Home Blog Page 594

Pokrenuta kampanja “Ujedinjeni Balkan za čist vazduh”

Foto-ilustracija: Unsplash (Ria Puskas)
Foto ilustracija: Pexels

Stanovnici Zapadnog Balkana već godinama udišu zagađen vazduh, ova crna tačka Evrope ugrožava zdravlje miliona ljudi. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije čak 13.500 ljudi prevremo izgubi život zbog lošeg kvaliteta vazduha.

U želji da ujedine sve ljude u okruženju, Pravo na grad iz Beograda u saradnji sa Evropskim Fondom za Balkan i udruženjima iz regiona, pokrenuli su kampanju “Ujedinjeni Balkan za čist vazduh”.

Kako se navodi u saopštenju, svi smo izloženi zagađenom vazduhu koji dolazi iz toplana i fabrika koje koriste fosilna goriva, industrijskih postrojenja, individualnih ložišta, saobraćaja.

Ova kampanja pokrenuta je kako bi se planovi za smanjenje zagađenja vazduha definisali kao nacionalni, regionalni i međunarodni prioritet. Kako smatraju iz udruženja, potrebno je da se povećaju sredstva u državnom budžetu koja bi se koristila za kontrolu zagađenja, a potrebno je uspostaviti sistem za praćenje zagađenja i kako ono utiče na zdravlje.

Prema podacima, koje je navela Vlatka Matković, učestvujući na konferenciji “Balkanski vazduh između dve vatre”, emisije štetnih gasova iz 16 termoelektrana na ugalj u regionu zaslužne su za više od 3.900 preuranjenih smrti godišnje, dok su troškovi lečenja zbog štete po zdravlje građana veći od 11 milijardi evra.

Da je situacija u celom svetu alarmatna kada su u pitanju posledice koje nastaju zbog udisanja zagađenog vazduha pokazuju istraživanja naučnika sa Harvarda i tri britanska univerziteta, prema kojima je čak 8,7 miliona ljudi 2018. godine preminulo od zagađenja vazduha koje je nastalo zbog sagorevanja fosilnih goriva

Energetski portal

 

Usvojena Deklaracija o zaštiti reka u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Deklaraciju o zaštiti reka, što znači da je napravljen prvi korak ka zaštiti vodotokova i zaustavljanju izgradnje malih hidroelektrana.

Donošenje ove odluke potvrda je rada mnogih građanskih inicijativa i organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini, oni su proteklih godina na sve načine branili reke i ukazivali su na štetnost MHE, navodi se u saopštenju Centra za životnu sredinu.

Naime, usvojena deklaracija temelji se na Deklaraciji o zaštiti reka Zapadnog Balkana u kojoj je jedna od tačaka i uvođenje moratorijuma na izgradnju malih hidroelektrana, kao i revizija postojećih ugovora i ukidanje podsticaja za ove projekte. 

“Iako konačnim tekstom Deklaracije nismo u potpunosti zadovoljni, pozdravljamo usvajanje Deklaracije sa amandmanima, jer predstavljaju prvi korak ka zaštiti naših reka. Sledeći korak je na Vladi Republike Srpske i menjanju samog zakonodavstva u oblasti obnovljivih izvora energije. Osnov novog zakona treba da bude ukidanje podsticaja za sve nove projekte u oblasti obnovljivih izvora energija (OIE) i okretanje ka podsticanju građanske energije gde bi građani koji plaćaju naknadu za OIE mogli biti i investitori, što je već praksa u susednoj Hrvatskoj”, istakao je Viktor Bjelić, potpredsednik Centra za životnu sredinu.

Kako se dalje navodi, Deklaracija o zaštiti reka i zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana na celoj teritoriji Bosne i Hercegovine izglasana je u junu i u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, ali do danas nisu usklađeni federalni i kantonalni propisi, te je promena zakonodavstva u ovoj oblasti još u toku.

U Bosni i Hercegovini izgrađeno je oko stotinu MHE, od planiranih 400. Nepovratno su uništeni ekosistemi, naneta je velika šteta prirodi i lokalnim zajednicama.

Nakon Crne Gore koja se odlučno bori protiv izgradnje MHE, još jedna država u regionu kreće njenim stopama.

Podsetimo, Svetska organizacija za zaštitu prirode pokrenula je kampanju protiv izgradnje MHE na Balkanu. Kako se navodi na sajtu ove organizacije naš region je dom poslednjim rekama slobodnog toka u Evropi.

Energetski portal

Amerika se ponovo pridružila Pariskom klimatskom sporazumu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jennifer Birdie Shawker)

Sjedinjene Američke Države su od petka ponovo zvanično deo Pariskog klimatskog sporazuma.

Pored ovog velikog koraka, Bajdenova administracija je najavila i drastično smanjenje emisija štetnih gasova do 2050. godine.

Pre skoro šest godina, 2015. godine, skoro 200 zemalja je potpisalo Sporazum u Parizu ne bi li se svet ozbiljno pozabavio rešavanjem problema klimatskih promena.

Amerika je, do sada, jedina zemlja koja je istupila, odlukom bivšeg predsednika Donald Trampa koji je svoj postupak opravdao time da borba protiv klimatskih promena previše košta državu.

Džo Bajden je još prvog dana svog mandata potpisao ukaz kojim je započet povratak SAD-a u Sporazum, a sada je on postao i zvaničan, što je naišlo na odobravanje velikog broja naučnika i diplomata u svetu.

Naučnici su još jednom podsetili da je potrebno da se globalne emisije prepolove do 2030. godine kako bi se sprečili razorni uticaji globalnog zagrevanja.

Mnogi su optimistični po pitanju nove politike koja očekuje Ameriku, do su na vrhu “crne liste” najvećih emitra ugljenika i dalje Kina Indija koje još uvek nisu pristupile Pariskom sporazumu o klimi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Manny Becerra)

Neke od akcija koje Bajden planira da pokrene u borbi protiv klimatske krize i smanjenja emisija je ograničenje zagađenja metanom za pogone na naftu i gas, koristiće savezni sistem javnih nabavki da bi se što pre došlo do vozila sa 100 odsto čistom energijom i nultim emisijama, dalje sprovođenje već postojećeg Zakona o čistom vazduhu (Clean Air Act) i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte iz transporta razvojem novih standarda ekonomičnosti goriva.

