Home Blog Page 602

Na Zapadnom Balkanu živimo u otrovnom oblaku

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Silliman)
Foto-ilustracija: RERI

Zapadni Balkan ima najgori kvalitet vazduha u Evropi – u regionu on izazove 13.500 slučajeva prerane smrti. Štetni uticaj ovdašnjih zastarelih termoelektrana na ugalj beleži se čak do Egipta. Velike posledice po zdravlje izazivaju i korišćenje fosilnih goriva u industriji, kućnim kotlovima za grejanje, poljoprivredi i saobraćaju. Kako da prodišemo?

Zar se opet u kraju zapalio neki kontejner? Neće biti da je to, jer se neprijatan miris oseća čak kilometrima uokolo. Smrad ulazi u kosu i odeću i štipa za oči. Oseća se u ustima. U krošnjama se nazire izmaglica, a ni taj drvored prekoputa ne vidi se najbolje.

Zagađenost vazduha svom zadatku pristupa apsolutno demokratski – ugrožava svakog. Možemo da poslušamo upozorenje i zatvorimo prozore, odustanemo od trčanja i fudbala i ne puštamo decu napolje. Donekle se kod kuće možemo zaštititi spravom za prečišćavanje vazduha. Ali bežanja zapravo nema.

Ceo Zapadni Balkan je podjednako ugrožen, pogotovo tokom grejne sezone i kad nema vetra da odnese otrov nekom drugom. Tog zajedničkog neprijatelja često vidimo i osetimo. Stavio nam je do znanja da nije nimalo sramežljiv. Prema onoj staroj, moramo što bolje da ga upoznamo, a krajnje je vreme da svi zajedno krenemo u borbu protiv zagađenja vazduha u ovim krajevima.

Nema nimalo prostora za odugovlačenje, a pandemija koronavirusa otežava stanje. Posledice zagađenosti vazduha mogu da pogoršaju tegobe kod zaraženih, ali i da učine organizam podložnijim infekcijama, uključujući koronavirus.

Od izloženosti spoljašnjem zagađenom vazduhu je 2016. na Zapadnom Balkanu umrlo skoro 13.500 ljudi: 3.051 u BiH, 486 u Crnoj Gori, 1.451 u Severnoj Makedoniji, 6.592 u Srbiji i 1.855 u Albaniji, po podacima Svetske zdravstvene organizacije. U izveštaju nema posebnih podataka za Kosovo.

SZO je izračunala i da samo izloženost čvrstim česticama u vazduhu tipa PM2.5 zbog termoelektrana na ugalj izazove gotovo 9.500 slučajeva prerane smrti godišnje na Zapadnom Balkanu od skoro 13.500 smrti na godišnjem novou od ukupnog zagađenja vazduha. Većina tih ljudi je radnog uzrasta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Jones)

Studija koju su objavili HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i Europe Beyond Coal pokazala je da je 2016. godine 3.906 osoba prerano umrlo usled zagađenja vazduha samo iz termoelektrana na ugalj koje se nalaze na Zapadnom Balkanu, od čega zapravo većina van regiona, u državama članicama Evropske unije.

Po rezultatima istraživanja Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) iz 2019. godine, samo u 19 većih gradova, isključujući Kosovo, od direktne izloženosti zagađenom vazduhu prevremeno umire skoro 5.000 ljudi godišnje.

Države ne daju objedinjene podatke o ekonomskim posledicama zagađenosti vazduha

Državne finansije su pod pritiskom, najviše zbog troškova lečenja i izgubljenih godina života, ali u budžetu na strani rashoda ne možemo videti tu stavku objedinjenu, iako je jedna od glavnih.

U gorenavedenoj studiji stoji da su termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu odgovorne za ekonomsku štetu na ime zdravstvenih troškova između 6,1 i 11,5 milijardi evra godišnje, od čega više od polovine snosi EU. Na Zapadni Balkan odlazi skoro trećina, dok se posledice osećaju čak i u Rusiji i u Egiptu. Novac koji se izgubi na ovaj način za godinu ili dve dana u našem regionu bio bi dovoljan za izgradnju solarnih elektrana koje bi zamenile skoro sva postrojenja za proizvodnju električne energije iz uglja.

Pritom, još nema tih stručnjaka koji bi mogli da izračunaju patnju onih što obole zbog zagađenog vazduha ili im se stanje pogorša s epizodama ekstremnih koncentracija polutanata. Nemojmo izostaviti ni posledice po njihove porodice i firme u kojima ugroženi rade. Hronični bolesnici, deca i stari su među najranjivijim grupama.

Treba znati i da opasne materije i jedinjenja u vazduhu podstiču klimatske promene i da ćemo i tu platiti ogroman račun, na primer na ime poplava, suša i epidemija.

Odakle dolaze zagađujuće materije

U ovom delu evropskog jugoistoka često se beleže prekoračenja dozvoljene odnosno podnošljive koncentracije zagađujućih materija ili polutanata u vazduhu. Tome mogu da doprinesu nepovoljni vremenski uslovi. Najštetniji uticaj na ljude imaju pomenute čvrste čestice, koje nazivamo i praškastim materijama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ella Ivanescu)

Ta sitna prašina se uglavnom meri u kategorijama veličine do 2,5 mikrometara (PM2.5) i do deset mikrometara, što je PM10, a koncentracija se navodi u mikrogramima po kubnom metru. Od njihovog prodora u pluća i dalje u organizam nas donekle mogu zaštititi samo specijalne maske, jer su premale da bi ih zaustavile hirurške i pamučne. Međutim, one prolaze i kroz kožu.

Izloženost PM česticama dovodi se u vezu s nizom bolesti, od kardiovaskularnih i respiratornih, preko dijabetesa i demencije, do fertiliteta, leukemije kod dece i raka pluća. Što je čestica manja, lakše i dublje prodire u telo.

Ostale najčešće merene zagađujuće materije su ozon (O3), azotni oksidi (NOx), ugljen-monoksid (CO) i sumpor-dioksid (SO2). Na pojedinim mestima se u vazduhu javljaju i teški metali, što je rezultat industrijskih procesa i sagorevanja. Sumpor-dioksid je specifičan po tome što u atmosferi prelazi u takozvane sekundarne PM čestice.

Termoelektrane na ugalj i industrija su među glavnim izvorima emisija sumpor-dioksida na Zapadnom Balkanu, a azotni oksidi najviše dolaze iz termoelektrana na ugalj i saobraćaja. U većini zemalja regiona, emisije SO2, NOx i PM čestica iz velikih postrojenja veće su od graničnih vrednosti, određenih u nacionalnim planovima za smanjenje emisija.

Sitne čvrste čestice su najveći ubica od svih zagađujućih materija u vazduhu

U BiH se registruju prekoračenja za PM10, SO2, O3 i azot dioksid ili NO2. Koncentracije PM10, NO2 i O3 u Srbiji i Severnoj Makedoniji često prelaze maksimalne dozvoljene vrednosti. Stanovništvo Albanije je veoma izloženo azot-dioksidu i ozonu. U toj zemlji nema termoelektrana na ugalj.

