Home Blog Page 619

Hrvatska i Italija proglasiće ekskluzivne ekonomske zone na Jadranu

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatska i Italija postigle su dogovor o proglašenju ekskluzivnih ekonomskih zona na Jadranu (EEZ) i ta odluka, sa kojom je saglasna i Slovenija, trebalo bi da bude formalizovana nakon sastanka predstavnika tri zemlje u januaru 2021. godine.

Vlada Hrvatske donela je predlog o proglašenju EEZ 14. decembra, a hrvatski parlament bi o njemu trebalo da glasa na vanrednoj sednici 17. decembra.

Ministar inostranih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da je u razgovoru sa slovenskim i italijanskim kolegom “postignuto razumevanje” da će Hrvatska i Italija proglasiti svoje EEZ nakon trilateralnog susreta u januaru iduće godine.

On je precizirao da će na tom sastanku biti reči i o jačanju saradnje na području Jadran, sa ciljem njegove ekološke zaštite i upravljanja plavom ekonomijom.

Grlić Radman je ranije o proglašenju EEZ obavestio i Savet ministara EU i susedne države, a o tome je govorio i na onlajn konferenciji Mediteranski dijalog, prenla je agencija Hina.

Šef hrvatske diplomatije je naglasio da je proglašenje EEZ u skladu sa pomorskim zakonikom, Konvencijom UN o pravu mora i zakonodavstvom EU, i da će taj pojas ostati morski prostor u kojem će sve države “ne dirajući suverena prava i jurisdikciju Hrvatske uživati međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucian Petronel Potlog)

Grlić Radman je ocenio da je EEZ bolja varijanta od Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP), koji je Hrvatska proglasila 2003. godine, i da on predstavlja uredniji pristup regulisanju odnosa između priobalnih država.

“To je, ja bih rekao, jedna vrsta nadogradnje. Konvencija UN o pravu mora podstiče na to, 120 država u svetu je proglasilo EEZ. To je zapravo uredniji pristup regulisanju odnosa između obalnih država”, rekao je Grlić Radman na konferenciji za novinare posle sednice vlade.

On je precizirao da EEZ, u odnosu na postojeći ZERP donosi dva nova prava – izgradnju veštačkih ostrva i korišćenje snage mora, vetra i morskih struja.

Državna sekretarka u ministarstvu inostranih poslova Andreja Metelko-Zgombić rekla je da 2003. godine nije bila praksa imati proglašeni EEZ u Sredozemlju. Podsetila je da je tada Francuska imala ekološki pojas, Španija ribolovni pojas, a Hrvatska je tada proglasila ZERP.

“Kako smo tada već bili svesni da idemo prema EU, želeli smo tada kopirati upravo praksu koju su imale druge države članice u Sredozemlju”, rekla je Metelko-Zgombić, a saopštilo hrvatsko ministarstvo.

Istakla je da je sada cilj i ideja da se zaista zaštiti Jadran, a da Jadran u ovom trenutku sa italijanske strane nije zaštićen. “Taj deo je još uvek u režimu otvorenog mora, tako da ribarice i trećih država mogu dolaziti s te strane i tu obavljati ribolov“, rekla je Metelko-Zgombić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Arthur Goldstein)

Ministarka poljoprivrede Marija Vučković je na sednici vlade rekla da će EEZ dodatno unaprediti već “duboku, pa u poslednje vreme i izvrsnu suradnju sa Italijom” po pitanju ribarskih flota i upravljanja resursima.

Slovenački premijer Janez Janša potvrdio je da je proteklog vikenda “u svetlu dobrosusedskih odnosa” sa premijerima Hrvatske i Italije Andrejem Plenkovićem i Đuzepeom Konteom razgovarao o nameri njihovih zemalja da proglase svoje ekonomske zone u Jadranskom moru.

On je rekao i da će o toj temi 19. decembra u Veneciji ponovo razgovarati šefovi diplomatija tri zemlje.

Janša je konsultacije sa Zagrebom i Rimom o EEZ predstavio kao uspeh svoje vlade, istovremeno odbacujući tvrdnje opozicije da će proglašenjem ekskluzivne zone Slovenija ostati bez izlaza na otvoreno more.

“Ova je vlada postigla to da Italija i Hrvatska i nas pozovu u te razgovore. To je bila stvar njihove dobre volje. To smo postigli upravo zbog ugleda ove vlade”, odgovorio je Janša na kritike poslanika.

Slovenački mediji podsećaju da se Slovenija 2003. godine odlučno protivila odluci Hrvatske da proglasi ZERP na Jadranu, i da je Ljubljana nakon pritisaka, a u saradnji s tadašnjom Vladom Italije, izdejstvovala da se ZERP ne primjenjuje na ribare i brodove iz zemalja EU.

Izvor: Euractiv.rs/Beta

Sanitarna deponija u Vinči biće urađena po svim ekološkim standardima

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Prva sanitarna deponija u Srbiji gradi se na deponiji Vinča i biće urađena po svim ekološkim standardima koji se poštuju u Evropskoj uniji. Radove na izgradnji obišli su Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda, Ivana Vilotijević, gradska sekretarka za zaštitu životne sredine, Marko Popadić, direktor JKP “Gradska čistoća”, Filip Til i Vladimir Milovanović, predstavnici “Beo čiste energije” i Željko Rebrešak, upravnik gradilišta.

Vesić je podsetio da deponija Vinča od 1977. godine postoji kao gradska deponija, na koju se godišnje dovozi oko 570.000 tona komunalnog otpada, te da je ona posle ovoliko decenija polako počela da klizi prema Dunavu i postala je najveći ekološki problem ne samo Beograda već i ovog dela Balkana. 

“Na osnovu javno-privatnog partnerstva sa francuskom kompanijom „Suez” i japanskom kompanijom „Itoču” krenuli smo u saniranje postojeće deponije, koja će biti zatvorena, sanirana i ekološki tretirana, i na izgradnju nove. Ova sanitarna deponija ima kanale za prikupljanje otpadnih voda, a već je urađeno i postrojenje za njihovu preradu. Sve otpadne vode će se izvlačiti iz deponije, prerađivati i tako prerađene odlaziti u Dunav. S druge strane, tu su i cevi kroz koje će se izvlačiti gas koji će biti transportovan do energane gde će se praviti električna energija i to će biti prvi put da se pravi elektrinčna energija od otpada. Radimo i toplodalekovod Konjarnik–Vinča koji će omogućiti da se iz otpada izvlači gas koji će služiti za grejanje Konjarnika, čime ćemo smanjiti kupovinu gasa koji sada koristimo za grejanje građana”, naglasio je Vesić.

On je podsetio da je ovaj posao vredan više od 375 miliona evra i dodao da se pravi postrojenje za proizvodnju električne energije, te da će se graditi i energana, a gradi se i nova trafostanica koja će opsluživati sva ova postrojenja, kao i postrojenje za preradu građevinskog otpada

“Mi godišnje imamo više od milion tona građevinskog otpada u Beogradu koji se baca na različitim lokacijama i koji će sada biti prerađivan. Sada ćemo konačno rešiti najveći ekološki problem na teritoriji grada Beograda”, rekao je zamenik gradonačelnika.