Tu je i zaštita biodiverziteta, trajna zaštita Arktičkog nacionalnog rezervata za divlje životinje, kreiranje programa za unapređenje pošumljavanja i razvoja obnovljivih izvora energije na tlu saveznih država i voda kako bi se udvostručio priobalni vetar do 2030. godine. Lista se nastavlja, a u narednim godinama ćemo biti svedoci šta će od svega biti ispunjeno.

Bajden je nakon svog govora, prilikom polaganja zakletve, istakao da je pred SAD mnogo izazova.

“Nemamo vremena za gubljenje, moramo odmah da se bacimo na posao. Moja želja je da ponovo ujedinim Ameriku i pozivam sve građane da mi se u tome pridruže”, rekao je tada američki predsednik.

Jovana Canić

Hrvatska raspisuje aukcije za 400 MW iz obnovljivih izvora energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na neformalnom sastanku sa novinarima o aktivnostima u oblasti energetike, ministar ekonomije i održivog razvoja Tomislav Ćorić informisao je novinare o važnim energetskim projektima čija se realizacija očekuje u Hrvatskoj.

„Usvajanjem Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, odnosno Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, Republika Hrvatska je napravila značajan iskorak u odnosu na prethodni period“, rekao je ministar Ćorić.

Takođe je istakao da je Hrvatska krajem prošle godine ušla u novi sistem podsticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, koji ima svoju zakonodavnu platformu u Zakonu o obnovljivim izvorima energije. Uslovi su se promenili, naglasio je ministar Ćorić, dodajući da smo “svesni činjenice da cene tehnologija padaju i da je izvodljivost ovih projekata zagarantovana mnogo nižim cenama”.

Najavljena je aukcija za 400 MW obnovljivih izvora energije (pre svega za velike solarne elektrane i vetroparkove), gde bi mogli da se takmiče projekti koji sada imaju lokacijsku dozvolu. Ministar je rekao da će tender biti postavljen tako da se ne dogodi da jedan ili dva projekta “pojedu celu kvotu”.

Ćorić se dotakao referentnih vrednosti najvećih hrvatskih kompanija JANAF, PLINACRO, HEP i INA, i naglasio da se u njihovoj interpretaciji pozivamo na činjenicu da su ova tržišta u velikoj meri liberalizovana.

„Naglašavam činjenicu da je Plinacro u protekle dve godine uložio velika sredstva u izgradnju priključnog gasovoda“, rekao je ministar.

On je istakao i da je posebno važno otvaranje prostora za funkcionisanje najvažnijeg energetskog i infrastrukturnog objekta u Hrvatskoj u poslednjih 30 godina – LNG terminal (terminala za tečni prirodni gas) na ostrvu Krk.

Odgovarajući na novinarska pitanja u vezi sa INA-om, ministar Ćorić je naveo da je država ponudu za kupovinu udela MOL-a u Ini podnela u novembru prošle godine.

Od tada traju konsultacije, a cilj je da se u narednim mesecima dogovori oko rešavanja svih pitanja vezanih za INA-u.

Energetski portal

Estonija planira da gradi prvi mali reaktor u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: IAEA

Estonija planira da u narednih deset godina izgradi svoju prvu nuklearnu elektranu, i ujedno i prvi mali modularni reaktor (SMR) u Evropi, i da na taj način obezbedi stabilnu i veću proizvodnje električne energije.

Nuklearno postrojenje trebalo bi da bude smeštno oko 100 kilometara od glavnog grada Talina, na obali Finskog zaliva, preneo je estonski javni servis ERR.

Jedan od bitnih razloga za realizaciju tog projekta je i dostizanje klimatskih ciljeva. Estonija je po štetnim emisijama prilikom proizvodnje električne energije prva u Evropi.

Estonska vlada tek je nedavno donela odluku da do 2035. godine iz upotrebe izbaci elektrane koje rade na uljane škriljce.

Belgijski inženjenerski biro Tractabel odlučio je da investira u estonsku firmu Frmi Energia, koja je nosilac projekta, i da postane deoničar. Savetodavnu ulogu u projektu imaće finski energetski konzorcijum Fortum.

Mali modularni reaktori (Small modular reactor) smatraju se bezbednijim od tradicionalnih reaktora i mogu da rade i u blizini gradova.

Svetsko nuklearno udruženje (WNA) pod pojmom SMR podrazumeva nuklearne reaktore snage do 300 MW koji, za razliku od velikih centrala koje se grade na licu mesta, imaju modularnu izvedbu. To znači da se mnogi fabrički izrađeni delovi donose na mesto gde se elektrana nalaziti, što ubrzava i pojeftinjuje izgradnju.

Prema podacima Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEA) u svetu trenutno postoji oko 50 dizajna i koncepata za izgradnju SMR, i oni su glavnom u eksperimentalnoj fazi. Jedine četiri takve elektrane koje su u poodmakloj fazi izgradnje nalaze se u Argentini, Rusiji i Kini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Estonija za sada nema nijednu nuklearnu elektranu, a protiv izgradnje konvencionalne elektrane treće generacije uglavnom govore veliki troškovi, dug period izgradnje i finansijski rizici.

Zagovornici izgradnje malog reaktora u Estoniji tvrde da tome u prilog govori mogućnost ugradnje standardizovanih modula, da bi izdaci zahvaljujući veličini postrojenja bili manji, i da bi vlasti mogle uverljivo da pobiju i argumente protiv korišćenja atomske energije, piše portal Heise.de.

Konsultantska grupa Deep Isolation, koja se između ostalog bavi i proplemom odlaganja nuklearnog otpada, nedavno je po nalogu preduzeća Fermi Energia izradila studiju u kojoj se navodi da su geološki uslovi u Estoniji pogodni za zbrinjavanje te vrste opada, dodaje portal.

Fermi Energia osnovana je pre dgodine upravo sa zadatkom da u Estoniji izgradi prvu mali modelarni reaktor.

Baltičke države najavile su da do 2025. godine žele da se isključe sa dalekovodne električne mreže Rusije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mick De Paola)

Francuska je najveći proizvođač nuklearne energije u EU

U 13 zemalja EU radi 106 nuklearnih reaktora, koji proizvode 765.337 gigavat sati (GWh) električne energije, što je oko 26 odsto ukupne proizvodnje struje u EU, prema podacima iz 2019. godine.

Evropska agencija za statistiku Eurostat je objavila 19. februara da je Francuska najveći proizvođač nuklearne energije u EU, sa 399.011 GWh, što čini 52,1 odsto ukupne nuklearne struje proizvedene u Uniji.