Od 37 zemalja koje šalju izveštaje Evropskoj agenciji za životnu sredinu, u osam je 2018. godine premašen maksimalni preporučeni nivo izloženosti česticama PM2.5. Od njih se pet nalazi na Zapadnom Balkanu (sve zemlje Zapadnog Balkana osim Crne Gore, za nju nije bilo podataka). Dnevna granična vrednost PM10 bila je u gradovima Zapadnog Balkana 120 do 180 dana godišnje iznad dozvoljene, a propisana je granica od 35 dana godišnje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Carlos Grury Santos)

Stanovnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Srbije i Severne Makedonije pate zbog zagađujućih materija iz dimnjaka elektrana i toplana te fabrika koje koriste ugalj i naftne derivate. Vazduh truju postrojenja za preradu fosilnih goriva i zastareli kućni kotlovi za grejanje. Ozbiljno zagađenje dolazi iz građevinskih i poljoprivrednih aktivnosti i saobraćaja.

Osim što zdravlje i životnu sredinu ugrožavaju požari na neuređenim deponijama, poslednjih godina deo stanovništva sve više u kućne peći ubacuje plastiku, gumu i odbačenu lakiranu i farbanu drvenu građu. To nije nužno neobaveštenost/hir, već odraz siromaštva, u ovom slučaju energetskog siromaštva. Povrh toga, stvaramo sve više otpada, a sistem na to nema adekvatan odgovor, a nema ga ni na ostala pitanja u pogledu kvaliteta vazduha.

Pritiskom i udruživanjem do čistog vazduha

Šta onda možemo da učinimo? Prvo i prvo, institucije su odgovorne građanima i građankama. Ujedinjeni Balkan za čist vazduh se pridružuje solidarnoj i zajedničkoj borbi da stanovnici svake ulice, kvarta, sela i grada na Zapadnom Balkanu udišu čist vazduh. Ugalj u svetu postaje ružna uspomena. Već je isplativije graditi solarne elektrane i vetroparkove nego održavati većinu postojećih termoelektrana, čak i onih novijih. Oprema za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora drastično pojeftinjuje. Kompanije koje proizvode i koriste ugalj suočene su sa sve većim troškovima na ime dozvola za ispuštanje ugljen-dioksida i ispunjavanja propisa za za zaštitu životne sredine. One ubrzavaju planove za gašenje ili barem za prebacivanje na druga goriva.

Šesnaest termoelektrana na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana ispuštalo je 2016. godine više sumpor-dioksida nego svih 250 u EU

Po podacima za 2016. godinu iz pomenutog izveštaja koju su objavili HEAL i druge organizacije, šesnaest termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu, koliko ih i dalje ima, emitovalo je više sumpor-dioksida (SO2) nego svih 250 koje su radile u Evropskoj uniji. Po podacima koje je skupio Europe Beyond Coal, u međuvremenu je u EU i Velikoj Britaniji ostalo samo 219 aktivnih termoelektrana na ugalj snage preko 15 megavata. U širem regionu, koji uključuje i Tursku, investitori su samo prošle godine otkazali planove za gradnju devet pogona i ugasili ili najavili gašenje još njih 68.

Foto-ilustracija: Unsplash

Gotovo je izvesno da će par preostalih projekata biti zaustavljeno, a pitanje je šta će biti i s onih nekoliko koje su već u izgradnji. Skoro pola članica EU namerava da u roku od deset godina potpuno odbaci ugalj, a lako može da se desi da ih bude više. Slične su tendencije u Japanu, Kini i Sjedinjenim Državama. Za to vreme, Srbija i Bosna i Hercegovina i dalje guraju planove za nove termoelektrane.

Javni novac ne bi trebalo da se troši na finansiranje prljave industrije uglja

Države u regionu na ovaj ili onaj način daju ogroman novac građana za rudnike uglja i gradnju, održavanje i rekonstrukciju termoelektrana. Kako ovaj sektor gubi tržišnu bitku sa obnovljivim izvorima energije, ne može da opstane bez subvencija. Nije potrebna nikakva genijalnost da se zaključi da ta sredstva mogu bolje da se upotrebe.

Sistem stanica za merenje zagađenosti i dalje često ne ispunjava sve potrebne kriterijume. I ovde ima prostora za angažovanje građana i građanki. Brojni mali kućni uređaji za merenje kvaliteta vazduha su umreženi preko popularnih aplikacija i postaju kontrolori ponekad neopouzdanih državnih podatka o zagađenju vazduha.

U Severnoj Makedoniji već postoje podsticaji za zamenu kotlova za grejanje na fosilna goriva u domaćinstvima čistijim rešenjima, na šta mogu da se ugledaju ostale zemlje u regionu. I na drugim mestima na Zapadnom Balkanu ima skromnih pomaka, pogotovo s projektima izgradnje toplana koje koriste obnovljive izvore energije. Pogoni na biomasu niču po Srbiji i BiH, a u regionu se sve više koriste geotermalne pumpe za grejanje i hlađenje objekata.

Balkan samo zajedničkim snagama može sprovesti energetsku tranziciju

Napuštanje upotrebe uglja je najvažnija stavka za poboljšanje kvaliteta vazduha

Ovdašnjim drzavama treba da bude jasno da nema budućnosti sa zastarelim termoelektranama i da je jedini izbor ubrzani prelazak na energiju sunca i vetra. Za funkcionisanje takvog sistema, koji zavisi od vremenskih prilika, neophodno je međusobno povezivanje strujnih mreža zemalja Zapadnog Balkana i izgradnja postrojenjâ za skladištenje struje. To su najvažnije mere za smanjivanje zagađenosti vazduha. Ali za ozbiljan napredak potrebno je i pooštravati standarde za kvalitet vazduha i poboljšavati propise o zagađivačima te ih strogo primenjivati i za državne termoelektrane i pogone i za one u privatnom vlasništvu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Svih šest zemalja našeg regiona je u novembru prošle godine potpisalo Sofijsku deklaraciju i tako prihvatilo Zelenu agendu za Zapadni Balkan i obavezalo se da će slediti politiku EU i njen Evropski zeleni plan. On predviđa postizanje klimatske neutralnosti najkasnije 2050. godine. Regionalna saradnja je put za poboljšanje kvaliteta vazduha, ali i tehnološki napredak i unapređivanje ekonomske konkurentnosti, uz mogućnost povećanja ambicija preko ciljeva navedenih u dokumentu.

Zelena agenda za region podrazumeva regulisanje prekograničnog uticaja zagađenosti vazduha, donošenje strategija za poboljšanje kvaliteta vazduha i podizanje kapaciteta sistema merenja. Lideri EU su nagovestili da pristup bespovratnim sredstvima i jeftinim kreditima neće biti moguć ukoliko se ne ispunjavaju ciljevi.