On je naglasio da je posebno ponosan što na gradilištu u svakom trenutku ima više od 500 radnika i što posao rade domaće kopmpanije. Dodao je da će u fabrikama i drugim postrojenjima koja se grade bite zaposleno više stotina ljudi.

“Za četrdeset godina, koliko postoji ova deponija, više od četiri milijarde tona metana je otišlo u vazduh, da ne pričam o požarima koji su se stalno dešavali i kojih više neće biti”, naveo je Vesić i dodao da se ovako delimično rešava i problem zagađenja vazduha

Direktor preduzeća „Beo čista energija” Filip Til rekao je da će postrojenje za odlaganje komunalnog otpada biti pušteno u rad za nekoliko meseci, te da će nakon toga početi sanacija i zatvaranje postojeće deponije. Nakon toga, dodao je, sledi otvaranje objekata koji su trenutno u izgradnji.

Izvor: Grad Beograd

 

 

Projekat „Jadar“ od strateškog značaja za Srbiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Vladimir Patkachakov)
Foto: Vlada Republike Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je sa generalnom direktorkom kompanije „Rio Tinto“ za borate i litijum Marni Finlejson i direktorkom kompanije „Rio Sava eksplorejšn“ Vesnom Prodanović o nastavku realizacije projekta „Jadar“ i napretku izrade studije opravdanosti za koju je ta kompanija u 2020. godini odobrila dodatnih 200 miliona dolara.

Time ukupna investicija „Rio Tinta“ u istraživanje i razvoj projekta „Jadar“ prevazilazi 450 miliona dolara.

Brnabić je na sastanku naglasila da je razvoj projekta „Jadar“ od izuzetnog značaja za Srbiju i Loznicu i da će se samo u fazi izgradnje rudnika i postrojenja za preradu angažovati više od 2.100 radnika.

Prema njenim rečima, kada bude završen, projekat „Jadar“ biće moderan podzemni rudnik sa efikasnim postrojenjem za preradu jadarita, kao i svim potrebnim postrojenjima za održivo upravljanje otpadom.

Ona je istakla da će se primenom najsavremenijih tehnologija koje je „Rio Tinto“ razvio za preradu jadarita, posebno voditi računa o zaštiti životne sredine.

Premijerka je dodala da je zadovoljna napretkom studije opravdanosti u okiru koje je, u saradnji sa meštanima u Loznici, započeo i proces otkupa zemljišta na kojem će biti izgrađen budući rudnik i fabrika za preradu jadarita.

Projekat „Jadar“, koji u Srbiji razvija međunarodna rudarsko-metalska grupacija „Rio Tinto“, od strateškog je značaja za Srbiju kako zbog eksploatacije litijuma i borata iz jadarita, tako i zbog ukupnog uticaja ovog projekta na razvoj zelene ekonomije u Srbiji.

Naime, ovaj projekat podrazumeva razvoj savremenog, tehnološki naprednog i održivog rudnika i postrojenja za preradu jadarita u periodu od najmanje 50 godina, sa direktnim uticajem na BDP i razvoj održive ekonomije u Srbiji, konstatovano je na sastanku.

Sagovornici su se saglasili da su saradnja i partnerstvo kompanije „Rio Tinto“, Vlade Srbije i lokalnih zajednica od ključnog značaja za uspeh projekta „Jadar“.

Finlejson je istakla da ta kompanija proizvodi metale i minerale koji su od suštinskog značaja za ekonomiju.

“Svi naši proizvodi imaju značajnu ulogu u procesu tranzicije ka zelenoj ekonomiji, a, kada bude razvijen, projekat „Jadar“ će proizvoditi litijum, materijal budućnosti i značajno će doprineti osnaživanju profila Srbije kao destinacije koja privlači investitore i stvara mogućnosti za razvoj zelene ekonomije“, podvukla je ona.

Na sastanku u Vladi Srbije, kojem su prisustvovali i predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike, rečeno je i da je projekat „Jadar“ od strateškog značaja za Srbiju i razvoj održivog rudarstva, a da nedavno formiranu Radnu grupu za implementaciju projekta „Jadar” čine predstavnici kompanije „Rio Tinto” i svih resornih ministarstava, jer je to projekat cele Srbije.

Posebno je naglašeno da će naročita pažnja i značaj biti posvećeni zaštiti životne sredine, jer moderan rudnik i fabrika za preradu jadarita uključuju postrojenja za održivo upravljanje otpadom i najsavremenije postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, tako da neprečišćena voda neće biti ispuštana u reke.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Štetan vazduh širom Srbije, ali u nekim mestima zvanični podaci kasne sa upozorenjem

Foto: CINS
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Selo Radinac pored smederevske Železare nije dobro mesto za život ove godine.

Od šest i po meseci, koliko je do septembra mereno zagađenje, gotovo tri i po meseca je bilo opasno po zdravlje ljudi. Bilo je dana kada je materije koja šteti srcu i plućima, takozvanih PM10 čestica, bilo i do sedam puta više od dozvoljenog.

Ovo su zvanični podaci Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA) do kojih je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) došao putem zahteva za pristup informacijama, a koje SEPA planira da objavi tek 2021. u izveštaju o kvalitetu vazduha.

Da vazduh u selu nije dobar meštani slute godinama, ali za to nemaju dokaze jer od 2013. do kraja prošle godine SEPA nije merila zagađenje u Radincu. Odonda na gravimetrijskoj stanici uzima uzorke koje analizira u laboratoriji pa nije moguće u realnom vremenu, kao kod automatskih stanica, pratiti koliko je vazduh loš.

„Niko ne objavljuje informacije“, požalio nam se Tomislav Cvijetić iz Radinca, koji kaže da povodom zagađenja niko ne preduzima ništa ni nakon protesta i peticije u Smederevu.

Slična je situacija kod Carine, u širem centru Smedereva, gde je loš vazduh u prvih devet meseci 2020. u proseku zabeležen svaki 3. dan, pokazuju podaci SEPA-e.

Andrej Šoštarić, odgovorni analitičar u Laboratoriji za ispitivanje kvaliteta vazduha Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, za CINS kaže da je važno da ljudi znaju koliko je vazduh zagađen kako bi prilagodili svoje ponašanje trenutnim uslovima:

Foto-ilustracija: Unsplash (Yaroslav Boshnakov)

„Pre svega da znaju ako je zagađen ili jako zagađen da li će u šetnju, da li će na džoging ili da li mogu neke svoje aktivnosti da odlože ne bi li se manje izlagali tom vazduhu. (…) Kao kada vidite da li je temperatura 10 ili 20 stepeni i u skladu sa time pripremite garderobu ili kažete neću da idem da se šetam ako je -4“.

Međutim, nijedna stanica u blizini Železare, koja zagađuje vazduh pre svega PM10 česticama, nije automatska pa građani ne znaju kakav vazduh dišu u svakom trenutku.

Tako južno od fabrike, u selima Vranovo i Ralja, zagađenje prati Grad Smederevo koji rezultate objavljuje na sajtu grada jednom mesečno. Suspendovane čestice u realnom vremenu prikazuje samo stanica u centru grada, na desetak kilometara od zagađivača.

Problem sa ovim štetnim materijama u realnom vremenu se ne prati ni u drugim najzagađenijim mestima – u Kostolcu, Zaječaru, Kraljevu, Kragujevcu, kao i u Boru i Novom Sadu gde samo po jedna stanica uživo meri koncentraciju PM čestica.