Iza nje su Nemačka, sa 75.071 GWh (9,8 odsto), Švedska sa 66.130 GWh (8,6 odsto) i Španija sa 58.349 GWh (7,6 odsto).

Te četiri zemlje proizvode više od tri četvrtine ukupne količine električne energije proizvedene u nuklearnim postrojenjima u EU.

Ukupna proizvodnja struje u nuklearnim elektranama u EU smanjila se od 2006. za 16,3 odsto, uglavnom zbog zatvaranja reaktora u Nemačkoj.

Izvor: Beta/Euractiv

U Crnoj Gori traže hitno uvođenje moratorijuma na lov

Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastian Pociecha)
Foto-ilustracija: Pixabay

Građanski pokret URA skrenuo je pažnju kako smo samo u proteklih mesec dana bili svedoci čak pet slučajeva u kojima su stradale zakonom zaštićene životinjske vrste u Crnoj Gori.

Krivolov i masakriranje srna, ubistvo sove ušare kod Tehničkih fakulteta u Podgorici iz vazdušne puške, brutalno ubistvo mečke, ali i mnogo drugih primera, tokom ove, ali i prethodnih godina upućuju samo na jedno – zaštićene životinjske vrste kod nas to nisu, a ukoliko se na suzbijanju zlodela nad njima ne počne efikasno da se radi, biće kasno, saopštili su iz ovog Pokreta.

Rešenje je, po njima, da se što pre uvede moratorijum na lov.

“Po hitnom postupku moramo uvesti moratorijum, makar dok se stvari ne dovedu u red, jer je situacija alarmantna i zabrinjavajuća. Nakon toga, mora se ući i u proceduru rasformiranja lovačkih udruženja, jer je očigledno da svoj posao, čast izuzecima, ne obavljaju kako treba. U suprotnom, slučajevi kao što su pokušaj prodaje sove ušare putem Fejsbuka u Baru, mučenje čaplje Živke, trovanje sivog sokola otrovom furadanom, nezakonito hvatanje štiglića, ubijanje medvedice na Bioču, koji su se događali prethodnih godina, imali bi zadovoljavajući pravni završetak”, ističu iz URE.

Kako navode, ovakva zlodela upućuju i na to da se mora još mnogo raditi na podizanju svesti građana o dubini ove problematike.

“Zaista je žalosno i obeshrabrujuće što još uvek ima pojedinaca, i to ne mali broj njih, koji ne shvataju kakve posledice po prirodu Crne Gore ostavljaju njihovi kukavički pohodi na zaštićene vrste. Ne postoji druga reč koja bi opisala takve “podvige”. To je sve, samo nije patriotizam. Zbog toga se mora delovati i u pravcu izmene Zakona o zaštiti prirode i visina novčanih kazni za one koji taj zakon prekrše, jer je očigledno da samo “udar po džepu” može da spreči dalji krivolov”, navodi se u saopštenju.

Iz URE napominju da, kao deo Zelenih Evrope, Crna Gora treba da se gradi kao ekološka država i da su ovakve radnje pojedinaca apsolutno nedopustive.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ne odstupamo od zelenih politika, i kao što smo se zalagali za obustavljanje gradnje mini hidroelektrana, tako ćemo se institucionalno boriti i za suzbijanje krivolova. Moramo shvatiti da blago Crne Gore podjednako čine i zaštićene i druge životinjske i biljne vrste, vodotoci i more, kao i svi njeni građani”, zaključuju iz URE.

Što se Srbije tiče, nedavno je Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao Konkurs za raspodelu sredstava iz budžetskog fonda za razvoj lovstva AP Vojvodine za 2021. godinu.

U pitanju su bespovratna sredstva, a ukupan iznos koji se dodeljuje ovim konkursom je 25.477.937 dinara.

Pravo učešća na konkursu ima korisnik lovišta i privredna društva, koja su registrovana za delatnost lovstva, koja se bave unapređenjem lovstva sa teritorije AP Vojvodine.

Cilj konkursa je unapređenje stanja populacije divljači i njenih staništa, opremanje korisnika lovišta i praćenje stanja pojedinih vrsta divljači na teritoriji AP Vojvodine.

Izvor: Energetski portal

Ford najavio da će do 2030. godine prodavati samo električna vozila u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Dennis)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nadine Shaabana)

Pored najave da će u Evropi za deset godina Ford prodavati samo električna vozila, predsednik Forda za evropsko tržište Stjuart Rouli rekao je da predviđa da će do 2030. godine dve trećine njihove prodaje komercijalnih vozila u Evropi biti električna ili sa hibridnim pogonom.

Proizvođač automobila rekao je da će potrošiti milijardu dolara da svoju fabriku u Kelnu (Nemačka) pretvori u svoju prvu proizvodnu liniju električnih vozila na kontinentu.

Prvi model električnog putničkog vozila, iz ove fabrike, trebalo bi da izađe na tržište već sredinom 2023. godine, a u planu je proizvodnja još jednog modela u budućnosti, rekao je Stjuart Rouli.

Najavljeno je i da će se u Evropi praviti i njihov novi električni automobil koristeći Folksvagenov mehanički okvir – poznat pod nemačkom skraćenicom MEB (modularni električni set alata) koji omogućava Fordu da iskoristi ogromna ulaganja Folksvagena u električne automobile. Cela automobilska industrija radi na tome da svoja ulaganja  preusmerava ka vozilima sa nultom emisijom zagađenja.

Sve ove izmene su deo napora kompanije da do 2024. godine u ponudi ima samo električne ili hibridne verzije svih putničkih vozila.

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Najave Forda su i da će povećati svoje ulaganje, pored električnih, i u autonomna vozila na 29 milijardi dolara. Prethodno se proizvođač automobila obavezao da će potrošiti 11,5 milijardi dolara na elektrifikaciju svoje linije automobila do 2022. godine, a sada tvrdi da će potrošiti dvostruko više od tog iznosa, produžavajući vremenski rok do 2025. godine.

Folksvagen je još 2018. godine najavio je da će značajna sredstva uložiti u razvoj električnih vozila, digitalizaciju i tehnologiju autonomne vožnje, a sada, dve godine kasnije, u saradnji sa softverskom kompanijom “Majkrosoft” rade na razvoju sistema za autonomna vozila.

Glavna ideja je da Folksvagen koristi Majkrosoftove usluge računarstva u klaudu (cloud computing) za razvijanje “automatizovane platforme za vožnju” (ADP), koja će biti korišćena za automobile kojima nisu potrebni vozači.