Građanima treba olakšati montiranje uređaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u domaćinstvima. Dalje, projekti energetske efikasnosti u zgradarstvu i podsticaji i olakšice na tom polju mogu znatno da spuste potrošnju goriva.

Pa da vazduh ponovo postane providan i bez mirisa, ako ne računamo mirise iz prirode. I bez ukusa!
Nek ponovo bude prave magle, umesto smoga i oblaka prašine.

Izvor: RERI

Grci preuzeli hrvatsku naftnu kompaniju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Rentschler)

Grčka kompanija Koral objavila je u sredu da je zaključila sporazum o preuzimanju 75 odsto udela u firmi Apios, hrvatskom naftnom distributeru.

Grčka kompanija, osnovana 1926. godine pod nazivom Šel Helas, dobila je ime Koral 2010. godine, kada ju je preuzela jedna od najvećih grčkih poslovnih grupacija, Motor Ojl Helas.

Sa oko 700 Šel benzinskih pumpi u Grčkoj, Koral je jedan od lidera na grčkom tržištu.

Okosnicu Koralovog poslovanja čine veleprodaja i maloprodaja naftnih proizvoda za kupce u industrijskom, trgovačkom i transportnom sektoru.

Matična kompanija Motor Oil grupa upravlja sa tri glavna brenda u naftnoj industriji Grčke – Šel, Avin i Cajklon – i poseduje čak 1.400 benzinskih stanica.

Apios ima 26 benzinskih stanica u Hrvatskoj, a osnovan je 2009. godine i na hrvatskom tržištu ima udeo od oko tri posto, uz značajan angažman u veleprodaji naftnih derivata.

Apios će ubuduće poslovati pod imenom Koral Kroacija, a njegov brend će biti zamenjen brendom Šel.

Preuzimanjem kompanije Apios u Hrvatskoj, Koral i Motor Ojl nastavljaju širenje poslovne mreže sa ciljem plasmana proizvoda i usluga, koristeći svoje iskustvo u maloprodaji naftnih derivata u Grčkoj i u regiji jugoistočne Europe.

Izvor: Apios.hr

Amerika se vraća u Pariski klimatski sporazum

Foto-ilustracija: Unsplash (Manny Becerra)
Foto-ilustracija: Pixabay

Lideri država članica prošle nedelje su obeležili petu godišnjicu potpisivanja Pariskog sporazuma o klimi, a juče je i novoizabrani američki predsednik Džo Bajden održao predizborno obećanje potpisavši ukaz o povratku u okvire Pariskog sporazuma.

Pristupanje sporazumu iz 2015. godine potpisala je administracija bivšeg predsednika Baraka Obame, obećavši da će do 2030. smanjiti emisiju gasova za 26 do 28 odsto, računajući na osnovu nivoa iz 2005. godine.

Povlačenje iz sporazuma razbesnelo je demokrate, koje su optuživale Trampa da je tom odlukom prodao budućnost američke dece.

Želja najnovijeg američkog predsednika je da SAD dostignu nultu neto emisiju gasova do 2050. godine, na šta se obavezalo i više od 60 drugih zemalja 2019. godine.

Glavno obećanje predstavnika država članica je preduzimanje većih napora na smanjenju emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte koji doprinose globalnom zagrevanju.

Neke od akcija koje Bajden planira da pokrene u borbi protiv klimatske krize i smanjenja emisija je ograničenje zagađenja metanom za pogone na naftu i gas, koristiće savezni sistem javnih nabavki da bi se što pre došlo do vozila sa 100 odsto čistom energijom i nultim emisijama, dalje sprovođenje već postojećeg Zakona o čistom vazduhu (Clean Air Act) i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte iz transporta razvojem novih standarda ekonomičnosti goriva. Tu je i zaštita biodiverziteta, trajna zaštita Arktičkog nacionalnog rezervata za divlje životinje, kreiranje programa za unapređenje pošumljavanja i razvoja obnovljivih izvora energije na tlu saveznih država i voda kako bi se udvostručio priobalni vetar do 2030. godine i mnoge druge.

Novi predsednik SAD-a je u Ovalnoj sobi već potpisao 15 predsedničkih ukaza i dve naredbe federalnim agencijama – izvršne akte kojima će biti poništen deo odluka koje je doneo bivši predsednik Donald Tramp.

Jedna od važnih odluka je i poništenje zabrane ulaska u zemlju građanima zemalja sa većinskim muslimanskim stanovništvom, kao i ukaz o obaveznom nošenju zaštitnih maski na federalnim posedima i garantovanje rasne ravnopravnosti.

Bajden je nakon svog govora, prilikom polaganja zakletve, istakao da je pred SAD mnogo izazova.

“Nemamo vremena za gubljenje, moramo odmah da se bacimo na posao. Moja želja je da ponovo ujedinim Ameriku i pozivam sve građane da mi se u tome pridruže”, rekao je on.

Među najvažnijim izazovima je borba sa pandemijom koronovairusa, kao i borba protiv terorizma.

Džo Bajden je u politici preko pola veka, tako da nikako nije novo lice na svetskoj političkoj pozornici, ali su zato i velika očekivanja građana Amerike, i celog sveta, od njega i njegove dalje politike.

Oči domaće i svetske javnosti od samog starta pomno prate svaki njegov korak. Kako će, i da li će, izaći na kraj sa gorućim problemima – ostaje nam da vidimo u godinama koje dolaze.

Jovana Canić

Voda u Kraljevu ispravna, jalovina iz Trepče nije ugrozila vodosnabdevanje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Printscreen/Youtube

Prvi veliki talas Ibra sa kilometer i po dugom mrljom od jalovine koja se izlila iz “Trepče”, prema rečima nadležnih, nije ugrozio vodosnabdevanje Kraljeva.

Mere pojačanog nadzora kvaliteta vode u Kraljevu i dalje su na snazi. Radoica Kočović, šef Kriznog štaba Grada Kraljeva kaže da je trenutno voda u gradskom vodovodu ispravna za piće u potpunosti, laboratorijski po svim parametrima.

Ističe da nadležne službe, pored kontrole vode za piće, kontrolišu i kvalitet vode Ibra.

Podsetimo, u nedelju je pukao deo bedema oko jalovišta u Leposaviću i došlo je do izlivanja industrijske jalovine kombinata Trepča u reku Ibar. Tada se u Ibar izlilo oko 500 kubika površinske vode i oko 50 metara kubnih muljevitog materijala. Na teren su odmah izašle inspekcijske službe iz Opštine Leposavić i regiona Mitrovice, kao i nadlažni insektori iz Nezavisne komisije Kombinata. Odmah je počela i sanacija oštećenog bedema.