Pored državnih stanica, lokalne samouprave prate zagađenje vazduha tako što, najčešće, unajmljuju zavode za javno zdravlje da analiziraju vazduh. Iako lokalna merenja u nekim mestima ukazuju na probleme opasne po zdravlje, to neretko ostaje ispod radara zvanične statistike o zagađenju PM česticama – najvećem problemu lošeg vazduha u zemlji, pokazuje analiza CINS-a.

Tako je od 2015. do kraja 2017. Smederevo zvanično bilo neocenjeno zbog problema u radu državnih stanica – na osnovu kojih SEPA ocenjuje kvalitet vazduha. Za to vreme u smederevskom selu Ralja i u centru Smedereva PM čestice su izlazile iz dozvoljenih granica, pokazuju lokalna merenja.

Slično je bilo i sa zvanično nezagađenim Borom 2018, kada su lokalna merenja Instituta za rudarstvo i metalurgiju pokazala prekomernu koncentraciju PM10, ali i sumpor-dioksida (SO2). Naredne godine Bor je bio ekstremno zagađen SO2 i opasan po zdravlje ljudi, dok problema sa PM10 zvanično nije bilo.

Foto: CINS

U Ćupriji, Čačku, Čoki, Velikim Crljenima prekomerne PM10 čestice prošle godine zabeležili su samo lokalni zavodi za javno zdravlje jer SEPA-ine stanice nisu merile ove čestice. Da je u Velikim Crljenima, mestu kod Lazarevca, prošle godine 150 dana bio previsok PM10 meštani su mogli da čuju tek u avgustu ove godine, kroz podatke Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Danas se ova stanica nalazi na sajtu SEPA-e.

U lavirintu lokalnih i državnih merenja pojedini gradovi nemaju nikakve informacije o štetnom zagađenju suspendovanim česticama. U Vranju, Kruševcu, Leskovcu, Trsteniku 2019. niko nije merio PM10. Lista gradova gde se ne meri još opasniji PM2.5 daleko je veća.

U Kragujevcu, međutim, uprkos merenjima SEPA-e i lokalnog zavoda nije bilo dovoljno validnih podataka pa je grad na papiru ostao nezagađen.

Ognjan Pantić iz Beogradske otvorene škole (BOŠ) smatra da je najbolje da monitoring bude kontinuiran, jer „jedino tako mogu da se prate stvarni efekti zagađenja vazduha na javno zdravlje“.

„Ako nije dovoljnog obima taj republički monitoring onda je važno osloniti se na lokalni. Naročito zato što se može desiti da ima više stanica u gradu ali da na jednoj stanici nije zabeleženo to prekoračenje, a da na drugoj jeste i onda je važna ta ocena da su negde zabeležene te prekomerne koncentracije“, objašnjava Pantić.

Lokalna merenja koja se uzimaju u obzir

Foto-ilustracija: Unsplash (Ella Ivanescu)

Neka lokalna merenja ulaze u SEPA-inu zvaničnu statistiku zagađenosti PM-om. U 2019. korišćeni su podaci sa lokalnih stanica iz sedam mesta, iako je, prema podacima Batuta, PM meren u 26 gradova i naselja.

U zaključku izveštaja o kvalitetu vazduha 2019. Batut navodi da je to nedovoljno, što otežava širu analizu rizika po zdravlje ljudi u zemlji. Batut zamera i to što na pojedinim mestima nije mereno dovoljan broj dana. Za bolju situaciju treba više novca, piše u zaključku Batuta, te bi na nivou lokalnih samouprava trebalo naći fondove za merenje zagađenja vazduha.

Ipak, uvid i u tako malu analizu pokazuje rast koncentracije PM čestica u zemlji. Zahvaljujući samo lokalnim merenjima koja su pokazala da je vazduh loš, Kraljevo, Požarevac, Subotica našli su se 2019. među zagađenim mestima PM10 česticama, a Pančevo PM2.5 česticama, kao i Kraljevo i Subotica.

Nedovoljno merenje zagađenja u Beogradu

Prošlogodišnje podatke sa mernih stanica Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd objavio je Batut. Oni pokazuju da je na najvećem broju mesta u glavnom gradu zagađenje PM česticama mereno u proseku mesec i po dana godišnje, što se smatra lošim uzorkom i nedovoljnim merenjem.

Andrej Šoštarić, odgovorni analitičar u Laboratoriji za ispitivanje kvaliteta vazduha ovog zavoda, kaže da merenja zavise pre svega od gradskog budžeta:

„Tu se moraju praviti neki praktični kompromisi. Pre svega zavisi od budžeta. (…) To je optimalan program koji mi sa svojim kapacitetima možemo da sprovedemo u okviru zadatog budžeta i svega što nam je na raspolaganju – finansijskih i drugih nematerijalnih sredstava – ljudstva, vozila, to sve treba da se obilazi, kapaciteta laboratorije“.

Od 18. novembra na sajtu SEPA-e ponovo se vide automatska merenja ovih čestica sa stanica o kojima brine beogradski Zavod, a koja su deo državne mreže.

Ognjan Pantić iz BOŠ-a smatra da nema dovoljno monitoringa jer se tenderi za ovu uslugu ne raspisuju na vreme.

Batut u svom izveštaju iz 2019. navodi i da treba da postoji čvršća saradnja u oblasti praćenja kvaliteta vazduha između SEPA-e i Batuta „kao dve ključne institucije koje brinu o statusu životne sredine i zdravlja u državi“:

Foto-ilustracija: Pixabay

„Aspekt ove saradnje odnosi se na usaglašenost opravdanosti za izbor ili ukidanje određenih mernih mesta, parametara koji se na istima prate, a sve u cilju racionalnijeg korišćenja raspoloživih resursa i tehničkih kapaciteta“.

Sa druge strane, SEPA u svom izveštaju navodi da unapređenje postojećeg monitoringa kvaliteta vazduha u državnoj mreži neće dovesti do smanjenja aerozagađenja, već da su za to potrebne adekvatne mere kojima bi se delovalo na one koji zagađuju. CINS je ranije pisao da se zagađenje ne rešava ni na lokalnom nivou.

SEPA do objave teksta nije odgovorila na pitanja CINS-a, između ostalog zbog čega samo deo podataka iz lokalnih merenja ulazi u zvaničnu ocenu kvaliteta vazduha i zašto nije postavila automatske stanice za merenje PM čestica svuda gde prati kvalitet vazduha.

Izvor: CINS

Gašenje jedna od opcija za “Montenegro erlajns”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanje u nacionalnoj kompaniji “Montenegro erlajns” (Montenegro Airlines), po pitanju likvidnosti i dešavanja unutar kompanije, nije nimalo dobro, saopštio je nakon sastanka sa rukovodstvom ministar kapitalnih investicija, Mladen Bojanić i dodao da će odluka o sudbini nacionalnog avio-prevoznika svakako biti doneta.

Sastanku su prisustvovali Milojko Spajić, ministar finansija i socijalnog staranja, Jakov Milatović, ministar ekonomskog razvoja, kao i rudovodstvo kompanije “Montenegro erlajns” i predstavnici Agencije za zaštitu konkurencije.