Da bi autonomna vozila postala operativna u saobraćaju ključno je unapređenje sistema za prepoznavanje ostalih učesnika u njemu, ali i brza i efikasna razmena informacija između samih inteligentnih automobila, kako bi se mogućnost rizičnih situacija svela na nulu.

Jovana Canić

Uskoro manji troškovi za priključenje na gasovodnu mrežu

Foto: JP Srbijagas
Foto-ilustracija: Unsplash (Eric Barbeau)

Izmenama i dopunama Pravilnika o posebnoj vrsti objekata i posebnoj vrsti radova koji se tiču smanjena troškova priključenja na gasovodnu mrežu, obezbeđeno je da troškovi koje će građani snositi prilikom priključenja na gasovodnu mrežu, budu umanjeni i do 100.000 dinara.

“Stupanjem na snagu Pravilnika drastično će se smanjiti troškovi građana Srbije koji su za izgradnju priključka na distributivnu gasovodnu mrežu JP “Srbijagas”, do sada plaćali iznos i do 200.000 dinara”, navodi se u saopštenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Cena je obuhvatala pribavljanje dokumentacije koja se odnosi na: lokacijske uslove za izgradnju priključka, rešenje o odobrenju za izvođenje radova i prijavu početka izvođenja radova.

Izmenama Pravilnika je obezbeđeno da troškovi koje će građani snositi u narednom periodu prilikom priključenja na gasovodnu mrežu, budu umanjeni i do 100.000 dinara. Tako će građani plaćati samo troškove tipskog priključenja na sistem za distribuciju prirodnog gasa na osnovu Odluke o visini troškova i saglasno Metodologiji.

U saopštenju se navodi da više od 95 odsto potencijalnih korisnika predstavljaju građani sa objektima iz kategorije A, površine do 400 kvadrata (porodične kuće, vile, vikendice, letnjikovci…) procena je da će ovakva izmena znatno olakšati građanima da regulišu pitanje prelaska na gas.

Dodaje se da su se do sada administrativni troškovi pribavljanja svih potrebnih uslova, saglasnosti i rešenja za izgradnju priključka na distributivnu gasovodnu mrežu JP “Srbijagas” i to bez troškova izrade geodetskog snimka postojećeg stanja na katastarskoj podlozi (KTP), troškove izrade Idejnog rešenja (IDR) i troškove izrade Idejnog projekta (IDP) , veoma razlikovali od slučaja do slučaja i kretali su se u rasponu od 30.000 do 80.000 dinara.

U ministarstvu ističu da kada se ovome dodaju troškovi izrade KTP, IDR i IDP (koji se obezbeđuju na tržištu i koji su neophodni da bi se mogao podneti zahtev), procena je da je minimalni iznos ukupnih administrativnih troškova izgradnje priključka na distributivnu mrežu ne manji od 60.000 dinara, a u nekim slučajevima i opštinama sigurno prevazilazi i 100.000 dinara.

Kako bi se obezbedilo da priključenje na gas i dalje bude bezbedno i tehnički sigurno, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, je o navedenim izmenama Pravilnika pribavilo i pozitvno mišljenje Ministarstva unutrašnjih poslova, dok se JP “Srbijagas” Novi Sad obavezalo da nedvosmisleno snosi odgvornost tehničke bezbednosti svojih instalacija, uključujući i kućne gasne priključke.

Energetski portal

 

Pet načina kako da smanjite račun za struju 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Frank Zhang)

Struja u Srbiji je od 1. februara skuplja za 3,4 odsto, što znači da ukoliko račun za struju iznosi 3.000 dinara, sa poskupljenjem on će biti veći za oko 150 dinara.

Osim struje, poskupeli su i prehrambeni proizvodi, pretplata za RTS, zato većina nas razmišlja o tome kako i na koji način najviše uštedeti.

Pripremili smo vam nekoliko korisnih saveta kako da uštedite električnu energiju.

Sijalice – mnogi su uvereni u to da su sijalice mali potrošači, ali ukoliko je nekoliko sijalica, istovremeno i bez potrebe uključeno, potrošnja električne energije raste. Kada sabarete koliko struje je ovako potrošeno primetićete da to i nije tako mala stavka.

Ukoliko i dalje koristite stare sijalice, zamenite ih štednim koje troše i do četiri puta manje energije nego obične. Ove sijalice su skuplje od običnih, ali je njihov vek trajanja duži. 

Isključite iz struje aparate koje ne koristite – većina nas ne isključuje punjače iz struje, što je velika greška. Iako je u ovim slučajevima potrošnja struje mala, ona ipak postoji. Prema nekim podacima, čak 70 odsto električne energije uređaji troše kada su ugašeni, ali nisu isključeni iz struje. Zato iz struje isključite sve punjače i aparate koje ne koristite.

Kuvanje na struju – najbolje koristiti šerpe sa debljim dnom koje čuvaju energiju i u njima se hrana brže sprema. Takođe, koristite odgovarajuće poklopce, jer tako toplota ostaje u posudi. Važno je da šerpa bude odgovarajuća za ringlu na kojoj se kuva, jer se tako u potpunosti koristi energije, što znači da se i štedi struja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ukoliko često koristite rernu za spremanje hrane, znate da u njoj u istom trenutku možete peći dva jela, što će uštedeti i struju i vreme potrebno za pripremu hrane. I rernu i ringlu treba ranije isključiti jer sačuvaju dovoljno toplote koja je potrebna da se jelo do kraja spremi.

Bojleri – upravo su bojleri veliki potrošači električne energije, ali ukoliko racionalno koristite toplu vodu i pazite kada ih uključujete, možete prepoloviti račun za struju. Najbolje da ih uključujete samo tokom perioda kada je jeftina struja, isključujte ih kada niste duži period u stanu i redovno čistite kamenac.

Kada se kupate ili perete ruke, prvo pustite hladnu vodu, pa onda polako puštajte toplu. Ukoliko vam je baterija podešena na sredinu između tople i hladne vode, svaki put kada pustite vodu iz bojlera kreće i topla voda, u tom slučaju grejač se automatski uključuje kako bi nadoknadio manjak tople vode. Često se dešava da ste zatvorili vodu, a topla nije ni došla do slavine, a bojler je povukao struju, što znatno utiče na potrošnju.

Mašine za pranje sudova i veša – obe su veliki potrošači električne energije. Zato je najbolje da ih uključujete kada su pune i da to radite kada je jeftina struja. Ukoliko odeća nije preterano prljava, operite je na nižoj temperaturi, a energiju ćete uštedeti i ako ne koristite program za pretpranje veša.

