežu da bi te gubitke smanjili i da bi mogli taj novac da koristimo kasnije za neke druge stvari.

Naša zemlja na putu ka Evropskoj uniji mora povećati i udeo energije iz obnovljivih izvora.

“Francuska je dobro pozicionirana u korišćenju zelene energije i obnovljivih izvora, naročito kada je reč o geotermalnoj energiji i vetroparkovima. Zainteresovani smo da ih razvijamo i u Srbiji”, kaže Žan-Luj Falkoni, ambasador Francuske u Srbiji.

Projekti zelene energije sa francuskim investitorima već se pripremaju. Vetropark kod Kikinde i geotermalne elektrane u tom gradu, Subotici, Rumi i Vranju grejaće domaćinstva i proizvoditi struju.

Izvor: RTS

Nastavljena akcija ozelenjavanja Kragujevca

Foto: Grad Kragujevac
Foto-ilustracija: Unsplash (Aiokr Chen)

Akcija ozelenjavanja grada Kragujevca kojom su obuhvaćene i gradske škole i vrtići, nastavljena je sadnjom drveća u blizini Šumaričkog jezera, na potezu u blizini autobuskog stajališta ( kod skretanja za Oranicu), i u dvorištima osnovnih škola „Sveti Sava“ i „21. oktobar“. Reč je o sadnicama za čiju kupovinu su sredstva obezbeđena donacijama građana.

Sadnji drveća prisustvovali su Stefan Nikezić, član Gradskog veća za unapređenje i zaštitu životne sredine i Dušan Aleksić, član Gradskog veća za obrazovanje. Zasađeno je ukupno 15 sadnica javora, 10 na potezu Desankin venac u blizini jezera i po 5 u školskim dvorištima i one su poklon gradu i Kragujevčanima.

“Nastavljamo akciju ozelenjavanja našeg grada. U blizini Šumaričkog jezera, zanovićemo jedan mali park, nakon toga ćemo posetiti dve osnovne škole u čijim ćemo dvorištima zasaditi drveće. Na ovaj način želimo da podstaknemo mlade da brinu o prirodi i želimo da naša deca udišu čist vazduh.Akcija ozelenjavanja će se nastaviti i naredne godine, a namera je da svako naselje ima svoju malu zelenu oazu”, rekao je Stefan Nikezić.

Dušan Aleksić, član Gradskog veća za obrazovanje istakao je da na ovaj način šaljemo poruku građanima  da oni sami mogu nešto da učine za svoj grad, kao i da je ekologija, zaštita životne sredine i kvalitet vazduha koji udišemo od izuzetnog značaja i treba da bude prioritet u našem gradu. Aleksić je najavio da će se akcija ozelenjavanja nastaviti i sutra, sadnjom drveća u dvorištu vrtića „Neven“.

Direktorka OŠ „Sveti Sava“ Jelena Stojanović Bogdanović, zahvalila se predstavnicima grada i građanima koji su donirali sredstva za sadnice.

“Nama to znači mnogo jer je dvorište naše škole veliko, oko 2 hektara. Imamo dosta sadnica, ali svakako ima prostora i treba ga dodatno oplemeniti. U dvorištu planiramo da napravimo poljske učionice koje će omogućiti deci da jedan deo nastave pohađaju na otvorenom.To nam je puno značilo tokom septembra i oktobra, kada smo zbog pandemije koronavirusom bili prinuđeni da dosta časova održimo u školskom dvorištu”, rekla je direktorka Jelena Stojanović Bogdanović.

Izvor: Grad Kragujevac