„Kompanija je u popriličnim problemima. Stanje je veoma zapušteno po pitanju finansija i kada je u pitanju zakon o konsolidaciji MA, koji je donesen pre godinu. Agencija je donela jedno privremeno rešenje da se ta pomoć obustavi i našli smo se u pat poziciji. Jedan deo sredstava je iskorišćen, a jedna blokiran“, kaže Bojanić i dodaje da kompanija ima problema sa tekućom likvidnošću.

Prema njegovim rečima ministarstvo neće bežati ni od kakve odluke kada je u pitanju nacionalni avio-prevoznik.

“Kakvo god da je naše viđenje u vezi budućnosti “Montenegro erlajnsa”, mi ćemo tu odluku doneti. Nećemo je odlagati kao što se unazad godinama odlagala sudbina kompanije. Nastavljamo razgovore i pokušaćemo sve što budemo mogli da uradimo kao Vlada, da pronađemo rešenje održivo za MA”, poručio je Bojanić. 

Kako je naveo jedna od opcija je i gašenje ove kompanije, ali će se truditi da do toga ne dođe.

“Ako nam svi pokazatelji kažu da je i to opcija, mi ćemo doneti rešenje. Nećemo pobeći od toga ako smatramo da nemamo drugu opciju ili da je to najbolje. Pored toga što nas obavezuju zakoni, obavezuju nas i direktive Evropske unije i u razgovoru sa njima tražićemo rešenje šta raditi sa državnom pomoći upućenoj MA. Mi u prvom redu moramo da odlučimo kako će poslovati MA, da se reorganizuje, pa tek onda da kažemo šta sa novcem“, precizirao je Bojanić.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, rekao je da ga je iznenadio loš odnos Borda direktora i menadžmenta kompanije koja je u problemima i da je to potrebno promeniti kako bi stvari počele da se rešavaju.

Izvor: RTCG

 

 

 

Šid na poklon dobio četiri nova električna bicikla

Foto-ilustracija: Unsplash (Alisa Anton)
Foto: Opština Šid

Nemačka organizacija za međunardonu saradnju (GIZ) obezbedila je električne bicikle za Šid.

Bicikli dolaze kao podrška zaposlenima u oblasti socijalne zaštite u vreme ponovnog povećanja broja zaraženih od koronavirusa.

Namenjeni su gerontodomaćicama koje pružaju pomoć u kući za starija lica i čija je podrška posebno značajna zbog ograničenog kretanja i zdravstvenih rizika kojima su izloženi stariji.

Donaciju uručuje projekat nemačko-srpske razvojne saradnje Usluge socijalne zaštite za osetljive grupe i obuhvata četiri električna bicikla, zajedno sa kacigama i sigurnosnim lancima.

Električni bicikli rade na bateriju i mogu se voziti sa i bez elektro pogona, a bicikli za Šid prilagođeni su i vožnji na ravnom terenu.

“Pomoć u kući za strarija lica je jedna od najčešće korišćenih usluga socijalne zaštite. Veoma nam je drago da ćemodonacijom električnih bicikala podržati zaposlene u socijalnoj zaštiti i time olakšati dolazak do korisnika, a imati i pozitivan efekat na zaštitu životne sredine. Činjenica da su bicikli proizvedeni u Srbiji je dodatni bonus jer time podržavamo i razvoj domaće zelene ekonomije”, rekao je Markus Majer, vođa projekta.

Podrška Šidu deo je veće mere podrške GIZ-a koja obuhvata 16 gradova i opština.

Do kraja 2020. godine biće uručeno 58 električnih bicikala- 26 prilagođenih brdskim predelima i 32 namenjena ravničarkom terenu.

Izvor: Opština Šid

Zamena stabala na Trgu republike

Foto: pixabay
Foto: Grad Beograd

Javno komunalno preduzeće „Zelenilo – Beograd”, u sklopu redovnih aktivnosti na zameni drvorednih stabala u okviru koje je ove godine zamenjeno oko 230 stabala u glavnom gradu, sutra započinje radove na zameni stabala na Trgu republike i na površini ispred TC „Staklenac”.

Pojedina stabla vrste gorski javor, koja su prethodno bila zasađena na Trgu republike, biće izvađena, a na njihovo mesto biće zasađene visokokvalitetne sadnice platana visine deset metara. Sadnice je „Zelenilo – Beograd” nabavilo tokom jeseni kako bi na centralnom trgu bila zasađena ova kvalitetna stabla velike visine, navedeno je u saopštenju iz ovog preduzeća.

Na ovaj način, rekonstruisani Trg republike dobiće ujednačen izgled po pitanju vrste drveća koje će ga krasiti, čime će estetski doživljaj biti unapređen. Krošnje ovih stabala moći će da se orezuju posebnom tehnikom i da se oblikuju na različite načine kako se to radi na velikim trgovima u svetskim metropolama.

Na Trgu republike će biti zasađeno ukupno dvanaest stabala platana. Sadnice gorskog javora, koje su u dobrom stanju, biće presađene na druge lokacije u gradu, u skladu sa planom sadnje ovog preduzeća.

Foto-ilustracija: Pixabay

Po završetku sadnje na Trgu republike, tokom naredne nedelje će se nastaviti sadnja i na površini ispred Tržnog centra „Staklenac”, gde će, umesto lipa, biti zasađeno devet sadnica jasena.

Kvalitetne sadnice platana i jasena „školovane” su u rasadniku i već su dostigle zavidne dimenzije.

Zbog toga će nova stabla u veoma kratkom vremenskom periodu po sadnji dati estetski efekat ulepšavanjem gradskog pejzaža i ostvarivati sve ekološke funkcije koje vrši zelenilo u gradskim sredinama – zaštita od buke, prečišćavanje i poboljšanje kvaliteta vazduha, ublažavanje temperaturnih ekstrema i regulacija mikroklime Trga republike, ublažavanje udara vetrova i slično.

Na ovaj način biće unapređen izgled i funkcionalnost Trga republike i njegove okoline, na radost Beograđana i gostiju našeg grada, ocenjeno je u saopštenju.

Izvor: Grad Beograd

U BiH šaltersko plaćanje struje u poslovnicama Pošte i to bez provizije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine od 1. januara 2021. godine ukida svoje šaltere za plaćanje struje, tako će korisnici svoje račune moći da izmire elektronskim putem ili u poslovnicama Pošte. Troškove provizije plaćanja računa u BH Pošti od sledeće godine preuzuma EP Bosne i Hercegovine. Mogućnost plaćanja računa na šalterima pošte imaju kupci iz kategorije domaćinstva.

“Za kupce kojima više odgovara elektronska komunikacija, omogućena su plaćanja bez provizije putem usluga e-plaćanja. Naime, osim standardnih elektronskih uplatnica, EPBiH je ugovorila posebnu uslugu e-plaćanja sa unapred popunjenim uplatnicama. Klijenti komercijalnih banaka mogu se besplatno prijaviti za ovu uslugu, a po izdavanju mesečnog računa za električnu energiju, EPBiH banci šalje iznos sa poslednjeg računa na osnovu kojeg banka priprema gotovu uplatnicu i postavlja je na korisnički nalog internet ili mobilnog bankarstva. Korisnicima je omogućena i korekcija uplatnog iznosa ukoliko za to postoji potreba. Plaćanje odobrava kupac kada on to želi. Usluga e-plaćanja je dostupna za sve kupce koje električnom energijom snabdeva EPBiH”, navodi se u saopštenju ovog preduzeća.