Izvor: RTS

 

Slovenci ulažu u otkopavanje litijuma u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Henrique Santos)

Pet firmi, iza kojih stoji slovenački biznismen Andrej Rautner, uložilo je milione evra u osnivanje preduzeća za rudarstvo “Rudnik litijuma” u Laktašima, a koje će se baviti istraživanjem i eksploatisanjem rude litijuma na istoku Republike Srpske, saznaje portal Capital.ba.

Osnivači su preduzeća “AR plane”, “R mercuri” i “The H” iz Slovenije te “AR plane” i “Yolle top” invest iz Laktaša, a o ozbilnosti njihovih planova najbolje govori podatak da su kao osnivački kapital uplatili 6 miliona evra (11,8 mil KM).

Rautner je za pomenuti portal potvrdio da će preko ovog preduzeća tražiti koncesije za istraživanje ovog, u svetu veoma traženog metala koji se koristi u proizvodnji baterija.

“Pokušaćemo da se bavimo rudarstvom ako dobijemo koncesije. Još je sve u začeću, preduzeće postoji tek mesec dana. Istraživanja bi bila na graničnom području između Republike Srpske i Srbije”, kazao je Rautner obećavajući da će više detalja otkriti prilikom naredne posete Banjaluci.

On nije precizirao tačne lokacije za istraživanje, ali je poznato da na području Jadra, u blizini granice Srbije i BiH, otkrivene zalihe litijuma u svetskim okvirima.

Osim Podrinja, nalazišta ovog, najlakšeg od svih poznatih metala, postoje i na teritoriji Ugljevika, Domaljevca, Šamca, te u regionu srednje Bosne.

Sredinom prošle godine ministar energetike i rudarstva u Vladi RS Petar Đokić je najavio kako će u Loparama krenuti sa istraživanjem ležišta, te da je jedno preduzeće dobilo koncesiju na ta istraživanja. On je tada naveo da su neka ranija istraživanja pokazala da postoji litijum na tom području, a istraživaće se kolike su rezerve i kako bi se mogla vršiti eksploatacija.

Procene su da će potražnja za litijumom u narednih 11 godina porasti za osam puta, prvenstveno zbog sve veće zastupljenosti električnih automobila koji koriste litijumske baterije.

Izvor: Capital.ba

Zašto reke menjaju boju?

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Mnogo je vode Dunavom proteklo od doba čuvenog kompozitora Johana Štrausa Mlađeg do danas. Zub vremena nagrizao je i tada romantičarsku sliku druge najduže evropske reke – od lepe i plave svojevremeno do ne tako lepe i ne tako plave sada. Umesto “na lepom, plavom Dunavu”, čini se, plovimo “na Dunavu”. Slično kao kod devojaka, lepotu reka narušava plastika u ogromnim količinama, a zbog čega menjaju boju? Da li žute od zavisti, zelene od muke ili crvene od stida? Ili pak d) sve od navedenog? Ili pak e) ništa od navedenog?

Reke se nalaze među najugroženijim ekosistemima na svetu, ali smo obima njihove degradacije nesvesni usled malog broja uzorkovanja vode.

Na satelitskim snimcima koje je u Sjedinjenim Američkim Državama napravila NASA zapaženo je menjanje boja reka od plavih nijansi ka zelenim i žutim. Tim stručnjaka sa univerziteta iz Severne Karoline, Pitsburga i Kolorada je istraživao razvoj ovog fenomena od 1984. do 2018. godine. Oni su sproveli studiju na gotovo 110.000 kilometara velikih američkih reka i utvrdili da je 56 odsto njih “požutelo”, a 38 odsto njih “pozelenelo”. Naučni tim je svoja saznanja, utemeljena na 15,9 miliona satelitskih snimaka, dokumentovao putem interaktivne mape.

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Vilorio)

Istina, vodotokovi tokom godine poprimaju različite nijanse usled topljenja snega, padavina, prisustva organskih materija, spiranja sedimenata ili drugih prirodnih, ali i neprirodnih pojava. Međutim, uočene koloritne promene u poslednjih 40 godina su dugoročne na trećini ispitivanih reka, naglasili su naučnici.

Amerikanci nisu bili u prilici da izađu na teren i da uzmu uzorke vode kako bi podrobnije istražili razloge “farbanja” reka, ali su primetili da se dramatične promene boje najčešće dešavaju u blizini brana, poljoprivrednih zasada i urbanih naseobina.

Jezero Mid na reci Kolorado je jedan od primera brzog prebojavanja. Njegov nivo je pod uticajem suše i povećane potrošnje vode opao početkom 20. veka, što je rezultovalo “žuticom” u prošlosti plave vode.

Kako je dr Majkl E. Man sa državnog univerziteta u Pensilvaniji objasnio za “Salon” postoji niz ljudskih faktora koji dovodi do te promene. “Zagađenje nastalo kao posledica đubrenja zemljišta može dovesti do cvetanja algi koje vodu ‘boje’ u žuto, zeleno ili crveno. Klimatske promene takođe igraju ulogu u ovom procesu. Porast temperature vode takođe pogoduje cvetanju algi”, istakao je on. Prema njegovim zaključcima, promene boje vode su zapravo posledica štete koju životnoj sredini nanose ljudi, uključujući i klimatske promene.

Plava boja predstavlja indikator zdravlja vodenih sistema, a ukoliko je ona “potisnuta” na duge staze u korist neke druge, trebalo bi da se zabrinemo i to za sopstveno blagostanje zbog naše zavisnosti od vode, naglasili su naučnici.

Jelena Kozbašić

Prirodne lepote osnov za razvoj turizma u Bogatiću

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Salja)
Foto-ilustracija: Unsplash (Milica Spasojević)

Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić izjavila je prilikom obilaska opštine Bogatić, da je jedan od prioriteta prilikom ulaganja u turizam podizanje kapaciteta turističkih destinacija koje do sada nisu bile dovoljno razvijane.

“Bogatić svojim prirodnim lepotama i dobrima, brojnim manifestacijama i kulturnim nasleđem, kao i gostoprimstvom zaslužuje bolju turističku promociju i ponudu i ovu godinu oporavka turizma treba iskoristiti za strateške planove i pokretanje projekata za koje postoje idejna rešenja“, poručila je ministarka, ističući posebno potencijale za razvoj zdravstvenog i velnes turizma, kao i biciklizma, ribolovnog turizma i kulturnog turizma

Kako je navela izdata je dozvola za pripremne radove za novi most na Savi, na deonici auto-puta Ruma – Šabac i Šabac – Loznica, i u skladu sa tim od izuzetnog je značaja da čitav kraj iskoristi svoj potencijal za razvoj turizma, posebno imajući u vidu velike infrastrukturne projekte koji će pospešiti razvoj ove privredne grane.