Milica Radičević

 

Đaci Nakova učestvovali u ekološkoj akciji

Foto: KikindaOnline
Foto: KikindaOnline

Đaci OŠ “Petar Kočić”, iz Nakova u Kikindi, su zajedno sa njihovim učiteljicama i nastavnicama posadili 86 sadnica mlečnog i gorskog javora i sibirskog bresta.

Ekološkoj akciji, pored ostalih, prisustvovao je i Nikola Lukač, gradonačelnik Kikinde.

Sadni materijal obezbedili su Pokrajinski sekretarijat za zaštitu životne sredine i JP „Vojvodina šume“.

“Ovo je nastavak kontinuirane akcije pošumljavanja, a malo je poznato da su Kikinda i severni Banat najnepošumljeniji delovi naše zemlje i Evrope, pa zato svaka nova zasađena mladica može samo da poboljša našu ekološku sliku”, rekao je gradonačelnik.

Moglo se primetiti da su deca sa velikim entuzijazmom učestvovala u sadnji i da su pažljivo slušala zašto je važno da svi zajedno čuvamo životnu sredinu. Bio je to jedan ekološki čas.

Lukač je potvrdio da se za pošumljavanje Kikinde i okoline izdvajaju sredstva iz budžeta, ali i da lokalna samouprava konkuriše kod nadležnih pokrajinskih i republičkih organa.

Brankica Tabak iz Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, rekla je kako Kikinđani dobro znaju koliko su im potrebne šume.

Foto: KikindaOnline

“Školska šuma će brzo dobiti svoj pravi izgled, jer su zasađena stabla stara četiri godine. Đaci su najbolji pokazatelj na kome treba da ostane briga o šumama, a slične akcije ponovićemo u Zrenjaninu, Žitištu, Sečnju i Subotici. Pokrajinski sekretarijat je opredelio Kikindi oko 600 sadnica”, rekla je Tabak.

Preostale mladice poslužiće da se popuni zelenilo na Gradskom trgu, a sadiće se i na Gradskom stadionu, u Školskom i Dečijem dispanzeru, u Banatskoj Topoli, Sajanu i na još nekim lokacijama.

Milan Majstorović, predsednik MZ Nakovo, rekao je da je na inicijativu grupe meštana odlučeno da se školska šuma posadi baš na ovom mestu. Do sada je u Nakovu pošumljeno oko sedam hektara, a preostala su još tri.

Foto: Grad Sombor

“Mladice su našle svoje mesto i na nekadašnjoj deponiji gde je zasađeno 1.500 sadnica, dok su prostor na kojem je zasađena školska šuma rekultivisan od strane meštana”, rekao je Majstorović.

Nisu bili vredni samo Kikinđani, i u Somboru su u utorak bili vredni.

Radnici Odeljenja za održavanje parkovskog i javnog zelenila JKP „Zelenilo“ u Somboru su u novom gradskom naselju Nova Selenča posadili 33 sadnice javora, čime je započela sadnja u ovom delu grada.

Ozelenjavanje gradskog bloka planirano je u etapama, a nadležni kažu da bi na ovom mestu trebalo da bude posađeno oko 200 sadnica. U cilju zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promena, na teritoriji grada i svih 15 naseljenih mesta aktivno se sprovode sadnje kako vetrozaštitnih pojasa, tako i ozelenjavanja javnih površina.

Energetski portal

Cilj promena u energetskom sektoru zelena Srbija do 2050. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Serge le Strat)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)

Sve promene koje su pokrenute u energetskom sektoru usmerene su ka tome da naša zemlja ima dovoljno energije dobrog kvaliteta. Cilj je da se sve više koriste obnovljivi izvori energije kako bi do 2050. godine u Srbiji koristili zelenu energiju.

“Promene u energetskom sektoru odvijaju se na tri koloseka – kroz izmene ključnih zakona, reformisanje velikih preduzeća i povećanje investicija. Pripremljeni su nacrti četiri zakona iz oblasti energetike i rudarstva, od kojih su dva nova zakona koja uređuju energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije”, rekla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

Prema njenim rečima, novim zakonom o OIE uvešćemo aukcije kao model podsticaja, konkurenciju proizvođača, tako da se već u 2021. godini očekuje da imamo drugačiju sliku o korišćenju ovih izvora energije.

Mihajlović je najavila da će podzakonska akta na osnovu novih zakona biti završena u narednih tri do šest meseci, uključujući i propise o ugroženim potrošačima struje, gasa, toplotne energije, kako bi se obezbedilo da veći broj koristi povlastice koje daje država, a da se, s druge strane, više bavimo politikom cena struje gasa i toplotne energije.

Drugi kolosek promena u energetskom sektoru, kako je objasnila, odnosi se na reformisanje velikih javnih preduzeća, za koji je potrebna i politička podrška, jer svi podaci pokazuju na to da postoji mnogo problema u EPS-u i „Srbijagasu“.

“U EPS-u sprovođenje odluke Vlade o reorganizaciji zasad ide po planu i očekujemo da bude završeno do maja. Više problema imamo u „Srbijagasu“, ali i tu odluke Vlade moraju da se sprovedu ako ne želimo da imamo najviše cene gasa za industriju u Evropi, a upitna je i realna cena gasa za domaćinstva jer nema konkurencije. Takođe, moraju se ispoštovati i ugovorne obaveze koje imamo sa Energetskom zajednicom“, navela je ona.

Potpredsednica Vlade je, govoreći o trećem pravcu promena u energetskom sektoru, odnosno povećanju investicija, navela da vrednost aktuelnih i potencijalnih projekata u ovom resoru iznosi približno 10 milijardi evra.

Ona je naglasila da je važno da se investicije brže realizuju i da se adekvatno definišu prioriteti za investiranje u sektoru električne energije, gasa i toplotne energije.

S druge strane, kako je navela, nijedna odluka u oblasti energetike i nijedna investicija ne može da se sprovede bez povezivanja sa zaštitom životne sredine i klimatski neutralnim razvojem.

“Naime, mi ćemo postepeno sklanjati iz upotrebe određene kapacitete i povećavati korišćenje obnovljivih izvora energije kako bismo do 2050. mogli da govorimo o zelenoj energetici i zelenoj Srbiji”, predočila je Mihajlović.