Kako navode, korisnici e-računa, koji su prijavljeni za korišćenje ove usluge, oslobođeni su plaćanja troškova provizije, koje je na sebe preuzela elektroprivreda. Dok se za plaćanje putem klasičnih elektronskih uplatnica naplaćuje bankarska provizija u skladu sa cenovnicima banaka.

“Našim korisnicima omogućeno je i plaćanje računa karticom putem digitalne aplikacije HuHu i OPA mobilne aplikacije. Korisnicima koji račune za električnu energiju primaju putem mejla rok plaćanja produžen je na 30 dana”, piše u saopštenju.

Izvor: Elektroprivreda Bosne i Hercegovine

Počinje takmičenje „Ptice moje hranilice – Novogodišnje brojanje ptica“

Foto: Velika senica (Dejan Sklopić)
Foto: Jelena Milutinović

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije drugu godinu zaredom organizuje jedinstveno takmičanje u zimskom prihranjivanju ptica koje ove godine ima praznični karakter, „Ptice moje hranilice – Novogodišnje brojanje ptica“.

Za početak je potrebno postaviti jednostavnu hranilicu za ptice i redovno ih prihranjivati neslanim, sirovim hranivima poput semenki suncokreta, pšenicom, lomljenim kukuruzom, prosom, orasima, kikirikijem.

Hranilica će sigurno olakšati potragu za hranom pticama tokom zimskih meseci, ali će učiniti i vaš život ispunjenijim.

Posmatranje ptica ima blagotvorno dejstvo na psiho-fizičko zdravlje ljudi i čini svojevrsnu vezu čoveka sa prirodom.

Takmičenje traje od 15. decembra 2020. godine do 15. januara 2021. godine i u njemu mogu učestvovati osobe svih uzrasta sa teritorije Republike Srbije. Da biste učestvovali u takmičenju, potrebno je da posmatrate ptice koje posećuju vašu hranilicu i svoja zapažanja zabeležite popunjavanjem izveštaja koji možete pronaći OVDE.

„Učesnik u takmičenju je svako ko najmanje jednom pošalje izveštaj sa hranilice. Najbolje je da jednom sedmično pošaljete najbolji zabeleženi rezultat za tu sedmicu. Za sigurniju i lakšu identifikaciju ptica koje dolaze na hranilicu možete koristite besplatnu aplikaciju ’Ptice na dlanu’“, savetuje Nataša Jančić, organizatorka takmičenja iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Foto: Jelena Žikić

Cilj takmičenja je da se motivišu građani da prihranjuju ptica tokom zimskih meseci, ali i da na taj način obrate pažnju na prirodu u svom okruženju. Velika senica, vrabac pokućar, severna zeba, zelentarka, češljugar, batokljun, brgljez, crvendać, kos, samo su neke od vrsta koje će ove zime boraviti u vašem komšiluku. Ptice su najbolji ambasadori zaštite prirode, a ovo je sjajna prilika da ih upoznate tako što ćete im ponuditi hranu.

Takmičenje ’Ptice moje hranilice’ prošle godine trajalo je 12 sedmica. Tokom tog perioda, učesnici su izbojali više od 12.000 jedinki ptica i zabeležili 48 različitih vrsta na svojim hranilicama“, kaže Jančić i dodaje: „Podaci koje takmičari šalju u svojim izveštajima izuzetno su značajni. Informacije poput vrsta koje posećuju hranilicu, njihove brojnosti i ponašanja važni su podaci koj služe za procenu ugroženosti populacija ptica i njihovu zaštitu“.

Beleženje ptica koje dolaze na hranilicu nije jedina kategorija u kojoj se možete oporobati.

Pobednici takmičenja „Ptice moje hranilice“ biraće se u sledećim kategorijama:

1) hranilica sa najviše različitih vrsta

2) hranilica sa najviše jedinki ptica

3) najlepša fotografija na fotokonkursu

4) likovno/literarni konkurs za decu

Pobednike u svim kategorijama čekaju zanimljive nagrade. Više informacija o takmičenju možete pronaći OVDE.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Vlast građanima uskratila prisustvo na javnoj raspravi o Makišu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove grada Beograda je 12. decembra objavio saopštenje i obavestio građane Beograda da im je Komisija za planove ukinula zakonom garantovana prava da učestvuju u procesu donošenja odluka o planskim i urbanističkim aktima.

U ovoj objavi Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove grada Beograda se poziva na odredbe Zakona o planiranju i izgradnji i Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja, a zatim, u istom saopštenju izmišlja proceduru kojom se javnosti uskraćuju prava koja joj garantuju Ustav i zakoni Republike Srbije.

Nezakonito je i neustavno derogirati odredbe zakona i podzakonskih akata koji uređuju postupke javnog uvida „merama“ koje je propisala Vlada Srbije, a koje grad Beograd arbitrarno tumači onako kako odgovara dnevnoj potrebi i partikularnim interesima. Dodatno, Komisija za planove se ne poziva ni na jedan zakonski akt Vlade RS kojim su propisane epidemiološke mere, te je osnov za donošenje ovakvog Zaključka upitan i sporan.

Javna sednica Komisije za planove je javni događaj kojem mogu da prisustvuju sva zainteresovana lica i proces sprovođenja javnog uvida i javne sednice se temelji na osnovnom načelu planiranja i izgradnje propisanom u Zakonu – načelu učešća javnosti. Svođenje prisustva na “minimalan broj predstavnika”, “samo onih čije je prisustvo neophodno” i “učestvovanjem jednog predstavnika (…) da bi se ispoštovale sve zakonske odredbe i norme” predstavlja grubo kršenje koncepta javne rasprave i učešća javnosti, i svodi ih na puku formu.

Foto: Ministarstvo prostora (Facebook)

Ovi zakonski akti ne delegiraju ni Komisiji za planove ni Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove nadležnost da određuju ko može, a ko ne može da prisustvuje javnoj sednici, niti da određuju broj zainteresovanih građana koji mogu da ostvare svoje pravo. Mandat za izmene navedenih zakona i pravilnika nema Komisija za planove, već organi državne uprave koji su ova akta i doneli, te je ovim postupkom Komisija za planove Skupštine grada Beograda izašla iz okvira svojih nadležnosti i grubo prekršila zakon. Ukoliko uslovi za održavanje javne sednice ne postoje, što je nesumnjivo imajući u vidu epidemiološku situaciju, sednica se ne može održati dok se uslovi ne steknu.

Javnost do sada nije imala ni jednu priliku da od nadležnih institucija čuje argumentaciju opravdanosti kako plana za Makiško polje, tako i plana za Kosančićev venac i plana kojim se predviđaju izmene i dopune PGR-a grada Beograda. Javne sednice predstavljaju prvu i jedinu mogućnost da čujemo argumente u prilog realizaciji ovih, i mnogih drugih, protivzakonitih i po grad Beograd i Beograđane opasnih i štetnih planova. Baš zbog toga što plan i izveštaj o strateškoj proceni uticaja sadrže brojne formalne i materijalne nedostatke potrebno je da ovi dokumenti budu detaljno predočeni i objašnjeni građanima na javnoj sednici. Skrivanje iza epidemioloških mera je postupak nedostojan javnih institucija.