“Ovoj destinaciji doprineće i razvijanje telekomunikacione mreže u okviru kapitalnog projekta „Povezane škole“, koji uključuje pet škola u toj opštini, kao i u okviru projekta izgradnje širokopojasne mreže u ruralu koji obuhvata 13 naselja u tom kraju“, rekla je Tatjana Matić.

Na radnom sastanku na kojem su pored ministarke Matić i predsednika opštine Bogatić, Milana Damnjanovića, učestvovali i drugi predstavnici ministarstva i lokalne samouprave, predstavljeni su planirani projekti u opštini: razvoj novog akva-parka sa hotelom, Thermen parka u selu Dublje, sa bazenima, hotelom, bungalovima i restoranima, projekat Rojal Mačva, sa velnes centrom, akva-parkom i hotelom, zatim, obnova objekata i eksponata u Etno-parku Sovljak sa dodavanjem dodatnih sadržaja, ulicom starih zanata, letnjim amfiteatrom i pozornicom, projekat uređenja i infrastrukturnog opremanja turističko-sportsko-izletničkog i vikend naselja Vasin šib u Crnoj Bari i drugi razvojni projekti lokalne samouprave.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Od sada je moguće petominutno punjenje baterije električnog automobila

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Heckner)

Za samo pet minuta, u potpunosti napuniti električno vozilo više nije daleka budućnost – po prvi put proizvedene su baterije čije punjenje traje koliko i sipanje goriva u rezervoar automobila.

U globalnoj borbi za ublažavanje klimatskih promena i smanjenja emisije štetnih gasova upotreba električnih automobila je važan faktor, a ono što oduvek najviše brine vozače električnih vozila je dužina punjenja baterije.

Izraelska kompanija StoreDot, nakon razvitka “ultra brze” baterije za punjenje telefona, dronova i skutera, sada je razvila litijum-jonske baterije sa “ekstremno brzim” punjenjem za električna vozila, dok ih Eve Energy iz Kine proizvodi.

Svi vozači koji su odustajali od kupovine novih vozila i bili verni svojim dizelašima i benzincima sada više nemaju opravdanje.

StoreDot je do sada proizveo još 1000 baterija kako bi se tehnologija predstavila proizvođačima automobila.

Sledeći korak je da se uz puteve postave punjači koji su veće snage od onih kojima trenutno raspolaže većina putnih deonica. Krajnji cilj je da do 2025. godine automobilom može da pređe preko 160 kilometara pre nego što mu bude bilo potrebno punjenje od neverovatnih pet minuta. A onda, nazad na put – putovanje se nastavlja!

„Prepreka broj jedan za prelazak na električna vozila više nije trošak, već strepnja zbog dometa. Ili se plašite da ćete se “zaglaviti” negde na autoputu ili da ćete morati dva sata da sedite u stanici za punjenje. Ali ako je iskustvo vozača  tokom punjenja električnog vozila poput punjenja goriva na benzincu, cela ova strepnja nestaje“, rekao je Doron Majrsdorf izvršni direktor StoreDot-a.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

“Smatralo se da je petominutno punjenje litijum-jonske baterije nemoguće. Za sada ne puštamo u opticaj laboratorijski prototip, već inženjerske uzorke sa linije za masovnu proizvodnju. Ovo pokazuje da je masovna proizvodnja i te kako ostvariva”, objašnjava Majrsdorf.

Kako je ova litijum-jonska baterija u stvari funkcioniše? Grafit je zamenjen nanočesticama germanijuma u koje joni mogu lakše i brže da pređu. Postojeće baterije koriste grafit kao jednu elektrodu u koju se litijumovi joni potiskuju da čuvaju naelektrisanje. Ali kada se brzo naelektrišu, joni se zaguše i mogu se pretvoriti u metal i dovesti do kratkog spoja baterije.

Plan kompanije na duže staze je da se koristi silicijum koji je mnogo isplativiji.

Tržište elektrčnih vozila doživljava svoj procvat, a najbolji primer za to je Norveška koja je tokom 2020. nadmašila samu sebe – od 141.412 prodatih automobila, čak 76.789 ima električni pogon. To je 54,3 odsto ukupne prodaje.  Analitičari prognoziraju da će u 2021. godini udeo električnih vozila u prodaji biti viši od 65 odsto.

Jovana Canić

Građevinskim mašinama uništili NP “Skadarsko jezero”

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore
Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

Na prostoru Nacionalnog parka “Skadarsko jezero”, u mestu Bobija, nadzornici su našli na građevinske mašine kojima je uništen jedan deo ovog zaštićenog dobra. Takođe, na lokaciji Bolje sestre, zatekli su izvođenje nezakonitih građevinskih radova čime je ugrožen biodiverzitet zaštićenog područja.  Oba slučaja odmah su prijavljena nadležnim organima.

“Naglašavamo da ćemo jezero odlučno štititi od svake vrste nelegalne radnje. Služba zaštite Nacionalnog parka “Skadarsko jezero”, uključujući i Službe zaštite drugih parkova, u narednom periodu, intenziviraće aktivnosti u cilju efikasnije kontrole prostora od svih oblika nezakonitog delovanja”, navodi se u saopštenju NPCG.

Kako dalje objašnjavaju, imajući u vidu da je ključna funkcija Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore očuvanje i zaštita najznačajnijih prirodnih i kulturnih vrednosti pet zaštićenih područja, naglašavamo da su Nacionalni parkovi Crne Gore pristupili najodgovornijem sprovođenju svih zakonom definisanih mera i propisa, shodno svojim nadležnostima, kako bi stanje ukupnog biodiverziteta sačuvali za sadašnje i buduće generacije.

“Ističemo da Nacionalni parkovi Crne Gore prepoznaju ukupno građanstvo kao svog najbližeg saradnika u očuvanju brojnih vrednosti i apeluju da sve nezakonite radnje i aktivnosti na prostorima NPCG prijave kako bi se u urgentnom roku reagovalo i sprečila devastacija zaštićenih područja”, zaključuju iz Nacionalnih parkova Crne Gore.

Izvor: Nacionalni parkovi Crne Gore

 

Cirkularnost na četiri točka – Da li ste spremni da ne posedujete automobil?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Do 2035. godine, materijali od kojih se prave automobili biće ugljenično neutralni, značajan deo komponenti stizaće iz recikliranih materijala, a četvorotočkaši u gradovima više neće biti u privatnom vlasništvu, već postaju deo široke platforme za iznajmljivanje vozila koja će omogućiti da svako vozi automobil kad mu treba i da plati za to korišćenje – ovako će izgledati budućnost ako se obistine ciljevi postavljeni u izveštaju Svetskog ekonomskog foruma “Povećanje ambicija: nova mapa puta za automobilsku cirkularnu ekonomiju”.

Prema definiciji autora, cirkularni automobil maksimizira vrednost za društvo, okolinu i ekonomiju i efikasno koristi resurse i javna dobra. To znači da se za njegovu izradu koriste materijali od kojih ne ostaje otpad, a korišćenje je optimizovano, smanjenjem posedovanja, a povećanjem ponude servisa za korišćenje vozila na zahtev ili na pretplatu.