Predsednik Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku Veroljub Arsić rekao je da je Ministarstvo rudarstva i energetike jedno od najopterećenijih u Vladi jer od rada javnih preduzeća u ovom resoru zavise svi privredni tokovi.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Novi Sad dobio 90 miliona dinara za tri projekta koja će poboljšati kvalitet vazduha

Photo: Slobodan Nicic
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović razgovarala je u sredu u Novom Sadu sa gradonačelnikom Milošem Vučevićem o dinamici tri projekta za uvođenje modernog zalivnog sistema u Futoškom i Limanskom parku i na delu Bulevara Evrope, koji će, po realizaciji, Novosađanima poboljšati ne samo izgled grada, već će doprineti i poboljšanju kvaliteta vazduha.

Za sufinansiranje tri projekta za zelenije parkove i gradske zone, Ministarstvo je opredelilo 90 miliona dinara.

“U Novom Sadu je u prethodnih nekoliko godina uočen problem sušenja stabala, i zato smo, u saradnji sa rukovodstvom Grada, odlučili da reagujemo tako što ćemo sufinansirati projekte za uvođenje savremenih zalivnih sistema. Cilj kojem težimo je da i u budućnosti podržavamo projekte koji nas približavaju evropskim standardima”, rekla je ministarka Vujović.

Grad Novi Sad učestvuje u finansiranju ovih projekata sa iznosom od 31,7 miliona, dok će za te svrhe iz budžeta JKP „Gradsko zelenilo“ Novi Sad biti utrošeno 1,4 miliona dinara.

Vujović i Vučević su, nakon sastanka, obišli novu crpnu stanicu u Novom Sadu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

“Ušli smo u međudržavni sporazum sa ino-finansierima za izgradnju fabrike za preradu otpadnih voda, ali i 90 kilometara vodovodne i kanalizacione mreže u Novom Sadu. U te svrhe planirano je 140 miliona evra”, naglasio je gradonačelnik Vučević, nakon obilaska.

Kako je rekao, izgradnju crpne stanice je finansirao Grad sa gotovo milijardu dinara, kao najavu velikih komunalnih projekata koji se rade sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine i Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Ministarka Vujović je istakla da će po realizaciji ovog važnog projekta 95 odsto teritorije Novog Sada biti pokriveno primarnom i sekundarnom kanalizacionom mrežom, što će značajno uticati na životnu sredinu.

“Još jedan značajan poduhvat u Novom Sadu, na kojem radimo, jeste izrada projektne dokumentacije za regionalni centar za upravljanje otpadom, koji će obuhvatiti sedam opština”, izjavila je resorna ministarka.

Prema njenim rečima, Grad Novi Sad je ministarstvu prijavio i veći broj lokacija na kojima je potrebno uklanjanje divljih deponija. Na sastanku je dogovoreno da se, po obavljenom poslu pojača kontrola, kako jednom uklonjene deponije ne bi ponovo nastajale.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo je tri konkursa za lokalne samouprave  ne bi li motivisalo građane da doprinesu u borbi za čist vazduh. Rok za prijavu na sva tri konkursa je bio 16. februar 2021. godine, a jednim konkursom opredeljeno je 200 miliona dinara za obnovu starih kotlarnica, čime će se smanjiti zagađenje vazduha, za drugi konkurs obezbeđeno je 100 miliona dinara za projekte sufinansiranja smanjenja zagađenja vazduha poreklom iz individualnih izvora, a za treći konkurs predviđeno je 100 miliona dinara za pošumljavanje.

Pravo da se prijave na sve raspisane konkurse imali su svi gradovi, opštine i gradske opštine u Srbiji. Konkursima je predviđeno da Ministarstvo zaštite životne sredine finansira 80 odsto opravdanih troškova projekta, dok učešće korisnika iznosi 20 odsto.

Projekti će biti birani prema unapred utvrđenim kriterijumima, a preliminarna rang lista biće objavljena na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine i eUprave, u roku od najviše 60 dana od isteka roka za prijavu.

Energetski portal

Održan vebinar: “Zašto nam je potrebna rEVolucija u mobilnosti i transportu?”

Foto-ilustracija: Unsplash (Yang Jing)
Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Klimatske promene, zagađenje vazduha, smanjenje emisije štetnih gasova samo su neki od poblema savremenog društva o kojima se sve više priča.

Kako smanjiti zavisnost od fosilnih goriva uz povećanje kvaliteta vazduha, povećati upotrebu obnovljivih izvora energije i smaniti emisije gasova sa efektom staklene bašte, o ovome su razgovarali učesnici vebinara “Zašto nam je potrebna rEVolucija u mobilnosti i transportu?”.

“Kada su u pitanju klimatske promene, glavni problem su naše emisije ugljen-dioksida. Postalo je neminovno da im se moramo prilagođavati, ali svako moramo raditi na uzroku njihovog nastajanja i moramo se pozabaviti posledicama”, rekao je Ivan Güttler, savetnik Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Pomak se vidi u tome jer se perspektiva ljudi promenila, više se informišu o zagađenjima i klimatskim promenama, ali nisu previše uključeni kada treba reagovati.

“Termoelektrane i otvorena ložišta predstavljaju zaista veliki problema kada je reč o zagađenju vazduha. Nekako su svi upoznati sa posledicama, ali se ne pridaje veliki značaj kada je reč o ovom problemu”, navela je Nevena Đukić, glavna urednica Energetskog portala.

Kako su zaključili učesnici vebinara, emisije štetnih gasova iz industrije, termoelektrana, ali i one koje dolazi iz saobračaja u velikoj meri utiče na kvalitet vazduha. Kako bi se to promenilo, kada je saobraćaj u pitanju, neophodno je što pre uraditi elektrifikaciju i dekarbonizaciju saobraćaja.

Potrebno je podstaći kupovinu električnih vozila, ali pored subvencija države, vozačima ovih automobila treba omogućiti i neke druge benefite, kao što su besplatna parking mesta.

“Za više vozila na električni pogon na ulicama, potrebno obezbediti i dobru mrežu punjača, kako bi ljudi lakše doneli odluku da kupuju vozila na ovaj pogon”, rekla je Nevena Đukić.

Učesnici vebinara složili su se u tome da je neophodno što pre povećati energetsku efikasnost, brži prelazak na obnovljive izvore energije i zaštita životne sredine kako bi se na neki način usporile i ublažile klimatske promene.