Potencijalna intenzivna izgradnja na Makiškom polju u neposrednoj zoni zaštite vodoizvorišta predstavlja izrazit ekološki rizik i preti narušavanju javnog zdravlja i kvaliteta života u Beogradu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zakonom o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu utvrđena je obaveza organizovanja javnog uvida i javne rasprave u postupku odobravanja izveštaja o strateškoj proceni uticaja. Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Nacrta plana detaljne regulacije dela Makiškog polja izrađen je ispod zakonskog minimuma, odnosno nezakonit je i ne predočava posledice planirane izgradnje, i u skladu s tim mora se odbaciti. Pri tome, ni jedan dokument ne sme ući u proceduru odlučivanja bez sprovedene javne rasprave – za koju nije dovoljno obezbediti samo fizičke minimume za prisustvo ljudi (potrebna odstojanja i mere zaštite), već se u uslovima pandemije, kada je desetine hiljada građana usled narušenog zdravlja sprečeno da učestvuje u javnoj raspravi, ona ne može ni održavati.

Sekretarijat oglašava da Komisija za planove nema osnova za drugačije održavanje javnih sednica u prostorijama Gradske uprave. Komisija za planove je u martu ove godine pokazala da postoji mogućnost za drugačije postupanje i odlaganje (ranih) javnih uvida i javnih sednica. Dakle, postoji osnov za obustavljanje i odlaganje, ali ne i za ograničavanje prava koja su garantovana zakonom.

Komisija za planove Skupštine grada Beograda, kao izvršno telo, ima nadležnost i zakonsku obavezu da proces javnih uvida i javnih sednica sprovede u svemu prema važećim zakonima i podzakonskim aktima Republike Srbije. Budući da epidemiološki uslovi onemogućavaju sprovođenje istih na način kojim bi se svim zainteresovanim licima omogućilo uživanje prava na učešće u procesima donošenja odluka koje se tiču planiranja grada, zahtevamo da se svi (rani) javni uvidi i javne sednice Komisije za planove prekinu i odlože do smirivanja epidemiološke situacije i ukidanja vanredne situacije.

Izvor: RERI

Startapovi iz Srbije – najbolje inovacije za smanjenje zagađenja vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Ria Puskas)
Foto: Promo

Srpski startapovi “Nanobile”, “Dr. Agro” i “City and Me” učestvovali su u finalu regionalnog konkursa za najbolju inovaciju za smanjenje zagađenja vazduha na Balkanu pod nazivom BASF Start-up Science. Oni su se predstavili sa idejama za takozvani pametan transport, održivu poljoprivredu i komunikaciju grada i građana, a u cilju smanjenja zagađenja.

Prvo mesto pripalo je startapu iz Slovenije. Ovaj startap predstavio se sa idejom za biorazgradivo pakovanje napravljeno od mlečnih proteina.  

„Startap “City and Me” omogućava aktivnu komunikaciju grada i građana. Jedan segment naše aplikacije odnosi se na to da korisnici bivanju nagrađeni za svoje aktivnosti, pa na primer, za 50 kilometara pređenih biciklom dobijaju token za pola sata besplatnog parkiranja ili karte za pozorište. Dodatno, uz pomoć “City and Me” moguće je organizovati različite aktivnosti, kao što je prikupljanje reciklažnog otpada u zgradama. Ovaj startap za sad funkcioniše u Nišu”, objasnio je Aleksandar Stamenković, jedan od osnivača startapa “City and Me”.

Konkurs BASF Start-up Science je najveći regionalni konkurs iz oblasti održivog razvoja i namenjen je startap idejama iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Inovatori su se, između ostalih, bavili pitanjima ekološkog transporta, rešenjima za parkiranje i mogućnostima za održivu poljoprivredu.

Simon Franko, izvršni direktor kompanije BASF u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji i jedan od članova stručnog žirija smatra da je još jednom potvrđeno da ovaj region izrodio mnogo talentovanih i inovativnih ljudi.

Kvalitet vazduha je jedan od najvećih izazova savremenog doba i tema koja je u fokusu svakog pojedinca. Drago mi je što mnogo dobrih rešenja za ovo važno pitanje dolazi sa Balkana. Imali smo priliku da čujemo kako mladi inovatori razmišljaju na ovu temu, da sa njima podelimo višedecenijsko iskustvo iz oblasti kvaliteta vazduha i veliko mi je zadovoljstvo što ćemo omogućiti makar inicijalni razvoj startap ideja”, napomenuo je Franko.

BASF Start-up Science konkurs organizovala je hemijska kompanija i evropski lider u istraživanju i razvoju BASF. Konkurs je trajao tri meseca, a priliku da prijave ideju koja se odnosi na smanjenje zagađenja vazduha imali su mladi inovatori iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Nagradni fond uručen najboljoj ideji iznosio je 5.000 evra.

Izvor: Press Office

Dodatna zaštitita životne sredine u dva jednostavna koraka

Foto-ilustracija: Unsplash (Simone Daino)
Foto-ilustracija: Unsplash (Angelo Stara)

Tokom 2019. godine, Srbija je za zaštitu životne sredine izdvojila skoro 360 miliona evra – 10,7 odsto više nego godinu dana ranije.

U strukturi investicija za zaštitu životne sredine udeo za prevenciju zagađenja životne sredine iznosio je približno sedam miliona evra, dok su investicije za tretman nastalog zagađenja iznosile 433 miliona evra.

Od pomenute sume najviše sredstava je izdvojeno za upravljanje otpadom, više od 35 miliona evra.

Kada pogledamo definiciju zaštite životne sredine videćemo da ona podrazumeva skup različitih postupaka i mera koji sprečavaju ugrožavanje životne sredine sa ciljem očuvanja biološke ravnoteže. Nažalost, definicija nam ne vredi puno ako se ona ne vidi kao neka vrsta “obaveze”, ili bolje rečeno kulture, svih članova društva. Zdrava životna sredina je osnov za očuvanje ljudske egzistencije, zdravog razvoja društva i bitan faktor koji ukazuje na nivo života stanovništva.

Važan faktor u očuvanju životne sredine dolazi i od izbora mesta u kojem živimo, a jedno od rešenja nalazimo u sektoru zgradarstva koje ima ogroman potencijal za uštedu energije i identifikovan je kao jedan od najvažnijih u oblasti unapređenja energetske efikasnosti u Srbiji. Najveći izazov je smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama koje čine 75 odsto svih zgrada. Znatno manje troškove imaju vlasnici pasivnih kuća.

Kada se odlučite za kupovinu novog stambenog objekta, a pri tome želite da vaš novi dom bude po ekološkim standardima, važno je da prođete procenu ekoloških i socijalnih rizika pre odobrenog kreditiranja.

Foto-ilustracija: Unsplash (NISCHAL MALLA)

Za primer ćemo uzeti ProCredit banku koja pored pažljive finansijske analize, proteže svoju odgovornost i na zaštitu životne sredine koja bi trebalo da ostane čista i zdrava i za generacije koje tek dolaze.

Politika zaštite životne sredite u ProCredit banci primenjuje se kroz visokе standardе po pitanju uticaja poslovnih aktivnosti na životnu srеdinu i kroz internu edukaciju i informisanje zaposlenih.