U proteklih 100 godina, automobilska industrija je prodavala kola kao proizvod, a ne prevoz kao uslugu, napominje se u izveštaju. Automobili su dugo posmatrani kao statusni simbol i povezivani sa slobodom i nezavisnošću, ali privatni automobili su efektivno iskorišćeni samo 1.5 odsto svog vremena, što vodi do nepotrebnog zagađenja, problema sa parkingom, gužvi na putevima. Zbog relativno male upotrebe, većina automobila se koristi 15-20 godina što znači da stara i neefikasna vozila koja se teško popravljaju i recikliraju, ostaju na putevima.

Autori izveštaja objašnjavaju da je fokus na masovnu proizvodnju automobila rezultirao smanjenjem interesa za inovacije. Većina automobila je dizajnirana tako da zadovolji više standarde nego što je neophodno, poput visokih brzina, što smanjuje potencijal dizajniranja u skladu sa principima cirkularnosti, primera radi, korišćenjem recikliranih materijala. S druge strane, tehnologije za popravku i recikliranje su nedovoljno razvijene. Problem su i regulatorna pravila koja su na strani posedovanja automobila, poput onog da emisije CO2 još nisu uračunate u cenu, navodi se u izveštaju.

Foto Ilustracija: Pexels

Trenutno smo u fazi posedovanja privatnih automobila sa tipično niskim stepenom upotrebe, ističe se u izveštaju. Do 2025. godine treba postići umerenu cirkularnost koja podrazumeva razvoj servisa u gradovima za korišćenje automobila na zahtev, kao i povećanje upotrebe recikliranih materijala u izradi automobila. Do 2030. treba postići visoku cirkularnost, što podrazumeva dalji razvoj pomenutih stavku.

Cilj za punu cirkularnost ambiciozno je postavljen za 2035, kada ćemo praviti vozila sa svrhom, materijali će biti ugljenično neutralni, značajan deo komponenti dolazi od recikliranih materijala, tokom dizajn faze se uzima u razmatranje šta sa proizvodom na kraju životnog ciklusa, povećava se i mogućnost popravke. Automobili nisu više proizvod, već usluga, u gradovima su deo servisa za korišćenje na zahtev, a ovakvi modeli počinju da stižu i u seoska područja, pa je upotreba optimizovana.

Najveći nivo cirkularnosti stiže 2040. godine i podrazumeva da su baterije integralni deo automobila, da je iskorišćenost materijala na kraju životnog veka poboljšana, a komponente automobila poput elektronike, motora i baterija mogu da imaju drugu primenu. Automobili će postati sekundarni vid transporta i najpre će se koristiti da poboljšaju druge vidove prevoza.

Ali, da bi se svi ovi ambiciozni ciljevi ostvarili, neophodan je zajednički rad industrije i donosilaca odluka.

“Vreme je da igrači u auto industriji prihvate sistemski pristup cirkularnosti. Postizanje cirkularnosti zahteva intenzivnu saradnju automobilske industrije u narednim godinama i decenijama”, zaključak je izveštaja.

Izvor: eKapija

Revitalizacija HE „Đerdap“ I i II važna za naš energetski sistem

Foto: Zavod za zaštitu prirode
Foto: Vlada Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa šefom predstavništva kompanije „Silovije mašini“ u Srbiji Mihajilom Cvetkovim o realizaciji projekta revitalizacije hidroagregata u Hidroelektrani „Đerdap 1“.

Na sastanku, kojem su prisustvovali i predstavnici Ambasade Ruske Federacije u Srbiji, bilo je reči i o potencijalnoj saradnji na drugim projektima u energetici.

Mihajlović je ukazala na to da pomenuta kompanija realizuje važne aktivnosti za „Elektroprivredu Srbije“, samim tim i za našu državu, uz uverenje da se saradnja može nastaviti i na novim projektima.

Projekat revitalizacije HE „Đerdap I“ ulazi u završnu fazu, revitalizacija „Đerdapa II“ nam je, takođe, veoma važna, i kao resorno ministarstvo tu smo da pomognemo i ispratimo sve aktivnosti, poručila je ona.

Potpredsednica Vlade je predočila da se priprema i knjiga projekata jer će u energetici biti mnogo ulaganja, tako da nam je u interesu priliv novih investicija u ovom sektoru.

Foto: Wikipedia/MRY

Cvetkov je podsetio na to da je “Silovije mašini” prisutna na ovim prostorima još iz vremena Jugoslavije i da se dosta opreme koju su proizveli nalazi u „Đerdapu“ I i II, kao i „Kostolcu“.

Ova kompanija je, kako je ukazao, trenutno najveća u Rusiji kada je reč o proizvodnji energetske opreme – turbina, transformatora, kotlova, odnosno svega što je potrebno za jednu termo i hidroelektranu.

Revitalizacija „Đerdapa I“ je zahtevna i zaslužuje veliku pažnju.

“Stigli smo do poslednjeg agregata i u aprilu stiže oprema. Potpisali smo sporazum sa EPS-om za revitalizaciju „Đerdapa II“, priprema se dokumentacija i vaša podrška u tom procesu nam je značajna”, poručio je Cvetkov.

Ruska kompanija izrazila je zainteresovanost i za učešće u projektu revitalizacije blokova A1 i A2 na TENT-u.

Izvor: Vlada Srbije

Nemačka uz Srbiju u oblasti zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Salja)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović sastala se sa ambasadorom Nemačke u Srbiji Tomasom Šibom, direktorom Nemačke razvojne banke u Srbiji Ridigerom Hartmanom i direktorkom Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) u Srbiji Danijelom Funke, sa kojima je razgovarala o budućoj saradnji i planovima resornog ministarstva u narednom periodu.

Vujović je ukazala na značaj podrške GIZ i Nemačke razvojne banke u realizaciji važnih projekata u Srbiji, među kojima su i projekti iz oblasti zaštite životne sredine.

“Verujem da možemo ostvariti još tešnju saradnju u skladu sa prioritetima i razvojnim ciljevima Vlade i ministarstva, koji se tiču upravljanja čvrstim otpadom, otpadnim vodama i projektima za poboljšanje kvaliteta vazduha. Nemačka je važan ekonomski i politički partner Srbije i vaša podrška će nam biti dragocena kako u realizaciji planiranih projekata, tako i u implementaciji Zelene agende i usklađivanju sa standardima EU”, rekla je Vujović.

Ambasador Šib je naveo da je današnji sastanak bio intenzivan i podsetio da nemačko-srpska razvojna saradnja traje dugo.

“Imamo kvalitetnu saradnju sa Vladom Srbije i drago mi je da ste u okviru resora zaštite životne sredine identifikovali ključne probleme i definisali prioritete. Pred vama su veliki izazovi, računajte na našu podršku u realizaciji projekata i u budućnosti”, rekao je ambasador Šib.