Na vebinaru su učestovati Duško Radulović, član uprave SENSUM-a, Ivan Güttler, Državni hidrometeorološki zavod, Bruno Židov, Energetski institut Hrvoje Požar i Nevena Đukić, glavna urednica Energetskog portala, dok je moderator bio Vedran Kirinčić, Tehnički fakultet Rijeka.

Energetski portal

Reciklirana plastika čvršća od betona?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svi znamo koliko je plastika štetna po našu okolinu i planetu, pa zato svako potencijalno rešenje za korišćenje ovog nagomilanog materijala nailazi na veliko odobravanje javnosti.

Ujedinjene nacije pohvalile su napore kenijske preduzetnice i pronalazača Nzambi Matee koja je razvila mašinu koja reciklira odbačenu plastiku i pretvara je u kaldrmu za popločavanje i upotrebu prilikom građevinskih projekata. Njena opeka je čvršća od one koja se pravi od betona.

U građevinskom sektoru sve se više cene se inovacije koje istuču ekonomske i ekološke mogućnosti i koje podstiču prelazak sa linearne na cirkularnu ekonomiju. Zahvaljujući kompaniji Nzambi Matee reciklirano je više od 20 tona plastičnog otpada i data im je nova namena.

Nzambi Matee je pre četiri godine napustila svoj pređašnji posao u naftnoj industriji i odlučila da započne sopstveni posao. Sebe opisuje kao “preduzetnicu, samoukog dizajnera i mašinskog inženjera” u jednoj osobi. Zbog svog iskustva u polju fizike i inženjerstva, nije joj bilo teško da prepozna potencijal u korišćenju održivih rešenja u građevinskom sektoru.

Misija njene kompanije Gjenge Makers, sa sedištem u Najrobiju, je da se plastični otpad pretvori u jeftine alternativne građevinske proizvode (zamena za betonske ploče npr.), da se smanji zagađenje plastičnim otpadom i pomogne neadekvatnim stambenim problemima sa kojima se suočavaju građani Kenije.

Ove ploče dolaze u različitim bojama (crvena, plava, smeđa i zelena), a testiranjem je utvrđeno da mogu da podnesu dvostruko veću težinu u odnosu na betonske.

Gjenge Makers proizvodi ekološki prihvatljive pločice izrađene od kompozita reciklirane otpadne plastike i peska. Udružili su se sa različitim proizvođačima plastičnih čepova i zatvarača za flaše od kojih sakupljaju otpad i ostatke iz redovne proizvodnje. Ovi materijali se spajaju sa odbačenom plastikom za jednokratnu upotrebu koju im dostavljaju njihovi neformalni “sakupljači otpada” i koju zatim koriste za proizvodnju pločnika. Istovremeno, “sakupljači” imaju zagarantovan i stabilan prihod.

“Finansijski smo obezbedili preko 112 pojedinaca od kojih su većina žene i omladinske grupe. Oni su naši partneri!”, ističe Matee.

Kako su neke zemlje uvele ograničenje u proizvodnji i smanjenje korišćenja plastične ambalaže, recikliranje otpada ostavlja prostor za razvitak alternativnih građevinskih proizvoda i bezbroj novih mogućnosti.

“Trenutno imamo veću potražnju od proizvodnje – naš najveći problem je mali proizvodni kapacitet. Proizvodimo oko 500 do 1000 cigli dnevno, a dnevno recikliramo blizu 500 kilograma plastičnog otpada”, navodi Matee.

Program UN za životnu sredinu (UNEP) kaže da se svakog minuta širom sveta kupi milion plastičnih boca, od kojih se većina ne reciklira.

Nzambi Matee je i jedna od sedam inovatora koji su prepoznati kao “Mladi šampioni planete Zemlje” u okviru Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine za 2020. godinu.

Još jedna kompanija iz Kenije je vredna pažnje, a o kojoj smo već pisali – u pitanju je „Saniranje“ (Sanivation). Ova kompanija je našla neverovatan način da iskoristi ljudski otpad,  zahvaljujući briketima od ljudskih fekalija.

Foto-ilustracija: Pixabay

Briketi služe kao zamena za fosilna goriva, drvo i ugalj, pri čemu smanjuju emisiju gasova i efekat staklene bašte.

Međutim, kako objašnjava glavni operativni direktor i suosnivač Emili Vuds, da vam neko ne kaže od čega nastaje njihov proizvod, vi to sigurno ne biste ni znali.

„Ljudi isprva dovode u pitanje naše brikete, ali oni niti podsećaju niti mirišu na fekalije, tako da nema šanse da biste znali o čemu se zapravo radi,  niko ne bi nikada mogao ni da pretpostavi“, sa sigurnošću priča Vuds.

Dva puta nedeljno kompanija sakuplja kontejnere sa fekalnim muljem iz oko 650 specijalno dizajniranih toaleta širom Kenije i odvozi ih do postrojenja za obradu.

Mulj se kombinuje sa drugim otpadom od biomase poput piljevine i pretvara se u sigurno, higijensko gorivo.

„Zovemo ga „Mkaa kva jamii“, što u prevodu znači ćumur za porodicu. Oni sagorevaju otprilike dvostruko duže od lokalnog uglja i imaju oko trećinu emisije, posebno ugljen monoksida i čestica“, kaže Vuds.

„Saniranje“ tvrdi da su toaleti poboljšali sanitarne uslove za 20.000 ljudi, smanjujući stanje dijareje. Do sada je prodato više od 1.500 tona briketa fabrikama, školama, restoranima i domaćinstvima.

Jovana Canić

Pametne prese za reciklažu limenki u Beogradu

Foto: Solagro Smart Recycling
Foto: Solagro Smart Recycling

Reciklaža metala je proces u kom se koristi stari, uglavnom aluminijum i čelik, kako bi se napravio novi proizvod. Limenke za piće mogu se reciklirati bezbroj puta. Prilikom reciklaže 10 grama limenke, gubi se svega 0,4 grama aluminijuma, a zahvaljujući jednostavnom procesu za samo 60 dana novi proizvod se vraća u upotrebu.

Reciklažom se smanjuje potrošnja prirodnih resursa, smanjuje se količina otpada i štiti životna sredina. Na nekoliko lokacija u Beogradu postavljene su Pametne prese za reciklažu koje sugrađani na jednostavan način mogu da koriste.

Pametna presa je mobilan i efikasan uređaj koji smanjuje zapreminu otpada za 90 odsto u odnosu na početno stanje. Ona je inovativno rešenje domaće start up kompanije Solagro koje na praktičan i efikasan način reciklira limenke i priprema ih za dalju preradu. Naziv “pametna” je ova presa dobila zbog mogućnosti da se poveže sa ostalim pametnim uređajima poput mobilnog telefona.