Menadžment ProCredit banke opredeljen je za neprekidno unapređenje sistema upravljanja zaštitom životne sredine (Environmental Management System – EMS) u skladu sa zahtevima standarda ISO 14001 i shodno tome obavlja aktivnosti, odnosno pruža finansijske usluge klijentima na ekološki održiv način.

Banka omogućava detekciju i izbegavanje potencijalnih negativnih uticaja na životnu sredinu još u ranoj fazi, a svi zaposleni ProCredit banke su u obavezi da u svojim svakodnevnim radnim aktivnostima poštuju principe EMS-a.

Kao rezultat sistematičnog pristupa podizanja svesti, i kod zaposlenih i kod kliljenata, postignut je viši nivo svesti o zaštiti životne sredine i osećaj pripadnosti zaposlenih banci kao instituciji koja je striktno podređena ekološkim principima poslovanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

U savladavanju brojnih izazova na polju očuvanja životne sredine, ProCredit banke primenjuje upravljanje ekološkim i socijalnim rizicima u kreditiranju koje je zasnovano na stalnoj proceni kreditnog portfolija kroz dubinsku analizu svih privrednih aktivnosti koje nose potencijalni rizik po životnu sredinu i društvenu zajednicu, i na kraju odbijanje zahteva za finansiranje preduzeća koja neodgovornim poslovanjem i praksama štete životnoj sredini ili se nalaze na listi isključenih delatnosti institucije.

Sistem upravljanja zaštitom životne sredine u ProCredit banci usklađen je sa međunarodnim standardom ISO 14001:2015.

Upravljanje rizicima kreditiranja sa aspekta zaštite životne sredine i društvene zajednice ima za cilj da smanji eksterni uticaj koji banka ima kroz finansiranje klijenata. Sve ProCredit banke imaju listu isključenih delatnosti na kojoj se nalaze aktivnosti koje kao grupa nisu nisu spremni da podrže, finansiraju ili promovišu jer nisu u skladu sa njihovim principima i negativno utiču na životnu sredinu i društvenu zajednicu. Za aktivnosti koje podržavaju primenjuju Standard za upravljanje uticajem kreditnih aktivnosti na očuvanje životne sredine i socijalne odgovornosti. Ovaj standard propisuje uslove i način procene ekoloških i socijalnih rizika prilikom kreditiranja klijenata.

Primenom ekoloških aspekata u procesu odobravanja kredita, ProCredit banka se trudi da unapredi sveukupnu ekološku svest svojih klijenata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andryck Lopez)

U svemu tome, banka se, sa jedne strane, trudi da što pouzdanije oceni ekološki i društveni uticaj koji će imati investicije klijenata, a sa druge proverava se da li je njihovo poslovanje u skladu sa principima zaštite životne sredine koje je banka usvojila i u skladu sa važećim zakonima i propisima. Banka promoviše investicije koje ne ugrožavaju životnu sredinu i pomažu smanjenju štetnih ekoloških uticaja, kao i one koje su bazirane na obnovljivim izvorima energije ili energetski efikasnim tehnologijama.

Samo u toku 2019. godine, implementirani su ažurirani Standardi za upravljanje uticajem kreditnih aktivnosti na očuvanje životne sredine i socijalne odgovornosti, čime se dodatno ovaj aspekt procene rizika u banci poboljšao i uskladio sa savremenim izazovima zaštite životne sredine.

Razvojno orijentisano poslovanje ima za svrhu pozitivan uticaj na društvo, lokalnu ekonomiju i životnu sredinu. Takođe, kroz pozitivan primer društvene i ekološke odgovornosti, pri tome prateći i svetske trendove, važno je odabrati banku koja se trudi da uspostavi sistem koji doprinosi smanjenju negativnih uticaja na svet u kojem živimo.

Najvažnije je razumeti da procena rizika treba da obezbedi jasnu informaciju o potencijalnim rizicima kako bi banka donela pravilnu odluku vezanu za mogući problem u oblasti zaštite životne sredine. Troškovi koji proizilaze iz procene ekoloških rizika su minimalni u poređenju sa potencijalnom štetom koja nastaje ukoliko procene ne bi ni bilo. Ovakav vid odgovornog poslovanja ne postoji samo kao instrument za sprečavanje i upravljanje uticajima štetnih događaja po banku, već i kao sila da se bolje sagledaju mogućnosti razvoja u složenim ekonomskim, finansijskim, tehnološkim i ekološkim uslovima.

Nemamo vremena za gubljenje – u pitanju je opstanak planete, jedine koju imamo. Zato budimo odgovorni prema njoj, toliko joj dugujemo.

Jovana Canić

Prvi Simensov tramvaj iz Kragujevca krenuo ka Nemačkoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Tianyi Ma)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi tramvaj proizveden u fabrici “Simens Mobiliti” u Kragujevcu, dugačak 37 metara, uskoro će prevoziti putnike nemačkog grada Bremena. I ostalih 46 naručenih tramvaja biće proizvedeno u Kragujevcu.

Fabrika je u protekle dve godine prošla proces transformacije od proizvođača komponenti do proizvodnje kompletnih tramvaja.

Montaža “Avenio” tramvaja je u farici “Simens” počela u proleće 2020. godine, za samo nekoliko meseci iz proizvodnje je izašao prvi. Proizvodnja ostalih poručenih 46 tramvaja se nastavlja.

“Avenio  tramvaji zasnovani su na modularnom pristupu proverenih sistema i komponenti koji omogućavaju prilagođavanje potrebama kupaca, što za projekat ‘Avenio Bremen’ podrazumeva: dužinu vozila od 36,9 metara, širinu vozila od 2,65 metara, maksimalnu brzinu od 70 kilometara na sat i kapacitet za smeštaj 250 putnika”, navodi Aleksa Mančić, rukovodilac proizvodnje “Avenio” tramvaja u firmi “Simens Mobiliti”.

Osnovna delatnost ove kompanije su proizvodnja šinskih vozila i komponenti, kao i inženjering, a zahvaljujući stručnosti pedeset inženjera od sada i kompletnih tramvaja.

“Prošli smo kroz izuzetno težak proces koji je zahtevao proširenje svih naših kapaciteta, udvostručen je broj radnika, svi inženjeri i tehničari morali su da prođu kroz sve neophodne obuke, kako bi ostvarili ovaj uspeh. Ovaj tramvaj je svetski proizvod visokog kvaliteta proizveden u Srbiji, u Kragujevcu, to dosta govori o ovoj zemlji”, ističe Eberhard Lange, direktor fabrike “Simens Mobiliti” u Kragujevcu.

Tramvaj je prošao sve inspekcijske kontrole i utovaren je u kamion dužine 57 metara, spreman da krene prema nemačkoj granici.

“Simens” ima ugovorene projekte sa još četiri grada u Nemačkoj za oko 230 visokopodnih “Avenio” tramvaja koji će takođe izaći iz proizvodnje u rekordnom roku.

Izvor: RTS

Otvorena najveća evropska farma za vertikalni uzgoj povrća na 14 etaža

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako broj stanovnika u gradovima raste, inovatori traže nove načine uzgajanja hrane, uz što manju potrošnju resursa kao što su zemljište i voda.  Jedno od rešenja koje se uvodi širom sveta su vertikalne farme na kojima se usevi proizvode u više nivoa, najčešće u kontrolisanoj sredini.