Prilikom prvog susreta ministarke Vujović i ambasadora Nemačke dogovoren je i sledeći sastanak na kojem će tema biti konkretni projekti.

Sastanku u Palati Srbija prisustvovao je i državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Aleksandar Dujanović.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Šta za fabriku u Kragujevcu znači spajanje dva automobilska giganta

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Fiat

Spajanje kompanije “Fijat Krajsler automobili” i “Pežo Sitroen grupe” i formalno-pravno je završeno u subotu.

Iz “Fijatove” fabrike u Kragujevcu pozdravljaju spajanje i očekuju da će im doneti više posla i novi model.

Tako su italijansko-američki i francuski proizvođači automobila, prerasli u multinacionalnu kompaniju pod imenom “Stelantis”. Obe kompanije od spajanja očekuju nove perspektive daljeg razvoja.

Spajanjem “Fijat Krajsler automobila” i “Pežo Sitroen grupe” svakako se otvara novo poglavlje u oblasti auto-industrije. Dva automobilska giganta nastavljaju da voze zajedno pod zajedničkim imenom – “Stelantis”.

Pod istim krovom sada je 14 brendova automobila, a sedište nove kompanije je u Holandiji.

Kompanije su u decembru 2019. godine potpisale sporazum o stvaranju četvrtog najvećeg proizvođača na svetu. Evropska unija je krajem decembra odobrila spajanje dve kompanije, a svoje “da” udruživanju rekli su i akcionari.

Inače, samo “Fijat Krajsler automobili” zapšljavaju oko 200.000 radnika širom sveta. Među njima je i oko 2.500 zaposlenih u kragujevačkoj fabrici.

U sindikatu pozdravljaju spajanje i očekuju da će im doneti više posla, veću uposlenost kapaciteta i pre svega novi model automobila – to bi, prema nekim najavama, moglo da bude 2022. godine.

Fijat 500L” u kragujevačkj fabrici proizvodi se od 2012. godine. Potražnja za njim iz godine u godinu opada, a samim tim i proizvodnja.

Fabrika u Kragujevcu jedna je od najmodernijih u Evropi, sa kapacitetom od 400 vozila dnevno i početak proizvodnje novog modela bio bi od velikog značaja za ekonomiju cele zemlje.

Izvor: RTS

Dokle se stiglo sa projektom Jadar, ispod zemlje se pravi mali grad – ljudi zabrinuti za reke

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Caspari)

Zeleno svetlo za realizaciju projekta “Jadar” dobila je rudarska kompanija Rio Tinto u Srbiji, jer je država usvojila Prostorni plan posebne namene “Jadar” po kome bi na 293,9 kvadratnih kilometara na teritoriji Loznice i Krupnja eksploatisali rudu litijuma i borata. Vesna Prodanović, direktorka kompanije “Rio Sava eksplorejšn”, kaže da danas ne postoji ekološki izazov koji ne može da se reši.

Već mesecima meštani Loznice i Krupnja pričaju o šteti koju bi rudnik litijuma i borata mogao da donese tom kraju. Proteste protiv izgradnje rudnika litijuma su počeli meštani sa područja Gornjeg Jadra, a potom su se priključili i građani ostalih mesta.

Traže da se prekinu sve radnje koje vode ka izgradnji rudnika i kažu da su nezadovoljni komunikacijom sa predstavnicima kompanije “Rio Tinto” i sa državom zbog toga što već duže vreme ne dobijaju konkretne odgovore na pitanja koja se dovode u vezu sa zaštitom životne sredine i zdravljem ljudi.

Razlog za uznemirenost potiče iz ne tako daleke prošlosti. Sa jalovišta nekadašnjeg rudnika “Stolice” u Kostajničku reku, koja se uliva u Jadar, a potom u Drinu, 2014. godine izlili su se teški metali i tako ugrozili zdravlje 15.000 ljudi.

U selu Zajače 2011. godine kod dece je dijagnostikovan povišen nivo olova u krvi.

Meštani su zabrinuti i šta će biti sa njihovim poljoprivrednim gazdinstvima, farmama stoke i zbog jalovšta jer se kao lokacija pominje zemljište u dolini reke Jadar koje je plavno i nekoliko puta godišnje.

Kažu i da su se obratili svim nadležnim institucijama i da će nastaviti sa protestima dok se ne donese konačno rešenje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Henrique Santos)

Započeli su i proceduru prikupljanja potpisa za peticiju protiv izgradnje rudnika.

Studija izvodljivosti trajala 15 godina

Vesna Prodanović, direktorka kompanije “Rio Sava eksplorejšn”, kaže da je razumljivo da su ljudi zabrinuti za reke.

Prema njenim rečima, meštani su zabrinuti jer nemaju dovoljno informacija.

“Apsolutno ne postoji rizik da se voda ispušta u reke. Danas ne postoji ekološki izazov koji ne može da se reši. Rešava se tako što se dobro analizira, planira, projektuje i uloži dovoljno novca u to. Samo za sistem prečišćavanja voda biće uloženo minimum 35-40 miliona, a kada uradimo studije, videćemo da li će to biti i povećano”, naglašava Prodanović.

Generalna direktorka “Rio Sava eksplorejšna” ističe da je projekat “Jadar” jako složen. Kaže da to nije projekat komercijalnog objekta, već je trebalo da se ispita i rudno telo, da se urade analize postojećeg stanja, mogućih uticaja na okolinu.

“Izrađena je studija prethodne izvodljivosti koja je trajala skoro 15 godina. Za projekat ovakve vrste ona može da traje i 20-30 godina. Sada smo ušli u fazu studije izvodljivosti u kojoj ponovo radimo sve potrebne studije koje su nam dobra podloga i veliki stepen sigurnosti da uradimo svu potrebnu dokumentaciju”, objašnjava Prodanović.

Dodaje i da bi krajem ove godine trebalo da dobiju odobrenje za sledeću fazu i da skupe potrebne građevinske dozvole.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicolas J Leclercq)

“Dobili smo overen eleborat o rezervama i resursima, uradili idejna rešenja, dobili lokacijske uslove. Sad idemo dalje u izradu idejnih projekata odnosno glavnih rudarskih projekata”, kaže Vesna Prodanović.

Faza izvodljivosti znači da u toj fazi treba uraditi projektnu dokumentaciju koja će dati dovoljan stepen sigurnosti da se krene u fazu izvođenja.

“Potrebno je uraditi studiju uticaja na životnu sredinu i uradićemo sve prethodne radnje koje su potrebne za građevinske dozvole. Kompanija “Rio Tinto”, da bi odobrila sledeću fazu, mora da uradi detaljnu analizu”, objašnjava Prodanović.

Studija uticaja na životnu sredinu je nešto što je posebno važno ljudima koji žive u tom kraju.

“Studija se radi tako što je podloga, velika tehnička i naučna građa, za nju niz studija koje je u toku 15 godina radio veliki broj stručnjaka u inostranstvu i našoj zemlji”, ističe direktorka.

Dodaje da su te podloge dale dovoljno informacija da se uđe u studiju izrade studije uticaja na životnu sredinu. Plan je da se u prvom delu ove godine uđe u proces, biće javni uvid i svi podaci biće dostupni javnosti.

Šta je litijum

Foto-ilustracija: Pixabay

Litijum je mineral koji se nalazi i na drugim mestima u svetu, ali je potrebno da se nalazi u određenim koncentracijama da bi bio isplativ za eksploataciju.

“Ovaj litijum su pronašli naši geolozi i on ne postoji nigde u svetu. Procenjuje se da devet do deset posto svetskih rezervi se nalazi u Jadru. To je potencijal za dalje proširenje ovog dela, ekonomski razvoj cele Srbije jer ćemo privući one proizvođače koji će moći da rade baterije, a blizu smo i auto-industrije koja se nalazi u Evropi“, smatra Prodanović.

Pored litijuma, tu će se proizvoditi i borna kiselina, koja se koristi u poljoprivrednoj i hemijskoj industriji, kao i natrijum-sulfat.

Prema njenim rečima litijum je strateški mineral i Srbija je privilegovana da ima takav mineral na svojoj teritoriji.

Pravi se mali grad ispod zemlje

“Rudnik je ozbiljno postrojenje. Mi pravimo ispod zemlje bukvalno mali grad, industrijsko postrojenje i odlagalište otpada, ali u današnjem svetu rudarstvo se promenilo. Planiramo da ovo postrojenje izvedemo na način da se poštuju svi ekološki standardi, i naši i Evropske unije, i ovakvo postrojenje bi moglo da stoji bile gde u centru Evrope”, naglašava direktorka.

Poziv građanima na dijalog

Foto-ilustracija: Pixabay

Ističe da su kao kompanija spremni da razgovaraju sa svima i da su uspostavili sistem otvorenih vrata gde su ljudi mogli da dođu.

Čak 450-500 ljudi se već informisalo i imali su sastanke sa nekoliko udruženja i upućuju poziv svima da razgovaraju.

U Loznici će biti formirana radna grupa koja će se baviti time kako ćemo informisati lokalnu zajednicu o ovom projektu i kako ćemo raspoređivati sredstva namenjena lokalnoj zajednici da poboljša svoj rad.

Formira se i Odbor za ekologiju u kojem će biti predstavnici mesnih zajednica direktno sa teritorija samog postrojenja ali i šire”, kaže Vesna Prodanović.

Dodaje da moraju da otvore dijalog sa građanima i sednu za sto, predstave rešenja, a sva dokumentacija će biti dostupna.

Izvor: RTS

U Milanu počela zabrana pušenja na javnim mestima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Osim što je čitav region Lombardije, pa samim tim i najveći grad tog regiona Milano, u crvenoj zoni, a to znači da ne rade prodavnice odeće i obuće, pozorišta, bioskopi, muzeji, teretane, bazeni, restorani i kafići (sem za poneti), centri za masažu niti bilo šta gde građani mogu da se okupe i druže, od danas je uvedena još jedna zabrana: pušenje na otvorenom nije više moguće.

Nije dozvoljeno pušiti u parkovima, kao i u zonama za pse, na autobuskim stanicama, mestima gde se čeka taksi, na parkinzima ispred stadiona i na samim stadionima, kao i drugim sportskim objektima, grobljima, sem ako niste udaljeni deset metara od druge osobe.

Cilj je da se ljudi naviknu da ne puše u blizini druge osobe do 2025. godine kada će pušenje na otvorenom na bilo kom mestu biti u potpunosti zabranjeno, sem ako se ispoštuje distanca od deset metara.

“Radi se o ubeđivanju građana, čekajući da se ljudi naviknu, biće komplikovano, jer kako znati da je neko udaljen baš deset metara i kako da policija interveniše na tribinama “San Sira”, ako neko zapali cigaretu“, navodi se u štampi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paweł Czerwiński)

Plan zaštite kvaliteta vazduha se ne odnosi samo na cigarete, već i na zabranu novih instalacija koje koriste dizel i biomasu za grejanje zgrada od 2023. godine.

U pripremi je i obaveza držanja zatvorenih vrata prodavnica koja će biti uvedena do 01.01.2022.godine, kao i zabrana upotrebe generatora električne energije sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem za komercijalne aktivnosti na javnim površinama, kojima nisu potrebni sistemi za skladištenje, hlađenje ili kuvanje hrane.

Reć distanca u svakom obliku ušla je u rečnik italijana zahvaljujući epidemiji koronavirusom.

Distanca od metar, socijalna distanca, a sada i distanca od deset metara, ako želite da zapalite cigaretu.

Izvor: RTS

Crna Gora na listi najboljih održivih destinacija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Popularni britanski magazin za putovanja “Culture Trip” svrstao je Crnu Goru na listu najboljih održivih destinacija u 2021. godini, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.

Još jednom, Crna Gora se našla u društvu svetskih, egzotičnih destinacija kao što su Maldivi, Japan, Tajland i druge.

Iako je potrebno vreme da se turistički svet vrati u pređašno stanje, u “Culture Trip”-u smatraju da treba birati održive i ekološki osvešćene destinacije.

“Godina koju smo ispratili putovanja je stavila u drugi plan. Ipak, raduje nas što je već sad uveliko trend da takva mesta budu prva na listama želja putnika širom sveta”, navodi se u saopštenju NTO Crne Gore.

Kako ističe autor objavljenog članka, kampanja “U društvu prirode” vratila je Crnu Goru na “putnički radar”.

“Kampanja podstiče na odmor od napornog virtuelnog sveta na koji smo bili osuđeni tokom 2020. godine i poziva nas da doživimo neverovatne i neotkrivene prirodne lepote Crne Gore. Bez obzira gde putujete 2021. godine, bekstvo van Wi-Fi mreže, odmor u prirodi i domaća hrana biće pun pogodak, a Crna Gora je zemlja koja može da vam ponudi sve to”, rekli su u NTO Crne Gore.

Za sve one koji su se već odlučili za Crnu Goru kao destinaciju koju planiraju da posete tokom 2021. godine, autori liste objavili su i dodatni tekst – Vodič sa najvažnijim informacijama koje je potrebno da znate o Crnoj Gori.

Renomirani britanski magazin uživa poverenje više od 15 miliona čitalaca širom sveta.

Objavljeni članak još jedan je rezultat aktivnosti Nacionalne turističke organizacije Crne Gore na londonskom sajmu u novembru 2020. godine.

Članak možete pogledati na sledećem linku.

Izvor: Nacionalna turistička organizacija Crne Gore