Svaku limenku koju korisnici donesu i presuju na našim uređajima, sistem evidentira i u realnom vremenu izveštava operatere o stanju popunjenosti uređaja. Kada se uređaji napune, limenke bivaju preuzete i poslate na reciklažu kako bi se za 60 dana mogle opet naći na policama”, objašnjava Nemanja Janić iz Solagro tima.

Kako navodi, ceo projekat je nastao kao potreba da se reciklaža približi građanima. Zato je i projektovan da pored samog procesa odlaganja i presovanja ambalaže u sebi sadrži i elemente igre i edukacije personalizovane za svakog korisnika.

“Kroz igru želimo da ljude motivišemo da krenu da sakupljaju ambalažni otpad, a edukativni sadržaji služe da nam svima pojasne zašto je važno reciklirati. Modelovan je tako da se može lako prilagoditi različitim sistemima/načinima upravljanja ambalažnim otpadom u zavisnosti od zemlje u kojoj se primenjuje”, pojašnjava Janić.

Postavljanje pametnih presa za odlaganje i presovanje limenki u IDEA objekte je deo “develoPPP” projekta koji zajednički sprovode Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, Ball Packaging Europe, Mercator S i Solagro. Planirano je da u Beogradu, za početak, bude postavljeno 10 ovakvih uređaja. Sugrađani pametne prese mogu naći u IDEA objektima u ulici Kralja Petra 74, Svetogorskoj 22, Patrijarha Varnave 24 i Partizanske avijacije bb na Bežanijskoj kosi.

Milica Radičević

Javnost sprečena da učestvuje na javnoj raspravi o studiji procene uticaja na životnu sredinu fabrike guma Linglong

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Branislav Brkljačić

Danas je u Novom Sadu u 10 sati trebalo da se održi javna rasprava o studiji o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje fabrike guma Linglong. Međutim, javnost je sprečena da učestvuje na javnoj raspravi.

Građani koji su podneli primedbe na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje fabrike guma Linglong okupili su se ispred zgrade Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, da, u skladu sa javno objavljenim obaveštenjem, u 10 sati učestvuju na javnoj raspravi o ovoj studiji. Međutim, neimenovani predstavnik Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, organa koji je bio dužan da obezbedi sprovođenje javne rasprave u skladu sa zakonom, počeo je sa čitanjem spiska „prijavljenih“. Na nekoliko puta ponovljeno pitanje predstavnika RERI-ja na osnovu kog propisa je izdvojio „prijavljene“ službenik nije imao odgovor.

Pod izgovorom da poštuje epidemiološke mere Pokrajinski sekretarijat je pokušao da javnosti ospori i ograniči pravo da svoje mišljenje iznese pred nadležnim organom, nosiocem projekta i izrađivačem studije. Okupljeni građani, predstavnici RERI-ja, Građanskog preokreta i drugih udruženja, zahtevali su da ostvare svoje pravo na učešće u ovim postupcima u skladu sa zakonom i da svi prisustvuju javnoj raspravi. Nadležni organ bio je dužan da za to obezbedi uslove i izabere prostor koji može da primi veći broj zainteresovanih građana. Nije nadležnom organu bilo teško da pretpostavi da će interesovanje građana biti veliko ako se ima u vidu da je za prethodnu studiju stiglo više od 200 primedbi. U Novom Sadu svakako postoji prostor koji, u skladu sa epidemiološkim merama, može da primi više od 50 ljudi. Dovoljno je skrenuti pažnju na to da skupštinska sala AP Vojvodine, u kojoj se bez problema održavaju skupštinske sednice, može da primi više od 100 ljudi, uz poštovanje svih epidemioloških mera.

Postalo je uobičajeno da javne rasprave o proceni uticaja na životnu sredinu prati prisustvo policije, te interesovanje organa reda za ovaj događaj nije izuzetak. Čini se da policija nije naprasno postala zainteresovana za pitanja životne sredine već bi prisustvo policije trebalo da uplaši građane koji su došli da ostvare svoje elementarno građansko pravo. Policija ipak nije radila svoj posao jer nije reagovala na nezakonito postupanje službenika Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine koji je uporno i veoma posvećeno nastojao da građanima objasni da ipak nemaju pravo da uđu na javnu raspravu – osim po nekim novim pravilima i uslovima koje važeći propisi ne poznaju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Međutim, ovu javnu raspravu obeležila je i jedna nova okolnost – najpre je medijima saopšteno da ne mogu da uđu u salu gde se održava javna rasprava, što je do sada nezabeleženo kršenje slobode medija i prava građana na informisanost. Zatim je predstavnik nadležnog organa, nastavljajući da kreativno tumači propise koji regulišu prava i slobode građana, obavestio medije da mogu da uđu, ali bez kamera. Na kraju, uz opasku „uđite, ali nemojte da pravite cirkus“ medijima je dozvoljeno da prate javnu raspravu.

Pravilnik koji reguliše postupak javne rasprave i prezentacije studije o proceni uticaja vrlo je jasan po pitanju prava na učešće i iznošenje primedbi. Najpre, Pravilnikom je propisano da je nadležni organ dužan da građane obavesti o tačnom vremenu održavanja javne rasprave, te se kreativne ideje o ponavljanju javnih prezentacija u neodređenom vremenu jedino mogu tumačiti kao kršenje propisa. Svi okupljeni građani su u predviđenom roku dostavili primedbe, što ih je bez ikakve dileme kvalifikovalo kao zainteresovanu javnost koja ima pravo da svoje primedbe na javnoj raspravi obrazloži. Bilo kakva naknadna kreativna tumačenja propisa predstavljaju ništa drugo do grubo kršenje propisa.

Studija koja je trebalo da bude predmet javne rasprave koja se održava bez učešća javnosti, sadrži elementarne nedostatke zbog kojih Pokrajinski sekretarijat ima dužnost da istu odbaci kao neurednu. Naime, nosilac projekta nije dostavio uslove zaštite prirode, iako je bio obavezan, nije studijom obuhvatio sve objekte na parceli na kojoj se izvode radovi, iako mu je to izričito naloženo. Najzad, izrađivač studije tvrdi da na predmetnoj parceli nema prethodnih radova iako se jednostavnim obilaskom terena, ili uvidom u centralni registar građevinskih dozvola može utvrditi da investitor već uveliko izvodi radove.

Izvor: RERI