Jedna takva farma, najveća u Evropi, otvorena je u glavnom gradu Danske, Kopenhagenu. Tamo je industrijska hala pretvorena u prostor za vertikalni uzgoj salate, začinskog bilja i kelja.

Povrće će biti uzgajano na 14 etaža koje se pružaju od poda do krova, a plan je imati berbu 15 puta godišnje, uprkos tome što ne rastu u zemlji niti dobijaju sunčevu svetlost. 

Ovakav sistem zauzima manje prostora u odnosu na tradicionalni uzgoj, a biljke će rasti uz pomoć LED svetla.

Vertikalna farma prostire se na 7.000 metara kvadratnih. Iz kompanije poručuju da će se za dve godine u njoj moći uzgajati i plodonosno povrće, a za pet do deset i korenasto. Inače, ova farma je plod saradnje “Nordic Harvest”-a i tajvanske grupe “YesHealth”, a težiće godišnjoj proizvodnji od 1.000 tona povrća.

“Nudimo održiviji način proizvodnje hrane tokom cele godine, lokalno, bez narušavanja prirode”, rekao je osnivač Nordic Harvest-a, Anders Riman.

Ali, ovi urbani objekti nisu naišli na dobrodošlicu poljoprivrednika koji smatraju da je tako u pitanje dovedena njihova sposobnost da nahrane planetu, a osvrnuli su se i na veliku potrošnju električne energije potrebne za takav uzgoj.

Međutim, Riman nabraja aktere koji pozitivno deluju na sredinu, kao što je uzgoj u blizini potrošača, korišćenje zelene energije, ali i to da povrće proizvode bez upotrebe pesticida.

Treba napomenuti kako je, prema podacima Svetske banke, u 2016. godini oko 37 odsto zemljine kopnene mase upotrebljeno za poljoprivredu. Ali, klimatske promene mogu ugroziti dostupnost zemljišta za uzgoj, iz Svetskog programa za hranu upozoravaju da je četvrtina proizvodnih površina degradirana, što je dovelo u pitanje bezbednost hrane. 

Izvor: Agroklub

Naredna godina će biti obeležena brigom za ekološku bezbednost

Photo-illustration: Unsplash (Iman Gozal)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Naredna i godine koje dolaze biće obeležene brigom za ekološku bezbednost, u energetsku efikasnost i smanjenje zagađenja biće uloženo 1,5 milijardi evra, najavila je Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike.

Mihajlović je, govoreći na otvaranju konferencije ”Svet u 2021”, naglasila da rudarstvo i energetiku očekuju velike promene, koje se dešavaju i u svetu, a koje neće zaobići ni Srbiju kao malu zemlju sa važnim geostrateškim položajem.

“Moramo se mnogo više okrenuti ekologiji, dati mogućnost našim građanima da povećaju energetsku efikasnost kako bismo smanjili potrošnju energije. Energija koju proizvedemo mora da bude sve više zelena”, rekla je potpredsednica Vlade.

Ona je pojasnila da to znači i mnogo veće korišćenje biomase i investicije u postrojenja koja će biti energetski efikasnija.

“Ako to ne budemo radili, onda nema razvoja i perspektive energetskog sektora, ni reformisanih preduzeća. U svetu se emituje približno 30 milijardi tona ugljen-dioksida, a u Srbiji više od 350.000 tona”, navela je Mihajlović.

Ministarstvo rudarstva i energetike i Vlada Republike Srbije, kako navodi ministarka, promeniće planove investiranja, pri čemu će više od 1,5 milijardi evra ići na energetsku efikasnost i smanjenje zagađenja u 2021. godini.

Izvor: Vlada Republike Srbije

„Đerdap” jedanaesto Ramsarsko područje u Republici Srbiji

Foto: Wikipedia/Dragoslav Ilić
Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Stojanović)

Područje „Đerdap” proglašeno je za jedanaesto područje u Republici Srbiji koje je upisano u Spisak močvara od međunarodnog značaja Ramsarske konvencije, međuvladinog sporazuma koji obezbeđuje okvir za nacionalne aktivnosti i međunarodnu saradnju na zaštiti i održivom korišćenju vlažnih područja.

„Đerdap“ se prostire na površini od 66.525,11 hektara i obuhvata opštine Golubac, Majdanpek i Kladovo, a dobio je status međunarodno značajnog lokaliteta naročito zbog staništa ptica močvarnica. To područje ispunjava osam od devet kriterijuma predviđenih Ramsarskom konvencijom za upis u Spisak močvara od međunarodnog značaja.

U okviru njega nalaze se Nacionalni park „Đerdap” i lokalitet od međunarodnog značaja za ptice „Mala Vrbica”, a Đerdapska klisura se ubraja u najveće i najstarije vodene probojnice i pripada retkim predelima na našem kontinentu u kojima je koncentrisan veliki broj geoloških, geomorfoloških, paleontoloških, klimatskih, edafskih, fitocenoloških, fitogeografskih, florističkih, faunističkih, ali i kulturno-istorijskih i arheoloških specifičnih fenomena.

Područje „Đerdap“ identifikovano je kao područje od međunarodnog značaja za zaštitu biljaka (IPA – Important Plant Areas) i deo je ekološke mreže Republike Srbije. Na tom prostoru zabeleženo je prisustvo 57 vrlo složenih i raznolikih šumskih zajednica, kao i više od 1100 vrsta i podvrsta vaskularne flore, što je nešto više od četvrtine ukupne flore naše zemlje.

Foto: Wikipedia/Dragoslav Ilić

Takođe, prisutno je i 48 vrsta insekata zaštićenih nacionalnim propisima, kao i 170 vrsta ptica među kojima su 110 gnezdarice. Zbog raznovrsnosti faune ptica i prisustva retkih, ugroženih i u drugom pogledu značajnih vrsta, područje je prepoznato kao međunarodno značajno za ptice (IBA – Important Bird Area), u okviru programa koji vodi Bird Life International i deo je ekološke mreže Republike Srbije. Većina ptica su strogo zaštićene, a neke od njih nalaze se na različitim međunarodnim listama ugroženih vrsta.

Faunu sisara čini preko 50 vrsta, među kojima su naročito značajne one koje imaju određeni status zaštite: vidra, mrki medved, vuk, ris, divlja mačka, evropski jelen, divokoza i bogata fauna slepih miševa. Tu je i oko 23 vrste vodozemaca i gmizavaca, 61 vrsta riba, od kojih većina živi u Đerdapskom jezeru i Dunavu. Na tom području nalazi se i fauna dnevnih leptira, koja broji preko 100 vrsta, zbog čega je Đerdap svrstan u međunarodno značajna područja odabrana za dnevne leptire (PBA – Prime Butterfly Areas) i deo ekološke mreže Republike Srbije.

Republika Srbija je članica Ramsarske konvencije sa jedanaest područja koja su upisana u Spisak močvara od međunarodnog značaja. Obaveze zemalja članica Ramsarske konvencije su zaštita i održivo korišćenje vlažnih područja kao i migratornih vrsta ptica, određivanje novih područja i podsticanje istraživanja.

Informacija o proglašenju dostupna je na internet stranici Ramsarske konvencije – Serbia adds Djerdap to the Ramsar List | Ramsar.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine